Linkovi

BiH: Nestabilan i nefunkcionalan sistem ne uspijeva da odgovori na zdravstvenu krizu


Povećan priliv pacijenata na kovid odjeljenja tokom marta

Nakon što je zbog opuštenih mjera ponijela titulu najatraktivnije turističke destinacije u regionu, na svjetskim statistikama posljednjih mjeseci bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti stanovništva od korona virusa.   

Novi talas pandemije korona virusa BiH je dočekala s otvorenim granicama i prepunim skijalištima. Nakon što je zbog opuštenih mjera ponijela titulu najatraktivnije turističke destinacije u regionu, na svjetskim statistikama posljednjih mjeseci bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti stanovništva od korona virusa.

Prema statistici web stranice worldometers.info, koja prikuplja podatke od agencija i vlada, BiH je 16. aprila, s više od 7.700 preminulih, zauzela peto mjesto u svijetu po broju smrtnosti od posljedica korona virusa na milion stanovnika.

Statistika web stranice worldometers.info, 16. april 2021.
Statistika web stranice worldometers.info, 16. april 2021.

Sumorne su i prognoze nezavisnog medicinskog istraživačkog centra Univerziteta Washington da bi ukupni broj preminulih u BiH do jula mogao biti veći od 10.000.

Dok stručnjaci jedino rješenje vide u masovnoj vakcinaciji, bh. vlasti nisu uspjele pronaći adekvatne mehanizma za pravovremenu nabavku vakcina, što bi masovnu imunizaciju stanovništa moglo odgoditi i do kraja godine.

U FBiH do sada je vakcinisano oko 15.000, a u RS-u oko 30.000 stanovnika, koji spadaju u primarne i rizične grupe.

Možemo reći da je na raspoloživost i nabavke vakcina svakako uticala i ekonomska i druga moć zemalja i da nemaju svi iste mogućnosti pristupa. COVAX mehanizam zamišljen je,na neki način, i kao alat da se takvi problemi prevaziđu, ali svjedoci smo da tu svoju ulogu ne ispunjava do kraja“, rekao je u izjavi za Glas Amerike Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS.

Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS
Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS

On ističe da je uporedna analiza u Srbiji po gradovima pokazala da se epidemijska kriva u gradovima koji su imali veći stepen odziva građana na vakcinaciju počinje zaravnjavati, što je dobar praktični pokazatelj efekta vakcinacije.

Na takve efekte BiH će morati još da pričeka, a u međuvremenu se oslanja samo na blaže mjere u suzbijanju širenja virusa, koje su najviše usmjerene na odgovornost svakog pojedinca.

Takav pristup donio je rezultate Islandu, koji se umjesto zatvaranja fokusirao na rigorozni sistem testiranja, traganja za kontaktima, karantenu i izolaciju, pravila kojih su se pridržavali kako stanovnici, tako i turisti.

Međutim, BiH se ne može pohvaliti rigoroznom primjenom ovih metoda, a teško da se može osloniti i na pojedinčanu odgovornost. U izjavi za Glas Amerike, redar koji stoji na ulazu jednog banjalučkog marketa, a koji je želio ostati anoniman, potvrdio je da gotovo svakog drugog posjetioca mora upozoriti da propisno stavi masku.

Mnogi ulaze u market bez maske ili sa maskom na bradi i ispod nosa. Neki je čak nose u ruci, iako već godinu dana na ulazu stoji upozorenje da je nošenje maske obavezno i da se mora poštovati fizička distanca“, kaže on.

Vlade Simović, vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci u izjavi za Glas Amerike kaže da je ključni problem nemalog broja građana BiH što ne shvataju da pravo na slobodu podrazumijeva i odgovornost.

Nije problem da se sve otvori, problem je što su ljudi neodgovorni i ne žele da poštuje osnovne mjere. Ljudska prava su neosporna i imate pravo da se slobodno krećete, živite ili komunicirate, ali ako postoji pandemija koja ubija ljude, nečije bake, djedove ili prijatelje, onda se postavlja logično pitanje o kakvoj mi slobodi pričamo, ako ona ne podrazumijeva svjesnog čovjeka koji će biti i odgovoran“, objašnjava Simović.

On podsjeća na neka okupljanja na trgovima i ulicama, kako kod nas, tako i u regionu, u momentu dok bolnice ne mogu da podnesu broj hospitalizovanih pacijenata.

Vlade Simović, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka Banja Luka
Vlade Simović, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka Banja Luka

To je dokaz da je nivo svijesti nemalog broja građana na jednom takvom civilizacijskom nivou da je to zaista skoro pa varvarski“, kaže on, dodajući da je takvo ponašanje, nažalost, dovodilo do nemalog broja smrtnih ishoda kod starijeg stanovništva, koje je pokazalo najviši stepen odgovornosti tokom pandemije.

On smatra da su do pomiješanih osjećanja građana u vezi sa virusom dovodile i različite informacije i teorije zavjera koje su imali priliku da čitaju u pojedinim medijima, ali i ponašanje nemalog dijela političara, koji su nerijetko bili posjetioci korona žurki.

Građani automatski gube povjerenje u ispravnost nekih odluka, jer ako može politička elita da se provodi na nekoj korona žurci, onda je logično da se ljudi pitaju da li je to sve neka šarena laža i zašto su oni zaključani u stanu i pod policijskim satom“, kaže Simović.

Prethodnih mjeseci problem su predstavljale i neusaglašene mjere u bh. entitetima, tako da su se građani u zavisnosti od toga gdje su otvoreni kafići i restorani, kretali iz jednog entiteta u drugi. Za to vrijeme, zdravstveni sistemi u oba entiteta našli su se u najtežoj situaciji od početka pandemije.

Rast broja zaraženih utiče na povećan priliv pacijenata i vrši se pritisak na bolničke kapacitete, a prije svega na zdravstvene radnike koji su svakodnevno, bez odmora, radili na prijemu i zbrinjavanju najtežih pacijenata“, objašnjava Šeranić.

On ističe da je mnogo onih koji nisu vjerovali da je borba u zdravstvenom sistemu stvarna i da nije nimalo bezazlena.

Sve dok, nažalost, nisu imali priliku da se u to sami uvjere, kroz lično iskustvo ili tako što je neko od njihovih najbližih vodio tešku borbu za zdravlje ili život“, kaže on dodajući da je zdravstveni sistem u RS-u, iako opterećen, uspio da izdrži trenutan povećan priliv pacijenata.

Prema njegovim riječima, značaj prevencije u zdravstvu je neupitan i opasnost od virusa korona se ne smije umanjivati i potcjenjivati.

Ne treba da se izlažemo nepotrebnom riziku, kako bismo što prije došli u situaciju da nam kovid bolnice nisu potrebne. Pojedini primjeri u svijetu, ma koliko da su rijetki, pokazuju nam da, uz pridržavanje mjera i što širu vakcinaciju, taj cilj nije nedostižan“, kaže Šeranić, koji se nada novim isporukama vakcina u skorijem vremenskom periodu kako bi mogla započeti vakcinacija većeg obima stanovništa.

Vakcinacija stanovništva starijeg od 65 godina u Republici Srpskoj, 11. april.2021. godine
Vakcinacija stanovništva starijeg od 65 godina u Republici Srpskoj, 11. april.2021. godine

Međutim, bitka za svaki život koju vode zdravstveni radnici manje je vidljiva javnosti za razliku od standardnih dnevno- političkih problema koje BiH sve više udaljavaju od pozitivnog ishoda u borbi sa suzbijanjem širenja virusa.

Profesor Simović kaže da pandemija virusa COVID-19, kao i mnoge druge krize koje su se dešavale, uvijek pokažu institucionalne slabosti BiH kao države.

Jasno je da je riječ o jednom sistemu koji je izrazito nestabilan i nefunkcionalan i kao takav ne može da odgovori izazovima kakav je COVID-19. Politički dijalog ne postoji, a imali smo priliku da vidimo da se i preko vakcina vodi jedna politička borba“, kaže Simović, osvrćući se na izjavu ministrice spoljnih poslova BiH Bisere Turković, nakon što je Srbija donirala vakcine BiH.

U trenutku kad nemate nijednu vakcinu i dobijate donaciju vi pravite diplomatski skandal. BiH ne smije isključivati partnere, bilo da se radi o Srbiji, Hrvatskoj, SAD-u, Velikoj Britaniji, Njemačkoj itd. S obzirom da smo mali, siromašni, slabi, konfliktni, politički podijeljeni i nesposobni da ostvarimo odgovarajući funkcionalan sistem, moramo sa svima sarađivati“, objašnjava Simović.

On naglašava da u ovakvim situacijama nije lako pomiriti zahtijeve medicinske struke i one zahtjeve koji prema državi dolaze iz drugih oblasti koje su pogođene pandemijom.

Banja Luka
Banja Luka

Prema Simovićevim riječima, jake države, koje imaju jake političke institucije i koje su spremne da ulože novac u javno zdravstvo, bezbjednost i saniranje ekonomske štete, napravile su daleko bolje rezultate u borbi sa pandemijom, jer su, kako kaže, unaprijed kreirale politike, koje će imati startni odgovor za ovakve krize.

Za tako nešto je potrebna politička stabilnost u zemlji, koja, nažalost, u BiH ne postoji. Ko nam garantuje da se ovako nešto neće ponoviti za nekoliko godina? Budućnost može biti svakakva od međuljudskih sukoba i ratova, pa sve do prirodnih katastrofa i pandemija. Zemlja koja nije svjesna da joj se sve to može desiti u budućnosti i ne priprema se za takav scenariji nije ozbiljna zemlja, a čini mi se da je BiH upravo takva“, ističe Simović.

Ni crna statistika nije uozbiljila politički dijalog u BiH. Iako na desetine građana BiH svakodnevno gubi bitku sa korona virusom, evidentno je da politički interesi nadglasavaju mišljenje struke, tačan dolazak većeg kontigenta vakcina je neizvjestan, a na snazi su neusaglašene i često nelogične mjere.

Komentari

XS
SM
MD
LG