Linkovi

Najnovije

Bidenova kandidatkinja korak bliže Vrhovnom sudu

Sutkinja Ketanji Brown Jackson
Sutkinja Ketanji Brown Jackson

Sutkinja Ketanji Brown Jackson korak je bliže ka služenju u Vrhovnom sudu SAD-a nakon što je ključni odbor američkog Senata u ponedjeljak unaprijedio njenu nominaciju za puno glasanje krajem ove sedmice.

Kandidatkinja američkog predsjednika Joe Bidena za najviši sud u zemlji u ponedjeljak je dobila podršku još dvojice republikanaca, pošto su senatori Lisa Murkowski i Mitt Romney najavili da planiraju glasati za njenu potvrdu. Republikanska senatorka Susan Collins rekla je prošle sedmice da će podržati sutkinju Jackson.

Njihovi glasovi, zajedno s glasovima 48 demokrata i dva nezavisna u Senatu, bili bi više nego dovoljni da potvrde Jackson i učine je prvom afroameričkom sutkinjom Vrhovnog suda u istoriji SAD-a.

Demokrate u Senatu pohvalile su bogato iskustvo sutkinje Jackson uoči glasanja o njenoj nominaciji, nazvavši je jednom od najkvalifikovanijih kandidata u istoriji Vrhovnog suda.

"Sutkinja Jackson će donijeti Vrhovnom sudu najviši nivo vještine, integriteta, uljudnosti i milosti", rekao je u ponedjeljak predsjedavajući Odbora za pravosuđe Senata Dick Durbin. "Ona ima besprijekorne kvalifikacije. U Senatu se ne slažemo oko mnogo toga, ali nijedan senator u ovom odboru nije doveo u pitanje da je ona dobro kvalifikovana."

51-godišnja Jackson radila je kao sutkinja skoro deceniju i ima iskustvo službenika na svim nivoima federalnog sistema, uključujući i u Vrhovnom sudu za pravosuđe SAD-a za vrijeme Stephena Breyera, kojeg je nominovana da zamijeni. Jackson bi bila prvi sudija koji ima iskustvo kao federalni javni branilac.

"Ova kritička iskustva donose sudu perspektivu koja nedostaje", napomenuo je Durbin. "Zaista je žalosno što to neki pokušavaju iskoristiti kao razloge da glasaju protiv nje. Ovi neosnovani napadi su opovrgnuti širokom podrškom nominaciji sutkinje Jackson iz cijelog političkog spektra. Organi za provođenje zakona, bivši savezni tužioci, sudije koje su imenovali republikanci, i još mnogi garantovali su za njen intelekt, njenu inteligenciju, njenu sposobnost da izgradi konsenzus i njenu nepristrasnost."

Jackson nije dobila nijedan republikanski glas u glasanju 11-11 senatskog Odbora za pravosuđe. Ali demokrate su ipak uspjele da je unaprijede do punog glasanja koristeći procedure Senata.

Postojalo je široko rasprostranjeno republikansko kritikovanje Jackson zbog njenih ranijih presuda dječijih pornografa. Republikanski senator Lindzi Graham, koji je ranije glasao za Bidenove kandidate za sudije, rekao je u ponedeljak: "Sklon sam da glasam za sudije druge strane, ali ovaj izbor sutkinje Jackson zaista su prihvatili najradikalniji ljudi u demokratskom pokretu uz isključivanje svih ostalih."

Drugi republikanci u Senatu su tvrdili da Jackson nije adekvatno definisala svoju pravosudnu filozofiju.

Senator Chuck Grassley, rangirani republikanac u odboru, rekao je u ponedjeljak: "Ona i ja imamo fundamentalno različite poglede na ulogu sudija i ulogu koju bi oni trebali igrati u našem sistemu vlasti. Zbog tih nesuglasica, ne mogu podržati njenu nominaciju."

Očekuje se da će Senat započeti debatu i održati konačno glasanje o njenoj nominaciji prije odlaska na uskršnje praznike kasnije ove sedmice.

See all News Updates of the Day

Šta će se dogoditi ako Biden odustane od predsjedničke utrke?

Ostati ili odustati, ključni dani za Joe Bidena
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:37 0:00

S obzirom na to da veliki donatori oklijevaju da održe protok sredstava za kampanju i da sve više demokrata javno govori da su njegove šanse za pobjedu na izborima u novembru sve manje, američki predsjednik Joe Biden je navodno bliži odustajanju od utrke.

U petak, iz kampanje niti iz Bijele kuće nije bilo naznaka da će Biden odustati. Ali ako to učini, demokrate moraju brzo donijeti odluku o tome ko će ga zamijeniti i kako.

Najsređeniji scenario bi bio da Biden podrži alternativnog kandidata i zamoli delegate da prenesu svoje obećane glasove njemu ili njoj kada se okupe sljedećeg mjeseca na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u Chicagu, Illinois.

Historijski gledano, delegati konvencije glasaju za kandidata koji je pobijedio na predizborima ili poslaničkim izborima u svojim državama. Gotovo svih 3.896 demokratskih delegata obećano je Bidenu nakon što je pobijedio na skoro svim stranačkim izborima. Ali taj „zalog“ se može promijeniti prema pravilima DNC-a koja dozvoljavaju „čistoj savjesti“ da odredi odluke o delegiranju.

Potpredsjednica Kamala Harris bila bi logičan izbor za brzo spajanje glasova delegata. Ona je već prva u nizu predsjedničke sukcesije, a kao dio Biden-Harris imala bi financijski smisla.

Prema pravilima o finansiranju kampanje, Harris ima pravo da potroši sakupljeni novac Biden-Harris, koji iznosi 91 milion dolara prema njihovom posljednjem izvještaju u junu.

Pedeset osam posto demokrata misli da bi Harris bila dobra predsjednica, prema novoj anketi Centra za istraživanje javnih odnosa AP-NORC, 30 posto javnosti isto misli. Četrdeset tri posto odraslih ima pozitivno mišljenje o njoj, uključujući 74 posto demokrata.

Međutim, demokrate bi također mogle željeti izbjeći nedemokratski izgled automatskog krunisanja Harris kao Bidenovog nasljednika i održati neku vrstu natjecanja.

Otvorena konvencija

Stranka bi mogla održati otvorenu konvenciju i izabrati kandidata između nekoliko kandidata među kojima bi mogli biti guverner Kalifornije Gavin Newsom, guverner Pensilvanije Josh Shapiro ili guvernerka Michigana Gretchen Whitmer.

Otvorena konvencija mogla bi biti buran proces koji izaziva podjele, nešto što bi demokrate željele izbjeći dva mjeseca prije izbora. Imenovanje nekog drugog osim Harris moglo bi naljutiti Afroamerikanke, ključni blok podrške stranke.

Suština je u tome da, ukoliko predsjednik odstupi, demokrate moraju brzo shvatiti ko će zamijeniti Bidena i ko će vjerovatno pobijediti na izborima, rekao je Larry Sabato, direktor Centra za politiku Univerziteta Virdžinije.

„A to bi trebalo da bude ista osoba“, rekao je on za Glas Amerike. "Da li to mogu da urade u dozvoljenom vremenu - to je mjesec dana - to je sasvim drugo pitanje."

Demokrate također moraju odlučiti ko će biti kandidat, proces koji bi mogao stvoriti uzbuđenje i podjele u stranci.

U odvojenim prilikama, Biden je rekao da bi loši rezultati anketa mogli da ga navedu da odustane, ili ako se pojavi „medicinsko stanje“ ili ako mu „Svemogući Gospod kaže“ mu da to učini.

Predsjednik ostaje u izolaciji u svojoj kući za odmor u Delawareu, nakon što mu je ranije ove sedmice dijagnosticirana COVID-19.

Međunarodni sud pravde: Izraelska okupacija palestinskih teritorija je nelegalna

ARHIVA - Jevrejski naseljenici u ispostavi na okupiranoj Zapadnoj Obali (Foto: AP/Ohad Zwigenberg)
ARHIVA - Jevrejski naseljenici u ispostavi na okupiranoj Zapadnoj Obali (Foto: AP/Ohad Zwigenberg)

Najviši sud Ujedinjenih nacija saopštio je u petak da su izraelska okupacija palestinskih teritorija i naselja na tom području nelegalni i da bi trebalo da se okončaju što je prije moguće.

Mišljenja sudija Međunarodnog suda pravde (MSP) nisu obavezujuća, ali imaju težinu pod međunarodnim pravom i mogu da oslabe podršku Izraelu, prenosi agencija Reuters.

"Uspostavljanje i održavanje izraelskih naselja na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalimu, i režima povezanog sa njima, predstavlja kršenje međunarodnog prava", rekao je predsjednik suda Navaf Salam, čitajući nalaze 15-članog sudskog vijeća.

U mišljenju suda navodi se da bi Izrael trebalo da plati odštetu Palestincima za štetu pričinjenu okupacijom i da bi "svi naseljenici trebalo da se evakuišu iz postojećih naselja". Ističe se da Vijeće sigurnosti UN, Generalna skupština i sve države imaju obavezu da ne priznaju okupaciju kao legalnu i da ne daju pomoć ili podršku da se održi "izraelsko prisustvo" na okupiranim teritorijama.

Slučaj potiče od zahtjeva Generalne skupštine UN-a iz 2022. godine, prije početka rata u Gazi u oktobru.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je povodom mišljenja suda UN da se jevrejski narod ne može smatrati okupatorima u svojoj historijskoj domovini.

"Ni jedna lažna odluka u Hagu neće iskriviti historijsku istinu, isto kao što se lagalnost izraelskih naselja na svim teritorijama naše domovine ne može osporiti", naveo je Netanjahu.

Izrael je osvojio Zapadnu obalu, Pojas Gaze i Istočni Jerusalim - područja koja su pripadala istorijskoj Palestini i koja Palestinci žele za svoju državu - u bliskoistočnom ratu 1967. godine. Od tada gradi naselja i širi ih na Zapadnoj obali.

Izraelski lideri tvrde da te oblasti nisu okupirane, u pravnom smislu, zato što se nalaze na teritoriji koja je predmet sporenja. Međutim, Ujedinjene nacije i većina međunarodne zajednice smatra ih područjima pod izraelskom okupcijom.

Više od 50 država je u februaru iznijelo svoje stavove pred sudom, dok su palestinski predstavnici zatražili da sud utvrdi da Izrael mora da se povuče sa okupiranih teritorija i ukloni nelegalna naselja.

Izrael nije učestvovao u pretresima, ali je podnio pisani iskaz u kojem je sud upozorio da bi izdavanje mišljenja o ovom pitanju bilo "štetno" po pokušaje da se riješi izraelsko-palestinski konflikt.

Većina država, koje su učestvovale u pretresu, od suda je tražila da okupaciju proglasi nelegalnom, dok je nekoliko - među kojima su Kanada i Britanija - naglašavalo da bi sudije trebalo da odbiju da daju savjetodavno mišljenje.

Sjedinjene Dražave, najsnažniji pristalica Izraela, od suda su tražile da ograniči mišljenje i ne nalaže bezuslovno povlačenje izraelskih snaga sa palestinskih teritorija.

Međunarodni sud pravde je 2004. godine presudio da je izraelska ograda oko većeg dijela Zapadne obale "suprotna međunarodnom pravu" i da se to pravo krši izraelskim naseljima. Izrael je odbacio tu odluku.

Rusija: Američki novinar Geršković osuđen za špijunažu na 'lažnom' suđenju, dobio 16 godina zatvora

Reporter Wall Street Journala Evan Gershkovich stoji unutar ograde za optužene dok prisustvuje sudskom ročištu u Jekaterinburgu, Rusija, 19. jula 2024.
Reporter Wall Street Journala Evan Gershkovich stoji unutar ograde za optužene dok prisustvuje sudskom ročištu u Jekaterinburgu, Rusija, 19. jula 2024.

Ruski sud u petak je osudio američkog novinara Evana Gerškoviča za špijunažu i osudio američkog novinara na 16 godina zatvora, u onome što se široko smatra politički motivisanim slučajem.

Sud je presudu objavio nešto poslije 17 sati po lokalnom vremenu u petak, navodi ruski nezavisni medij Meduza.

Gerškovič, novinar The Wall Street Journala, u zatvoru je u Rusiji od marta 2023. godine zbog optužbi za špijuniranje koje on, njegov poslodavac i američka vlada oštro negiraju.

Wall Street Journal je u saopćenju od četvrtka opisao pritvaranje i suđenje svom novinaru kao "zgražanje".

"Čak i dok Rusija orkestrira svoje sramno lažno suđenje, mi nastavljamo činiti sve što možemo da podstaknemo Evanovo trenutno oslobađanje i da nedvosmisleno izjavimo: Evan je radio svoj posao kao novinar, a novinarstvo nije zločin. Vratite ga kući sada."

State Department je proglasio 32-godišnjaka nezakonito pritvorenim, što obavezuje američku vladu da traži njegovo puštanje na slobodu.

"Od samog početka smo bili jasni da Evan nije učinio ništa loše i da nije trebao biti pritvoren", rekao je portparol State Departmenta Vedant Patel novinarima u četvrtak. "Rusija do danas nije pružila nikakve dokaze o zločinu i nije uspjela opravdati Evanov nastavak pritvora. Evan ne bi trebao biti pritvoren."

Suđenje Gerškoviću počelo je 26. juna u Jekaterinburgu, gdje je novinar prvobitno bio pritvoren. Grad na Uralskim planinama udaljen je oko 1.400 kilometara, ili 870 milja, istočno od Moskve.

Grupe za slobodu štampe i The Journal dosljedno su osuđivali suđenje Gerškoviču kao politički motivisanu laž.

"To je svakako lažno suđenje. To je izvrdavanje pravde. Optužbe protiv njega su lažne i neutemeljene, a cijela stvar je samo maskenbal," Gulnoza Said, koordinatorica programa za Evropu i centralnu Aziju u Komitetu za zaštitu novinara, ili CPJ, rekla je Glasu Amerike u junu, neposredno prije početka suđenja.

Američka ambasada u Moskvi nije odmah odgovorila na email Glasa Amerike u kojem se traži komentar za ovu priču.

Suđenje Gerškoviću odvijalo se u tajnosti, iza zatvorenih vrata, što je uobičajena praksa u Rusiji za slučajeve navodne izdaje ili špijunaže koja uključuje tajni državni materijal.

Čini se da se suđenje Gerškoviću završilo mnogo brže nego što se očekivalo. Na osnovu sličnih prethodnih suđenja, stručnjaci za slobodu medija su prvobitno procijenili da će suđenje trajati nekoliko mjeseci.

Drugo ročište je prvobitno bilo zakazano za 13. avgust, ali je sud kasnije pomjerio za 18. juli. Sud je potom saslušao završne riječi u petak.

Ruske vlasti optužile su Gerškoviča da je "prikupljao tajne informacije" o ruskom proizvođaču tenkova za Sjedinjene Države.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ponovio je u srijedu tvrdnju Kremlja o "nepobitnim dokazima" protiv Gerškoviča, ali ruska vlada do danas nije javno objelodanila nijedan dokaz koji bi potkrijepio tvrdnje protiv novinara.

Lavrov je rekao u srijedu u Ujedinjenim nacijama da Moskva i "specijalne službe" Washingtona razgovaraju o razmjeni u kojoj je Gerškovič. Rusija i Sjedinjene Države pregovaraju o mogućoj zamjeni zatvorenika mjesecima, ali Kremlj kaže da bi presuda morala biti na prvom mjestu.

Ruska ambasada u Washingtonu nije odmah odgovorila na email Glasa Amerike u kojem se traži komentar za ovu priču.

Gerškovič je jedan od dvojice američkih novinara koje Rusija trenutno drži u pritvoru. Druga, Alsu Kurmasheva, provela je devet mjeseci u pritvoru.

Novinarka sestrinske kuće VOA Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda iz Praga je u zatvoru od oktobra 2023. pod optužbom da se nije samoregistrovala kao strani agent i širila ono što Moskva smatra lažnim informacijama o ruskoj vojsci.

Kurmaševa i njen poslodavac odbacuju optužbe, a američka vlada je takođe pozvala na njeno momentalno puštanje.

Globalni tehnološki kvar prizemljio letove, pogodio medije, prodavnice, urede, telekomunikacije...

Italija: Prekid inteneta napravio je velike gužve na aerodromima širom svijeta
Italija: Prekid inteneta napravio je velike gužve na aerodromima širom svijeta

Široko rasprostranjeni Microsoftov prekid u radu omeo je u petak letove, rad banaka, medija i kompanija širom svijeta.

Globalni tehnološki prekid prizemljio je letove, izbacio banke i bolničke sisteme i medije van mreže u petak, u ogromnom poremećaju koji je uticao na kompanije i usluge širom svijeta i naglasio ovisnost o softveru nekolicine provajdera.

Firma za cyber sigurnost CrowdStrike rekla je da problem za koji se vjeruje da stoji iza prekida nije sigurnosni incident ili cyber napad - i da je rješenje na putu. Kompanija je saopštila da je do problema došlo kada je primijenila neispravnu nadogradnju na računarima koji koriste Microsoft Windows.

Ali nekoliko sati nakon što je problem prvi put otkriven, nered se nastavio - i eskalirao.

Na aerodromima u SAD-u, Evropi i Aziji formirali su se dugi redovi jer su aviokompanije izgubile pristup uslugama prijavljivanja i rezervacije u vrijeme kada mnogi putnici odlaze na ljetni odmor. Novinske kuće u Australiji - gdje su telekomunikacije bile ozbiljno pogođene - satima su isključene. Bolnice i ordinacije imale su problema sa svojim sistemima zakazivanja, dok su banke u Južnoj Africi i Novom Zelandu prijavljivale prekide u svom sistemu plaćanja ili web stranicama i aplikacijama.

Putnici stoje u redu na međunarodnom aerodromu Don Mueang u Bangkoku, Tajland, petak, 19. jula 2024. (AP Photo/Sakchai Lalit)
Putnici stoje u redu na međunarodnom aerodromu Don Mueang u Bangkoku, Tajland, petak, 19. jula 2024. (AP Photo/Sakchai Lalit)

Neki sportisti i gledaoci koji su slijetali u Pariz uoči Olimpijskih igara su odgođeni, ali organizatori Igara su rekli da su poremećaji ograničeni i da nisu uticali na prodaju karata ili štafetu baklje.

DownDectector, koji prati poremećaje internet usluga koje su prijavili korisnici, zabilježio je da su pogođene avio-kompanije, platforme za plaćanje i web stranice za online kupovinu širom svijeta - iako se poremećaj činio djelomično i očigledno je bio povezan s tim da li su kompanije koristile Microsoftove usluge u oblaku.

Cyber stručnjak, James Bore, rekao je da bi kvar mogao izazvati pravu štetu jer sistemi na koje smo se oslanjali u kritičnim trenucima neće biti dostupni. Bolnice će se, na primjer, mučiti da srede termine, a oni kojima je potrebna njega možda je neće dobiti.

"Biće smrtnih slučajeva zbog ovoga. To je neizbježno", rekao je Bore. "Imamo toliko mnogo sistema vezanih za ovo."

Microsoft 365 objavio je na platformi društvenih medija X da kompanija "radi na preusmjeravanju pogođenog saobraćaja na alternativne sisteme kako bi ublažila utjecaj" i da "uočava pozitivan trend u dostupnosti usluga".

Kompanija nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Kasa prikazuje plavi ekran u prodavnici koja je pogođena cyber prekidom u Sydneyu
Kasa prikazuje plavi ekran u prodavnici koja je pogođena cyber prekidom u Sydneyu

CrowdStrike je u izjavi poslanoj e-poštom rekao da kompanija "aktivno radi s kupcima pogođenim defektom pronađenim u jednom ažuriranju sadržaja za Windows hostove".

Rečeno je: "Ovo nije sigurnosni incident ili cyber napad. Problem je identificiran, izolovan i ispravka je raspoređena."

Dionice kompanije iz Austina, sa sjedištem u Teksasu, kojima se trguje na Nasdaq-u, pale su za skoro 15% u trgovanju prije tržišta rano u petak.

U snimku koji se pušta na liniji za korisničku podršku piše: "CrowdStrike je svjestan izvještaja o rušenju Microsoftovih portova u vezi sa Falcon senzorom", misleći na jedan od njegovih proizvoda koji se koristi za blokiranje online napada.

U međuvremenu, vlade, zvaničnici i kompanije širom svijeta su se trudile da odgovore.

Vršilac dužnosti premijera Novog Zelanda, David Seymour, rekao je za X da se zvaničnici u zemlji "kreću brzim tempom kako bi razumjeli potencijalne posljedice", dodajući da nema informacija koje bi ukazivale da je riječ o prijetnji po cyber sigurnost.

To pitanje izaziva "neugodnosti" za javnost i preduzeća, dodao je on.

Gužve na šalterima odlazaka aviokompanije Cebu Pacific na terminalu 3 međunarodnog aerodroma Ninoy Aquino u Manili 19. jula 2024.
Gužve na šalterima odlazaka aviokompanije Cebu Pacific na terminalu 3 međunarodnog aerodroma Ninoy Aquino u Manili 19. jula 2024.

U petak ujutro, veća kašnjenja prijavljena na aerodromima su porasla, pri čemu se većina pripisuje problemima u sistemima rezervacija pojedinačnih aviokompanija.

U SAD-u, FAA je saopštila da su aviokompanije United, American, Delta i Allegiant prizemljene.

Pogođene su i avio-kompanije i željeznice u Ujedinjenom Kraljevstvu, s dužim čekanja od uobičajenog.

S obzirom da sportisti i gledaoci dolaze iz cijelog svijeta na Olimpijske igre u Parizu, gradska aerodromska uprava saopštila je da prekid nije utjecao na njegove kompjuterske sisteme, ali da su prekidi u radu avio-kompanija uzrokovali kašnjenja na dva glavna aerodroma u Parizu. Organizatori Olimpijskih igara u Parizu rekli su da je prekid uticao na njihove kompjuterske sisteme i da je dolazak nekih delegacija i njihovih uniformi i akreditacija odgođen.

Ali uticaj je bio ograničen, rekli su organizatori, a prekidi nisu uticali na prodaju karata ili štafetu baklje.

Olimpijske igre u Parizu 2024. - Centar za akreditaciju medija pogođen globalnim prekidom IT-a
Olimpijske igre u Parizu 2024. - Centar za akreditaciju medija pogođen globalnim prekidom IT-a

U Njemačkoj je aerodrom Berlin-Brandenburg prekinuo letove na nekoliko sati zbog poteškoća u čekiranju putnika, dok su slijetanja na aerodrom u Cirihu obustavljena, a letovi u Mađarskoj, Italiji i Turskoj prekinuti.

Holandski avioprevoznik KLM rekao je da je bio "primoran da obustavi većinu" svojih operacija.

Amsterdamski aerodrom Schiphol upozorio je da prekid ima "veliki uticaj na letove" do i od prometnog evropskog čvorišta. Haotično jutro poklopilo se sa jednim od najprometnijih dana u godini za Schiphol.

Prijavljeni su široko rasprostranjeni problemi na australskim aerodromima, gdje su linije rasle, a neki putnici su ostali zaglavljeni jer su onesposobljene usluge online prijave i samouslužne kabine - iako su letovi i dalje bili u prometu.

U Indiji, Hong Kongu i Tajlandu mnoge avio-kompanije su bile prisiljene da ručno čekiraju putnike. Aviokompanija u Keniji također je prijavila prekid.

Dok su prekidi bili prisutni širom svijeta, činilo se da je Australija ozbiljno pogođena ovim problemom. Poremećaji prijavljeni na sajtu DownDetector uključivali su banke NAB, Commonwealth i Bendigo, te aviokompanije Virgin Australia i Qantas, kao i provajdere interneta i telefona kao što je Telstra.

Nacionalne vijesti - uključujući javni emiter ABC i Sky News Australia - satima nisu mogle emitovati na svojim TV i radio kanalima. Neki voditelji vijesti su se emitovali putem interneta iz mračnih kancelarija, ispred kompjutera koji su prikazivali "plave ekrane smrti".

Bolnice u nekoliko zemalja također su prijavile probleme.

Plavi ekran greške na kasi u robnoj kući pogođenoj cyber nestankom u Brisbane-u, Australija, 19. jula 2024.
Plavi ekran greške na kasi u robnoj kući pogođenoj cyber nestankom u Brisbane-u, Australija, 19. jula 2024.

Britanska nacionalna zdravstvena služba saopštila je da je prekid izazvao probleme u većini liječničkih ordinacija širom Engleske. NHS England navodi u saopćenju da je greška uticala na sistem zakazivanja i evidencije pacijenata koji se koristi u javnom zdravstvenom sistemu.

Neke bolnice u sjevernoj Njemačkoj otkazale su sve elektivne operacije zakazane za petak, ali bez utjecaja na hitnu pomoć.

Izrael je saopštio da su njegove bolnice i rad pošte poremećene.

U Južnoj Africi, najmanje jedna velika banka izjavila je da ima poremećaje u uslugama širom zemlje jer su klijenti prijavili da nisu u mogućnosti da izvrše plaćanja koristeći svoje bankovne kartice u trgovinama. Novozelandske banke ASB i Kiwibank rekle su da su i njihove usluge smanjene.

Prekinuto je i otpremanje: veliko kontejnersko čvorište u baltičkoj luci Gdanjsk u Poljskoj, Baltic Hub, saopštilo je da se bori s problemima koji su rezultat prekida globalnog sistema.

Bangladeš: TV vijesti ugašene, komunikacija poremećena zbog jačanja studentskih protesta

Snimak ekrana jedne od zvaničnih vladinih stranica Bangladeša pokazuje nešto što se čini kao poruka hakera, dok studentski protesti u Bangladešu rastu, 19. jula 2024.
Snimak ekrana jedne od zvaničnih vladinih stranica Bangladeša pokazuje nešto što se čini kao poruka hakera, dok studentski protesti u Bangladešu rastu, 19. jula 2024.

Televizijski informativni kanali u Bangladešu su isključeni, a telekomunikacije su uvelike poremećene u petak usljed nasilnih studentskih protesta protiv kvota za vladine poslove u kojima je ove sedmice ubijeno skoro dvadesetak ljudi.

Iz Vlade nije bilo riječi.

Francuska novinska agencija AFP javila je da je broj mrtvih u nasilju održanom u četvrtak porastao na 32. Reuters je izvijestio da je ubijeno 13 ljudi, dok je još šest stradalo ranije ove sedmice, i nije mogao odmah potvrditi veći broj.

U nekim dijelovima zemlje u petak je došlo do novog nasilja, a policija je koristila suzavac da rastjera demonstrante, rekao je Reutersov fotograf.

Indijski list Economic Times objavio je da je vlada premijerke Sheikh Hasine "bila prisiljena" pozvati vojsku u četvrtak kasno da pomogne "održavanju reda". Reuters nije mogao nezavisno provjeriti informacije.

Iako su protesti izazvani bijesom studenata protiv kontroverznog sistema kvota, neki analitičari kažu da su teški ekonomski uslovi, uključujući visoku inflaciju, rastuću nezaposlenost i iscrpljivanje deviznih rezervi, dolili ulje na vatru.

Protesti su također otvorili stare i osjetljive političke razlike između onih koji su se borili za nezavisnost Bangladeša od Pakistana 1971., uključujući Hasininu Awami ligu, i onih koji su optuženi za saradnju s Islamabadom, nakon što je Hasina demonstrante nazvala "Razakar", kolaboracionistima.

Rulja je pretukla policajca tokom sukoba između pristalica protiv kvote, policije i pristalica Awami lige u oblasti Rampura u Daki, Bangladeš, 18. jula 2024.
Rulja je pretukla policajca tokom sukoba između pristalica protiv kvote, policije i pristalica Awami lige u oblasti Rampura u Daki, Bangladeš, 18. jula 2024.

Vlasti su u četvrtak prekinule neke mobilne usluge kako bi pokušale ugušiti nemire, ali se poremećaj proširio širom zemlje u petak ujutro, rekli su Reutersovi svjedoci u Daki i Nju Delhiju.

Telefonski pozivi iz inostranstva uglavnom se nisu povezivali, a pozivi preko interneta nisu mogli biti završeni. Web stranice nekoliko novina sa sjedištem u Bangladešu nisu se ažurirale u petak ujutro, a njihovi društveni mediji također nisu bili aktivni.

U zemlji su radili samo neki glasovni pozivi, a u petak ujutro nije bilo mobilnih podataka ili širokopojasnog pristupa, rekao je Reutersov fotograf iz Dake. Čak ni SMS-ovi ili SMS-ovi sa mobilnog na mobilni nisu prolazili, dodao je.

Informativni televizijski kanali i državni emiter BTV su isključeni, dok su zabavni kanali nastavili normalno emitovanje, rekao je svjedok Reutersa.

Neki informativni kanali su objavili poruku da iz tehničkih razloga nisu u mogućnosti da emituju i da će se program uskoro vratiti, rekao je svjedok.

Hakovane web stranice

Ulice u glavnom gradu Daki bile su puste u petak, koji je sedmični praznik u zemlji. Bilo je malo saobraćaja i vrlo malo onih koji vuku rikše na ulicama i slabe gužve u blizini pijace povrća i ribe, rekao je on, dodajući da je protestni skup sazvan u glavnoj džamiji oko 8.00 GMT.

Dim se diže iz zapaljenih vozila nakon što su ih demonstranti zapalili u blizini ureda Uprave za katastrofe, tokom tekućeg protesta protiv kvota u Daki, Bangladeš, 18. jula 2024.
Dim se diže iz zapaljenih vozila nakon što su ih demonstranti zapalili u blizini ureda Uprave za katastrofe, tokom tekućeg protesta protiv kvota u Daki, Bangladeš, 18. jula 2024.

Čini se da je službene web stranice centralne banke Bangladeša, ureda premijera i policije hakovala grupa koja sebe naziva "THE R3SISTANC3".

"Operacija HuntDown, Stop Killing Students", pisalo je u identičnim porukama na obje stranice, dodajući jarkocrvenim fontom: "To više nije protest, sada je rat."

"Pripremite se. Borba za pravdu je počela", stoji u drugoj poruci na dnu stranice na kojoj su bile i male slike petorice muškaraca i dva psa bez navođenja detalja o njima.

"Vlada je isključila internet kako bi nas ušutkala i sakrila svoje postupke. Moramo biti informisani o tome šta se dešava na terenu", navodi se i dodaje da "duh naših studenata ostaje neslomljen."

Agitacija širom zemlje, najveća otkako je Hasina ponovo izabrana ranije ove godine, potaknuta je visokom nezaposlenošću mladih. Gotovo petina od 170 miliona stanovnika zemlje je bez posla ili obrazovanja.

Demonstranti traže da država prestane da izdvaja 30% državnih poslova za porodice ljudi koji su se borili u ratu za nezavisnost od Pakistana 1971. godine.

Demonstranti protiv kvote sukobljavaju se sa policijom i pristalicama Awami lige u oblasti Rampura u Daki, Bangladeš, 18. jula 2024.
Demonstranti protiv kvote sukobljavaju se sa policijom i pristalicama Awami lige u oblasti Rampura u Daki, Bangladeš, 18. jula 2024.

Hasina vlada ukinula je sistem kvota 2018. godine, ali ga je viši sud vratio prošlog mjeseca. Vlada je uložila žalbu na presudu, a Vrhovni sud je suspendovao nalog višeg suda, do saslušanja žalbe vlade 7. avgusta.

Njena vlada je u četvrtak saopštila da je spremna da razgovara sa demonstrantima, ali su demonstranti odbili, rekavši: "Razgovori i otvaranje vatre ne idu ruku pod ruku".

Stotine ljudi je povrijeđeno ove sedmice dok je policija ispalila suzavac i gumene metke kako bi razbila grupe demonstranata, koji su palili vozila, policijske položaje i druge ustanove.

Glavni univerzitetski kampus glavnog grada bio je mjesto najgorih protesta širom zemlje, ali u četvrtak je došlo do jačih demonstracija u drugim džepovima grada.

Bangladeš se potresao od posljedica rusko-ukrajinskog rata i osigurao je spas sa 4,7 milijardi dolara od Međunarodnog monetarnog fonda u januaru 2023.

MMF je završio drugu reviziju programa pomoći Bangladeša u junu ove godine, dajući zemlji neposredan pristup oko 928 miliona dolara zajmova za ekonomsku podršku i oko 220 miliona dolara za borbu protiv klimatskih promjena.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG