Linkovi

Najnovije

Biden potpisao uredbu o glasačkim pravima

Joe Biden
Joe Biden

Predsjednik Joe Biden u nedjelju je dao nalog federalnim agencijama da preduzmu određene, skromne, korake da olakšaju proces glasanja američkim biračima, dok se u Kongresu vodi velika bitka o glasačkim pravima širom zemlje.

Biden je vladinim agencijama naredio da omoguće lakše registrovanje birača i pružanje informacija o izborima, dok je šefovima tih agencija rekao da osmisle planove da milionima federalnih radnika daju slobodan dan, da bi sami glasali ili volontirali kao nestranački radnici na biralištima.

Američki lider potpisao je tu uredbu na 56. godišnjicu "krvave nedjelje", incidenta iz 1965. godine, kada su policajci države Alabame pretukli oko 600 aktivista za građanska prava, kada su pokušali da marširaju u gradiću Selma. Napad na aktivistse bio je prekretnica u američkom pokretu za građanska prava i doveo do usvajanja zakona o glasačkim pravima, kasnije te godine.

"Svaki registrovani birač treba da ima mogućnost da glasa, i da se taj glas računa", izjavio je Biden u unprijed snimljenom govoru koji je emitovan na Doručku jedinstva u čast Martina Luthera i Corette King. "Ako imate najbolje ideje, nemate šta da krijete. Pustite ljude da glasaju", rekao je predsjednik. Učesnici ovogodišnjeg doručka, održanog na državnom koledžu Wallace, sjedili su u svojim automobilima zbog pandemije koronavirusa.

Prošle nedjelje, u Predstavničkom domu, koji kontrolišu demokrate, usvojen je niz mjera o glasačkim pravima kojima treba da se uspostave nacionalni standardi o načinu sprovođenja izbora u SAD, koji bi imali prednost u odnosu na veoma raznovrsna pravila koja postoje u 50 američkih država.

Zakon je prošao u Predstavničkom domu, skoro po stranačkim linijama sa 220 glasova za i 210 protiv, ali mu se republikanci uglavnom protive. U Senatu, u kome ima 50 demokrata i 50 republikanaca, demokratama koje podržavaju zakon potrebno je najmanje 10 republikanskih glasova da bi okončali potencijalni filibaster - proceduru koja se koristi za blokiranje usvajanja zakona.

Kada je započela pandemija prošle godine, brojne države su olabavile pravila glasanja kako bi građani mogli da glasaju prije dana izbora, ili glasaju poštom a da ne navode razlog za to.

Martin Luther King i njegova supruga Coretta marširaju u preijstolnici Montgomery, Alabama, 25. marta 1965.
Martin Luther King i njegova supruga Coretta marširaju u preijstolnici Montgomery, Alabama, 25. marta 1965.

Međutim, poslije Bidenove pobjede na izborima, republikanci sada pokušavaju da uvedu zakone koji će, na budućim izborima, postaviti čvršća pravila i ograniči pristup glasanju - kao što je zabrana glasanja na nedjelju uči dana izbora. To je dan kada crnačke crkve često, poslije redovne službe, podstiču vjernike da izađu i glasaju. Prema nekim od prijedloga, ograničilo bi se glasanje poštom ili rano glasanje. Više od 250 restriktivnih prijedloga izbornih zakona podnijeto je u 43 države.

Mjera koja je usvojena u Predstavničkom domu, čini upravo suprotno - standardizuje nacionalna pravila, prema kojima bi se tražila automatska registracija birača kada se ljudi registruju za dokumenta koja izdaje vlada, kao što su vozačke dozvole. Rano glasanje bi bilo omogućeno najmanje 15 dana prije samog izbornog dana.

Nezavisne komisije, koje ne bi činili članovi skupština, odredile bi granice glasačkih jedinica i distrikta kako bi se obe stranke spriječile da kroje mape kako im odgovara. Imena političkih donatora bi morala da se otkriju. Predsjednički kandidati bi morali da objave svoja poreska dokumenta, što je Bidenov prethodnik Donald Trump rekao da će učiniti, ali nikada nije ostvario.

U svom govoru u nedjelju, Biden je rekao: "2020, sama naša demokratija je bila u pitanju, i čak u sred pandemije, glasalo je više Amerikanaca nego ikada ranije", više od 159 miliona ljudi.

Čak i tako, rekao je Biden, "umjesto da se slavi moć glasanja - vidjeli smo upad bez presedana u naš Capitol i brutalni napad na našu demokratiju 6. januara. Do sada neviđeni napor da se ignoriše, podrije i poništi volja naroda."

Stotine Trumpovih pristalica upale su u Capitol da pokušaju da ponište Bidenovu pobjedu. Razbijali su prozore, upadali u kongresne kancelarije i tukli se sa policijom a u neredima je nastradalo pet osoba, među kojima i jedan policajac Capitola. Više od 300 izgrednika je uhapšeno a istraga se nastavlja.

See all News Updates of the Day

update

Iran pokrenuo napad dronovima i raketama na Izrael. Bijela kuća kaže da čvrsto podržava sigurnost Izraela

Stanovnici Teherana javno su proslavljali vijest o napadu na Izrael.
Stanovnici Teherana javno su proslavljali vijest o napadu na Izrael.

Iran je saopštio da je lansirao balističke rakete kao dio napada na Izrael, pošto je prethodno lansirao desetine bespilotnih letjelica ka toj zemlji. Bidenova administracija je rekla da će SAD "stati uz narod Izraela i podržati njihovu odbranu od prijetnji iz Irana".

Portparol izraelske vojske, kontraadmiral Daniel Hagari, rekao je da će biti potrebno nekoliko sati da dronovi dolete do Izealeske teritorije, te da je izraelska odbrana spremna.

Izrael ima raketne odbrambene sisteme sposobne da gađaju balističke rakete, međutim, u masovnom napadu koji uključuje više dronova i projektila, kao što je kampanja koju je Iran pokrenuo kasno u subotu, veća je vjerovatnoća da će napad uspjeti.

Iran je prijetio da će napasti Izrael otkako su u vazdušnom napadu prošle nedelje ubijena dva iranska generala u Siriji. Izrael nije komentarisao taj napad, ali ga je Teheran optužio da stoji iza njega.

Iranska državna TV mreža IRINN izvijestila je u nedjelju oko ponoći da su snage Islamske republike lansirale desetine dronova za napad sa iranske teritorije prema Izraelu.

Navodi se da je napad odmazda za, kako iranski zvaničnici kažu, izraelski napad u kojem je ubijeno nekoliko visokih iranskih vojnih komandanata u Damasku 1. aprila.

"Provedena na osnovu člana 51. Povelje UN-a koja se odnosi na legitimnu odbranu, iranska vojna akcija bila je odgovor na agresiju cionističkog režima na naše diplomatske prostorije u Damasku. Stvar se može smatrati okončanom. Međutim, ako izraelski režim napravi još jednu grešku, odgovor Irana će biti znatno oštriji. To je sukob između Irana i skitničkog izraelskog režima, od kojeg se SAD MORAJU DRŽATI DALJE!", objavljeno je na na X profilu stalne misije Irana u Ujedinjenim Nacijama.

Izraelska vojska, koja nije ni potvrdila ni negirala odgovornost za napad 1. aprila, objavila je saopštenje u kojem se navodi da njene zračne i pomorske snage nadziru napad iranskih dronova.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u televizijskoj poruci da će se Izrael braniti "od svake prijetnje i da će to učiniti ravnodušno i odlučno".

Britanska kompanija za pomorsku sigurnost Ambery navela je u saopćenju da je bespilotne letjelice, također protiv Izraela, navodno lansirala jemenska grupa Huti koja je povezana s Iranom.

Ti sukobi sada prijete da se pretvore u direktan otvoreni sukob koji će Iran i njegove regionalne saveznike suprotstaviti Izraelu i njegovom glavnom podržavaocu Sjedinjenim Državama, a regionalna sila Egipat poziva na "najveću suzdržanost".

Portparolka Savjeta za nacionalnu bezbjednost Adrienne Watson rekla je u subotu: "Sjedinjene Države će stati uz narod Izraela i podržati njihovu odbranu od ovih prijetnji iz Irana."

Predsjednik SAD Joe Biden vratio se iz Delawarea u Bijelu kuću odakle prati situaciju.

Ovo je prvi put da je Iran pokrenuo vojni napad punog obima na Izrael, uprkos decenijama neprijateljstva koje datira još od Islamske revolucije u toj zemlji 1979. godine.

Penzionisani izraelski general Amos Yadlin rekao je za vijesti na Kanalu 12 da su iranski dronovi opremljeni sa po 20 kilograma eksploziva. Izraelska vojska je saopštila da će se oglasiti sirene u svim ugroženim područjima i da je njena odbrana spremna da se odbrani.

Biden je uputio Iranu strogo upozorenje u jednoj riječi u petak dok se svijet pripremao da se Teheran osveti za smrtonosni napad.

"Nemojte", rekao je Biden novinarima nakon govora o unutrašnjoj politici na događaju u New Yorku.

"Posvećeni smo odbrani Izraela", rekao je predsjednik odgovarajući na pitanja novinara. "Podržaćemo Izrael. Pomoći ćemo u odbrani Izraela, a Iran neće uspjeti."

Ranije u subotu, izraelska vojska je saopštila da otkazuje školu i ograničava javna okupljanja na najviše 1.000 ljudi iz bezbednosnih razloga.

Jordanske i iračke vlasti u subotu su također zatvorile vazdušne prostore tih država za civilne letove, a izraelske vlada je privremeno zatvorila škole i druge obrazovne institucije.

Neke informacije dolaze od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Rusija: Poplave izazvale evakuacije desetina hiljada ljudi

Spasioci ruskog Ministarstva za vanredne situacije voze se čamcem kako bi pomogli lokalnim stanovnicima tokom evakuacije iz poplavljenog područja u Orenburgu, Rusija, 11. aprila 2024.
Spasioci ruskog Ministarstva za vanredne situacije voze se čamcem kako bi pomogli lokalnim stanovnicima tokom evakuacije iz poplavljenog područja u Orenburgu, Rusija, 11. aprila 2024.

Vlasti ruskog grada Orenburga pozvale su hiljade stanovnika da se odmah evakuišu zbog naglog porasta poplavnih voda nakon što su glavne rijeke izlile iz korita zbog istorijske poplave snijega koji se topio.

Voda je takođe naglo porasla u drugom ruskom regionu — Kurganu — i u susjednom Kazahstanu. Vlasti su saopštile da je do sada evakuisano 100.000 ljudi, jer su temperature koje su se brzo zagrijavale topile veliki snijeg i led.

Potop otopljene vode protjerao je više od 120.000 ljudi iz svojih domova na ruskom Uralu, Sibiru i Kazahstanu, jer su velike rijeke poput Urala, koji teče kroz Kazahstan u Kaspijsko more, preplavile nasipe.

Regionalne vlasti pozvale su na masovnu evakuaciju dijelova Orenburga, grada s preko pola miliona stanovnika, oko 1.200 kilometara istočno od Moskve.

"U gradu se pali sirena. Ovo nije vježba. U toku je masovna evakuacija!" Sergej Salmin, gradonačelnik grada, rekao je u aplikaciji za slanje poruka Telegram.

Ruske novinske agencije kasnije su citirale zvaničnike u Orenburgu koji su rekli da je više od 13.000 stanovnika evakuisano širom regiona, od kojih su više od četvrtine djeca.

Izvještaji agencije citiraju Salmina koji je rekao da su se stanovnici pojavili kako bi pomogli u podizanju nasipa kako ne bi poplavili višespratnice. Kamioni natovareni glinom otpremljeni su u rizična područja.

Radnici Hitne pomoći rekli su da je nivo vode u rijeci Ural bio više od 2 metra iznad onoga što smatraju opasnim nivoom. Voda je zapljuskivala prozore kuća od cigle i drveta u gradu, a psi kućni ljubimci sjedili su na krovovima.

Salmin je pozvao stanovnike da prikupe svoje dokumente, lijekove i osnovne stvari i da napuste svoje domove.

Gubici

Ljudi koji žive u poplavljenim kućama žalili su se zbog gubitka svojih stvari.

"Sudeći prema vodostaju, sav namještaj, neki kućanski aparati i materijali za uređenje enterijera su uništeni", rekao je lokalni stanovnik Vjačeslav za Reuters dok je sjedio u motornom čamcu koji je u praznom hodu i gledao preko ramena u svoju dvospratnu kuću od cigala, djelomično potopljenu u mutna vodu. "To je kolosalan iznos novca."

Aleksej Kudinov, zamjenik gradonačelnika Orenburga, ranije je rekao da je preko 360 kuća i skoro 1.000 parcela poplavljeno tokom noći. On je rekao da se očekuje da je poplava dostgla vrhunac u petak i počeće jenjavati za dva dana.

Guverner Orenburga Denis Pasler rekao je predsjedniku Vladimiru Putinu u četvrtak da su poplavljene 11.972 kuće i da će, ako voda poraste, još 19.412 ljudi biti u opasnosti.

Selo Kaminskoje u Kurganskoj oblasti takođe je evakuisano u petak ujutro nakon što je nivo vode porastao za 1,4 metra tokom noći, rekao je regionalni guverner Kurgana Vadim Šumkov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Kaminskoje je naselje uz reku Tobol, koja takođe protiče kroz regionalni centar Kurgan, grad od 300.000 stanovnika. Šumkov je rekao da bi potop mogao stići do Kurgana u narednim danima.

"Možemo samo da se nadamo da će se poplavna ravnica protezati široko i da će tlo upijati što je moguće više vode na svom putu", rekao je on, dodajući da se u Kurganu pojačava brana.

Kurgan je dom ključnog dijela ruskog vojno-industrijskog kompleksa — džinovske fabrike koja proizvodi borbena vozila pješadije za vojsku koja su veoma tražena u Ukrajini, gdje je ruska vojska u ofanzivi u nekim područjima.

Nije bilo izvještaja da je fabrika Kurganmashzavod do sada bila pogođena.

Povećanje nivoa vode također prijeti južnim dijelovima Zapadnog Sibira, najvećem ugljovodoničnom bazenu na svijetu, i područjima u blizini Volge, najveće rijeke u Evropi.

Očekuje se da će nivo vode u nekim drugim ruskim regijama dostići vrhunac u naredne dvije sedmice.

Iranska Revolucionarna garda zaplijenila teretni brod povezan sa Izraelom

Na ovoj fotografiji snimljenoj sa video snimka, iranski komandos se spušta iz helikoptera u napadu na MSC Aries u Hormuskom moreuzu 13. aprila 2024.
Na ovoj fotografiji snimljenoj sa video snimka, iranski komandos se spušta iz helikoptera u napadu na MSC Aries u Hormuskom moreuzu 13. aprila 2024.

Komandosi iz iranske paravojne Revolucionarne garde spustili su se iz helikoptera na kontejnerski brod koji je povezan s Izraelom, u blizini Hormuškog moreuza i zaplijenio brod u subotu, posljednji u nizu napada između dvije zemlje.

Bliski istok se pripremio za potencijalnu iransku odmazdu zbog navodnog izraelskog napada ranije ovog mjeseca na iransku konzularnu zgradu u Siriji u kojem je ubijeno 12 ljudi, uključujući višeg generala garde koji je tamo nekoć komandovao ekspedicionim snagama Kuds.

Izraelski rat protiv Hamasa u Pojasu Gaze je u međuvremenu star šest mjeseci i raspiruje višedecenijske tenzije u cijelom regionu. S obzirom da su snage koje podržava Iran, poput Hezbolaha u Libanu i jemenskih Huti pobunjenika također uključen u borbe, svaki novi napad na Bliskom istoku prijeti eskalacijom tog sukoba u širi regionalni rat.

Iranska državna agencija IRNA saopćila je da je jedinica specijalnih snaga gardijske mornarice izvela napad na brod, MSC Aries pod portugalskom zastavom, teretni brod povezan sa londonskom Zodiac Maritime.

Zodiac Maritime je dio Zodiac grupe izraelskog milijardera Eyala Ofera. Zodiac je odbio da komentariše i uputio je pitanja MSC-u. MSC sa sjedištem u Ženevi kasnije je priznao zapljenu i rekao da je na brodu bilo 25 članova posade. IRNA je rekla da će garda odvesti brod u iranske teritorijalne vode.

Ranije je zvaničnik odbrane Bliskog istoka, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarao o obavještajnim pitanjima, podijelio snimak napada za Associated Press. U njemu se vide iranski komandosi kako se spuštaju na gomilu kontejnera smještenih na palubi broda.

Može se čuti kako član posade na brodu govori: "Nemojte izlaziti." Zatim kaže svojim kolegama da odu do brodskog mosta dok se više komandosa spušta na palubu. Jedan komandos se može vidjeti kako kleči iznad ostalih kako bi im pružio potencijalnu zaštitu.

Video je korespondirao sa poznatim detaljima.. Također se činilo da je korišteni helikopter Mil Mi-17 iz sovjetske ere, koji su garda i Huti koristili u prošlosti za iskrcavanje komandosa na brodovima.

Pomorske trgovinske operacije britanske vojske opisale su brod kao "zaplijenjen od strane regionalnih vlasti" u Omanskom zaljevu kod emiratskog lučkog grada Fujairah, bez detaljnijeg objašnjenja.

Tjesnac Hormuz
Tjesnac Hormuz

MSC Aries je posljednji put lociran kod Dubaija na putu prema Hormuškom moreuzu u petak. Brod je isključio podatke o praćenju, što je uobičajeno za brodove povezane s Izraelom koji se kreću kroz regiju.

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz pozvao je nacije da gardu navedu kao terorističku organizaciju.

Iran je "zločinački režim koji podržava Hamasove zločine i sada provodi piratske operacije kršeći međunarodno pravo", rekao je Katz.

Iran je od 2019. godine sudjelovao u nizu zapljena brodova, a napadi na brodove mu se pripisuju usred stalnih tenzija sa Zapadom zbog njegovog brzog napredovanja nuklearnog programa.

Iran je od novembra povukao svoje napade na brodove dok su Huti gađali brodove u Adenskom zaljevu i Crvenom moru. Napadi Hutija usporili su se posljednjih sedmica nakon što je završio muslimanski sveti mjesec posta Ramazan, a pobunjenici su se suočili s višemjesečnim zračnim napadima pod vodstvom SAD-a prema njima.

U prethodnim zapljenama, Iran je ponudio početna objašnjenja o njihovim operacijama kako bi izgledalo kao da napadi nemaju nikakve veze sa širim geopolitičkim tenzijama - iako je kasnije to priznao. U subotnjem napadu, međutim, Iran nije ponudio nikakvo objašnjenje za zapljenu osim da je rekao da MSC Ovan ima veze s Izraelom.

Danima su iranski zvaničnici do i uključujući vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija prijetili da će "ošamariti" Izrael zbog napada u Siriji. Zapadne vlade su izdale upozorenja svojim građanima u regionu da budu spremni za napade.

Međutim, Iran je u prošlosti uglavnom izbjegavao direktan napad na Izrael, uprkos tome što je provodio ciljano ubijanje nuklearnih naučnika i višestruke sabotažne kampanje protiv iranskih atomskih lokacija. Iran je, međutim, decenijama gađao izraelske ili jevrejske mete preko proxy snaga.

Ranije ove sedmice, general garde Ali Reza Tangsiri, koji nadgleda njene pomorske snage, kritizirao je prisustvo Izraelaca u regionu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. UAE su 2020. postigli diplomatsko priznanje Izraela, nešto što je dugo razbjesnilo Teheran.

Znamo da dovođenje cionista u ovu tačku nije samo zbog ekonomskog rada,” navodno je rekao Tangsiri. „Sada, oni zaista obavljaju sigurnosne i vojne poslove. Ovo je prijetnja i to ne bi trebalo da se desi.

SAD, glavni podržavalac Izraela, stale su uz tu zemlju uprkos rastućoj zabrinutosti zbog izraelskog rata u Gazi u kojem je ubijeno više od 33.600 Palestinaca i ranjeno više od 76.200, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze. Izraelski rat je počeo nakon Hamasovog terorističkog napada 7. oktobra na Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, a oko 250 drugih uzeto kao taoci.

U petak je američki predsjednik Joe Biden upozorio Iran da ne napada Izrael i rekao da smatra da će se iranski napad na Izrael vjerovatno dogoditi "prije nego kasnije".

"Pomoći ćemo u odbrani Izraela, a Iran neće uspjeti", rekao je Biden.

Omanski zaljev nalazi se u blizini Hormuškog tjesnaca, uskog ušća Perzijskog zaljeva kroz koje prolazi petina ukupne globalno trgovane nafte. Fujairah, na istočnoj obali Ujedinjenih Arapskih Emirata, glavna je luka u regiji za brodove koji preuzimaju novi teret nafte, preuzimaju zalihe ili razmjenjuju posadu.

Od 2019. godine, vode u blizini Fujaire su doživjele niz eksplozija i otmica. Američka mornarica okrivila je Iran za napade minama na brodove koje su oštetili tankere. UAE su, u međuvremenu, nastojali da poprave odnose s Iranom i izdali su saopštenje u kojem osuđuju sumnjivi izraelski napad u Siriji.

Sjedinjene Američke Države još jedan sponzor Rezolucije o Srebrenici

Američki Ambasador u BiH Michaell Murphy prije komemoracije 11.jula u Srebrenici.
Američki Ambasador u BiH Michaell Murphy prije komemoracije 11.jula u Srebrenici.

Iz Memorijalnog centra Srebrenica u subotu 13. aprila je stigla potvrda da su se Sjedinjene Američke Države pridružile listi sponzora Nacrta rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Iz Memorijalnog centra Srebrenica podsjećaju da su SAD godinama podržavale zaštitu sjećanja na žrtve genocida, ali i osiguranju podizanje, uspostave i opstanka Memorijalnog centra.

Ističu da ta podrška predstavlja nastavak kontinuiteta politike SAD-a koju zagovara predsjednik Biden, a koju su ranijim administracijama potvrdili predsjednik Clinton, ali i u svojoj poruci iz 2020. tadašnji državni sekretar Pompeo.

Poručili su da ne zaboravljaju aktivnosti predsjednika Bidena i brojnih drugih prijatelja građana i građanki Bosne i Hercegovine devedesetih. Istovremeno, izražavaju zahvalnost na svemu što administracija predsjednika Bidena čini danas za BiH.

"Pozdravljamo napore ambasadorice SAD-a u Ujedinjenim nacijama Linde Thomas-Greenfield. Zajedno radimo na tome da ova Rezolucija bude poruka mira, prilika da mladi ljude uče na lekcijama Srebrenice o važnosti zaštite ljudskih prava i ljudskih života. Pozivamo medije i javnost da se ne osvrću na izjave koje podstiču podjele, tenzije i konflikt, te koje plemenitu ideju Rezolucije žele prikazati nečim što ona nije i podstiču opću histeriju", stoji u objavi Memorijalnog centra.

Na fotografiji snimljenoj dronom, vidi se zračni prikaz Memorijalnog centra za genocid u Srebrenici i novoiskopanog groba u Potočarima, Bosna, ponedjeljak, 10. jula 2023.
Na fotografiji snimljenoj dronom, vidi se zračni prikaz Memorijalnog centra za genocid u Srebrenici i novoiskopanog groba u Potočarima, Bosna, ponedjeljak, 10. jula 2023.

Na društvenim mrežama Memorijalnog centra u posljednjih nekoliko dana je ta institucija potvrdila i izrazila zahvalnost na podršci Rezoluciji Ruandi, Njemačkoj, Novom Zelandu, Čileu, Francuskoj, Lihtenštajnu i Sloveniji.

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik izjavio je 11. aprila da će RS "donijeti odluke" protiv najavljene Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u.

Dodik je, nakon sastanka političkih predstavnika RS-a sa rukovodstvom Srbije u Beogradu, rekao da će predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "pokušati da ubijedi da podrži" te odluke.

Kako je rekao Dodik, ukoliko dođe do usvajanja Rezolucije u UN-u, "Republika Srpska će napustiti odlučivanje u Bosni i Hercegovini".

Ponovio je stav vlasti u RS-u koje, uprkos međunarodnim presudama, negiraju da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima.

Vježba u Marylandu: BH vojska dostigla američke standarde u navođenju zračnih napada

Vježba u Marylandu: BH vojska dostigla američke standarde u navođenju zračnih napada
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:06 0:00

Bosna i Hercegovina ulazi u 21. godinu partnerstva sa Nacionalnom gradom savezne drzave Maryland. Program partnerstva Nacionalne garde americkih saveznih drzava sa stranim drzavama osnovan je 1993 godine. Trideset godina kasnije više od stotinu zemalja svijeta je u ovom partnerstvu. 

Učitajte još

XS
SM
MD
LG