Najnovije
Biden potpisao uredbu o glasačkim pravima
Predsjednik Joe Biden u nedjelju je dao nalog federalnim agencijama da preduzmu određene, skromne, korake da olakšaju proces glasanja američkim biračima, dok se u Kongresu vodi velika bitka o glasačkim pravima širom zemlje.
Biden je vladinim agencijama naredio da omoguće lakše registrovanje birača i pružanje informacija o izborima, dok je šefovima tih agencija rekao da osmisle planove da milionima federalnih radnika daju slobodan dan, da bi sami glasali ili volontirali kao nestranački radnici na biralištima.
Američki lider potpisao je tu uredbu na 56. godišnjicu "krvave nedjelje", incidenta iz 1965. godine, kada su policajci države Alabame pretukli oko 600 aktivista za građanska prava, kada su pokušali da marširaju u gradiću Selma. Napad na aktivistse bio je prekretnica u američkom pokretu za građanska prava i doveo do usvajanja zakona o glasačkim pravima, kasnije te godine.
"Svaki registrovani birač treba da ima mogućnost da glasa, i da se taj glas računa", izjavio je Biden u unprijed snimljenom govoru koji je emitovan na Doručku jedinstva u čast Martina Luthera i Corette King. "Ako imate najbolje ideje, nemate šta da krijete. Pustite ljude da glasaju", rekao je predsjednik. Učesnici ovogodišnjeg doručka, održanog na državnom koledžu Wallace, sjedili su u svojim automobilima zbog pandemije koronavirusa.
Prošle nedjelje, u Predstavničkom domu, koji kontrolišu demokrate, usvojen je niz mjera o glasačkim pravima kojima treba da se uspostave nacionalni standardi o načinu sprovođenja izbora u SAD, koji bi imali prednost u odnosu na veoma raznovrsna pravila koja postoje u 50 američkih država.
Zakon je prošao u Predstavničkom domu, skoro po stranačkim linijama sa 220 glasova za i 210 protiv, ali mu se republikanci uglavnom protive. U Senatu, u kome ima 50 demokrata i 50 republikanaca, demokratama koje podržavaju zakon potrebno je najmanje 10 republikanskih glasova da bi okončali potencijalni filibaster - proceduru koja se koristi za blokiranje usvajanja zakona.
Kada je započela pandemija prošle godine, brojne države su olabavile pravila glasanja kako bi građani mogli da glasaju prije dana izbora, ili glasaju poštom a da ne navode razlog za to.
Međutim, poslije Bidenove pobjede na izborima, republikanci sada pokušavaju da uvedu zakone koji će, na budućim izborima, postaviti čvršća pravila i ograniči pristup glasanju - kao što je zabrana glasanja na nedjelju uči dana izbora. To je dan kada crnačke crkve često, poslije redovne službe, podstiču vjernike da izađu i glasaju. Prema nekim od prijedloga, ograničilo bi se glasanje poštom ili rano glasanje. Više od 250 restriktivnih prijedloga izbornih zakona podnijeto je u 43 države.
Mjera koja je usvojena u Predstavničkom domu, čini upravo suprotno - standardizuje nacionalna pravila, prema kojima bi se tražila automatska registracija birača kada se ljudi registruju za dokumenta koja izdaje vlada, kao što su vozačke dozvole. Rano glasanje bi bilo omogućeno najmanje 15 dana prije samog izbornog dana.
Nezavisne komisije, koje ne bi činili članovi skupština, odredile bi granice glasačkih jedinica i distrikta kako bi se obe stranke spriječile da kroje mape kako im odgovara. Imena političkih donatora bi morala da se otkriju. Predsjednički kandidati bi morali da objave svoja poreska dokumenta, što je Bidenov prethodnik Donald Trump rekao da će učiniti, ali nikada nije ostvario.
U svom govoru u nedjelju, Biden je rekao: "2020, sama naša demokratija je bila u pitanju, i čak u sred pandemije, glasalo je više Amerikanaca nego ikada ranije", više od 159 miliona ljudi.
Čak i tako, rekao je Biden, "umjesto da se slavi moć glasanja - vidjeli smo upad bez presedana u naš Capitol i brutalni napad na našu demokratiju 6. januara. Do sada neviđeni napor da se ignoriše, podrije i poništi volja naroda."
Stotine Trumpovih pristalica upale su u Capitol da pokušaju da ponište Bidenovu pobjedu. Razbijali su prozore, upadali u kongresne kancelarije i tukli se sa policijom a u neredima je nastradalo pet osoba, među kojima i jedan policajac Capitola. Više od 300 izgrednika je uhapšeno a istraga se nastavlja.
See all News Updates of the Day
Četvoro astronauta, koji su neplanirano zapeli u svemiru, vratili se na Zemlju nakon skoro 8 mjeseci
Četvoro astronauta vratilo se na Zemlju u petak nakon skoro osmomjesečnog boravka u svemirskoj stanici produženog zbog problema s Boeingovim kapsulama i uragana Milton.
SpaceX kapsula sa posadom pala je padobranom prije zore u Meksički zaljev nedaleko od obale Floride nakon što se sredinom sedmice iskrcala s Međunarodne svemirske stanice.
Tri Amerikanca i jedan Rus trebali su se vratiti prije dva mjeseca. Ali njihov povratak kući bio je zaustavljen problemima s Boeingovom novom Starliner astronautskom kapsulom, koja se u septembru vratila prazna zbog sigurnosnih razloga. Tada se umiješao uragan Milton, nakon čega su uslijedile još dvije sedmice jakog vjetra i uzburkanog mora.
SpaceX je lansirao četvoricu — NASA-e Matthew Dominick, Michael Barratt i Jeanette Epps, te Rus Alexander Grebenkin — u martu. Barratt, jedini svemirski veteran koji je ušao u misiju, odao je priznanje je timovima za podršku kod kuće jer su morali "preplanirati, preurediti i na neki način sve ponoviti zajedno s nama... i pomoći nam da se izvučemo sa svim tim udarcima."
Njihove zamjene su dva probna pilota Starlinera Butch Wilmore i Suni Williams, čija je misija produžena sa osam dana na osam mjeseci, i dva astronauta koje je SpaceX lansirao prije četiri sedmice. Ta četvorica će ostati tamo do februara.
Svemirska stanica se sada vratila u normalnu veličinu posade od sedam – četiri Amerikanca i tri Rusa – nakon višemjesečne prepunjenosti.
EU pomaže područja pogođena poplavama u BiH sa 20 miliona eura, poručila šefica Evropske komisije u Sarajevu
Evropske komisije je donijela odluku da se odmah mobiliziraju sredstva pomoći od 20 miliona evra za pomoć područjima pogođenim poplavama u Bosni i Hercegovini, poručila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u petak, 25. oktobra u Sarajevu.
"Zahvalna sam što sam jučer mogla vidjeti područje koje je uništeno. Želim prije svega izraziti svoju podršku i saosjećanje sa žrtvama poplava u BiH. Bolno je gledati razmjere katastrofe u Jablanici", rekla je Von der Leyen nakon što se sastala sa predsjedavajućom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto i članovima državne vlade.
Von der Leyen je najavila i dalje pružanje pomoći kroz Fond solidarnosti koji koriste članice EU, ali je otvoren i za zemlje koje imaju kandidatski status.
Dan ranije posjetila je područja pogođena katastrofalnim poplavama, u Donjoj Jablanici na jugu BiH, gdje je izrazila solidarnost sa građanima i poručila da je "Evropa na strani Bosne i Hercegovine i stoji uz njene građane".
Obilne padavine pogodile su sjevernu Hercegovinu i centralnu Bosnu te izazvale bujice i poplave u noći 4. oktobra. Poginulo je 19 ljudi u Jablanici, četvoro u Konjicu i troje u Fojnici.
Kiša je aktivirala brojna klizišta, a najteža situacija bila je u Donjoj Jablanici, na jugu zemlje, na koju se sručio materijal iz kamenoloma koji se nalazi iznad tog sela. U poplavama i klizištima je uništeno najmanje 230 objekata, a procijenjena šteta je oko 25,6 miliona eura.
Ursula von der Leyen u Bosni i Hercegovini boravi u sklopu četverodnevne turneje kako bi s vlastima zemalja Zapadnog Balkana razgovarala o Planu rasta Evropske unije vrijednog šest milijardi eura i napretku u evropskim integracijama.
U tom kontekstu je najavila i podršku institucija EU na pomoći BiH kako bi ispunila uslove za Plan rasta.
Bosna i Hercegovina, jedina od zemalja regije, nije napravila tražene reforme u okviru Plana rasta, koje omogućavaju pristup tržištu Evropske Unije i fondovina EU od šest milijardi eura.
"Bosna i Hercegovina itekako zaslužuje ovu priliku i znam da, sa druge strane, imam dobre, snažne partnere da to zajednički ostvarimo", rekla je Leyen.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto zahvalila se na ponuđenoj pomoći, te je dodala kako je sa Leyen razgovarala i o obavezama BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Dodala je i kako je ljestvica Plana rasta za BiH postavljena "dosta visoko", te da je BiH ispunila 111 od 113 uslova.
"Kada je u pitanju Plan rasta čekuju nas još tri dodatne mjere koje se odnose na vizni režim, budžetski monitoring i borbu protiv korupcije i kriminala. Na tome ćemo raditi predano", rekla je Krišto.
Prije ove posjete, Evropska komisija je odobrila reformske agende za Albaniju, Crnu Goru, Kosovo, Srbiju i Sjevernu Makedoniju, koje će trajati od 2024. do 2027. godine, s ciljem poticanja rasta i povezivanja s EU, a paket je vrijedan šest milijardi eura.
Međutim, reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu nije odobrena zbog nedostatka političkog dogovora unutar zemlje o nekoliko pitanja, uključujući imenovanje sudaca Ustavnog suda BiH.
Von der Leyen u petak je razgovarala i sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
U okviru balkanske turneje, ona je prethodno posjetila Albaniju i Sjevernu Makedoniju, a nakon BiH, putuje u Beograd, Prištinu i Podgoricu, gdje će se sastati s najvišim zvaničnicima Srbije, Kosova i Crne Gore.
U izraelskom napadu ubijena tri novinara na jugu Libana
U izraelskom napadu u petak rano ujutro ubijena su najmanje tri novinara i ranjeno nekoliko drugih dok su spavali u pansionima koje koriste mediji u Hasbayi u južnom Libanu, izvještavaju libansko ministarstvo zdravlja i lokalni mediji.
Ubijeni su kamerman Ghassan Najjar i inženjer Mohamed Reda iz proiranske novinske kuće Al-Mayadeen i kamerman Wissam Qassem, koji je radio za Hezbollahov Al-Manar, navodi se u odvojenim izjavama.
Udari su učinili da je to najsmrtonosniji dan za medije u godini neprijateljstava između izraelske vojske i libanonske milicije Hezbolah.
Iz Izraela, koji generalno poriče da namjerno napada novinare, nije bilo komentara.
Pet novinara je ubijeno u prethodnim izraelskim napadima u Libanu tokom sukoba, uključujući vizuelnog novinara Reutersa Isama Abdallaha.
Hasbaya je grad u kojem žive i muslimani i kršćani. Posljednjih sedmica bilo je napada na njegovu periferiju, ali je petak, oko 3 sata ujutro (ponoć GMT), bio prvi na sam grad.
"Ovo je ratni zločin", rekao je libanonski ministar informacija Ziad Makary. Najmanje 18 novinara iz šest medija, uključujući Sky News, Al-Jazeeru i libanske emitere, boravilo je u pansionima.
"Čuli smo kako avion leti veoma nisko - to nas je probudilo - a onda smo čuli dva projektila", rekao je Muhammad Farhat, reporter libanske kuće Al-Jadeed, za Reuters.
Rekao je da je oštećeno nekoliko bungalova. Njegovi snimci pokazuju prevrnute i oštećene automobile, na nekima oznaku "Press".
"Izvještavali smo odatle oko mjesec dana, a da se ništa nije dogodilo. Ne znam ni kako sam se izvukao ispod ruševina", rekao je Farhat.
Ghassan bin Jiddo, direktor Al-Mayadeena, rekao je na X nalogu kanala da je napad bio "namjeran".
"Smatramo okupaciju (Izrael) potpuno odgovornom za ovaj ratni zločin, u kojem su mete bile novinarske ekipe, uključujući tim Al-Mayadeen", rekao je bin Jiddo.
Izrael napada libanske medije, vojnike
Dan ranije, Izrael je pogodio kancelariju koju koristi Al-Mayadeen u južnom predgrađu Bejruta. Ministarstvo zdravlja Libana saopćilo je da je jedna osoba ubijena, a petoro, uključujući dijete, ranjeno.
Vlasti u Bejrutu kažu da je izraelska vojna kampanja ubila više od 2.500 ljudi i raselila više od 1,2 miliona ljudi, stvarajući humanitarnu krizu.
U četvrtak su u izraelskom napadu poginula tri libanska vojnika dok su pokušavali da evakuišu ranjene ljude iz pograničnog sela Yater, saopštila je libanonska vojska. Iz izraelske vojske nije bilo komentara.
SAD su saopćile da bi Izrael trebao poduzeti korake kako bi izbjegao civilne žrtve i prestao ugrožavati mirovne snage UN-a ili trupe libanonske vojske u svojim napadima u Gazi i Libanu.
Izrael, koji je kritiziran zbog granatiranja bolnica i škola, rekao je da precizno gađa militante Hamasa i Hezbollaha, optužujući ih da koriste civile kao štit.
Komitet za zaštitu novinara (CPJ) saopštio je da su od 24. oktobra njegove preliminarne istrage pokazale da je najmanje 128 medijskih radnika ubijeno od početka rata u Gazi, što ga čini najsmrtonosnijim periodom za novinare otkako je CPJ počeo da prikuplja podatke u 1992.
Od toga, 123 su Palestinci, dva Izraelca i tri Libanca.
Mjesec dana nakon izraelske vojne operacije protiv Hezbollaha kojeg podržava Iran, američki državni sekretar Antony Blinken upozorio je u Dohi da "ovo ne može dovesti, ne bi trebalo dovesti, do dugotrajne kampanje".
Blinken je takođe rekao da se nada da Iran dobija poruku da bi dalji napadi na Izrael ugrozili njegove interese. Izrael je obećao odmazdu za iransku raketnu baraž 1. oktobra.
SAD, Izrael, Katar i Egipat pokušavaju da ožive pregovore o prekidu vatre
Američki i izraelski pregovarači okupit će se u Dohi kako bi se pripremili za nove razgovore o prekidu vatre u Gazi koji bi podrazumijevao i oslobađanje izraelskih talaca, saopćili su Katar i Washington.
Izrael je rekao da će David Barnea, šef obavještajne agencije Mossad, otputovati u Dohu u nedjelju kako bi se sastao s direktorom CIA-e Williamom Burnsom i premijerom Katara.
Egipatska sigurnosna delegacija sastala se s delegacijom lidera Hamasa u Kairu u sklopu napora da se ožive razgovori o prekidu vatre u Gazi, objavila je egipatska državna televizija Al Qahera News TV.
Visoki zvaničnik Hamasa Osama Hamdan rekao je Al-Mayadeenu da nije došlo do promjene u stavu grupe. "Taoci koje drži otpor vratit će se samo uz zaustavljanje agresije i potpuno povlačenje", rekao je Hamdan.
Blinken je na svom prvom putovanju u regiju otkako je Izrael ubio vođu Hamasa Yahya Sinwara, idejnog tvorca napada grupe na Izrael 7. oktobra 2023., koji je pokrenuo sukobe širom Bliskog istoka. Washington, bliski saveznik Izraela, izrazio je nadu da njegova smrt može dati poticaj za prekid borbi.
General-pukovnik Herzi Halevi, šef izraelske vojske, rekao je da je prekid sukoba s Hezbollahom sada moguć jer je Izrael ubio većinu njihovih visokih komandanata.
Libanska briga
Premijer Nadžib Mikati rekao je da je teret na Izraelu. "Oluja kojoj trenutno svjedočimo... nosi sjeme potpunog uništenja, ne samo naše zemlje, već i svih ljudskih vrijednosti", rekao je on.
Hezbollah je pokrenuo napade na Izrael dan nakon napada palestinske militantne grupe Hamas 7. oktobra 2023. na južni Izrael, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i rezultiralo otmicama još 250, prema izraelskim podacima.
Izraelska ofanziva u Gazi ubila je skoro 43.000 ljudi, prema vlastima u Gazi, i opustošila teritoriju.
Ubistvo policajca u Bosanskoj Krupi i ranjavanje drugog okarakterisano kao terorizam
Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona (USK) je sinoćnji napad na policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi, prilikom kojeg je jedan policajac ubijen, a drugi ranjen, okarakterisalo kao krivično djelo terorizma.
Glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog Kantona (MUP USK) Adnan Beganović je kazao da se napad desio u četvrtak, 24. oktobra, prije 21 sat, kada je maloljetnik rođen 2009. godine upotrebom hladnog oružja po ulasku u policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi ranio dva policajca.
“Nažalost, jedan policijski službenik je smrtno stradao, dok je drugi nakon operativnog zahvata u Kantonalnoj bolnici ‘Dr. Irfan Ljubijankić’ stabilno i nalazi se i dalje na liječenju”, kazao je Beganović te dodao da je na lice mjesta osim jakih policijskih snaga izašao i tužilac Kantonalnog tužilaštva USK-a.
Prema njegovim riječima, Kantonalno tužilaštvo USK-a se očitovalo da u opisanom događaju postoje elementi bića krivičnog djela “terorizam”.
Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova Federacije, kaže da još uvijek traju istražne radnje, zbog čega je suvišno komentarisati ovaj događaj dok se ne utvrdi na koji način je maloljetno lice ovo uradilo te koji je bio motiv, ali je jedini apel za sada uputio roditeljima i zajednici.
“Mogu pozvati sve roditelje da obrate pažnju na svoju djecu, gdje izlaze, šta rade, s kim se druže. Nemoguće da roditelj nije mogao primijetiti da njegovo dijete ima neke loše namjere ili da ima takve neke pobude. Mora se zajednica uključiti, jedino na taj način možemo uspjeti protiv ovih oblika kriminaliteta”, kaže Isak za Detektor.
Isak je naveo da je Kantonalno tužilaštvo USK-a vjerovatno tokom istrage došlo do određenih informacija koje ukazuju na krivično djelo terorizama.
“Bitna stavka je da je Federalna uprava policije uključena, stavljena na raspolaganje nadležnom tužilaštvu i da ćemo poduzeti sve mjere koje su iz naše nadležnosti”, rekao je on.
Ranije jutros Isak je izjavio za medije da je stepen sigurnosti nakon ovog slučaja podignut na viši nivo i da će policija biti maksimalno na terenu.
Susret Dodika i Putina u Kazanju
Proruski predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji se nalazi na listi sankcioniranih od SAD i Velike Britanije, susreo se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na samitu u Kazanju u Rusiji u četvrtak navečer, 24. oktobra.
Na njegovom zvaničnom twitter nalogu Dodik je napisao da je razgovarao o završetku srpsko-ruskog hrama u Banjoj Luci, te jačanju turističkog potencijala Srbije i Rusije.
"Uvijek je posebno zadovoljstvo sresti velikog svjetskog lidera i iskrenog prijatelja Republike Srpske", napisao je Dodik.
Na samitu, čiji je domaćin ruski predsjednik, okupili se, pored ostalih lideri Kine, Indije, Brazila, Južne Afrike i drugih zemalja koje su članice ili teže članstvu u BRIKS-u.
Ovo je Dodikov peti susret sa Putinom od početka ruske invazije na Ukrajinu, te ukupno jedanaesti razgovor od 2014. godine.
Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska jedan je od rijetkih zvaničnika koji se od početka invazije Rusije na Ukrajinu susreće sa ruskim i bjeloruskim zvaničnicima.
Iz međunarodne zajednice su više puta ukazali da se BiH obavezala da slijedi sigurnosne i vanjskopolitičke smjernice EU, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji (EU).
Proruska retorika i bliskost sa ruskim čelnicima ne pokazuju neku konkretnu korist za RS. Investicije iz 27 zemalja članica EU bloka čine 64 odsto ukupnih stranih investicija u BiH, dok se ruske investicije svode na manje od četiri odsto.
U RS-u, Rusija je peta na listi investitora, iza susjedne Srbije, Italije, Austrije, te Velike Britanije.
Nekoliko velikih projekata, koje je Vlada RS-a pokrenula u ovom entitetu sa ruskim kompanijama i oligarsima, doveli su do višemilionskih gubitaka.
Među njima su neuspješna revitalizacija fabrike glinice Birač u Zvorniku, sa kompanijom ruskog oligarha Vladimira Romanova, neuspjela izgradnja termoelektrane Ugljevik i hidroelektrane "Mrsovo" na rijeci Lim u opštini Rudo, kao i prodaja naftne industrije u ovom entitetu ruskoj državnoj kompaniji Zarubrežnjeft.
Najsnažnije uporište Rusije u BiH je u naftnoj industriji, konkretno, u Optima grupi, najvećoj naftnoj kompaniji u BiH, u vlasništvu "Zarubežnjefta", ruske državne kompanije, zadužene za poslove sa naftom u inostranstvu.
