Najnovije
Biden potpisao uredbu o glasačkim pravima
Predsjednik Joe Biden u nedjelju je dao nalog federalnim agencijama da preduzmu određene, skromne, korake da olakšaju proces glasanja američkim biračima, dok se u Kongresu vodi velika bitka o glasačkim pravima širom zemlje.
Biden je vladinim agencijama naredio da omoguće lakše registrovanje birača i pružanje informacija o izborima, dok je šefovima tih agencija rekao da osmisle planove da milionima federalnih radnika daju slobodan dan, da bi sami glasali ili volontirali kao nestranački radnici na biralištima.
Američki lider potpisao je tu uredbu na 56. godišnjicu "krvave nedjelje", incidenta iz 1965. godine, kada su policajci države Alabame pretukli oko 600 aktivista za građanska prava, kada su pokušali da marširaju u gradiću Selma. Napad na aktivistse bio je prekretnica u američkom pokretu za građanska prava i doveo do usvajanja zakona o glasačkim pravima, kasnije te godine.
"Svaki registrovani birač treba da ima mogućnost da glasa, i da se taj glas računa", izjavio je Biden u unprijed snimljenom govoru koji je emitovan na Doručku jedinstva u čast Martina Luthera i Corette King. "Ako imate najbolje ideje, nemate šta da krijete. Pustite ljude da glasaju", rekao je predsjednik. Učesnici ovogodišnjeg doručka, održanog na državnom koledžu Wallace, sjedili su u svojim automobilima zbog pandemije koronavirusa.
Prošle nedjelje, u Predstavničkom domu, koji kontrolišu demokrate, usvojen je niz mjera o glasačkim pravima kojima treba da se uspostave nacionalni standardi o načinu sprovođenja izbora u SAD, koji bi imali prednost u odnosu na veoma raznovrsna pravila koja postoje u 50 američkih država.
Zakon je prošao u Predstavničkom domu, skoro po stranačkim linijama sa 220 glasova za i 210 protiv, ali mu se republikanci uglavnom protive. U Senatu, u kome ima 50 demokrata i 50 republikanaca, demokratama koje podržavaju zakon potrebno je najmanje 10 republikanskih glasova da bi okončali potencijalni filibaster - proceduru koja se koristi za blokiranje usvajanja zakona.
Kada je započela pandemija prošle godine, brojne države su olabavile pravila glasanja kako bi građani mogli da glasaju prije dana izbora, ili glasaju poštom a da ne navode razlog za to.
Međutim, poslije Bidenove pobjede na izborima, republikanci sada pokušavaju da uvedu zakone koji će, na budućim izborima, postaviti čvršća pravila i ograniči pristup glasanju - kao što je zabrana glasanja na nedjelju uči dana izbora. To je dan kada crnačke crkve često, poslije redovne službe, podstiču vjernike da izađu i glasaju. Prema nekim od prijedloga, ograničilo bi se glasanje poštom ili rano glasanje. Više od 250 restriktivnih prijedloga izbornih zakona podnijeto je u 43 države.
Mjera koja je usvojena u Predstavničkom domu, čini upravo suprotno - standardizuje nacionalna pravila, prema kojima bi se tražila automatska registracija birača kada se ljudi registruju za dokumenta koja izdaje vlada, kao što su vozačke dozvole. Rano glasanje bi bilo omogućeno najmanje 15 dana prije samog izbornog dana.
Nezavisne komisije, koje ne bi činili članovi skupština, odredile bi granice glasačkih jedinica i distrikta kako bi se obe stranke spriječile da kroje mape kako im odgovara. Imena političkih donatora bi morala da se otkriju. Predsjednički kandidati bi morali da objave svoja poreska dokumenta, što je Bidenov prethodnik Donald Trump rekao da će učiniti, ali nikada nije ostvario.
U svom govoru u nedjelju, Biden je rekao: "2020, sama naša demokratija je bila u pitanju, i čak u sred pandemije, glasalo je više Amerikanaca nego ikada ranije", više od 159 miliona ljudi.
Čak i tako, rekao je Biden, "umjesto da se slavi moć glasanja - vidjeli smo upad bez presedana u naš Capitol i brutalni napad na našu demokratiju 6. januara. Do sada neviđeni napor da se ignoriše, podrije i poništi volja naroda."
Stotine Trumpovih pristalica upale su u Capitol da pokušaju da ponište Bidenovu pobjedu. Razbijali su prozore, upadali u kongresne kancelarije i tukli se sa policijom a u neredima je nastradalo pet osoba, među kojima i jedan policajac Capitola. Više od 300 izgrednika je uhapšeno a istraga se nastavlja.
See all News Updates of the Day
Atlansko vijeće: 2025. mogla bi biti odlučujuća za evroatlanski put Zapadnog Balkana
Ova godina mogla bi biti odlučujuća za Zapadni Balkan i njegov dugoročni evroatlantski put, smatraju stručnjaci okupljeni na diskusiji koju je organizovao Evropski centar Atlantskog vijeća u Washingtonu.
Kao i u slučaju autoputa Banjaluka - Prijedor, vlada RS krije podatke o geološkim istraživanjima u Jezeru
Sud u Banjaluci je donio četvrtu presudu u korist Centra za životnu sredinu u tužbi protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS zbog uskraćivanja informacija o geološkim istraživanjima u opštini Jezero. Međutim,podaci o tome se i dalje kriju u korist investitora, a na štetu građana.
Telefonski razgovor Trump - Xi Jinping uoči inauguracije
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump imao je telefonski razgovor s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u petak, samo nekoliko sati nakon što je Kina objavila svoj plan da pošalje potpredsjednika Han Zhenga da prisustvuje Trumpovoj ceremoniji inauguracije u ponedjeljak.
U objavi na svojoj platformi za društvene mreže "Truth Social", Trump je opisao poziv kao "veoma dobar" za Sjedinjene Države i Kinu i rekao da su razgovarali o pitanjima kao što su balansiranje trgovine, fentanil, TikTok i "mnoga druga pitanja". ”
"Očekujem da ćemo zajedno riješiti mnoge probleme, i to odmah," napisao je Trump u postu. "Predsjednik Xi i ja ćemo učiniti sve što je moguće da svijet učinimo mirnijim i sigurnijim!"
Kineski državni mediji navode da je Xi čestitao Trumpu na pobjedi na izborima tokom razgovora i rekao da i on i novoizabrani predsjednik imaju velike aspiracije za razvoj američko-kineskih odnosa u naredne četiri godine.
“Obojica pridajemo veliku važnost međusobnoj interakciji, obojica se nadamo da će odnosi između SAD-a i Kine dobro započeti u novom mandatu američkog predsjednika i obojica smo voljni pogurati odnose Kine i SAD naprijed kako bismo ostvarili veći napredak s nove početne tačke”, rekao je Xi u saopštenju koje je objavila kineska državna televizija CCTV.
Xi je rekao, iako će biti razlika između Pekinga i Washingtona, ključno je "poštivati međusobne suštinske interese i glavne brige i pronaći odgovarajuće rješenje za problem".
Xi je pozvao Trumpa da "pažljivo" riješi pitanje Tajvana. Peking tvrdi da je demokratski Tajvan dio njegove teritorije i zaprijetio je da će upotrijebiti silu ako bude potrebno za ujedinjenje ostrva s Kinom.
Prema kineskom saopštenju, Xi i Trump su također razmijenili mišljenja o ukrajinskom ratu, sukobu između Izraela i Palestinaca i drugim važnim međunarodnim i regionalnim pitanjima.
Ranije u petak, kinesko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je odluku da kineski potpredsjednik Han Zheng predstavlja Xija na inauguraciji.
Najava dolazi više od mjesec dana nakon što je Trump pozvao predsjednika Xija i druge strane lidere da prisustvuju njegovoj inauguraciji. To je potez bez presedana koji označava prekid tradicije, budući da su strani ambasadori kroz istoriju prisustvovali predsjedničkim inauguracijama.
Analitičari kažu da Peking pokazuje "dobru volju" prema novoj Trumpovoj administraciji slanjem Hana.
"Kina nema uspostavljenu tradiciju slanja predsjednika da prisustvuje ceremonijama inauguracije drugih šefova država", rekao je Zhou Bo, viši saradnik u Centru za međunarodnu sigurnost i strategiju na Univerzitetu Tsinghua u Pekingu.
"Poslati potpredsjednika da prisustvuje Trumpovoj ceremoniji inauguracije najbolja je opcija i pokazuje dobru volju Pekinga prema novoizabranom predsjedniku Trumpu", rekao je on za Glas Amerike.
Dok Peking pokušava pozitivno odgovoriti na Trumpov poziv, drugi stručnjaci kažu da će Hanovo prisustvo ostati uglavnom ceremonijalno.
"Ne očekujem ništa konkretno od Hanovog puta u Washington", rekao je Zhiqun Zhu, stručnjak za kinesku vanjsku politiku na Univerzitetu Bucknell u američkoj državi Pennsylvania.
Uprkos ceremonijalnoj prirodi Hanovog prisustva inauguraciji, Zhu je rekao da bi potez Pekinga i dalje mogao "postaviti dobre temelje" za američko-kineske odnose pod drugom Trumpovom administracijom.
„Nadajmo se da će se izgraditi prijateljska atmosfera koja će se moći održati u narednim nedeljama i mesecima, tako da kada dve strane sjednu da razgovaraju o suštinskim pitanjima, možda bi dogovor mogao biti postignut“, rekao je on za Glas Amerike telefonom.
Trumpov povratak u Bijelu kuću stvorio je neizvjesnost za Kinu, koja se posljednjih godina suočava sa upornim ekonomskim padom.
Tokom svoje predsjedničke kampanje, Trump je obećao da će uvesti carine do 60% na kineske proizvode. Zhou je rekao da je mogućnost visokih carina učinila Peking opreznim u pogledu perspektiva odnosa SAD-a i Kine pod drugom Trumpovom administracijom.
"Ne znamo kako će Tramp igrati, tako da vjerujem da će Kina sačekati da vidi kako će se njegova politika prema Kini odigrati", rekao je za Glas Amerike.
Uprkos prijetnji da će uvesti carine na kineski uvoz, Trump je rekao da bi dvije države mogle imati dobre odnose i da je bio u kontaktu s kineskim liderima preko predstavnika.
„I mislim da ćemo se vjerovatno dobro slagati, predviđam“, rekao je tokom intervjua sa konzervativnim voditeljem tok šoua Hugh Hewitt-om 6. januara, dodajući da ta veza mora da bude „dvosmjerna ulica“.
Osim toga, Trump želi imenovati nekoliko političara poznatih po jastrebskim stavovima prema Kini, uključujući senatora Marca Rubija za državnog sekretara i rep. Mikea Waltza za savjetnika Bijele kuće za nacionalnu sigurnost.
Rubio je, tokom svog saslušanja u Senatu u srijedu, opisao Kinu kao "najmoćnijeg i najopasnijeg bliskog protivnika s kojim se ova nacija ikada suočila".
“Oni imaju elemente koje Sovjetski Savez nikada nije posjedovao. Oni su tehnološki protivnik i konkurent, industrijski konkurent, ekonomski konkurent, geopolitički konkurent, naučni konkurent”, rekao je.
Uprkos Rubiovoj naizgled oštroj retorici o Kini tokom saslušanja, Zhu je rekao da je prerano reći hoće li se taj jezik pretočiti u stvarnu politiku prema Kini u novoj administraciji.
"Neki od Trumpovih imenovanih izgledaju kao jastrebovi prema Kini, ali budući da rade za Trumpa, ne mislim da će nadjačati Trumpovu politiku", rekao je za Glas Amerike.
Zhu je rekao da će Washington i Peking, budući da ostaje nejasno kako će Trump oblikovati svoju politiku prema Kini, "napredovati oprezno".
"Obje strane su imale užasno iskustvo tokom Trumpovog prvog mandata pa izgleda da ovaj put žele početi iznova", rekao je.
Vrhovni sud potvrdio zakon o zabrani TikToka, ako ga njegova kineska matična kompanija ne proda
Vrhovni sud je u petak jednoglasno potvrdio da rizik po nacionalnu sigurnost koju predstavljaju veze aplikacije s Kinom prevazilaze zabrinutost oko ograničavanja govora aplikacije ili njenih 170 miliona korisnika u Sjedinjenim Državama.
Čini se da prodaja nije neizbježna i, iako su stručnjaci rekli da aplikacija neće nestati s telefona postojećih korisnika nakon što zakon stupi na snagu 19. januara, novi korisnici je neće moći preuzeti i ažuriranja neće biti dostupna. To će na kraju učiniti aplikaciju nefunkcionalnom, navelo je Ministarstvo pravde u sudskim podnescima.
Odluka je donesena u pozadini neuobičajene političke agitacije novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, koji je obećao da bi mogao pregovarati o rješenju i administraciji predsjednika Joea Bidena, koja je signalizirala da neće provoditi zakon počevši od nedjelje, njegovog posljednjeg radnog dana u uredu.
Trump, koji ima na umu popularnost TikToka i svojih 14,7 miliona pratilaca u aplikaciji, nalazi se na suprotnoj strani argumenta istaknutih republikanaca u Senatu koji krive kineskog vlasnika TikTok-a što do sada nije našao kupca.
Trump je u postu na Truth Social-u neposredno prije objavljivanja odluke rekao da je TikTok bio među temama u njegovom razgovoru u petak s kineskim liderom Xi Jinpingom.
Nejasno je koje su opcije otvorene Trumpu nakon što položi zakletvu kao predsjednik u ponedjeljak. Zakon je dopuštao 90-dnevnu pauzu u ograničenjima aplikacije ako je bilo napretka ka prodaji prije nego što je stupila na snagu.
Generalni advokat Elizabeth Prelogar, koja je branila zakon na Vrhovnom sudu za demokratsku Bidenovu administraciju, rekla je sudijama prošle sedmice da je neizvjesno da li bi mogućnost prodaje nakon što zakon stupi na snagu mogla izazvati 90-dnevnu pauzu za TikTok.
„Kongres je utvrdio da je dezinvesticija neophodna da bi se riješila njegova dobro podržana zabrinutost za nacionalnu bezbjednost u vezi sa TikTokovom praksom prikupljanja podataka i odnosom sa stranim protivnikom“, rekao je sud u nepotpisanom mišljenju, dodajući da zakon „ne krši prvi amandman podnosilaca peticije prava.”
Sudije Sonia Sotomayor i Neil Gorsuch podnijeli su kratka izdvojena mišljenja u kojima su napomenuli neke rezerve u vezi sa odlukom suda, ali se slažu s ishodom.
"Bez sumnje, lijek koji su Kongres i predsjednik odabrali ovdje je dramatičan", napisao je Gorsuch. Ipak, rekao je da ga je uvjerio argument da bi Kina mogla dobiti pristup “ogromnim količinama ličnih podataka o desetinama miliona Amerikanaca”.
Neke grupe za digitalna prava osudile su sudsku presudu ubrzo nakon što je objavljena.
„Današnja odluka bez presedana kojom se podržava zabrana TikToka šteti slobodnom izražavanju stotina miliona korisnika TikToka u ovoj zemlji i širom svijeta“, rekla je Kate Ruane, direktorica Centra za demokratiju i tehnologiju sa sjedištem u Washingtonu, koji je podržao TikTok-ovi žalbu na zakon.
Kreatori sadržaja koji su se protivili zakonu također su zabrinuti zbog efekta na njihovo poslovanje ako se TikTok ugasi. „Veoma sam zabrinuta zbog toga šta će se dogoditi u narednih nekoliko sedmica“, rekla je Desiree Hill, vlasnica mehaničarske radnje Crown’s Corner u Conyersu, Georgia. “I veoma sam uplašena zbog smanjenja koje ću imati u dosegu kupaca i zabrinuta da ću potencijalno izgubiti posao u sljedećih šest mjeseci.”
U razmjeni, sa sudijama advokat TikToka i ByteDance Ltd., kineske tehnološke kompanije koja je njena matična kompanija, rekao je koliko bi bilo teško ostvariti posao, pogotovo jer kineski zakon ograničava prodaju vlasničkog algoritma koji je napravio platformu društvenih medija izuzetno uspješnom.
Aplikacija omogućava korisnicima da gledaju stotine videozapisa za otprilike pola sata jer su neki dugi samo nekoliko sekundi, prema tužbi koju je prošle godine podnio Kentucky u kojoj se žalio da je TikTok dizajniran da stvara ovisnost i šteti mentalnom zdravlju djece. Slične tužbe podnijelo je više od deset država. TikTok je ove tvrdnje nazvao netačnim.
Spor oko veza TikToka s Kinom postao je utjelovljenje geopolitičkog nadmetanja između Washingtona i Pekinga.
“ByteDance i njegovi kineski komunistički gospodari imali su devet mjeseci da prodaju TikTok prije roka od nedjelje,” senator Tom Cotton, R-Ark., napisao je na X. “Sama činjenica da komunistička Kina odbija da dozvoli njegovu prodaju otkriva tačno šta je TikTok : komunistička špijunska aplikacija. Vrhovni sud je ispravno odbacio TikTokove laži i propagandu maskiranu u pravne argumente.”
SAD su izrazile zabrinutost zbog toga što TikTok prikuplja ogromne količine korisničkih podataka, uključujući osjetljive informacije o navikama gledanja, koji bi mogli pasti u ruke kineske vlade putem prisile. Zvaničnici su također upozorili da je algoritam koji pokreće ono što korisnici vide u aplikaciji podložan manipulaciji kineskih vlasti, koje ga mogu koristiti za oblikovanje sadržaja na platformi na način koji je teško otkriti.
TikTok ističe da SAD nisu iznijele dokaze da je Kina pokušala manipulirati sadržajem na svojoj američkoj platformi ili prikupiti podatke američkih korisnika putem TikToka.
Dvostranačka većina u Kongresu usvojila je zakon i Biden ga je potpisao u aprilu. Zakon je bio kulminacija višegodišnje sage u Washingtonu o TikToku, koji vlada vidi kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
TikTok, koji je prošle godine tužio vladu zbog zakona, dugo je poricao da bi se mogao koristiti kao alat Pekinga. Tročlano sudsko vijeće sastavljeno od dvojice republikanaca i jednog demokrata jednoglasno je podržalo zakon u decembru, što je dovelo do brze žalbe TikToka Vrhovnom sudu.
Bez prodaje odobrenom kupcu, zakon zabranjuje trgovinama aplikacija kojima upravljaju Apple, Google i drugi da nude TikTok počevši od nedjelje. Internet hosting uslugama takođe će biti zabranjeno da hostuju TikTok.
ByteDance je rekao da se neće prodavati. No, neki investitori su bili zainteresirani, uključujući Trumpovog bivšeg ministra finansija Stevena Mnuchina i milijardera biznismena Franka McCourta. McCourt's Project Liberty inicijativa je saopštila da su i njeni neimenovani partneri predstavili prijedlog ByteDanceu za kupovinu TikTok-ove američke imovine. Konzorcij, koji uključuje voditelja "Shark Tank" Kevina O'Learyja, nije otkrio finansijske uslove ponude.
McCourt je u izjavi nakon presude rekao da je njegova grupa "spremna da radi s kompanijom i predsjednikom Trumpom kako bi se dovršio dogovor".
Prelogar je rekao pravosuđu prošle sedmice da bi stupanje zakona na snagu "mogao biti samo potres" koji ByteDance treba da preispita svoj stav.
Požar u jednoj od najvećih svjetskih tvornica baterija, u Kaliforniji, uzrokovao evakuacije
Stotinama ljudi naređeno je da se evakuišu, a dio autoputa 1 u sjevernoj Kaliforniji zatvoren je u petak rano nakon što je izbio veliki požar u jednom od najvećih svjetskih pogona za skladištenje baterija.
Požar je izbio u četvrtak popodne i izazvao jak plamen i crni dim, a oko 1.500 ljudi dobilo je instrukcije da napusti Moss Landing i oblast Elkhorn Slough, izvještava The Mercury News.
Prema glasnogovorniku okruga Monterey Nicholas Pasculli, vatra je još uvijek buktila rano u petak uz određene mjere suzbijanja i nije prešla dalje od objekta. Do četvrtka kasno, nekoliko desetina ljudi bilo je u privremenom centru za evakuaciju, a ostali su otišli kod prijatelja ili porodice ili su napravili druge dogovore, rekao je Pasculli.
Moss Landing Power Plant, koji se nalazi oko oko 124 kilometra južno od San Francisca, u vlasništvu je teksaške kompanije Vistra Energy i sadrži desetine hiljada litijumskih baterija. Baterije su važne za skladištenje električne energije iz obnovljivih izvora energije kao što je solarna energija, ali ako se zapale, požar može biti izuzetno teško ugasiti.
„Ne postoji način da se ublaži. Ovo je katastrofa, to je ono što jeste”, rekao je za KSBW-TV nadzornik okruga Monterey Glenn Church. Ali on je rekao da ne očekuje da će se vatra proširiti izvan betonske zgrade u kojoj je bila zatvorena.
U fabrici Vistra 2021. i 2022. godine bilo je požara koji su bili uzrokovani kvarom sistema prskalica za požar koji je rezultirao pregrijavanjem nekih jedinica, navodi The Mercury News.
Nije jasno šta je izazvalo najnoviji požar. Vistra je u saopćenju navela da su nakon što je otkriveno, svi na lokaciji bezbjedno evakuisani. Nakon gašenja požara, pristupiće se uviđaju.
“Naš glavni prioritet je sigurnost zajednice i našeg osoblja, a Vistra duboko cijeni kontinuiranu pomoć naših lokalnih hitnih službi,” izjavila je Jenny Lyon, glasnogovornica Vistre.
Ujedinjeni školski okrug okruga North Monterey saopštio je da će sve škole i uredi biti zatvoreni u petak zbog požara.
