Biden je vladinim agencijama naredio da omoguće lakše registrovanje birača i pružanje informacija o izborima, dok je šefovima tih agencija rekao da osmisle planove da milionima federalnih radnika daju slobodan dan, da bi sami glasali ili volontirali kao nestranački radnici na biralištima.

Američki lider potpisao je tu uredbu na 56. godišnjicu "krvave nedjelje", incidenta iz 1965. godine, kada su policajci države Alabame pretukli oko 600 aktivista za građanska prava, kada su pokušali da marširaju u gradiću Selma. Napad na aktivistse bio je prekretnica u američkom pokretu za građanska prava i doveo do usvajanja zakona o glasačkim pravima, kasnije te godine.

"Svaki registrovani birač treba da ima mogućnost da glasa, i da se taj glas računa", izjavio je Biden u unprijed snimljenom govoru koji je emitovan na Doručku jedinstva u čast Martina Luthera i Corette King. "Ako imate najbolje ideje, nemate šta da krijete. Pustite ljude da glasaju", rekao je predsjednik. Učesnici ovogodišnjeg doručka, održanog na državnom koledžu Wallace, sjedili su u svojim automobilima zbog pandemije koronavirusa.

Prošle nedjelje, u Predstavničkom domu, koji kontrolišu demokrate, usvojen je niz mjera o glasačkim pravima kojima treba da se uspostave nacionalni standardi o načinu sprovođenja izbora u SAD, koji bi imali prednost u odnosu na veoma raznovrsna pravila koja postoje u 50 američkih država.

Zakon je prošao u Predstavničkom domu, skoro po stranačkim linijama sa 220 glasova za i 210 protiv, ali mu se republikanci uglavnom protive. U Senatu, u kome ima 50 demokrata i 50 republikanaca, demokratama koje podržavaju zakon potrebno je najmanje 10 republikanskih glasova da bi okončali potencijalni filibaster - proceduru koja se koristi za blokiranje usvajanja zakona.

Kada je započela pandemija prošle godine, brojne države su olabavile pravila glasanja kako bi građani mogli da glasaju prije dana izbora, ili glasaju poštom a da ne navode razlog za to.

Međutim, poslije Bidenove pobjede na izborima, republikanci sada pokušavaju da uvedu zakone koji će, na budućim izborima, postaviti čvršća pravila i ograniči pristup glasanju - kao što je zabrana glasanja na nedjelju uči dana izbora. To je dan kada crnačke crkve često, poslije redovne službe, podstiču vjernike da izađu i glasaju. Prema nekim od prijedloga, ograničilo bi se glasanje poštom ili rano glasanje. Više od 250 restriktivnih prijedloga izbornih zakona podnijeto je u 43 države.

Mjera koja je usvojena u Predstavničkom domu, čini upravo suprotno - standardizuje nacionalna pravila, prema kojima bi se tražila automatska registracija birača kada se ljudi registruju za dokumenta koja izdaje vlada, kao što su vozačke dozvole. Rano glasanje bi bilo omogućeno najmanje 15 dana prije samog izbornog dana.

Nezavisne komisije, koje ne bi činili članovi skupština, odredile bi granice glasačkih jedinica i distrikta kako bi se obe stranke spriječile da kroje mape kako im odgovara. Imena političkih donatora bi morala da se otkriju. Predsjednički kandidati bi morali da objave svoja poreska dokumenta, što je Bidenov prethodnik Donald Trump rekao da će učiniti, ali nikada nije ostvario.

U svom govoru u nedjelju, Biden je rekao: "2020, sama naša demokratija je bila u pitanju, i čak u sred pandemije, glasalo je više Amerikanaca nego ikada ranije", više od 159 miliona ljudi.

Čak i tako, rekao je Biden, "umjesto da se slavi moć glasanja - vidjeli smo upad bez presedana u naš Capitol i brutalni napad na našu demokratiju 6. januara. Do sada neviđeni napor da se ignoriše, podrije i poništi volja naroda."

Stotine Trumpovih pristalica upale su u Capitol da pokušaju da ponište Bidenovu pobjedu. Razbijali su prozore, upadali u kongresne kancelarije i tukli se sa policijom a u neredima je nastradalo pet osoba, među kojima i jedan policajac Capitola. Više od 300 izgrednika je uhapšeno a istraga se nastavlja.

Raketa SpaceX Falcon 9 poletjela je u 19:03 iz NASA-inog svemirskog centra Kennedy na Floridi sa članovima posade-10, koju čini članovi NASA-e Anne McClain i Nichole Ayers, Japanac Takuya Onishi i Rus Kiril Peskov. Posada je dio rutinske šestomjesečne rotacije.

Očekuje se da će Posada-10 i svemirski brod Dragon stići do svemirske stanice danas oko 23:30.

Na Zemlju će se, uz Wilmorea i Williamsa, vratiti NASA-in astronaut Nick Hague i ruski kosmonaut Aleksandar Gorbunov. Njihov povratak zakazan je za srijedu, kako bi se omogućio susret dvije posade kako bi prethodna posada informirala novi tim.

Wilmore i Williams stigli su na Međunarodnu svemirsku stanicu u junu 2024. i očekivali su da će ostati u svemiru oko 10 dana. Ali njihov povratak je odgođen zbog mehaničkih problema s njihovom svemirskom letjelicom, koja je nakon sedmica rješavanja problema poslana nazad na Zemlju bez njih. Njihov povratak je stalno odlagan zbog drugih tehničkih kašnjenja.

Najviši diplomati iz Grupe sedam vodećih svjetskih demokracija pozvali su upetak Rusiju da pristane na prekid vatre koji su predložile SAD u rusko-ukrajinskom ratu.

"Pozvali smo Rusiju da uzvrati pristankom na prekid vatre pod jednakim uvjetima i njegovom potpunom provedbom", rekli su diplomati u zajedničkoj izjavi s razgovora u Kanadi. “Razgovarali smo o nametanju dodatnih kaznenih mjera Rusiji u slučaju da takav prekid vatre ne bude dogovoren, uključujući daljnje sankcije, ograničenja cijena nafte, kao i dodatnu potporu Ukrajini i druga sredstva.”

Bijela kuća je priopćila da je posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u četvrtak.

"Svi ministri vanjskih poslova G7 slažu se s američkim prijedlogom o prekidu vatre koji podržavaju Ukrajinci", a fokus je sada na odgovoru Rusije, rekla je u petak kanadska ministrica vanjskih poslova Melanie Joly.

Dodala je: "Lopta je sada na ruskom terenu kada je u pitanju Ukrajina."

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy ponovio je ovo mišljenje, rekavši: “Postoji jedinstvo da je sada vrijeme za prekid vatre bez uvjeta. Ukrajina je jasno izrazila svoj stav. Sada je na Rusiji da to prihvati.”

Lammy je također istaknuo da se formira "koalicija voljnih" kako bi Ukrajini osigurala potrebni "sigurnosni okvir" i mehanizme nadzora za podršku primirju.

Zajednička izjava G7 dolazi nakon što je Kremlj rekao da još mnogo toga treba učiniti na ukrajinskom dogovoru o prekidu vatre, signalizirajući svoju nevoljkost da u potpunosti podupre prijedlog SAD-a.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Putin još uvijek čeka odgovore nakon što je postavio nekoliko pitanja o provedbi primirja.

U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy odbacio je Putinov odgovor kao "namjerno" postavljanje uvjeta koji kompliciraju i "odugovlače proces".

“Bezuvjetni 30-dnevni privremeni prekid vatre prvi je ključni korak koji bi nas mogao značajno približiti pravednom i trajnom miru”, napisao je Zelenskyy u srijedu u objavi na platformi društvenih medija X.

Razgovori G7 u Charlevoixu u Quebecu okupili su ministre iz Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država.

Stajalište Kine

Iza zatvorenih vrata, ministri vanjskih poslova G7 također su raspravljali o ulozi Kine u globalnoj sigurnosti, stabilnosti za regije Indijskog i Tihog oceana i pomorskoj sigurnosti.

U petak su ministri održali sjednicu usredotočenu na strateške izazove koje predstavljaju Kina, Sjeverna Koreja, Iran i Rusija. Mnogi vanjskopolitički analitičari i vojni dužnosnici nazivaju ove četiri nacije "osovinom stvaranja nemira", opisujući njihovu rastuću protuzapadnu suradnju.

U zajedničkom priopćenju G7 stoji da je skupina i dalje "zabrinuta zbog kineskog vojnog nagomilavanja i kontinuiranog, brzog povećanja kineskog arsenala nuklearnog oružja". Pozvali su Kinu "da se uključi u rasprave o strateškom smanjenju rizika i promovira stabilnost kroz transparentnost".

Ministri vanjskih poslova G 7 također su potvrdili svoju ozbiljnu brigu zbog situacije u Istočnom i Južnom kineskom moru, snažno se protiveći bilo kakvim jednostranim pokušajima promjene statusa quo, osobito silom ili prisilom.

Članovi G7 također su naglasili važnost mira i stabilnosti diljem Tajvanskog tjesnaca, ponavljajući svoje protivljenje bilo kakvim jednostranim pokušajima promjene statusa quo silom ili prisilom.

Potencijalni prekid vatre u rusko-ukrajinskom ratu mogao bi utjecati na prisutnost SAD-a u Indo-Pacifiku, jer dužnosnici i analitičari sugeriraju da bi okončanje sukoba omogućilo Washingtonu da preusmjeri resurse prema rješavanju izazova u toj regiji.

“Ne mislim da je beskonačan, tekući sukob u Europi ili Ukrajini dobar za indo-pacifičku regiju. To odvraća velik dio svjetske pozornosti, vremena i resursa s područja u kojima i dalje vidimo sve veće prijetnje”, rekao je Rubio za Glas Amerike ranije ovog tjedna tijekom brifinga u vojnom zrakoplovu.

"Na mnogo načina, mogli bismo provoditi još više vremena fokusirani na Indo-Pacifik ako nekako možemo donijeti mir na europski kontinent", rekao je tada američki državni sekretar.

Milorad Dodik ne priznaje Sud i Tužilaštvo BiH i zato se neće upuštati u taj novi postupak, kazao je Dodikov advokat Anto Nobilo za Glas Amerike, ističući kako Milorad Dodik smatra da se na njega taj postupak ne odnosi, te samim tim neće sarađivati, neće odlaziti na sud, neće primati pozive, te neće imenovati ni branitelja.

Dodao je i da je u BiH na sceni velika ustavno-pravna kriza, možda najveća od završetka rata u BiH. Istakao je kako će uložiti žalbu na prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora, i šest godina zabrane političkog djelovanja.

Na pitanje hoće li se odazvati pozivu da brani predsjednika bh.entiteta RS Milorada Dodika ukoliko bude uhapšen, Nobilo je kazao, da ukoliko bi Dodik to htio, on bi se odazvao pozivu kao njegov branitelj. Dodao je kako ipak smatra da niko neće pokušati na silu uhapsiti Dodika, jer bi, kako kaže, u tom slučaju došlo do oružanog sukoba, i neko bi mogao nastradati.

Nobilo: "Preko ovog slučaja se prelama sudbina BiH"

"U Bosni treba smiriti situaciju. Ovo je velika ustavno-pravna i politička kriza i to treba rješavati političkim putem. Sasvim je pogrešno krivično pravnom represijom i silom rješavati političke probleme", rekao je Nobilo za Glas Amerike.

Hrvatski advokat je istakao kako do sada nije imao sličan slučaj.

"Ovo je najmanje krivično pravni slučaj, ovo je slučaj sa velikim političkim nabojem. Preko ovog slučaja se prelama sudbina BiH. U ovom slučaju se proučava i međunarodno javno pravo. Proučio sam Dejton, funkcioniranje PIK, visokog predstavnika, sve su to međunarodno pravne kategorije koje nikad ranije nisam upoznao, koje odvjetnik u pravilu nikada i ne poznaje. Ovo je neponovljivo iskustvo, ovo je miješanje politike i prava, a kada se to dvoje miješa, tu vam pravo nastrada, jer je uvijek politka jača od prava, barem ovdje na Balkanu", zaključio je Nobilo u razgovoru za Glas Amerike.

Američki predsjednik Donald Trump ocijenio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin dao, kako se izrazio, vrlo obećavajuću izjavu o mogućem prekidu vatre u Ukrajini.

Dodao je, međutim, i da Putinova objava nije bila potpuna, tokom susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Ovalnom uredu Bijele kuće.

„Volio bih da se sretnem ili da razgovaram sa njim. Ali, dogovor o prekidu vatre moramo brzo da završimo”, poručio je Trump povodom Putinovog stava da je Rusija saglasna sa mirovnim prijedlogom Sjedinjenih Država – ali je potrebno razjasniti detalje.

Američki predsjednik, čiji je specijalni izaslanik Steve Witkoff stigao u Moskvu na razgovore o ratu Rusije i Ukrajine, istakao je da bi za svijet bilo veoma razočaravajuće ukoliko bi ruska strana odbacila mirovni plan.

„Mnogo detalja konačnog sporazuma je razmotreno. Sada ćemo vidjeti da li je Rusija spremna. Ako nije - biće to veoma razočaravajući trenutak za svijet“, rekao je Trump.

Takođe, nagovijestio je i mogućnost pregovora za ostvarivanje dugoročnijeg mira nakon primirja dvije strane, uključujući i o dijelu okupirane teritoriju koju bi Ukrajina potencijalno prepustila Rusiji.

„Nismo napamet radili. Sa Ukrajinom smo razmatrali dijelove teritorije koji bi bili sačuvani i izgubljeni”, rekao je Trump – pominjući i da se radi o elektrani koju nije imenovao.

Nuklearna elektrana Zaporožje, najveća u Evropi koju trenutno kontroliše Rusija, nalazi se na prvoj liniji fronta.

Ukrajina se tokom pregovora u Saudijskoj Arabiji, održanim u utorak, saglasila sa jednomesečnim prekidom vatre. Dogovoru je prethodio neuspješan susret ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijeloj kući, koji je prerastao u raspravu i nije zaključen potpisivanjem sporazuma dvije strane o rijetkim metalima i mineralima.

Trump ponovio stav o Grenlandu

Osim komentara o Rusiji i Ukrajini, predsjednik Trump je ponovio nastojanja u vezi sa pripajanjem Grenlanda Sjedinjenim Državama.

Ponovio je da je to u interesu međunarodne bezbjednosti.

„Mislim da će se to dogoditi“, rekao je Trump – ukazavši da bi čelnik NATO-a Rutte mogao biti važan činilac u tom procesu.

„Mark, to je potrebno za međunarodnu bezbjednost, postoji mnogo onih koji krstare obalom i potrebno je da budemo oprezni”, obratio se Trump čelniku NATO-a aludirajući na interesovanje Kine i Rusije za arktički region.

Rutte je rekao da neće biti uključen u pitanja o tome da Grenland postane dio Sjedinjenih Država.

“Ne želim da uvlačim NATO u to”, rekao je generalnim sekretar Alijanse – ukazavši da je Trump u pravu kada je riječ o situaciji na krajnjem sjeveru Evrope i Arktiku.

„Kinezi koriste te rute. Znamo da se Rusi ponovo naoružavaju. Imamo manjak ledolomaca. Saradnja sedam država pod vođstvom Sjedinjenih Država je važna da bi se obezbijedio taj region i dio svijeta”, rekao je Rutte.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin kaže da se Rusija složila sa prijedlozima SAD za prekid vatre u Ukrajini, ali da će svaki prekid vatre morati da se bavi osnovnim uzrocima sukoba i da je potrebno razjasniti mnoge detalje.

„Slažemo se sa prijedlozima za prekid neprijateljstava“, rekao je Putin novinarima na konferenciji za novinare u Kremlju poslije razgovora sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.

„Ali polazimo od toga da ovaj prekid treba da bude takav da bi doveo do dugoročnog mira i otklonio izvorne uzroke ove krize", rekao je Putin.

Ruske snage napreduju od sredine 2024. i kontrolišu skoro petinu teritorije Ukrajine, tri godine nakon rata za koji je američki predsjednik Donald Trump rekao da će ga zaustaviti.

Putin je zahvalio Trumpu na naporima da okonča rat.

„Sama ideja je korektna i mi je svakako podržavamo, ali postoje pitanja o kojima treba da razgovaramo. I mislim da treba da razgovaramo i sa našim američkim kolegama“, naveo je Putin i rekao da bi mogao da pozove Trumpa da razgovara o tom pitanju.

„Podržavamo ideju da se ovaj sukob okonča mirnim putem", naveo je Putin.

On je takođe zahvalio liderima Kine, Indije, Brazila i Južne Afrike na plemenitoj misiji da okončaju borbe sa žrtvama, što signalizira potencijalnu umiješanost tih zemalja u sporazum o prekidu vatre.

Rusija je rekla da neće prihvatiti mirovne snage iz bilo koje članice NATO-a da nadgledaju buduće primirje.

Specijalni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa Steve Witkoff doputovao je u Moskvu. Američki pregovarači stigli su u Rusiju kako bi predstavili svoj plan za 30-dnevni prekid vatre u borbama između Rusije i Ukrajine.

Prije ovoga u Saudijskoj Arabiji su održani američko-ukrajinski razgovori, tokom kojih je Kijev pristao na američki prijedlog o prekidu vatre, ali je Moskva zatražila od Washingtona da dostavi detalje sporazuma.

„Pregovarači su stigli i sastanci su planirani“, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Caroline Leavitt potvrdila je razgovor između Waltza i Ushakova. Nije isključila da će predsjednik Trump pozvati Vladimira Putina.

Zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da će zemlje koje rasporede mirovne snage u Ukrajini ući u direktan oružani sukob sa Moskvom, na šta će dobiti odgovor svim raspoloživim sredstvima.

„Za nas je apsolutno neprihvatljivo da u Ukrajini stacioniramo jedinice oružanih snaga drugih država pod bilo kojom zastavom, bilo da je to strani kontinent, vojne baze, neke mirovne operacije. Sve će to značiti umiješanost ovih zemalja u direktan sukob sa našom zemljom, na šta ćemo odgovoriti svim raspoloživim sredstvima“, rekla je Zaharova na brifingu.

Ukrajina je od evropskih saveznika zatražila da po okončanju sukoba stacioniraju vojne kontingente na njihovoj teritoriji radi zaštite od budućih napada Rusije. Francuska i Velika Britanija ponudile su raspoređivanje mirovnih snaga.

Trump je izrazio optimizam da će američki pregovarači moći da posreduju u prekidu vatre, uprkos tome što Kijev i Moskva skoro svakodnevno izvode vazdušne napade. Državni sekretar Marco Rubio rekao je poslije razgovora sa Ukrajinom u Džedi da će Sjedinjene Države odmah nastaviti vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka sa Ukrajinom.

Senator Durbin je prvenstveno istakao da mu je bilo zadovoljstvo posjetiti Bosnu i Hercegovinu sa svojim bivšim kolegom senatorom Benom Cardinom kako bi vidio uspjehe postignute nakon užasnog rata u zemlji.

“I dok je Dejtonski sporazum okončao ovaj užasni sukob, zabrinjavajući postupci ljudi, poput Milorada Dodika, koji to kvare i dalje postoje. Njegov plan za rušenje teško postignutog mira ne smije prevladati. Stabilnost na Balkanu ostaje važan američki i evropski interes i ja u potpunosti podržavam mjere za sprečavanje bilo kakvog nazadovanja”, rekao je američki senator, Dick Durbin u kratkoj izjavi za Glas Amerike.

Sjedinjene Američke Države upozorile su u srijedu da će nastaviti vršiti "maksimalni pritisak" na Iran kako bi ga spriječile u njegovim težnjama kada je u pitanju nuklearno oružje, jer je Teheran odbio ponudu za nove nuklearne pregovore usred rastuće zabrinutosti zbog njegovih zaliha obogaćenog uranijuma.

“Kao što je izvijestio generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Teheran nastavlja ubrzavati svoju proizvodnju visoko obogaćenog uranijuma”, navodi se u saopštenju Misije Sjedinjenih Država pri Ujedinjenim nacijama i dodaje: “To je također jedina zemlja na svijetu bez nuklearnog oružja koje proizvodi visoko obogaćeni uranijum, za koji nema kredibilnu miroljubivu svrhu”.

Sjedinjene Države su rekle da Iran “na upadljiv i uvredljiv način” prkosi Vijeću sigurnosti UN-a i ignorira "jasne i dosljedne zabrinutosti" i Vijeća sigurnosti i Međunarodne zajednice.

“Vijeće mora biti jasno i jedinstveno u rješavanju i osudi ovog drskog ponašanja”, navodi se u američkom saopštenju.

Iran je godinama poricao da njegove nuklearne težnje imaju vojnu svrhu. No, počevši od maja 2019., postepeno je prestao provoditi svoje nuklearne obaveze prema nuklearnom sporazumu iz 2015., poznatom kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije, ili JCPOA, koji je Teheranu omogućio oslobađanje od sankcija u zamjenu za ograničenja njegovog nuklearnog programa.

U februaru 2021. godine u potpunosti je prestao da sprovodi svoje obaveze. Kao rezultat toga, IAEA više ne provodi aktivnosti verifikacije i praćenja u vezi sa sporazumom, a to je pokrenulo mnoga pitanja o tome šta Iran zapravo radi.

Sjedinjene Države, zajedno s Britanijom i Francuskom, koje su i dalje dio sporazuma JCPOA, iz kojeg se povukla prva Trumpova administracija, sazvale su u srijedu privatni sastanak Vijeća sigurnosti UN-a kako bi razgovarali o naporima Irana u širenju oružja. Članovi Vijeća sigurnosti, Grčka, Panama i Južna Koreja, također, su podržali poziv.

"Ozbiljno smo zabrinuti zbog najnovijeg izvještaja IAEA-e o iranskoj proizvodnji visoko obogaćenog uranijuma", rekao je novinarima James Kariuki, zamjenik britanskog ambasadora u UN-u.

"Generalni direktor je prošlog mjeseca izvijestio da je Iran sada proizveo 275 kilograma uranijuma obogaćenog na 60% - što je daleko više od potrebnog za civilnu upotrebu - i nijedna druga nenuklearna država nema sličnu količinu", rekao je.

Kariuki je dodao da će Britanija poduzeti sve diplomatske mjere neophodne da spriječi Iran da nabavi nuklearno oružje, uključujući ponovno uvođenje sankcija UN-a - proces poznat kao brzi povratak. Prema uslovima sporazuma, prethodne sankcije UN-a mogu se "povući" ako Teheran ne ispuni svoje obaveze.

JCPOA bi trebao isteći u oktobru, što znači da bi se uskoro mogao zatvoriti rok za suštinske pregovore.

Iranski ambasador u UN-u je učestvovao u sastanku, ali je njegova misija UN-a to kritizirala, rekavši na platformi društvenih medija X da “Washington otvoreno nastoji da iskoristi Vijeće sigurnosti UN-a kako bi eskalirao ekonomski rat protiv Irana i da ta opasna zloupotreba mora biti odbačena kako bi se zaštitio kredibilitet Vijeća sigurnosti".

Tužilaštvo BiH izdalo je nalog za privođenje Milorada Dodika i drugih visokih funkcionera entiteta RS, a iz OHR-a su ranije istakli kako ovaj proces predstavlja ozbiljnu opasnost.

Stručnjaci ističu kako ovo nije demokratska pojava.

“Prije svega to je odraz nepoštovanja odluka temeljnih državnih institucija misleći, prije svega, Suda BiH, i Ustavnog Suda BiH i svih onih temeljnih postulata na Kojima počiva ustavno-pravni poredak”, kaže Miloš Davidović, Pravni fakultet Univerziteta Sarajevo.

Situacija je dramatična ne samo za BiH, već i za cijeli region, mišljenja je profesor Ahmed Kico. On je za Glas Amerike kazao kako se država već desetak dana nalazi pod intenzivnim hibridnim operacijama.

“Te hibridne operacije se, prije svega, realiziraju po nalogu Ruske Federacije i Srbije. U te hibridne operacije u zadnje dvije, tri godine, a možda i četiri, uključila se i Mađarska. Prema tome, to je jedna zaista opasna situacija gdje se pokušava pokazati, i dokazati da BiH nije moguća kao demokratska država”, objašnjava Ahmed Kico, stručnjak za sigurnost.

Rušenje institucija BIH

Na ovaj način se ruše i suspendiraju institucije BiH, kao i druge demokratske vrijednosti, ističe Kico. Međutim, odgovor na svaku krizu nalazi se u vladavini prava i pravnoj državi, kaže za Glas Amerike predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović. Zakone koje najavljuje Milorad Dodik smatra opasnim.

“Mislim da je vlast u RS, prije svega, uzurpator, i njen prvi čovjek režima Milorad Dodik potpuno igubio razum i osjećaj za realnost, srlja iz greške u grešku i ubrzava svoj kraj. Da su njegovi potezi u najmanju ruku suludi, ne samo da vode RS u izolaciju, već se on poigrava sa svima nama. I donosi neke zakone koji najviše sliče za kulage”, kaže Nebojša Vukanović. predsjednik Liste za pravdu i red i dodaje:

“I mislim da na taj način ubrzava svoj kraj, i da je rasplet vrlo blizu. Stara rimska poslovica kaže: “Što su zakoni luđi, to je imperija bliže kraju”.

Nakon neustavnog djelovanja i ne odazivanja pozivu, Tužilaštvo BiH izdalo je nalog za privođenje predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika, i još dvije osobe. To bi trebala uraditi sudska policija, uz asistenciju neke od policijskih agencija. Ukoliko se ništa od ovog ne desi, moguće je raspisivanje i potjernice.

“Ali zakonske mogućnosti postoje. U krajnjem slučaju, treća i najstrožija mjera je raspisivanje domaće i međunarodne potjernice, gdje svaki policijski službenik na teritoriji BiH može privesti te osobe slobode, ili graničar ukoliko pređu granicu. Može se pristupiti lišenju slobode, a kasnije ekstradiciji”, kazao je Davidović.

Vukanović smatra da će Dodik pobjeći u Srbiju.

“Po meni je vrlo vjerovatan scenario, što sam ja i govorio, on je iznio veliku količinu novaca u iniostranstvo sa svojom porodicom, i on neće čekati da se potjernica provede, i on će sjesti na avion ili helikopter i otići u Srbiju”, smatra Vukanović.

Ministar pravde BiH istakao je kako je ovo jedna ozbilja politička kriza, i da pravna država treba djelovati.

Dodatne snage EUFOR-a od danas su u BiH. Dodik je tokom dana prijetio njihovom komandantu, ali i državnim institucijama. U jednom trenutku, rasprava na sjednici Narode Skupštine RS bila je burna. Pojedini poslanici opozicije su izbačeni.

Nove tarife na uvoz, i strah od moguće inflacije, dovele su do pada tržišta dionica u Sjedinjenim Državama, a najveće varijacije u vrijednostima su zabilježene tijekom razmjene prijetnjama između Amerike i Kanade.

Drugi dan zaredom pada vrijednost na burzama.

Predsjednik Trump je zaprijetio dvostrukim dažbinama na kanadske metale, nakon što je Kanada zaprijetila da će značajno povisiti cijenu struje koja iz te zemlje stiže u nekoliko saveznih država. Na kraju jučerašnjeg dana obojica lidera su popustili, međutim, burze su ostale nemirne.

Američki predsjednik i dalje planira nametnuti tarife na kanadsku robu u iznosu od 25 posto, u cilju agresivnije promocije proizvoda napravljenih u Americi.

"Ono što je najbolje sada učiniti jest da osiguramo da se proizvodnja vrati u našu zemlju, nećemo više dozvoliti da nam se smiju”, kazao je predsjednik Trump.

U posljednjih 36 godina je Ramon Pereiras vodio restoran Taberna del Alabardero. Njegov biznis je preživio Covid, kao i povećane trgovinske tarife tijekom prvog Trumpovog mandata.

“Sjećate se 2018, 2020? Biće na kraju sve u redu, ma znate da je politička igra”, smatra Pereiras.

Burzovni index koji oslikava stanje u industriji, Dow Jones, pao je 900 podioka u ponedjeljak, i gotovo 500 podioka jučer.

Roger Frechette je odmah primijetio pad na svom penzionom fondu koji se oslanja na dionička ulaganja.

“Nije lako vidjeti kako vrijednost opada velikom brzinom. Meni se čini da je u mom slučaju izgubljeni dobitak koji se nakupio u posljednju godinu dana” govori Frechette, a građanin po imenu Michael dodaje:

“Ljudi odmah skaču na prvu, i mislim da pretjeruju u reakciji, pričekajmo pa ćemo vidjeti…Treba pričekati recimo 30-tak dana da se tačno vidi kakvi su efekti tarifa i sve ostalo, jer, i predsjednik Trump često mijenja mišljenje i poteze, zato – ko zna?.”

Financijski stručnjaci kažu, međutim, da burze reagiraju negativno kada stvari nisu predvidive.

“Teško je investitorima i biznisima, al ii potrošačima da budu sigurni u to šta će novi potezi biti u danima koji dolaze. Ja smatram da imati veći izvjesnost može puno pomoći u ovoj situaciji”, objašnjava Layna Mosely, profesorica sa Univerziteta Princeton.

Kada su ga pitali da li se boji recesije, Trump je odgovorio da uopće ne misli da će do nje doći. No, mnogi samo prate burze kako bi znali odgovor na to pitanje.

Zastupnički dom američkog Kongresa u kojem Republikanci imaju većinu, je večeras, utorak, poduzeo ključni korak prema financiranju savezne vlade nakon roka do kojeg je trenutni budžet trebao isteći, 14. ožujka.

Mjera kratkoročne potrošnje - također poznata kao rezolucija o kontinuitetu financiranja vlade, (CR) - usvojena je s 217 prema 213 glasova, pri čemu je jedan republikanac glasovao PROTIV, a jedan demokrat glasovao ZA. Mjera još mora proći republikanski većinski Senat da bi bila potpisana.

"Glasovanje protiv CR-a naštetit će američkom narodu i uništiti nevjerojatan zamah koji je predsjednik [Donald] Trump izgradio u proteklih 51 dan", izjavila je novinarima u utorak poslijepodne sekretar za medije Bijele kuće Karoline Leavitt.

Zakoni o izdvajanjima za budžet do kraja septembra 2025.moraju prijeći 60 glasova kako bi bili usvojeni i od strane Senata.

Predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson ugušio je neslaganje unutar vlastite stranke, Republikanaca, kako bi se usvojila mjera potrošnje. Rekao je novinarima u utorak da je rezolucija koja omogućava normalno financiranje vlade do kraja fiskalne godine (30 septembra), važan korak prema provedbi Trumpove agende iskorjenjivanja vladinog rasipanja i zlouporabe kroz Ministarstvo vladine učinkovitosti (DOGE).

“Omogućuje nam da krenemo naprijed s promjenama u veličini i opsegu savezne vlade. Trenutno se u Washingtonu događa seizmička promjena. Ovo je drugačiji trenutak od onog u kojem smo ikad bili. Revizija koju provodi Doge ( s Muskom na čelu op. ed.) do sada je pronašla i pokazala ogromne količine prijevare, rasipanja i zloupotreba,” rekao je Johnson. "Imamo Bijelu kuću koja je zapravo posvećena tome da nas vrati na fiskalno odgovoran kolosijek."

Neovisni promatrači i analitičari, međutim, kažu da DOGE preširoko do sada opisuje prijevare i zloupotrebe novca poreskih obveznika, tek kako bi stvorio podršku za velike rezove u saveznim programima i uredima.

Rezolucija o kontinuitetu rada vlade do 30 septembra, zastupnicima u Kongresu kupuje vrijeme da postignu kompromis o verzijama Senata i Zastupničkog doma o državnoj potrošnji, ključnom alatu za provedbu Trumpove agende unutarnje politike.

Trump je naveo da će povećane carine na snagu stupiti 12. marta, kao odgovor na odluku pokrajinske vlade Ontarija da poveća cijenu električne energije koju prodaje Americi.

"Naložio sam svom sekretaru za ekonomiju da poveća tarife za 25 odsto, na 50 odsto, na sav čelik i aluminijum koji dolazi u SAD iz Kanade, jedne od zemalja koja najviše carini u svijetu", napisao je Trump na svojoj mreži "Truth Social".

Poslije Trumpove objave, pala je vrijednost berzanskih indeksa na američkom tržištu.

Vrijednost akcija na berzi naglo je pala i u ponedeljak, nakon što Trump u jednom intervjuu nije isključio mogućnost da američka ekonomija uđe u recesiju.

Ekonomista na univerzitetu Harvard Larry Summers, sekretar za finansije za vrijeme Klintonove administracije, u ponedeljak je ocijenio da postoji 50 odsto šansi da će biti recesije.

"Naglašavanje tarifa, nejasnoća i nezvjesnosti uticalo je na smanjenje potražnje i dovelo do rasta cijena. Postoji zabrinutost u pogledu inflacije, ekonomskog pada i još veća neizvjesnost i to usporava sve", napisao je on na X-u.

Investiciona banka Goldman Sachs revidirala je prognozu rasta za ovu godinu sa 2,2 na 1,7 odsto. Umjereno je povećala vjerovatnoću da će biti recesije na 20 procenata, "zato što Bijela kuća ima opciju da povuče izmjene politike ako rizici postanu ozbiljniji".

Trump bi u utorak trebalo da se obrati trgovinskom udruženju izvršnih direktora kojima je tokom predizborne kampanje obećao niže korporativne poreze za domaće proizvođače.

Trump pokušava da uvjeri javnost da će carine dovesti do određene "tranzicije" u ekonomiji i da će natjerati više kompanija da započnu višegodišnji proces preseljenja fabrika u SAD da bi izbjegle tarife. Međutim, izazvao je strah na tržištu nakon što u intervjuu za Fox News, koji je objavljen u nedelju, nije isključio moguću recesiju.

"Mrzim da prognoziram takve stvari. Postoji period tranzicije zato što radimo nešto veoma veliko. Vraćamo bogatstvo u Ameriku. To je velika stvar. Uvijek postoje periodi - potrebno je malo vremena. Potrebno je malo vremena. Ali mislim da će biti izvanredno za nas", rekao je Trump.

Međutim, obećanje da velike stvari dolaze nije umirilo tržišta, pa je berzanski indeks S&P 500 pao za 2,7 odsto u ponedeljak. Time je izbrisan dobitak poslije Trumpove pobjede u novembru prošle godine.

Bijela kuća je u ponedeljak, poslije zatvaranja tržišta, naglasila da tarife podstiču kompanije kao što su Honda, Volksvagen i Volvo da razmatraju nova ulaganja u američke fabrike.

U saopštenju je poručila da je Trumpova kombinacija carina, ukidanja propisa i povećane energetske proizvodnje dovela do toga da poslovni lideri obećaju "otvaranje hiljada novih radnih mjesta".

Mahmuda Khalila uhapsili su u subotu agenti Imigracione i carinske službe. Zvaničnici Državne sigurnosti i predsjednik Donald Trump naznačili su da je hapšenje direktno povezano s njegovom ulogom u protestima prošlog proljeća na Univerzitetu Kolumbija u New Yorku.

Khalil je zadržan u imigracionom pritvorskom centru u Jeni, Louisiana, dok čeka na imigracioni sudski postupak koji bi na kraju mogao dovesti do njegove deportacije. Njegovo hapšenje izazvalo je kritike da je nepravedno i nezakonito ciljan zbog svog aktivizma, dok ga je savezna vlada u suštini opisala kao simpatizera terorizma.

Može li neko sa zelenom kartom biti deportovan?

Vlasnik zelene karte je neko ko ima zakoniti status stalnog boravka u Sjedinjenim Državama.

Jaclyn Kelley-Widmer predaje imigraciono pravo na Pravnom fakultetu Cornell. Ona je rekla da zakoniti stalni stanovnici generalno imaju mnogo zaštite i da bi "trebali biti najzaštićeniji osim državljanina SAD-a".

Ali ta zaštita nije apsolutna. Vlasnici zelene karte i dalje mogu biti deportovani zbog počinjenja određenih zločina, neobavještavanja službenika za imigraciju o promjeni adrese ili upuštanja u bračnu prevaru, na primjer.

Ministarstvo domovinske sigurnosti saopćilo je da je Khalil priveden zbog Trumpovih izvršnih naredbi koje zabranjuju antisemitizam.

Trump je tvrdio da su demonstranti izgubili svoja prava da ostanu u zemlji podržavajući palestinsku grupu Hamas, koja kontrolira Gazu i koju su Sjedinjene Američke Države proglasile terorističkom organizacijom.

Khalil i drugi studentski lideri Univerziteta Columbia Apartheid Divest odbacili su tvrdnje o antisemitizmu, rekavši da su dio šireg antiratnog pokreta koji uključuje i jevrejske studente i grupe. Ali protestna koalicija je s vremena na vrijeme također izražavala podršku liderima Hamasa i Hezbollaha, još jedne islamističke organizacije koju su SAD označile kao terorističku grupu.

Khalil nije osuđivan za bilo kakvu aktivnost u vezi s terorizmom niti optužen za bilo kakvo krivično djelo.

Ali stručnjaci kažu da savezna vlada ima prilično široka ovlaštenja da uhapsi i pokuša deportovati vlasnika zelene karte na osnovu terorizma.

Prema Zakonu o imigraciji i državljanstvu, vlasnici zelene karte ne moraju biti osuđeni za nešto da bi se moglo "ukloniti", rekla je Kelley-Widmer. Oni bi mogli biti deportovani ako sekretar za državnu bezbjednost ili državni tužilac imaju razumne osnove da vjeruju da su učestvovali u terorističkim aktivnostima ili će vjerovatno biti uključeni u terorističke aktivnosti, rekla je ona.

Ali, rekla je, nikada nije vidjela slučaj da se navodna teroristička aktivnost dogodila u SAD-u, te je postavila pitanje da li učešće u protestima kao što je Khalilovo ispunjava taj uvjet.

Šta kaže ICE o tome zašto ga hapse?

Jedno od ključnih pitanja u Khalilovom slučaju je ono što su agenti ICE rekli njegovom advokatu u vrijeme kada je uhapšen.

Njegova advokatica, Amy Greer, rekla je da su agenti koji su ga priveli iz njegove kuće u blizini Kolumbije prvobitno tvrdili da postupaju po nalogu State Departmenta da mu ukinu studentsku vizu.

Ali kada ih je Greer obavijestila da je Khalil stalni stanovnik sa zelenom kartom, rekli su da će umjesto toga opozvati tu dokumentaciju.

Koji su sljedeći koraci u njegovom slučaju?

Državni sekretar Marco Rubio rekao je u poruci objavljenoj u nedjelju na X da će administracija "poništiti vize i/ili zelene karte pristalica Hamasa u Americi kako bi mogli biti deportovani".

Ako je neko u zemlji sa studentskom vizom, State Department ima ovlaštenje da je poništi ako osoba prekrši određene uslove. Na primjer, rekao je imigracijski odvjetnik Floride John Gihon, prilično je uobičajeno da State Department ukida vize stranim studentima koji budu uhapšeni zbog vožnje u pijanom stanju.

Ali kada je u pitanju neko ko ima zakoniti stalni boravak, to generalno zahtijeva da imigracijski sudija utvrdi da li može biti deportovan.

Gihon je rekao da je sljedeći korak da će Khalil dobiti dokumente o optužnici koji objašnjavaju zašto je pritvoren i zašto vlada želi da ga protjera, kao i obavijest da se pojavi pred imigracijskim sudom.

Generalno, trebalo bi da ih primi u roku od 72 sata od hapšenja, a zatim bi se prvi put pojavio pred imigracionim sudijom. To bi moglo potrajati od 10 dana do mjesec dana, rekao je Gihon.

Ali on je upozorio da upravo sada vidi velika kašnjenja u sistemu imigracionih sudova, pri čemu se klijenti često sele širom zemlje u različite ustanove.

"Imamo ljude koji su pritvoreni, a zatim ih odbacuju u više različitih pritvorskih objekata. A onda ih ponekad prebacuju širom zemlje", rekao je on.

Khalilovi advokati su također podnijeli tužbu protiv pritvora. Federalni sudija u New Yorku naredio je da Khalil ne bude deportovan dok sud bude razmatrao njegov slučaj. Ročište je zakazano za srijedu.

Studenti su prvo kasno u ponedeljak blokirali zgradu televizije u centru Beograda, glavnog grada Srbije, a nekoliko stotina se ponovo okupilo u utorak, nakon što su najavili da će njihova blokada trajati najmanje 22 sata. Slična blokada organizovana je u Novom Sadu, drugom po veličini gradu u zemlji.

Studenti univerziteta u Srbiji stoje iza gotovo svakodnevnih skupova koji su počeli nakon što se u novembru srušila betonska nadstrešnica na željezničkoj stanici u Novom Sadu, pri čemu je poginulo 15 ljudi. Protesti su uzdrmali populističku vladavinu predsednika Aleksandra Vučića i njegovu čvrstu vlast.

Tokom blokade kasno u ponedjeljak, interventna policija je nakratko intervenisala pendrecima dok je masa pokušala da blokira jedan od ulaza u zgradu TV metalnim sigurnosnim ogradama. Najmanje jedan policajac u civilu povrijeđen je u okršajima nakon što ga je uniformirani policajac udario u glavu, prema snimku objavljenom na društvenim mrežama.

Studenti okrivljuju javnu TV za pristrasno izvještavanje i za stavljanje na stranu Vučića i vlade tokom demonstracija. Predsjednik Srbije je u ponedeljak uveče bio gost glavnih TV vijesti.

Tokom intervjua, Vučić je vrijeđao studentske proteste, upozoravajući da će snage bezbjednosti upotrebiti silu protiv učesnika velikog skupa planiranog za subotu. Obećao je da nikada neće odstupiti zbog masovnih demonstracija širom zemlje.

"Morate me ubiti ako želite da me zamijenite", rekao je,

Televizijska reporterka koji je intervjuisao Vučića nazvala je studente koji protestuju "ruljom", što je predsjednik, izgleda, odobravao. RTS je izdala saopštenje u kojem osuđuje blokadu.

„Prisilno sprječavanje zaposlenih u RTS-u da dođu na njihova radna mjesta predstavlja opasan korak u otvorene sukobe sa nepredvidivim posljedicama“, navodi se u saopštenju.

Neki od zaposlenih na TV stanici su očigledno uspjeli da uđu u zgradu kroz sporedni ulaz koji nije javno poznat, čime je omogućeno da se program nastavi nesmetano.

U međuvremenu, Vučić se sastao sa najstarijim sinom predsjednika SAD Donalda Trumpa, Donaldom Trumpom mlađim, koji je u utorak doputovao u Beograd. Svrha njegove posjete nije odmah bila poznata. Proruski orijentisan Vučić glasni je pristalica američkog predsjednika.

Mnogi u Srbiji vjeruju da se ogromna betonska konstrukcija srušila zbog lošeg renoviranja podstaknutog korupcijom u vlasti. Studenti su insistirali na potpunoj odgovornosti u tragediji, pozivu koji je dobio široku podršku među građanima koji su u velikoj mjeri razočarani političarima i izgubili povjerenje u državne institucije.

Mitinzi predvođeni studentima okupili su desetine hiljada ljudi, postajući među najvećima ikada u Srbiji, koja ima dugu istoriju antivladinih protesta. Vučić je te skupove opisao kao zapadni trik da ga svrgne sa vlasti.

Sljedeći veliki miting planiran je za subotu u Beogradu, a Vučić je naveo da će demonstranti "pokušati da postignu nešto nasiljem i da će to biti kraj". Mnogi demonstranti će "završiti iza rešetaka optuženi za krivična djela", dodao je on.

Svi protesti predvođeni studentima proteklih mjeseci uglavnom su bili mirni, dok su zabilježeni incidenti kada su protivnici zabijali vozilima u blokade ili napadali demonstrante.

Vučić i njegova desničarska Srpska napredna stranka čvrsto drže vlast u Srbiji više od decenije, suočavajući se sa optužbama za gušenje demokratskih sloboda uprkos tome što su formalno tražili ulazak Srbije u Evropsku uniju.

Vlasti su optužile 16 osoba zbog urušavanja nadstrešnice, ali mnogi sumnjaju da će se stvarni krivci suočiti s pravdom.

"Znamo da ima više studenata na Kolumbiji i drugim univerzitetima širom zemlje koji su se bavili proterorističkim, antisemitskim, antiameričkim aktivnostima, a Trumpova administracija to neće tolerirati", rekao je američki lider na svojoj platformi Truth Social.

Khalila su tokom vikenda uhapsili američki službenici za imigraciju. Bio je jedna od najistaknutijih ličnosti tokom protestnog pokreta koji je izbio u Kolumbiji i nekim drugim kampusima prije godinu dana u suprotnosti s izraelskim ratom u Gazi protiv terorističke grupe Hamas koju je odredila SAD.

Ali, uglavnom, protesti su zamrli i nisu nastavljeni kada je prošle jeseni otvorena nova školska godina.

Ministarstvo domovinske sigurnosti saopćilo je da je Khalilovo hapšenje izvedeno "u znak podrške izvršnim naredbama predsjednika Trumpa koje zabranjuju antisemitizam i u koordinaciji sa State Departmentom".

Sudac Okružnog suda u SAD-u Jesse Furman u ponedjeljak je naredio da Khalil za sada ne bude deportovan i zakazao je sudsko ročište u tom slučaju za srijedu.

Khalil, naveden kao Sirijac u svojim dokumentima o pritvoru, magistrirao je prošlog semestra na Kolumbijskoj školi međunarodnih poslova. Imao je zelenu kartu za stalni boravak u SAD u vrijeme hapšenja, prema sindikatu studentskih radnika Kolumbije, i oženjen je američkom državljankom koja je u osmom mjesecu trudnoće.

Nije optužen ni za jedno krivično djelo.

Trump je u objavi na društvenim mrežama napisao: “Ako podržavate terorizam, uključujući klanje nevinih muškaraca, žena i djece, vaše prisustvo je u suprotnosti s našim nacionalnim i vanjskopolitičkim interesima i niste dobrodošli ovdje. Očekujemo da se svi američki koledži i univerziteti povinuju.”

Propalestinski protesti prije godinu dana poremetili su nastavu u nekim američkim kampusima nakon Hamasovog terorističkog napada na južni Izrael 7. oktobra 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i koji je doveo do zarobljavanja oko 250 talaca, a oko dva desetina njih još uvijek drže u Gazi od strane terorističke grupe ili njene affiliate.

Izraelska kontraofanziva u Gazi ubila je više od 48.000 Palestinaca, većinom žena i djece, prema zdravstvenim zvaničnicima Gaze. Izraelska vojska je saopćila da broj poginulih uključuje 17.000 terorista Hamasa.

Demonstracije u kampusu izazvale su optužbe za antisemitizam. Protesti — od kojih su neki postali nasilni, dok su demonstranti zauzeli zgrade kampusa i ometali nastavu — suprotstavili su se studentima koji protestuju zbog ponašanja Izraela protiv proizraelskih aktivista, od kojih su mnogi Jevreji.

Khalilov advokat rekao je da su agenti koji su ga uhapsili u subotu u njegovoj univerzitetskoj kući u blizini Kolumbije rekli da mu oduzimaju zelenu kartu. On se nalazi u pritvorskom centru za imigraciju u južnoj državi Louisiana.

Khalilovi advokati su također pozvali sudiju Furmana da naredi Khalilov povratak u New York.

Vijeće za američko-islamske odnose, nacionalna muslimanska grupa za zagovaranje građanskih prava, saopćilo je u ponedjeljak da sarađuje s Khalilovim advokatom i pozvalo na njegovo hitno puštanje na slobodu.

Khalil "je zakoniti stalni stanovnik naše nacije koji nije optužen niti osuđen ni za jedan zločin", navodi se u saopćenju grupe sa sjedištem u Washingtonu.

"Nezakonita odluka Ministarstva za domovinsku sigurnost da ga uhapsi isključivo zbog njegovog mirnog antigenocidnog aktivizma predstavlja eklatantan napad na garanciju Prvog amandmana slobode govora, zakona o imigraciji i same humanosti Palestinaca."

Državni sekretar Marco Rubio rekao je u poruci objavljenoj u nedjelju na X da će administracija "poništiti vize i/ili zelene karte pristalica Hamasa u Americi kako bi mogli biti deportovani". Khalilovo hapšenje prvi je javno poznat pokušaj deportacije povezan s palestinskim protestima otkako je Trumpova administracija preuzela dužnost u januaru.

U vrijeme protesta prije godinu dana, Khalil i drugi studentski lideri studentske grupe Apartheid Divest Univerziteta Columbia odbacili su tvrdnje o antisemitizmu, rekavši da su dio šireg antiratnog pokreta koji uključuje jevrejske studente i druge grupe.

Ali grupa za prodaju je također izrazila podršku liderima i Hamasa i Hezbolaha, još jedne islamističke organizacije uglavnom u Libanu koju su SAD također označile kao terorističku grupu.

Nejasno je kada će Khalil imati saslušanje na imigracionom sudu, što je obično prvi korak u procesu deportacije.

Khalil je bio jedan od najvidljivijih aktivista na prošlogodišnjim protestima u Kolumbiji, služeći kao pregovarač za studente koji su podigli šatorski kamp u kampusu. Proizraelski aktivisti su proteklih sedmica pozvali Trumpovu administraciju da pokrene postupak deportacije protiv njega.

Univerzitet Kolumbija odbio je da komentariše Khalilovo hapšenje tokom vikenda, a takođe nije odgovorio u ponedeljak na zahtjev za komentar od The Associated Press.

Nova uprava Kolumbije koja je već podnijela disciplinske prijave protiv desetina studenata zbog njihovih propalestinskih protesta također je pokrenula istragu protiv Khalila.

Trumpova administracija je prošle sedmice opozvala 400 miliona dolara federalnog finansiranja od Kolumbije zbog, kako je tvrdila, neuspjeha škole Ivy League da vlada antisemitizmom u kampusu.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od agencije France-Presse i Associated Pressa.