Linkovi

Top priča SAD

Biden potpisao uredbu o glasačkim pravima

Joe Biden

Predsjednik Joe Biden u nedjelju je dao nalog federalnim agencijama da preduzmu određene, skromne, korake da olakšaju proces glasanja američkim biračima, dok se u Kongresu vodi velika bitka o glasačkim pravima širom zemlje.

Biden je vladinim agencijama naredio da omoguće lakše registrovanje birača i pružanje informacija o izborima, dok je šefovima tih agencija rekao da osmisle planove da milionima federalnih radnika daju slobodan dan, da bi sami glasali ili volontirali kao nestranački radnici na biralištima.

Američki lider potpisao je tu uredbu na 56. godišnjicu "krvave nedjelje", incidenta iz 1965. godine, kada su policajci države Alabame pretukli oko 600 aktivista za građanska prava, kada su pokušali da marširaju u gradiću Selma. Napad na aktivistse bio je prekretnica u američkom pokretu za građanska prava i doveo do usvajanja zakona o glasačkim pravima, kasnije te godine.

"Svaki registrovani birač treba da ima mogućnost da glasa, i da se taj glas računa", izjavio je Biden u unprijed snimljenom govoru koji je emitovan na Doručku jedinstva u čast Martina Luthera i Corette King. "Ako imate najbolje ideje, nemate šta da krijete. Pustite ljude da glasaju", rekao je predsjednik. Učesnici ovogodišnjeg doručka, održanog na državnom koledžu Wallace, sjedili su u svojim automobilima zbog pandemije koronavirusa.

Prošle nedjelje, u Predstavničkom domu, koji kontrolišu demokrate, usvojen je niz mjera o glasačkim pravima kojima treba da se uspostave nacionalni standardi o načinu sprovođenja izbora u SAD, koji bi imali prednost u odnosu na veoma raznovrsna pravila koja postoje u 50 američkih država.

Zakon je prošao u Predstavničkom domu, skoro po stranačkim linijama sa 220 glasova za i 210 protiv, ali mu se republikanci uglavnom protive. U Senatu, u kome ima 50 demokrata i 50 republikanaca, demokratama koje podržavaju zakon potrebno je najmanje 10 republikanskih glasova da bi okončali potencijalni filibaster - proceduru koja se koristi za blokiranje usvajanja zakona.

Kada je započela pandemija prošle godine, brojne države su olabavile pravila glasanja kako bi građani mogli da glasaju prije dana izbora, ili glasaju poštom a da ne navode razlog za to.

Martin Luther King i njegova supruga Coretta marširaju u preijstolnici Montgomery, Alabama, 25. marta 1965.
Martin Luther King i njegova supruga Coretta marširaju u preijstolnici Montgomery, Alabama, 25. marta 1965.

Međutim, poslije Bidenove pobjede na izborima, republikanci sada pokušavaju da uvedu zakone koji će, na budućim izborima, postaviti čvršća pravila i ograniči pristup glasanju - kao što je zabrana glasanja na nedjelju uči dana izbora. To je dan kada crnačke crkve često, poslije redovne službe, podstiču vjernike da izađu i glasaju. Prema nekim od prijedloga, ograničilo bi se glasanje poštom ili rano glasanje. Više od 250 restriktivnih prijedloga izbornih zakona podnijeto je u 43 države.

Mjera koja je usvojena u Predstavničkom domu, čini upravo suprotno - standardizuje nacionalna pravila, prema kojima bi se tražila automatska registracija birača kada se ljudi registruju za dokumenta koja izdaje vlada, kao što su vozačke dozvole. Rano glasanje bi bilo omogućeno najmanje 15 dana prije samog izbornog dana.

Nezavisne komisije, koje ne bi činili članovi skupština, odredile bi granice glasačkih jedinica i distrikta kako bi se obe stranke spriječile da kroje mape kako im odgovara. Imena političkih donatora bi morala da se otkriju. Predsjednički kandidati bi morali da objave svoja poreska dokumenta, što je Bidenov prethodnik Donald Trump rekao da će učiniti, ali nikada nije ostvario.

U svom govoru u nedjelju, Biden je rekao: "2020, sama naša demokratija je bila u pitanju, i čak u sred pandemije, glasalo je više Amerikanaca nego ikada ranije", više od 159 miliona ljudi.

Čak i tako, rekao je Biden, "umjesto da se slavi moć glasanja - vidjeli smo upad bez presedana u naš Capitol i brutalni napad na našu demokratiju 6. januara. Do sada neviđeni napor da se ignoriše, podrije i poništi volja naroda."

Stotine Trumpovih pristalica upale su u Capitol da pokušaju da ponište Bidenovu pobjedu. Razbijali su prozore, upadali u kongresne kancelarije i tukli se sa policijom a u neredima je nastradalo pet osoba, među kojima i jedan policajac Capitola. Više od 300 izgrednika je uhapšeno a istraga se nastavlja.

See all News Updates of the Day

Pobjeda talibana u Afganistanu "nije predodređeni zaključak"

Ministar odbrane Lloyd Austin, lijevo, i general Mark Milley sudjeluju na brifingu u Pentagonu u Washingtonu, 6. maj 2021. godine.

Visoki američki odbrambeni i vojni zvaničnici nadaju se da će afganistanska vlada uspjeti izdržati najnoviju vojnu ofanzivu talibana, započetu prije nekoliko dana kada su američke i koalicijske trupe počele napuštati zemlju.

Pokrajinski službenici iz cijelog Afganistana upozorili su na sve veće gubitke u nizu talibanskih napada, otkako su Sjedinjene Države službeno započele povlačenje 1. maja. Ali Pentagon je u četvrtak naveo da povlačenje "ide prema planu".

"Prema mojoj profesionalnoj vojnoj procjeni, nije unaprijed zaključeno da talibani automatski pobjeđuju, a Kabul pada", rekao je novinarima u Pentagonu general Mark Milley, predsjedavajući Zajedničkog štaba.

"Ja sam lični svjedok da se afganistanske snage sigurnosti mogu boriti", dodao je Milley, koji je ranije služio u Afganistanu. "Podržavamo ih sigurno, ali oni vode borbu."

Govoreći zajedno s Milleyjem, američki ministar obrane Lloyd Austin također je izrazio povjerenje u sposobnost afganistanske vojske.

"Vidjeli smo slučaj da su u Lashkar Gah-u [u provinciji Helmand] afganistanske snage sigurnosti provodile protunapad i imale prilično dobre rezultate", rekao je Austin novinarima. "Nadamo se da će afganistanske snage sigurnosti igrati glavnu ulogu u zaustavljanju talibana."

Ofanziva Talibana

Prema lokalnim afganistanskim zvaničnicima i nekim humanitarnim radnicima na terenu, talibanska ofanziva bila je neumoljiva.

Provincijski službenici u južnoj provinciji Kandahar izvijestili su u četvrtak da su talibanski borci zauzeli stratešku branu Dahla nakon žestokih borbi koje su prisilile stotine porodica da napuste to područje.

A neke od najtežih borbi dogodile su se u provinciji Helmand gdje su, uprkos pokretanju uspješnog protunapada, afganistanskim snagama u srijedu bili potrebni američki zračni napadi u cilju potiskivanja talibanskih boraca.

Američki vojni zvaničnici navode, suprotno nekim tvrdnjama, da tempo i intenzitet talibanskih napada na afganistanske snage sigurnosti - u prosjeku 80 do 120 napada dnevno - ne razlikuje se od prošlogodišnjih.

"Trenutno ANSDF [afganistanske snage nacionalne sigurnosti i odbrane] stopostotno samostalno planiraju, zapovijedaju i kontroliraju i vode vojne operacije", rekao je u srijedu zamjenik glasnogovornika Ministarstva obrane Fawad Aman za afganistansku službu Glasa Amerike.

"Na bojnim poljima nema podrške i fizičkog prisustva stranih trupa", dodao je.

Ipak, neki američki zvaničnici i vanjski stručnjaci upozoravaju da će povlačenje 2.500 do 3.500 američkih snaga i gotovo 7.000 koalicijskih vojnika, zajedno sa desetinama hiljadama ugovarača, staviti na ispit sposobnosti afganistanskih snaga sigurnosti.

"Razina nasilja možda raste, ali to je poziv afganistanskim snagama nacionalne sigurnosti da moraju zamijeniti koalicijske snage i NATO snage", rekao je umirovljeni brigadni general Mark Kimmitt za afganistansku službu Glasa Amerike.

"Nastavit ćemo ih obučavati. Nastavit ćemo ih opremati", rekao je Kimmitt. "Međutim, malo je vjerojatno da će Amerikanci, ukoliko ne dođe do značajne promjene u nivoima nasilja, preokrenuti svoje povlačenje."

Afganistanske sposbnosti

Ipak, kako će SAD pomoći afganistanskoj vojsci i avganistanskim zračnim snagama, ostaje nejasno.

"Održavanje logističke podrške afganistanskim zračnim snagama ključni je test koji moramo riješiti", rekao je Milley, predsjedavajući Zajedničkog štaba novinarima u četvrtak, sugerirajući da bi se neki ugovarači mogli vratiti u Afganistan nakon završetka povlačenja.

"Mnogo toga ovisit će o sigurnosnim uvjetima na terenu", rekao je. "Namjera nam je zadržati afganistansko ratno zrakoplovstvo u zraku i pružiti im kontinuiranu podršku u održavanju."

Ključni nadzorni organ američke vlade, specijalni generalni inspektor za obnovu Afganistana, rekao je u izvještaju od prošle sedmice da bi afganistansko ratno zrakoplovstvo moglo biti prizemljeno u roku od nekoliko mjeseci bez trenutne razine podrške ugovarača.

Reforma policije u SAD: Pozivi na veću odgovornost i želja za potpunim promjenama

Reforma policije u SAD: Pozivi na veću odgovornost i želja za potpunim promjenama
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:07 0:00

Projekcija CDC-a: Slučajevi Covida-19 trebali bi naglo pasti u Sjedinjenim Državama do jula

Muškarac nosi masku dok šeta Times Squareom, New York, 27. april 2021. godine.

Šefica američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kaže da bi novi slučajevi Covida-19 trebali naglo pasti do jula, pod uslovom da vakcinacija ostane na visokom nivou i da ljudi nastave poštovati osnovne mjere zaštite.

Na brifingu, direktorica CDC-a Rochelle Walensky je rekla da se projekcije temelje na studiji koju je u srijedu objavio CDC. Studija pokazuje šta bi se moglo dogoditi ako se nastavi sadašnja praksa vakcinacije i prevencije, poput nošenja maski i socijalne distance.

Prema njenim riječima, slučajevi Covida-19 su u padu. Kako je rekla, dnevni prosjek novih slučajeva u Sjedinjenim Državama pada za 12 posto, i iznosi oko 42.500 novozaraženih. Hospitalizacija na dnevnom nivou je pala za 9,5 posto, a smrtni slučajevi za oko jedan posto, rekla je.

Direktorica je kazala i da trenutne vakcine u Sjedinjenim Državama imaju dobre rezultate protiv dominantnih varijanti Covida-19, pa je još važnije da se što više ljudi vakciniše.

Viši savjetnik tima za odgovor na Covid-19 Bijele kuće Andy Slavitt je rekao da će oni koji pošalju poruku sa poštanskim brojem na GETVAXED dobiti tri lokacije za vakcinaciju u svojoj blizini. Dodao je da ljudi mogu dobiti i informacije o tome gdje mogu dobiti željenu vakcinu.

Slavitt je rekao da će biti informacije i o tome kako ljudi mogu dobiti besplatnu vožnju do mjesta vakcinacije. Naveo je da će oni koji nemaju pristup mobilnim uređajima ili internetu dobiti telefonske brojeve koje mogu nazvati da bi dobili informacije o vakcinaciji.

Kako je naveo, sve to dio je ispunjenja ciljeva koje je ove sedmice postavio predsjednik Joe Biden. Predsjednik je rekao da bi volio da 70 posto svih Amerikanaca primi barem jednu dozu vakcine i da 160 miliona Amerikanaca bude potpuno vakcinisano do 4. jula, Dana nezavisnosti Sjedinjenih Država.

Do utorka, prema podacima CDC-a, nešto manje od 45 posto ljudi u SAD-u primilo je barem jednu dozu vakcine, dok je više od 106 miliona (32 posto) Amerikanaca u potpunosti vakcinisano.

Bidenova administracija podržala prijedlog o privremenom ukidanju patenta na vakcine protiv Covida

Predsjednik Joe Biden u fabrici za proizvodnju Pfizer-BioNTech vakcina protiv Covida-19 u Michiganu.

Zemlje članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) tokom dvodnevnih razgovora u Ženevi bile su posvećene privremenom ukidanju prava intelektualne svojine za nove vakcine protiv Covida-19.

Administracija predsjednika Joea Bidena podržala je prijedlog, pod pritiskom demokratskih članova Kongresa ali i više od 100 drugih zemalja.

Biden, koji je tokom predizborne kampanje podržao privremeno ukidanje prava na patent za vakcine, u srijedu je najavio da će govoriti o tome, a ubrzo poslije njegovog govora u Bijeloj kući, njegov glavni trgovinski pregovarač Katherine Tai, predstavnica Sjedinjenih Država u WTO, objavila je saopštenje u kojem je objavila da Bidenova administracija podržava predloženu mjeru.

"Ovo je globalna zdravstsvena kriza i izuzetne okolnosti pandemije Covida-19 zahtijevaju izuzetne mjere", navela je Tai. "Administracija snažno vjeruje u zaštitu intelektualne svojine ali u cilju okončanja pandemije, podržava privremeno ukidanje tih zaštita koje se odnose na vakcine protiv Covida-19."

Tai je dodala da će SAD učestvovati u pregovorima u WTO da bi se postarale da se taj prijedlog ostvari, ali je upozorila da bi pregovori mogli da potraju.

Ambasadori iz 164 zemlje članice WTO raspravljali su o prijedlogu koji su prvo iznijele Južna Afrika i Indija u oktobru, kojim bi se privremeno ukinuli patenti farmaceutskih kompanija koje su razvile vakcine.

Pristalice prijedloga kažu da bi ukidanje patenta omogućilo bržu proizvodnju vakcina za Covid-19 koje koriste zemlje u razvoju, gdje je stopa vakcinacije zaostaje za onom u bogatim zemljama.

Međutim, farmaceutske kompanije tvrde da bi ukidanje zaštite intelektualne sredine nanijelo štetu budućim inovacijama i da neće dovesti do brže proizvodnje vakcina protiv koronavirusa.

Desetine grupa civilnog društva i bivši šefovi država među kojima su nekadašnji britanski premijer Gordon Brown​ i bivši sovjetski lider Mihail Gorbačov apelovali su na američkog predsjednika da podrži prijedlog.

Više od 100 članova Predstavničkog doma, u kojem većinu ima Demokratska stranka, potpisali su pismo u kojem su pozvali Bidena da pruži podršku ukidanju patenta za vakcine protiv Covida.

Prijedlog mora da dobije pristanak svih 164 zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije.

SAD: Žene glasaju više od muškaraca, ali nisu jedinstvene

Žena glasa na američkim predsjedničkim izborima, Virginia, 3. novembar 2020.

Žene birači nisu sigurno biračko tijelo za američke demokrate, pokazalo je novo istraživanje o biračima. 

Dok su crnkinje, Latinoamerikanke i Amerikanke azijskog porijekla značajnom većinom glasale za demokratskog predsjednika Joea Bidena, 55 odsto bjelkinja je glasalo za tadašnjeg predsjednika Donald Trumpa, a 44 odsto za Bidena.

Podaci su osporili svaku ideju da su žene monolitni birački blok sa zajedničkim osjećanjem identiteta.

"Ne postoji jedinstveni ženski glas na američkim izborima", kaže Claire Gothreau​ istraživačica u Centru za američke žene i politiku (CAWP) pri Univerzitetu Rutgers. "Da, žene su sklonije da glasaju za demokrate od muškaraca. Ali kada pogledate podatke raščlanjene po rasi, starosnoj dobi, odbrazovanju, vjerskoj pripadnosti - postoje velike razlike. Na primjer, bijele žene prilično dosljedno na predsjedničkim izborima glasaju za republikanske kandidate."

Stanovnici Georgije glasaju na prijevremenim izborima za Senat, 14. decembar 2020.
Stanovnici Georgije glasaju na prijevremenim izborima za Senat, 14. decembar 2020.

Međutim, kada se uradi presjek kroz sve starosne grupe, žene imaju veću tendenciju da glasaju za demokrate, i više bjelkinja glasa za demokrate nego što je slučaj sa bijelim muškarcima. Analiza je takođe pokazala da neudate Amerikanke glasaju u većem broju od neoženjenih muškaraca, ali da američki supružnici glasaju po sličnim stopama.

Postoji i razlika u stepenu obrazovanja, pokazuje analiza. Obrazovani birači iz različitih demografskih grupa u prosjeku više glasaju za demokrate, ali taj jaz nije podjednako veliki među nebjelačkim glasačima. Oko 64 odsto bijelih žena sa završenim fakultetom glasalo je za Bidena dok je 45 procenata glasalo za Trumpa.

Bez obzira kako glasaju, žene imaju veliku ulogu na izborima u SAD.

"Registrovale su se i glasale po većoj stopi od muškaraca na svim predsjedničkim izborima od 1980", kaže Gothreau​ i dodaje: "Brojčano su nadmašile muškarce, bar na proteklih nekoliko izbora, za oko 10 miliona. Tako da, čak i ako muškarci nadmaše žene u nekim drugim oblicima političkog angažovanja kao što je doniranje ili kandidovanje za položaje, činjenica da žene glasaju više nego muškarci je veoma značajna".

To ne znači da sve glasaju za ženske kandidate. Brojke pokazuju da je rasa snažniji zajednički identitet od roda, dodaje Gothreau​.

Žene drugih rasa osim bjelačke imaju sve veću moć u američkom izbornom tijelu, kaže američka analitičarka. Nebijelci su činili oko jedne trećine glasača 2020, što je najveći udio u izbornom tijelu koji su ikada imali.

Žena glasa na primarnim izborima u državi Maryland, 2. juni 2020.
Žena glasa na primarnim izborima u državi Maryland, 2. juni 2020.

Moć crnkinja je bila evidentna u nekoliko najnovijih izbornih ciklusa.

"Crnkinje su demografska grupa koja izlazi na glasanje u izuzetno velikom broju i mislim da se to definitivno odigralo 2020", navodi Gothreau. "U ključnim državama gdje su se masovno pojavile na biralištima, u mjestima kao što je Georgia, to je bilo prosto od vitalnog značaja za Bidenovu pobjedu".

Gothreau​ očekuje da će crnkinje i druge nebjelkinje u budućnosti biti još uticajnije.

"Sve više i više pripadnika generacije Z (mladih do 24 godine) ima pravo glasa, a oni su rasno i etnički raznovrsnija generacija. Zato mislim da ćemo u budućnosti videti da mlade nebjelkinje imaju značajan uticaj na naše izbore", kaže ona.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG