Linkovi

Najvažnije

Biden potpisao uredbu o glasačkim pravima

Joe Biden

Predsjednik Joe Biden u nedjelju je dao nalog federalnim agencijama da preduzmu određene, skromne, korake da olakšaju proces glasanja američkim biračima, dok se u Kongresu vodi velika bitka o glasačkim pravima širom zemlje.

Biden je vladinim agencijama naredio da omoguće lakše registrovanje birača i pružanje informacija o izborima, dok je šefovima tih agencija rekao da osmisle planove da milionima federalnih radnika daju slobodan dan, da bi sami glasali ili volontirali kao nestranački radnici na biralištima.

Američki lider potpisao je tu uredbu na 56. godišnjicu "krvave nedjelje", incidenta iz 1965. godine, kada su policajci države Alabame pretukli oko 600 aktivista za građanska prava, kada su pokušali da marširaju u gradiću Selma. Napad na aktivistse bio je prekretnica u američkom pokretu za građanska prava i doveo do usvajanja zakona o glasačkim pravima, kasnije te godine.

"Svaki registrovani birač treba da ima mogućnost da glasa, i da se taj glas računa", izjavio je Biden u unprijed snimljenom govoru koji je emitovan na Doručku jedinstva u čast Martina Luthera i Corette King. "Ako imate najbolje ideje, nemate šta da krijete. Pustite ljude da glasaju", rekao je predsjednik. Učesnici ovogodišnjeg doručka, održanog na državnom koledžu Wallace, sjedili su u svojim automobilima zbog pandemije koronavirusa.

Prošle nedjelje, u Predstavničkom domu, koji kontrolišu demokrate, usvojen je niz mjera o glasačkim pravima kojima treba da se uspostave nacionalni standardi o načinu sprovođenja izbora u SAD, koji bi imali prednost u odnosu na veoma raznovrsna pravila koja postoje u 50 američkih država.

Zakon je prošao u Predstavničkom domu, skoro po stranačkim linijama sa 220 glasova za i 210 protiv, ali mu se republikanci uglavnom protive. U Senatu, u kome ima 50 demokrata i 50 republikanaca, demokratama koje podržavaju zakon potrebno je najmanje 10 republikanskih glasova da bi okončali potencijalni filibaster - proceduru koja se koristi za blokiranje usvajanja zakona.

Kada je započela pandemija prošle godine, brojne države su olabavile pravila glasanja kako bi građani mogli da glasaju prije dana izbora, ili glasaju poštom a da ne navode razlog za to.

Martin Luther King i njegova supruga Coretta marširaju u preijstolnici Montgomery, Alabama, 25. marta 1965.
Martin Luther King i njegova supruga Coretta marširaju u preijstolnici Montgomery, Alabama, 25. marta 1965.

Međutim, poslije Bidenove pobjede na izborima, republikanci sada pokušavaju da uvedu zakone koji će, na budućim izborima, postaviti čvršća pravila i ograniči pristup glasanju - kao što je zabrana glasanja na nedjelju uči dana izbora. To je dan kada crnačke crkve često, poslije redovne službe, podstiču vjernike da izađu i glasaju. Prema nekim od prijedloga, ograničilo bi se glasanje poštom ili rano glasanje. Više od 250 restriktivnih prijedloga izbornih zakona podnijeto je u 43 države.

Mjera koja je usvojena u Predstavničkom domu, čini upravo suprotno - standardizuje nacionalna pravila, prema kojima bi se tražila automatska registracija birača kada se ljudi registruju za dokumenta koja izdaje vlada, kao što su vozačke dozvole. Rano glasanje bi bilo omogućeno najmanje 15 dana prije samog izbornog dana.

Nezavisne komisije, koje ne bi činili članovi skupština, odredile bi granice glasačkih jedinica i distrikta kako bi se obe stranke spriječile da kroje mape kako im odgovara. Imena političkih donatora bi morala da se otkriju. Predsjednički kandidati bi morali da objave svoja poreska dokumenta, što je Bidenov prethodnik Donald Trump rekao da će učiniti, ali nikada nije ostvario.

U svom govoru u nedjelju, Biden je rekao: "2020, sama naša demokratija je bila u pitanju, i čak u sred pandemije, glasalo je više Amerikanaca nego ikada ranije", više od 159 miliona ljudi.

Čak i tako, rekao je Biden, "umjesto da se slavi moć glasanja - vidjeli smo upad bez presedana u naš Capitol i brutalni napad na našu demokratiju 6. januara. Do sada neviđeni napor da se ignoriše, podrije i poništi volja naroda."

Stotine Trumpovih pristalica upale su u Capitol da pokušaju da ponište Bidenovu pobjedu. Razbijali su prozore, upadali u kongresne kancelarije i tukli se sa policijom a u neredima je nastradalo pet osoba, među kojima i jedan policajac Capitola. Više od 300 izgrednika je uhapšeno a istraga se nastavlja.

See all News Updates of the Day

Ukrajina spremna da krene u kontraofanzivu protiv ruskih trupa

Ukrajinski vojnici idu prema Bahmutu oklopnim transporterom, 22. mart 2023.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je vojska spremna da krene u kontraofanzivu protiv ruskih trupa, ali joj je potrebna pomoć evropskih susjeda.

"Ako Evropa čeka", upozorio je Zelenski evropske lidere u četvrtak, "zlo će možda imati vremena da se pregrupiše i pripremi za godine rata".

U video obraćanju, dostavljenom iz voza, Zelenski je pozvao lidere da prošire i ubrzaju svoje isporuke oružja i municije Ukrajini kako bi ih koristili u svojoj kampanji za suzbijanje ruske invazije.

Evropski lideri potpisali su u četvrtak sporazum vrijedan dvije milijarde dolara, koji su ranije ove nedjelje podržali ministri spoljnih poslova i odbrane EU, pozivajući i na slanje municije iz postojećih zaliha, i na to da zemlje EU rade zajedno na izdavanju novih narudžbi za više metaka.

Pošto je pokušaj Rusije da zauzme Bahmut zaustavljen, dugo očekivana kontraofanziva će početi "vrlo brzo", rekao je u četvrtak najviši komandant ukrajinskih kopnenih snaga.

Ukrajinski general-pukovnik Oleksandr Sirski rekao je na društvenoj mreži Telegram da plaćenici ruske grupe Wagner, često osuđenici regrutovani iz zatvora, "gube značajnu snagu" u pokušaju da preuzmu kontrolu nad Bahmutom.

Pošto su najprije razmišljala o povlačenju iz grada na istoku, Ukrajina je zadržala svoje trupe na položaju, a istovremeno je poslala i pojačanje.

"Vrlo brzo ćemo iskoristiti ovu priliku, kao što smo to činili u prošlosti u blizini Kijeva, Harkova, Balaklije i Kupijanska", rekao je on, navodeći gradove koje je Ukrajina branila ili preuzela nazad od ruske kontrole.

Sirski je bio jedan od najviših komandanata koji stoje iza ukrajinske strategije prošle godine u prvim nedeljama rata koji je odbio napad Rusije na Kijev, ukrajinsku prijestolnicu, i naterao moskovske snage na povlačenje do druge polovine 2022.

Britansko ministarstvo odbrane je u srijedu saopštilo da su ukrajinske snage pokrenule lokalni kontranapad zapadno od Bahmuta koji će vjerovatno ublažiti pritisak na glavnu rutu koja se koristi za snabdijevanje kijevskih snaga unutar grada.

Ministarstvo je saopštilo da i dalje postoji prijetnja da bi ukrajinske snage u Bahmutu mogle da budu opkoljene, ali da postoji "realna mogućnost da ruski napad na grad izgubi ograničeni zamah koji je bio dobio".

Linije fronta rata u istočnoj Ukrajini su u velikoj mjeri na istom mjestu posljednjih mjeseci, pri čemu nijedna strana nije uspjela da zauzme značajnu novu teritoriju, iako obje imaju ogroman broj žrtava.

Moskva nije komentarisala ukrajinske tvrdnje da gubi zamah u Bahmutu, ali Jevgenij Prigožin, šef plaćenika Wagner grupe, poslednjih dana pesimistički upozorava na ukrajinski kontranapad.

Ranije ove nedelje, Prigožin je objavio pismo ruskom ministru odbrane Sergeju Šojguu, upozoravajući da Ukrajina pokušava da odsječe snage Wagnera od redovnih ruskih trupa i zahtijeva od Šojgua da preduzme akciju kako bi to spriječio. Prigožin je rekao da će biti "negativnih posljedica" ako ne uspije.

Zelenski je u četvrtak nastavio obilazak oblasti na liniji fronta, posjetivši Hersonsku oblast na jugu dan poslije susreta sa trupama u blizini Bahmuta.

Na snimku se vidi kako se sastaje sa stanovnicima u Posadu Pokrovske, bombardovanom selu na bivšoj liniji fronta u Hersonu, ponovo zauzetom u posljednjem velikom napredovanju Ukrajine prošle godine.

"Sve ćemo obnoviti, sve ćemo obnoviti. Kao i svaki grad i selo koji su stradali od okupatora", napisao je on.

U tekstu su korišteni neki podaci agencija AP, Reuters i AFP.

Tužilac: Trump stvorio lažni utisak da će biti uhapšen

Bivši predsjednik Donald Trump

Tužioci u New Yorku objavili su da je Donald Trump stvorio lažan utisak da će biti uhapšen i da je naveo svoje republikance u Kongresu da se umiješaju u istragu o novcu koji je dao porno glumici Stormy Daniels da ne bi javno govorila o njihovim odnosima.

Trump je u subotu najavio da će biti uhapšen u utorak u slučaju koji vodi okružni tužilac na Manhattanu.

U ponedjeljak su trojica republikanaca koji predsjedavaju odborima u Predstavničkom domu počeli napade na okružnog tužioca Alvina Bragga, demokratu, optužujući ga za kršenje nadležnosti tužioca.

Građani New Yorka o mogućoj optužnici protiv Trumpa
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:08 0:00

Do srijede, velika porota kojoj se predstavljaju dokazi u slučaju Stormy Daniels još nije odlučila o optužnici, a u četvrtak je kancelarija tužioca Bragga poslala odgovor predsjedavajućima odbora, u koji je uvid imao Reuters.

U pismu se navodi da su "optužbe predsjedavajućih počele kad je Donald Trump stvorio lažan utisak da će biti uhapšen i da su njegovi advokati tražili da vi intervenišete".

Potvrđuje se da Braggova kancelarija "istražuje navode da je Donald Trump prekršio kazneno pravo New Yorka".

Ako bude optužen, Trump će biti prvi predsjednik koji se suočava sa krivičnim prijavama u sudu. On je bio na mjestu predsjednika od 2017. do 2021. godine, a pripremao je i treću kampanju za Bijelu kuću, dok se suočava sa pravnim problemima na nekoliko frontova.

Velika porota, koju čine američki državljani sa Manhattana, sastala se u januaru. Čovjek koji je bio desna ruka Donalda Trumpa rekao je da je, na Trumpov zahtjev, dao novac Stormy Daniels, nekoliko dana prije predsjedničkih izbora 2016.

U pismu iz Braggove kancelarije navodi se da su republikanci koji predsjedavaju odborima u Predstavničkom domu tražili informaciju, koja nije javna, o kriminalnoj istrazi koja je u toku, što je, po zakonu povjerljivo.

"Zahtjevi iz pisma su nezakonit napad na suverenitet New Yorka. Kongres ne može da ima nikakav legitiman zakonski posao koji ima veze sa nadgledanjem rada lokalnih tužilaštava", navodi se u odgovoru okružnog tužioca.

update

Ambasade SAD i Britanije: Dodikov put u izolaciju, potezi koje povlače samo štete RS-u

Zgrada Vlade RS

Vlada RS navodi kako je "prisiljena prekinuti saradnju" sa američkom i britanskom ambasadom u BiH.

Entitetske vlasti traži od institucija RS, predstavnika RS na državnom nivou vlasti, lokalne samouprave i drugih institucija "da ne sarađuju sa ambasadama SAD i Velike Britanije".

"Vlada RS je uvjerena da ovakvo djelovanje ambasada SAD i Velike Britanije nije u skladu sa zvaničnim politikama SAD i Velike Britanije prema BiH i stava je da prekid saradnje traje sve dok ambasade SAD i Velike Britanije ne prekinu praksu miješanja u unutrašnje stvari u BiH", obrazloženje entitetskih vlasti.

Mišljenja su kako američke i britanske diplomate "antidejtonski djeluju" u BiH.

Iz američke ambasade stigla je reakcija: "Današnja najava predsjednika Milorada Dodika da će Vlada RS prekinuti kontakt sa službenim predstavnicima SAD i Ujedinjenog Kraljevstva još je jedan korak na opasnom putu koji je odabrao – putu izolacije i autoritarne vladavine."

Britanska ambasada u BiH je odgovorila kako ovakvi Dodikovi potezi samo štete entitetu RS.

"Samo država BiH ima nadležnost da donosi odluke o diplomatskim odnosima zemlje. Britanska ambasada će nastaviti da radi na dobrobit svih građana ove zemlje", stoji u saopštenju.

Zbog antidejtonskog djelovanja, SAD su stavile na "crnu listu" predsjednika RS Milorada Dodika, koji se potpuno okrenuo Rusiji i njenom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Dodik je 2017. sankcionisan jer predstavlja prijetnju po Dejtonski sporazum, teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

Prošle godine, Velika Britanija je sankcionisala Dodika i njegovu stranačku kolegicu Željku Cvijanović, koja je sadašnji član Predsjedništva BiH.

Pod sankcijama su zbog ugrožavanja mira i sigurnosti u BiH, te poticanja na otcjepljenje RS od BiH.

Ovog mjeseca, State Department je poručio Dodiku kako se moraju poštovati institucije BiH.

„Član 3. Daytonskog ustava jasno kaže da RS mora u potpunosti poštovati odluke institucija BiH, uključujući konačne i obavezujuće presude Ustavnog suda BiH”, navodi State Department.

Dodik je prethodno priče o otcjepljenju RS-a zbog privremene mjere Ustavnog suda BiH od početka marta kojom je van snage stavljen Zakon o nepokretnoj imovini RS.

Od kraja rata, USAID je osigurao nekoliko stotina miliona dolara po raznim osnovama.

Istraživanje: Predsjedniku Bidenu pada rejting

Očekuje se da Biden objavi kandidaturu za reizbor na ljeto.

Popularnost predsjednika SAD Joea Bidena u blagom je padu u odnosu na prije mesec dana i približava se njegovom dosadašnjem najnižem rejtingu, pokazuje istraživanje agencije AP i NORK-a.

Njegova administracija pokušava da projektuje osjećaj stabilnosti dok se suočava sa kolapsom banaka i visokom inflacijom.

Biden u novoj anketi ima rejting oko 38 odsto, dok je u februaru bio na 45 odsto popularnosti, a u januaru na 41 odsto.

Njegov rejting je dostigao najnižu tačku tokom prošlog jula - 36 odsto, kada su porasli troškovi za benzin, hranu i drugo.

Odgovori ispitanika u anketi sugerišu da javnost ima pomiješana osjećanja o Bidenu, za koga se očekuje da objavi kandidaturu za reizbor na ljeto.

Biden je preduzeo ambiciozne korake da podstakne američku ekonomiju, prije svega paketom pomoći od 1,9 milijardi dolara tokom koronavirusa, infrastruktrunim investicijama, podrškom za proširenje zdravstvenog osiguranja, borbom protiv klimatskih promjena.

Ali, dosta toga podrazumijeva višegodišnje investicije koje tek treba da se realizuju, a građani se sada suočavaju sa inflacijom od 6 odsto i krahom banaka.

Oko 31 odsto ispitanika odobrava Bidenovo upravljanje ekonomijom, što ie otprilike na nivou od prošle godine. Ekonomija je Bidenova slaba tačka od kraja 2021. kada je počela da raste inflacija - za koju je administracija tada uvjeravala da je trenutna.

Među onima koji odobravaju Bidenovu ekonomsku politiku većina su demokrate, 63 odsto. Prema istraživanju, najmanju podršku Bidenu daju demokrate mlađe od 45 godina, a republikanci po malo kojoj tački odobravaju politiku aktuelnog predsjednika.

Četvrtina Amerikanaca smatra da je nacionalna ekonomija dobra ili da se zemlja kreće u pravom smjeru, pokazuje anketa.

Bidenovu spoljnu politiku i borbu protiv klimatskih promjena odobrava oko 40 odsto ispitanika.

Očekuje se nastavak istrage o Trumpovim isplatama porno zvijezdi pred velikom porotom u New Yorku

Donald Trump

Očekuje se da će njujorška velika porota u srijedu nastaviti svoje vijećanje iza zatvorenih vrata o tome da li je Donald Trump nezakonito isplaćivao tajni novac porno zvijezdi, što bi moglo dovesti do prve krivične prijave protiv bilo kojeg američkog predsjednika.

Porota se redovno sastaje ponedjeljkom i srijedom kako bi razmotrila dokaze u jednoj od mnogih pravnih istraga oko bivšeg predsjednika koji je kandidovao za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. godine.

Ured okružnog tužioca Menhetna Alvina Bragga istražuje plaćenih 130.000 dolara porno zvijezdi Stormy Daniels u posljednjim sedmicama Trumpove predizborne kampanje 2016. Trampov bivši savjetnik Michael Cohen rekao je da je izvršio uplatu po Trumpovom nalogu kako bi kupio njenu šutnju o Trumpovoj vanbračnoj aferi.

Trump je negirao da se afera dogodila, a drugi su rekli da je Cohen djelovao na svoju ruku.

Obezbjeđenje je bilo visoko oko zgrade suda u kojoj se sastajala velika porota. U utorak, dan kada je Trump predvidio da će biti uhapšen, nije se ništa dogodilo.

Otprilike polovina Amerikanaca vjeruje da je njujorška istraga politički motivirana, ali velika većina smatra vjerodostojnim da je platio tajni novac porno zvijezdi, prema istraživanju javnog mnijenja Reuters/Ipsos zaključenom u utorak.

Cohen je otišao u zatvor nakon što je priznao krivicu po federalnim optužbama koje su proizašle iz isplate, ali tužioci u tom slučaju nisu optužili Trumpa. Manhattan je nekoliko puta pokretao i zaustavljao vlastitu istragu o ovom pitanju.

Ako bi optužnica bila podignuta, Trump bi morao otputovati u New York iz svog doma na Floridi na snimanje i uzimanje otisaka prstiju. Zvaničnici sigurnosti se pripremaju za moguće nemire, ali do sada je malo Trumpovih pristalica poslušalo njegov poziv na proteste.

Velika porota je u ponedeljak saslušala svedoka, advokata Roberta Costella, koji je rekao da je Cohen djelovao na svoju ruku. Cohen je javno rekao da ga je Trump uputio da izvrši isplate i dva puta se pojavio pred velikom porotom.

Trumpovi kolege republikanci kritizirali su istragu Bragga, demokrate, kao politički motiviranu.

Republikanci u Predstavničkom domu pokrenuli su u ponedjeljak istragu o Braggovom uredu pismom tražeći komunikacije, dokumente i svjedočenje u vezi s tim naporima. Braggova kancelarija je saopštila da to neće uticati na njen rad.

Trump i njegovi politički saveznici također se suočavaju s dvije krivične istrage, jednoj u Georgiji i jednoj od strane savezne vlade, koje proizlaze iz njihovih pokušaja da ponište njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020.

On se također suočava s još jednom federalnom istragom o njegovom postupanju s osjetljivim vladinim dokumentima nakon što je napustio funkciju, dvije istrage u New Yorku o njegovoj poslovnoj praksi i slučajem klevete od strane žene koja tvrdi da ju je silovao 1990-ih, što Trump poriče.

Trump je više puta izbjegao pravnu opasnost. U Bijeloj kući je izdržao dva pokušaja Kongresa da ga smijeni sa funkcije, kao i višegodišnju istragu o kontaktima njegove kampanje s Rusijom 2016.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG