Najnovije
Biden upozorio američke kompanije na moguće ruske cyber napade
Predsjednik Joe Biden pozvao je američke kompanije da snažno zaštite svoje digitalne sisteme, zbog "sve većih dokaza" da Rusija planira da izvrši cyber napade na ključnu infrastrukturu, dok se rat u Ukrajini nastavlja.
Obraćajući se učesnicima sastanka direktora američkih korporacija, Biden je rekao poslovnim liderima da imaju "patriotsku obavezu" da ojačaju i zaštite svoje sisteme od takvih napada. Rekao je da je federalna pomoć dostupna ukoliko je zatraže, ali da je takva odluka samo na njima.
Biden je izjavio da je njegova administracija objavila "nova upozorenja, zasnovana na sve većim obavještajnim podacima, da Rusija možda planira cyber napad... Cyber kapaciteti Rusije su prilično veliki i taj napad dolazi".
Predsjednik je rekao da federalna vlada "obavlja svoj dio posla " da se pripremi na napad i upozorio je direktore privatnog sektora da je u nacionalnom interesu da i oni to učine.
Bidenova saradnica za cyber bezbjednost Anne Neuberger na brifingu za novinare u Bijeloj kući u ponedjeljak je izrazila frustraciju što su neke kompanije iz oblasti ključne infrastrukture ignorisale upozorenja federalnih agencija da poprave probleme u softverima za koje je poznato da postoje, a koje bi mogli da iskoriste ruski hakeri.
"Bez obzira na ta ponovljena upozorenja, i dalje vidimo kako neprijatelji ugrožavaju sisteme koji imaju poznate probleme i ranjivosti za koje postoje rješenja", izjavila je Neuberger, zamjenica savjetnika za nacionalnu bezbjednost za cyber i nove tehnologije. "To hakerima mnogo više otežava posao nego što bi trebalo da je slučaj."
Federalna vlada je upozoravala američke kompanije na prijetnju hakera ruske države mnogo prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Agencija za cyber bezbjednost i bezbjednost infrastrukture pokrenula je kampanju "Podignite štit" (“Shields Up”) pozivajući kompanije da pojačaju odbranu, naprave "back up" podataka, uključe sistem višeslojne potvrde identiteta i preduzmu druge korake poboljšanja "cyber higijene."
Neuberger je rekla da nema obavještajnih podataka koji bi nagovijestili konkretan cyber napad na američke mete, ali je dodala da je primjećeno povećanje "pripremnih aktivnosti" kao što je skeniranje internet sajtova i potraga za ranjivostima, što je uobičajeno kod državnih hakera.
U pisanom saopštenju koje je Bijela kuća objavila ranije u ponedjeljak, Biden je upozorio da bi Rusija mogla da izvrši cyber napade iz odmazde, kako je rekao, zbog "ogromne ekonomske cijene koju smo joj nametnuli" kroz sankcije.
SAD i saveznici uveli su niz sankcija da bi se nanijela šteta ruskoj ekonomiji, a Biden je nedavno objavio da SAD šalju dodatnu opremu za protivvazdušnu odbranu, i protivtenkovsko oružje i dronove Ukrajini.
Neuberger je izjavila da su ruski cyber napadi na Ukrajinu u toku, iako nije navela detalje. Dodala je da je Bidenova administracija jasno stavila na znanje da će biti posljedica ukoliko se Rusija sukobi sa SAD u cyber prostoru.
"Ne želimo sukob sa Rusijom. Ali ako Rusija pokrene cyber napad na Sjedinjene Države, mi ćemo odgovoriti", rekla je.
Ruska ambasada nije odmah odgovorila na pitanja agencije AP da prokomentariše saopštenje američke administracije.
See all News Updates of the Day
Američki ministar odbrane najavio paket pomoći Ukrajini od 6 milijardi dolara, koji uključuje Patriot rakete
Američki ministar odbrane Lloyd Austin najavio je u petak ogroman paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti do 6 milijardi dolara.
"To će nam omogućiti da napravimo nove sposobnosti iz ukrajinske industrije", rekao je on na konferenciji za novinare nakon sastanka ukrajinske kontakt grupe za odbranu na njenu drugu godišnjicu do danas. Napomenuo je da će SAD poslati predviđenu pomoć "što je prije moguće".
Ova objava "podvlači američku posvećenost Ukrajini", rekao je američki ministar odbrane. "Ova koalicija stoji zajedno i nećemo posustati, nećemo se pokolebati i nećemo propustiti" da odbijemo rusku agresiju, naglasio je on.
Austin je rekao da će Ukrajinska odbrambena kontakt grupa, mjesečno okupljanje više od 50 zemalja, također pomoći u stvaranju samostalne ukrajinske odbrambene industrije, jačajući ukrajinske sposobnosti u oblasti protuzračne odbrane, informatičke tehnologije, razminiranja i novih bespilotnih letjelica, između ostalog.
Austin je rekao da ova koalicija odražava galvanizirani svijet protiv ruske agresije na Ukrajinu. „Narodi koji su se okupili danas razumiju šta je na kocki za Ukrajinu, Evropu, Sjedinjene Države i svijet“, rekao je. “Ako Putin prevlada u Ukrajini, sigurnosne okolnosti bi bile globalne”, rekao je Ostin, dodajući “kao što je rekao predsjednik Biden, Putin se neće zaustaviti u Ukrajini”.
Austin je izrazio zahvalnost što je Kongres usvojio dodatni paket od 95 milijardi dolara, rekavši da će to omogućiti Ukrajini da nastavi borbu braneći svoje teritorije.
Još jedan paket pomoći u vrijednosti do milijardu dolara odobren je ranije ove sedmice.
Taj je paket dat Kijevu pod predsjedničkim ovlastima za povlačenje, ili PDA, i izvlači oružje, municiju i opremu iz američkih vojnih zaliha kako bi ispunio kratkoročne potrebe Ukrajine. Uključuje municiju za HIMARS i metke kalibra 155 mm, zajedno sa borbenim vozilima pješadije Bradley, Javellinima, Stingersima i drugim kritičnim potrebama.
Portparol Pentagona general-major Pat Ryder rekao je da će paket vjerovatno uključivati vazdušnu odbranu i artiljerijsku sposobnost.
Oba paketa ulaze u 61 milijardu dolara u ukrajinskom finansiranju koje je u srijedu potpisao predsjednik Joe Biden. Kongres je posljednji put usvojio dodatnu pomoć Ukrajini 2022.
Tokom virtualnog sastanka Ukrajinske kontakt grupe za odbranu u petak, čiji je domaćin Pentagon, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su Kijevu potrebne rakete Patriot kako bi stvorio vazdušni štit protiv daljih ruskih raketnih napada.
Rakete će se koristiti za dopunu prethodno isporučenih Patriot sistema protivvazdušne odbrane i dio su paketa koji takođe uključuje više municije za nacionalne napredne raketne sisteme zemlja-vazduh, ili NASAMS, i dodatnu opremu za integraciju zapadnih lansera protivvazdušne odbrane, projektila i radara u postojeće ukrajinsko naoružanje, od kojih veliki dio još uvijek datira iz sovjetske ere.
Grupa je "pomjerila nebo i zemlju" od aprila 2022. kako bi nabavila milione metaka municije, raketnih sistema, oklopnih vozila, pa čak i aviona kako bi pomogla Ukrajini da odbije rusku invaziju, rekao je ministar odbrane Austin.
Ukrajina se mjesecima žalila na nestašicu na bojnom polju, posebno u pogledu protuzračne odbrane i artiljerijske municije. Zvaničnici su rekli da Moskva ispaljuje čak 10 artiljerijskih metaka za svaki ispaljeni ukrajinski metak.
"Ono što danas vidim na bojnom polju je da su ukrajinske snage već neko vrijeme normirale svoju municiju i svoje sposobnosti, tako da su ruske snage u suštini preuzele inicijativu", rekao je visoki zvaničnik odbrane novinarima u četvrtak.
Zvaničnik je rekao da će najnovija pomoć pomoći Ukrajini da dobije prednost, ali je upozorio da to "neće biti brz proces".
Penelope Poulou iz Glasa Amerike doprinijela je ovoj priči. Neke informacije za ovaj izvještaj dali su Reuters, The Associated Press i Agence France-Presse.
Američki regulator za komunikacije vraća neutralnost interneta poništenu pod Trumpom
Američka Federalna komisija za komunikacije izglasala je u četvrtak 3-2 za vraćanje značajnih pravila o neutralnosti mreže i ponovno uspostavljanje regulatornog nadzora širokopojasnog interneta koji je ukinut pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Komisija je glasala po stranačkoj liniji da finalizira prijedlog koji je prvi put iznesen u oktobru za ponovno uspostavljanje pravila otvorenog interneta usvojenih 2015. godine i ponovnog uspostavljanja ovlaštenja komisije za širokopojasni pristup.
Predsjednica FCC-a Jessica Rosenworcel rekla je da agencija "vjeruje da svaki potrošač zaslužuje pristup internetu koji je brz, otvoren i pošten".
"Posljednji FCC je odbacio ovo ovlaštenje i odlučio da širokopojasni pristup ne treba nadzor", rekla je ona.
Neutralnost mreže odnosi se na princip da provajderi internetskih usluga trebaju omogućiti pristup svim sadržajima i aplikacijama bez obzira na izvor, te bez favoriziranja ili blokiranja određenih proizvoda ili web stranica.
FCC je također rekao da koristi svoja ovlaštenja da naredi američkim jedinicama China Telecom, China Unicom i China Mobile da obustave usluge širokopojasnog pristupa internetu u Sjedinjenim Državama.
Rosenworcel je napomenula da je FCC u prošlosti poduzeo slične radnje protiv kineskih telekomunikacionih kompanija koristeći postojeća ovlaštenja.
Ponovno uspostavljanje pravila o neutralnosti mreže bio je prioritet za predsjednika Joea Bidena, koji je potpisao izvršnu naredbu iz jula 2021. kojom se FCC ohrabruje da ponovo uspostavi pravila o neutralnosti mreže usvojena pod demokratskim predsjednikom Barackom Obamom.
Demokrate su bile u zastoju skoro tri godine jer nisu preuzele većinsku kontrolu nad petočlanim FCC-om sve do oktobra.
Pod Trumpom, FCC je tvrdio da su pravila o neutralnosti mreže nepotrebna, blokirala su inovacije i rezultirala padom ulaganja u mrežu od strane provajdera internet usluga, što su demokrate osporile.
Privredna komora SAD-a kritizirala je akciju FCC-a rekavši da se time "nametala pogrešna regulatorna struktura iz doba prije televizije za širokopojasni pristup" i "samo će odvratiti ulaganja i inovacije neophodne za povezivanje svih Amerikanaca".
Grupa za javni interes Free Press rekla je da je glasanje "velika pobjeda za javni interes" rekavši da ono "omogućuje FCC-u da smatra da kompanije poput AT&T, Comcast, Spectrum i Verizon budu odgovorne za širok spektar šteta za korisnike interneta širom Sjedinjenih Država. "
Grupa republikanskih zakonodavaca, uključujući predsjedavajuću Odbora za energetiku i trgovinu Predstavničkog doma Cathy McMorris Rodgers i senatora Teda Cruza, nazvala je plan "ilegalnim oduzimanjem moći koje bi izložilo industriju širokopojasnog interneta represivnom regulatornom režimu" dajući agenciji i državama ovlaštenje da nameću stopu regulacija, razdvajanje obaveza i oporezivanje provajdera širokopojasnog interneta.
Demokrate iz FCC-a kažu da neće postavljati propise o stopama.
Udruženje kompjuterske i komunikacijske industrije, čiji su članovi Amazon.com, Apple, Alphabet i Meta Platforms, podržava neutralnost mreže, tvrdeći da se pravila "moraju ponovo uspostaviti kako bi se očuvao otvoren pristup internetu".
US Telecom, čiji su članovi AT&T, Verizon i drugi, nazvao je ponovno uspostavljanje neutralnosti mreže "potpuno kontraproduktivnim, nepotrebnim i regulatornim ometanjem potrošača".
Uprkos odluci iz 2017. o povlačenju zahtjeva na saveznom nivou, desetak država sada ima zakone ili propise o neutralnosti mreže. Industrijske grupe odustale su od pravnih osporavanja tih državnih zahtjeva u maju 2022.
SAD: Najmanji prirodni priraštaj od 1979.
Stopa fertiliteta u SAD umanjena je 2023. godini, nakon blagog dvogodišnjeg oporavka koji je uslijedio nakon pandemije kovida 19, navodi se u izvještaju Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
"Čini se da brojevi za 2023. ukazuju da je rast gotov i da se vraćamo na ranije trendove (prije pandemije)", kaže za AP Nicholas Mark, istraživač Univerziteta Viskonsin, koji proučava kako socijalne politike i drugi faktori utiču na zdravlje i fertilitet.
Provizorni podaci CDC-a pokazuju da je 2023. zabilježeno 3,59 miliona porođaja, što iznosi 54,4 živorođene djece na 1.000 žena starosti od 15 do 44 godine. To je 76.000 novorođenčadi manje nego 2022. i najmanje od 1979. godine.
Ovo umanjenje dovodi prošlogodišnju stopu fertiliteta ispod nivoa iz 2020. godine, koji je iznosio 56 rođenih beba na 1.000 žena.
Stope novorođenih beba su manje u gotovo svim rasnim i etničkim grupama.
Izvještaj je takođe pokazao da je stopa porođaja među tinejdžerkama u SAD dostigla rekordno nizak nivo od 13,2 rođenja na 1.000 žena starosti od 15 do 19 godina, što je 79 posto manje od posljednjeg maksimuma iz 1991. godine.
Najnoviji podaci o fertilitetu pokazuju da se sve više žena odlučuje za djecu u kasnijem životnom dobu.
Brady Hamilton, glavni autor izvještaja, rekao je da se životna dob za porođaj pomjera prema ženama u 30-im, umjesto u 20-im godinama.
"Jedan faktor je, naravno, mogućnost čekanja. Imali smo pandemiju, ili je, na primjer, došlo do ekonomskog pada. Žene u 20-im godinama mogu odgoditi porođaj dok se stvari ne poprave i dok se ne osjećaju komfornije", rekao je Hamilton. "Za starije žene, opcija čekanja nije tako održiva."
Do rekordnog pada u stopi rađanja došlo je godinu dana nakon što je Vrhovni sud SAD dozvolio državama da zabrane ili ograniče abortus. Prema AP-u, ograničenja abortusa mogu uticati na broj porođaja, s obzirom da je gotovo polovina trudnoća nenamjerna.
Sve cifre koje je CDC objavio zasnovane su na 99,9 posto rodnih listova u 2023. godini, ali su provizorne, a finalni podaci će tek da budu objavljeni.
Neke informacije u ovom tekstu preuzete su od AP-a.
Propalestinski protesti se nastavljaju u kampusima američkih koledža
Studenti u kampu na Univerzitetu Kolumbija koji su inspirisali val propalestinskih demonstracija širom zemlje ukopali su se za 10. dan, u petak, dok se administratori i policija u kampusima koledža od Kalifornije do Konektikata bore oko toga kako se pozabaviti protestima, sukobima i hapšenjima.
Policija se u četvrtak kasno sukobila s propalestinskim demonstrantima na Državnom univerzitetu Ohajo i Univerzitetu Emery u Atlanti, dok se protesti na fakultetima nastavljaju širom zemlje protiv američke podrške Izraelu u njegovom ratu protiv Hamasa u Gazi.
Demonstracije su održane u kampusima od Bostona i Atlante na istoku do Teksasa i Los Angelesa na zapadu, a sve češći su nasilni sukobi između kampusa i lokalnih organa za provođenje zakona i demonstranata.
Na Univerzitetu Emory u četvrtak, mediji u Atlanti izvještavaju da je 28 ljudi uhapšeno nakon što su demonstranti odbili da se raziđu i bilo je izvještaja o bacanju flaša. Bilo je i izvještaja da je policija koristila tasere i suzavac da rastera demonstrante. U petak je prijavljeno da su se demonstranti vratili u kampus.
Na Državnom univerzitetu Ohajo u Columbusu, Ohajo, izvještaji kažu da je najmanje 12 ljudi uhapšeno dok je policija prekinula protest koji je trajao nekoliko sati u kampusu koledža.
Mnogi demonstranti sa koledža zahtijevaju da škola prekine veze s izraelskim akademskim institucijama i dezinvestira školska sredstva entiteta povezanih s Izraelom. U nekoliko kampusa izgrađeni su šatorski kampovi gdje su demonstranti kampirali danima i sedmicama u nekim slučajevima.
Na njujorškom Univerzitetu Columbia - onome što je nazvano epicentrom protestnog pokreta - predsjednica škole Minouche Shafik povukala je u četvrtak ponoćni rok za učenike da napuste kamp koji su uspostavili u kampusu. Ona je u saopštenju navela da se pregovori sa studentima nastavljaju.
Shafik se u petak suočava sa glasanjem u Senatu fakulteta Kolumbije o rezoluciji kojom se izražava nezadovoljstvo nizom njenih odluka, uključujući njeno pozivanje njujorške policije prošle sedmice da uhapsi studente u kampusu. Ona je u svojoj izjavi negirala da je to uradila.
Zvaničnici Univerziteta Južne Kalifornije u Los Angelesu ove sedmice su rekli da otkazuju glavnu ceremoniju otvaranja škole sljedećeg mjeseca, navodeći "nove sigurnosne mjere", nakon što je skoro 100 ljudi uhapšeno u kampusu. Taj potez uslijedio je nakon odluke koju sedmicu ranije otkaže pozdravni govor jedne muslimanske studentkinje koja je rekla da je ušutkana antipalestinskom mržnjom zbog njenih stavova o ljudskim pravima.
Isto tako, jevrejski studenti u Kolumbiji i drugdje žalili su se da su mnogi propalestinski protesti postali antisemitski, uz prijetnje nasiljem protiv jevrejskih studenata.
Američki zvaničnici su se uključili u proteste širom zemlje. U srijedu se predsjedavajući republikanskog Predstavničkog doma Mike Johnson pojavio u kampusu Univerziteta Columbia i pozvao predsjednicy Shafik da podnese ostavku. Rekao je da su njegovane tradicije škole "trenutno preuzete radikalnim i ekstremnim ideologijama".
Američki državni sekretar Antony Blinken upitan je o protestima tokom konferencije za novinare u Pekingu u petak. Blinken je demonstracije nazvao "obilježjem naše demokratije" i rekao da one pokazuju snagu zemlje. Ali je napomenuo da demonstranti uglavnom nisu spomenuli Hamasovu ulogu u krizi u Gazi.
Razvoj događaja
Zvaničnici Kolumbije i nekih drugih škola pregovarali su sa studentima demonstrantima koji su odbili policiju i udvostručili se. Druge škole su se brzo obratile policiji kako bi ugasile demonstracije prije nego što se one zadrže.
Nakon što se u četvrtak na Univerzitetu Indiana Bloomington pojavio šator, policija je sa štitovima i pendrecima postisnula demonstrante i uhapsila 33.
Nekoliko sati kasnije na Univerzitetu Connecticut, policija je srušila šatore i uhapsila jednu osobu.
A na Državnom univerzitetu Ohajo, policija se sukobila sa demonstrantima samo nekoliko sati nakon što su se okupili u četvrtak uveče. Oni koji su odbili da odu nakon upozorenja uhapšeni su i optuženi za kriminalni napad, rekao je portparol univerziteta Benjamin Johnson, navodeći pravila koja zabranjuju događaje preko noći.
Sat otkucava kako se približavaju ceremonije s početka maja, stvarajući dodatni pritisak na škole da raščiste demonstracije. U Kolumbiji su demonstranti prkosno podigli šatorski kamp gdje bi mnogi trebali diplomirati pred porodicama za samo nekoliko sedmica.
Zvaničnici Kolumbije rekli su da pregovori pokazuju napredak jer se bliži krajnji rok škole u petak rano za postizanje dogovora o demontiranju kampa. Ipak, dva policijska autobusa su parkirana u blizini i primjetno je prisustvo privatnog obezbjeđenja i policije na ulazima u kampus.
“Imamo svoje zahtjeve; oni imaju svoje”, rekao je Ben Čang, portparol Univerziteta Kolumbija, dodajući da će univerzitet morati da razmotri druge opcije ako pregovori propadnu.
Nešto iza ponoći, grupa od tridesetak propalestinskih demonstranata dijelila je znakove i počela skandirati ispred zaključanih kapija Univerziteta Kolumbija. Zatim su se udaljili dok se u blizini okupilo najmanje 40 policajaca.
Kalifornijski državni politehnički univerzitet, Humboldt, pregovara sa studentima koji su od ponedjeljka zabarikadirani unutar zgrade kampusa, odbijajući pokušaj policije da ih istjera. Članovi fakulteta sastali su se u četvrtak s demonstrantima kako bi pokušali pregovarati o rješenju jer je kampus i dalje zatvoren barem do vikenda.
Demonstranti koji postavljaju kampove na univerzitetima širom zemlje traže od škola da prekinu finansijske veze s Izraelom i odustanu od kompanija za koje kažu da omogućavaju sukob. Neki studenti Jevreji kažu da su protesti prerasli u antisemitizam i da se plaše da kroče u kampus, što je delimično podstaklo pozive na policijsku intervenciju.
Dekan na Cal Poly Humboldtu, Jeff Crane, predložio je tokom sastanka s demonstrantima da univerzitet formira komitet koji bi uključivao studente koji će duboko zaroniti u ulaganja škole. Crane je također predložio da se fakultet i studenti nastave sastajati svaka 24 sata kako bi održali otvorenu liniju komunikacije. Strane tek treba da objave dogovor.
Senat nastavnika i osoblja škole zatražio je ostavku predsjednika univerziteta u četvrtak u glasanju o nepovjerenju, navodeći odluku da se u ponedjeljak pozove policija da ukloni zabarikadirane studente.
Na drugom kraju države, Univerzitet Južne Kalifornije objavio je otkazivanje svečane dodjele diploma 10. maja. Najava je objavljena dan nakon što je više od 90 demonstranata uhapšeno u kampusu. Univerzitet je rekao da će i dalje biti domaćin na desetine početnih događaja, uključujući sve tradicionalne pojedinačne ceremonije otvaranja škole.
Tenzije su već bile visoke nakon što je USC otkazao planirani uvodni govor propalestinskog pozdravnog govornika škole, navodeći zabrinutost za sigurnost.
Na City College of New York u četvrtak, među stotinama studenata okupljenih na travnjaku ispod čuvenih gotičkih zgrada Harlemskog kampusa izbilo je klicanje nakon što se mali kontingent policajaca povukao sa lica mjesta.
Policijska uprava Los Anđelesa saopćila je da su 93 osobe uhapšene u srijedu navečer tokom protesta u kampusu zbog navodnog neovlaštenog prolaska. Jedna osoba je uhapšena zbog optužbi za napad smrtonosnim oružjem.
Na koledžu Emerson u Bostonu, 108 ljudi je uhapšeno u logoru u ulici do četvrtka ujutru. Video prikazuje kako policija prvo upozorava studente u uličici da odu. Studenti pružaju otpor, a policija se snažno kreću kroz gomilu i bacaju neke demonstrante na zemlju.
“Kako je noć odmicala, postajala je sve napetija. Bilo je više policajaca sa svih strana. Osjećala sam se kao da nas polako guraju i gnječe”, rekla je Ocean Muir, studentica druge godine.
Muir je rekao da ju je policija podigla za ruke i noge i odnijela. Zajedno s drugim studentima, Muir je u četvrtak optužena za ometanje posjeda.
Čelnici koledža Emerson upozorili su studente da uličica ima javnu prednost prolaska i da su gradske vlasti zaprijetile da će poduzeti mjere ako demonstranti ne odu. Emerson je otkazao nastavu u četvrtak, a bostonska policija je saopštila da su četiri policajca zadobila povrede koje nisu bile opasne po život tokom sukoba.
Univerzitet Teksas u kampusu u Austinu bio je mnogo mirniji u četvrtak nakon što je dan ranije 57 ljudi zatvoreno i optuženo za kriminalni napad. Zvaničnici univerziteta povukli su barikade i pustili demonstrante da uđu na glavni trg ispod ikone školske kule sa satom.
Okupljanje studenata i nekih fakulteta u četvrtak protestiralo je i zbog rata i zbog hapšenja u srijedu, kada su državni vojnici u opremi za nerede i na konjima uletjeli buldožerima u demonstrante, tjerajući stotine učenika s glavnog travnjaka škole.
Na Univerzitetu Emory u Atlanti, lokalna i državna policija ušla je u demontiranje kampa. Neki policajci su nosili poluautomatsko oružje, a na snimku se vidi kako policajci koriste omamljivač na jednom demonstrantu kojeg su prikovali za zemlju. Univerzitet je kasno u četvrtak u saopćenju naveo da su na policajce bacani predmeti i da su oni koristili "hemijske nadražujuće tvari" kao mjeru kontrole mase.
Zatvorska evidencija pokazuje da su 22 osobe koje je uhapsila policija Emoryja optužene za nasilno ponašanje. Emory je rekao da je obaviješteno da je uhapšeno 28 osoba, uključujući 20 članova univerzitetske zajednice, a neki su pušteni tokom noći.
Od početka rata između Izraela i Hamasa, Ministarstvo obrazovanja SAD-a pokrenulo je istrage o građanskim pravima na desetinama univerziteta i škola kao odgovor na pritužbe na antisemitizam ili islamofobiju. Među onima pod istragom su mnogi fakulteti koji se suočavaju sa protestima, uključujući Harvard i Kolumbiju.
Ukrajina, zbog prijetnji ruskih dronova, privremeno povukla sa fronta američke tenkove Abrams
Ukrajina je privremeno povukla tenkove M1A1 Ejbrams koje su obezbijedile Sjedinjene Države za borbu protiv ruske invazije, dijelom zato što im je ruska upotreba bespilotnih letjelica otežala djelovanje bez otkrivanja ili napada, rekla su za AP dva američka vojna zvaničnika.
SAD su pristale da pošalju 31 tenk Abrams u Ukrajinu u januaru 2023. nakon višemjesečne kampanje Kijeva, tvrdeći da su tenkovi, koji koštaju oko 10 miliona dolara po komadu, od vitalnog značaja za sposobnost ukrajinske vojske da probije ruske linije.
Ali situacija na bojnom polju se od tada značajno promijenila, posebno usljed sveprisutne upotrebe ruskih osmatračkih dronova i dronova "samoubica". To oružje je otežalo Ukrajini da zaštiti tenkove kada ih ruski dronovi brzo otkriju.
Pet od 31 tenka je već izgubljeno u ruskim napadima.
Rasprostranjena upotreba dronova na ukrajinskom bojnom polju znači da "nema otvorenog terena preko kojeg možete jednostavno da prođete bez straha od otkrivanja", rekao je novinarima u četvrtak visoki zvaničnik odbrane.
Zvaničnik je govorio pod uslovom anonimnosti kako bi pružio najnovije informacije o američkoj podršci u naoružanju Ukrajini prije sastanka Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u petak.
Za sada su tenkovi pomjereni sa linija fronta, a SAD će raditi sa Ukrajincima na resetovanju taktike, rekli su zamjenik predsjedavajućeg Združenog generalštaba admiral Christopher Grady i treći zvaničnik odbrane koji je potvrdio taj potez pod uslovom da ostane anoniman.
"Kada razmislite o načinu na koji je borba evoluirala, masovna oklopna vozila - u okruženju gdje su bespilotni vazdušni sistemi sveprisutni - mogu biti u opasnosti", rekao je Grady za AP u intervjuu ove nedelje, dodajući da su tenkovi i dalje važni.
"Sada postoji način da se to uradi", rekao je. "Radićemo sa našim ukrajinskim partnerima i drugim partnerima na terenu, kako bismo im pomogli da razmisle kako bi to mogli da ih iskoriste, u takvom promijenjenom sadašnjem okruženju, gdje se sve vidi odmah".
Vijesti o povučenim tenkovima dolaze u trenutku kada se obilježava dvogodišnjica postojanja Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, koalicije od oko 50 zemalja koja se sastaje jednom mjesečno kako bi procijenila ukrajinske potrebe na bojnom polju i identifikovala gdje pronaći potrebnu municiju, oružje ili održavanje za ukrajinske trupe.
Nedavni paketi pomoći koji uključuju paket vojne pomoći od milijardu dolara koji je u srijedu potpisao predsjednik Joe Biden, takođe odražavaju potrebu za širim resetovanjem ukrajinskih snaga u borbi koja se razvija.
Očekuje se da će SAD u petak objaviti da će takođe pružiti oko šest milijardi dolara dugoročne vojne pomoći Ukrajini, rekli su američki zvaničnici, dodajući da će ona uključivati mnogo traženu municiju za sisteme protivvazdušne odbrane Patriot. Zvaničnici su govorili pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o detaljima koji još nisu objavljeni.
U paketu vrijednom jednu milijardu dolara naglašeno je omogućavanje borbe protiv bespilotnih letjelica, uključujući metke kalibra 50 posebno modifikovane za borbu protiv sistema bespilotnih letjelica, dodatna protivvazdušna odbrana i municija i mnoštvo alternativnih i jeftinijih vozila, uključujući vozila "Humwey" i "Bradley".
SAD su takođe po prvi put potvrdile da obezbjeđuju balističke rakete dugog dometa poznate kao ATACM, koje omogućavaju Ukrajini da vrši udare duboko unutar teritorija koje je okupirala Rusija, bez potrebe da se napreduje i da se izlaže detekciji dronova ili utvrđenoj ruskoj odbrani.
Dok bespilotne letjelice predstavljaju značajnu prijetnju, Ukrajinci takođe nisu usvojili taktiku koja bi tenkove mogla da učini efikasnijim, rekao je jedan od zvaničnika američke odbrane.
Nakon što su u januaru 2023. objavile da će Ukrajini obezbijediti tenkove Abrams, SAD su tog proljeća počele da obučavaju Ukrajince u vojnoj bazi Grafenver u Njemačkoj kako da ih održavaju i njima upravljaju. Takođe su podučili Ukrajince kako da ih koriste u kombinovanom ratu — gdje tenkovi djeluju kao dio sistema napredujućih oklopnih snaga, koordinirajući pokrete sa vatrom iznad glave, napredujućim pješadijskim trupama i uz vazdušnu podršku.
Kako proljeće odmiče i kako je dugo očekivana kontraofanziva Ukrajine zastala, prelazak sa obuke tenkova u Njemačkoj na dovođenje Abramsa na bojno polje smatran je imperativom za probijanje utvrđenih ruskih linija. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je u septembru na svom Telegram kanalu da su Abramsi stigli u Ukrajinu.
Od tada, međutim, Ukrajina ih je koristila samo na ograničen način i u vojnim operacijama nije počela da sprovodi kombinovano ratovanje, rekao je zvaničnik odbrane.
Tokom nedavnog povlačenja iz Avdijevke, grada na istoku Ukrajine koji je mjesecima bio u žarištu intenzivnih borbi, nekoliko tenkova je izgubljeno u ruskim napadima, rekao je zvaničnik.
Dugo kašnjenje Kongresa u usvajanju novog zakona o finansiranju za Ukrajinu značilo je da su snage Kijeva morale da racionalizuju municiju, a u nekim slučajevima su bile u stanju da uzvrate samo jednom na svakih pet ili više udara ruskih snaga.
U Avdijevki, ukrajinske snage su bile teško nadjačane i na ruske napade kliznim bombama i dronovima "samoubicama" uzvraćale su svom mogućom municijom koja im je bila ostala na raspolaganju.
