Najnovije
Biden upozorio američke kompanije na moguće ruske cyber napade
Predsjednik Joe Biden pozvao je američke kompanije da snažno zaštite svoje digitalne sisteme, zbog "sve većih dokaza" da Rusija planira da izvrši cyber napade na ključnu infrastrukturu, dok se rat u Ukrajini nastavlja.
Obraćajući se učesnicima sastanka direktora američkih korporacija, Biden je rekao poslovnim liderima da imaju "patriotsku obavezu" da ojačaju i zaštite svoje sisteme od takvih napada. Rekao je da je federalna pomoć dostupna ukoliko je zatraže, ali da je takva odluka samo na njima.
Biden je izjavio da je njegova administracija objavila "nova upozorenja, zasnovana na sve većim obavještajnim podacima, da Rusija možda planira cyber napad... Cyber kapaciteti Rusije su prilično veliki i taj napad dolazi".
Predsjednik je rekao da federalna vlada "obavlja svoj dio posla " da se pripremi na napad i upozorio je direktore privatnog sektora da je u nacionalnom interesu da i oni to učine.
Bidenova saradnica za cyber bezbjednost Anne Neuberger na brifingu za novinare u Bijeloj kući u ponedjeljak je izrazila frustraciju što su neke kompanije iz oblasti ključne infrastrukture ignorisale upozorenja federalnih agencija da poprave probleme u softverima za koje je poznato da postoje, a koje bi mogli da iskoriste ruski hakeri.
"Bez obzira na ta ponovljena upozorenja, i dalje vidimo kako neprijatelji ugrožavaju sisteme koji imaju poznate probleme i ranjivosti za koje postoje rješenja", izjavila je Neuberger, zamjenica savjetnika za nacionalnu bezbjednost za cyber i nove tehnologije. "To hakerima mnogo više otežava posao nego što bi trebalo da je slučaj."
Federalna vlada je upozoravala američke kompanije na prijetnju hakera ruske države mnogo prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Agencija za cyber bezbjednost i bezbjednost infrastrukture pokrenula je kampanju "Podignite štit" (“Shields Up”) pozivajući kompanije da pojačaju odbranu, naprave "back up" podataka, uključe sistem višeslojne potvrde identiteta i preduzmu druge korake poboljšanja "cyber higijene."
Neuberger je rekla da nema obavještajnih podataka koji bi nagovijestili konkretan cyber napad na američke mete, ali je dodala da je primjećeno povećanje "pripremnih aktivnosti" kao što je skeniranje internet sajtova i potraga za ranjivostima, što je uobičajeno kod državnih hakera.
U pisanom saopštenju koje je Bijela kuća objavila ranije u ponedjeljak, Biden je upozorio da bi Rusija mogla da izvrši cyber napade iz odmazde, kako je rekao, zbog "ogromne ekonomske cijene koju smo joj nametnuli" kroz sankcije.
SAD i saveznici uveli su niz sankcija da bi se nanijela šteta ruskoj ekonomiji, a Biden je nedavno objavio da SAD šalju dodatnu opremu za protivvazdušnu odbranu, i protivtenkovsko oružje i dronove Ukrajini.
Neuberger je izjavila da su ruski cyber napadi na Ukrajinu u toku, iako nije navela detalje. Dodala je da je Bidenova administracija jasno stavila na znanje da će biti posljedica ukoliko se Rusija sukobi sa SAD u cyber prostoru.
"Ne želimo sukob sa Rusijom. Ali ako Rusija pokrene cyber napad na Sjedinjene Države, mi ćemo odgovoriti", rekla je.
Ruska ambasada nije odmah odgovorila na pitanja agencije AP da prokomentariše saopštenje američke administracije.
See all News Updates of the Day
Vojska SAD prizemljuje cijelu flotu "Ospreja" nakon smrtonosnog pada u more kod Japana
Vojska SAD je saopštila kasno u srijedu da prizemljuje sve svoje helikoptere "Osprej V-22", nedelju dana nakon što je osam pripadnika Komande za specijalne operacije vazduhoplovstva poginulo u nesreći kod obale Japana.
Vazduhoplovstvo, Mornarica i Marinski korpus preduzeli su nekarakterističan korak prizemljivši stotine aviona nakon što je preliminarna istraga prošlonedeljne nesreće pokazala da je kvar - nešto što nije u redu sa samim avionom, a ne greška posade - dovela do tragedije.
Nesreća je pokrenula nova pitanja o bezbjednosti "Ospreja", koji je tokom svog relativno kratkog vremena u službi bio uključen u više nesreća sa smrtnim ishodom.
Japan je takođe prizemljio svoju flotu od 14 letjelica "Osprej" nakon pada.
General-potpukovnik Toni Bauernfajnd, šef komande za specijalne operacije vazduhoplovstva SAD, naredio je ovakav potez "da bi se ublažio rizik dok se istraga nastavlja", navodi se u saopštenju komande. "Informacije o preliminarnoj istrazi ukazuju na potencijalni kvar koji je izazvao nesreću, ali osnovni uzrok kvara u ovom trenutku nije poznat".
U posebnom saopštenju, Komanda pomorskih vazdušnih sistema je navela da prizemljuje sve "Ospreje". Komanda je odgovorna za varijante aviona koje koriste trupe marinaca i Mornarica.
Vazduhoplovstvo je saopštilo da nije poznato koliko dugo će letjelice biti prizemljene. Saopšteno je da se očekuje da će suspenzija ostati na snazi dok istraga ne utvrdi uzrok pada u Japanu i izda preporuku da se floti omogući da se vrati u operacije.
"Osprej" proizveden u SAD je hibridna letjelica koja polijeće i slijeće kao helikopter, ali može da rotira svoje propelere ka naprijed i da tokom leta krstari mnogo brže, poput aviona. Komanda za specijalne operacije vazduhoplovstva ima 51 "Ospreja", američki marinci lete na više od 400, a američka mornarica 27.
"Osprej" je još uvek relativno mlad avion u vojnoj floti — prvi je postao operativan 2007. nakon decenija testiranja. Ali više od 50 vojnika je poginulo ili u testiranju "Ospreja" ili u izvođenju trenažnih letova, uključujući 20 smrtnih slučajeva u četiri nesreće u poslednjih 20 mjeseci.
U nesreći "Ospreja" u avgustu u Australiji poginula su tri marinca. I ta nesreća je još pod istragom.
Danski parlament odobrio nacrt zakona kojim se zabranjuje spaljivanje Kurana
Danski parlament usvojio je nacrt zakona kojim se zabranjuje spaljivanje kopija Kurana na javnim mjestima. Usvajanje dolazi nakon što su protesti u pojedinim zemljama sa muslimanskim stanovništvom zbog skrnavljenja svete knjige islama izazvali zabrinutost Danske za sigurnost.
Posljednjih mjeseci protivnici islama u Švedskoj i Danskoj zapalili su i oštetili nekoliko kopija Kurana što je izazvalo bijes među muslimanima širom svijeta koji su tražili da skandinavske zemlje zabrane ovakvo ponašanje.
Domaći kritičari u Švedskoj i Danskoj tvrde da svako ograničenje kritikovanja religije, uključujući i spaljivanje Kurana, potkopava teško postignute liberalne slobode u toj regiji.
"Historija će nam zbog toga oštro suditi i to sa dobrim razlogom. Sve se svodi na to da li smo mi odredili ograničenje slobode govora ili je to diktirano spolja", rekla je Inger Stojberg, liderka iz antiimigrantske stranke Danske demokrate, koja se protivila zabrani.
Danska centristička koaliciona vlada tvrdi da će nova pravila imati samo marginalni uticaj na slobodu govora i da je kritikovanje religije na druge načine i dalje legalno.
Kršenje novog zakona bilo bi kažnjivo novčanom kaznom ili kaznom do dvije godine zatvora, saopštila je vlada.
Švedska također razmatra opcije da zakonski ograniči skrnavljenje Kurana, ali ima drugačiji pristup od Danske, te ispituju da li policija treba da uzme u obzir nacionalnu sigurnost kada odlučuje o prijavama za održavanje javnih protesta.
Zatvara li Evropska unija vrata pred Srbijom?
Protivljenjem da Ohridski sporazum i njegov Aneks postanu deo pregovaračkog poglavlja 35 Srbija sebi zatvara vrata članstva u Evropskoj uniji, kaže za Glas Amerike Robert Kuper - bivši posrednik u tehničkom dijalogu Kosova i Srbije.
Tim stavom, penzionisani britanski diplomata reagovao je na tvrdnju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, da bi uključivanje u pregovarački okvir dokumenata o kojima su se Kosovo i Srbija usaglasili u prvoj polovini 2023, značilo da unija zatvara vrata Srbiji.
Inače, poglavlje 35 u pristupnim pregovorima Srbije obuhvata susjedske odnose - odnosno regulisanje relacija sa Kosovom koje je od Srbije proglasilo nezavisnost 2008.
„Evropska unija ne želi da bude dio problema, već da ga riješi. Njena misija je da sve članice unije imaju neku vrstu, ne normalnih, već supernormalnih odnosa sa svojim susjedima“, ukazao je Kuper koji je tehničkim dijalogom Kosova i Srbije posredovao između 2011. i 2012.
Razgovori dvije strane otpočeli su pošto je Međunarodni sud pravde, na zahtjev Srbije - 2010. odlučio da proglašenjem nezavisnosti Kosova nije prekršeno međunarodno pravo.
Unija ne želi podjele
„Ideja da uvedete Srbiju u Evropsku uniju, dok odbija da prizna nezavisnost svog susjeda i prihvati ga kao zasebnu državu - nije u srži Unije. To bi učvrstilo podjele između Srbije i Kosova. Ono što mi želimo je da te podjele nestanu“, rekao je Kuper za Glas Amerike.
Evropski savjet bi na samitu evropskih lidera krajem naredne sedmice trebalo da se izjasni o zaključcima o proširenju – dokumentu kojim su obuhvaćeni Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Turska, Moldavija i Guzija.
U nacrtu u koji je Glas Amerike imao uvid preporučeno je da Ohridski sporazum i njegov aneks, kojima su definisani koraci na putu normalizacije odnosa Kosova i Srbije, budu uvršćeni u očekivanja i obaveze obje strane.
„Očigledno je da ovde dominira osećaj hitnosti. Niko se više i ne sjeća kada su dvije strane postigle neki značajniji iskorak u razgovorima“, primjećuje Kuper - podsjećajući na predstojeće izbore za sastav Evropskog parlamenta koji će se održati u junu 2024.
Početak godine i postizanje Ohridskog sporazuma ulivali su dozu optimizma da bi u više od decenije dugom dijalogu Kosova i Srbije, sa krajnje promjenjivim učinkom, moglo da bude rezultata.
Međutim, umesto toga održano je nekoliko neuspešnih susreta i razmjenjivana je oštra retorika. Tamnu senku na sva nastojanja bacio je oružani napad Srba na kosovske policajce, u selu Banjska, na sjeveru Kosova. Prema zvaničnim podacima ukupno je bilo četiri žrtve, tri na strani napadača i jedan pripadnik kosovske policije.
Normalizacija dio pristupnog procesa
“Evropska unija je uvijek ukazivala da je pravno obavezujući sveobuhvatni sporazum o normalizaciji - deo pristupnog puta dve zemlje Srbije i Kosova. To je manje relevantno u slučaju Kosova, jer trenutno nema izgleda za članstvo - pošto pet država članica EU ne priznaje njegovu nezavisnost”, objašnjava za Glas Amerike Tobi Vogel - iz briselskog nevladinog Savjeta za politiku demokratizacije.
Vogel podvlači da je aktuelni trenutak mnogo važniji za Srbiju - koja je prešla izvjesnu razdaljinu u pristupnom procesu.
“Još od postizanja Ohridskog sporazuma stav Evropske unije, iako je predsjednik Vučić odbio da ga potpiše, je da se radi o pravno obavezujućem sporazumu. Riječ je o dokumentu na čije poštovanje su se obje strane usmeno obavezale. Ovo je trenutak kada će to biti provjereno”, ukazao je Vogel.
Briselski stručnjak podvlači da mu je nesaglasje predsjednika Srbije razumljivo – s obzirom na to da je odbio da potpiše Ohridski sporazum i njegov aneks.
“Međutim, nije potrebna njegova saglasnost - Evropska unija u poglavlje 35 može da ga uvrsti samostalno. Djeluje mi kao da Evropska unija, na neki način, pokušava da ga privoli da prihvati Ohridski sporazum – kao nešto opipljivo, jer toga do sada nije bilo. Nijedna strana nije djelovala u skladu sa tim – bilo je to, do sada, mrtvo slovo na papiru”, kaže Vogel.
Aktuelni tonovi iz Beograda aktuelizovali su i nedoumicu da li je Aleksandar Vučić, prvi put javno, iskazao mogućnost ili pak spremnost Srbije, da prekine ili obustavi pregovore sa Evropskom unijom o članstvu – otpočele još u januaru 2014. godine?
“Potpuno je jasno da se stvari nikuda ne kreću. Ali ne bih mogao da govorim o mogućnostima potpunog prekida. Moguće je, međutim, dodatno usporavanje kao u slučaju Turske”, ukazuje penzionisani diplomata Robert Kuper, podsjećajući na državu koja je pristupne pregovore sa unijom počela 1987. godine – bez gotovo ikakvih opipljivih rezultata.
Uniji dovoljan jedan Orban
“Potrebno je i da primijetimo da Srbija trenutno ne djeluje kao kredibilan kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Dovoljan joj je jedan Viktor Orban. Srbija je po formi demokratija, ali da li je u stvarnosti… Da li su mediji slobodni i imaju li im svi podjednak pristup… Da li će u skoroj budućnosti neka druga partija naslijediti vladajuću? Rekao bih da ne”, kaže Kuper.
Gotovo paraleleno sa procesom izjašnjava institucija Evropske unije o zaključcima o proširenju, Srbiju tokom predstojećeg vikenda iščekuju novi vanredni parlamentarni i lokalni izbori. Da li se oštrijim stavom o Evropskoj uniji – predsednik Srbije obraćao biračima Srpske napredne stranke, koju podržava, i sa čijeg se čela nedavno povukao?
“Aleksandar Vučić se na veoma uspješan način održava na vlasti u odnosu na svoje konkurente. Predstojeće izbore koristi kao priliku da potvrdi naredne korake koje planira da preduzme, što je interesantno, jer mislim da se nije konačno opredijelio u vezi sa svima njima. Želi da bude siguran da će ostati na vlasti. Ukoliko uspije da obezbijedi dovoljno podrške da primijeni teške odluke – ultranacionalistička struja će morati da se pomiri sa tim. U suprotnom, može se suočiti sa posljedicama – što se već dešavalo drugim političkim liderima u Srbiji”, objašnjava za Glas Amerike Ričard Kremer - saradnik američkog Instituta za spoljnopolitička istraživanja (FPRI).
Kinesko-ruska alternativa, balansiranje i fondovi
Američki stručnjak Vučićeve kritike na račun Evropske unije ocjenjuje kao nefer – ukazujući na napore šefice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da Srbiju, kako kaže, približi što je više moguće.
Alternativa eurointegracijama bi, kako podvlači, bio smjer ka istoku i upućenost na države poput Kine i Rusije - koje su, kako precizira Kremer, u Strategiji nacionalne bezbednosti aktuelne američke administracije označene kao protivnik i direktni neprijatelj.
Iskazana nastojanja za približavanjem Srbije evropskim vrijednostima, ali i izdašni novčani fondovi – Tobiju Vogelu govore da se predsjednik Srbije, samo u trenutku, služio nešto oštrijom retorikom govoreći o Evropskoj uniji.
"Pitam se zašto bi bilo kakvo zaoštravanje bilo u Vučićevom ili interesu Srbije… Sve dok uspijeva da izbalansira svoje političko usaglašavanje sa Kinom i Rusijom i uglavnom, na riječima zasnovano, opredeljenje članstvu Srbije u Evropskoj uniji i novac”, ukazuje briselski analitičar.
“Ono što bi za mene imalo smisla je da bude težak na riječima, da se koristi oštrom retorikom u odnosu na EU – zarad lokalne medijske scene koja je nemilosrdna u njenom omalovažavanju. Pričama da se unija suočava sa ambisom i raspadom – u trenutku kada članstvo podržava 30 odsto građana, naspram 50 procenata u drugim državama Zapadnog balkana. Dakle, zašto bi se odrekao svega onoga što mu je omogućilo da učvrsti svoju vlast u Srbiji?”, zaključuje za Glas Amerike Tobi Vogel stručnjak nevladinog Savjeta za politiku demokratizacije.
Zaključke o proširenju Evropske unije planirano je da 12. decembra usvoje ministri za evropska pitanje na sastanku Saveta opštih poslova. Potom bi trebalo da ih potvrdi Evropski savjet na samitu evropskih lidera koji se održava 14. i 15. decembra.
Pucnjava na univerzitetu u Las Vegasu: Tri žrtve
U pucnjavi u kampusu Univerziteta Nevada u Las Vegasu ubijeno je troje ljudi, jedna osoba je teško ranjena, a osumnjičeni je pronađen mrtav, saopštila je lokalna policija.
Napad se desio malo prije podneva, poslije čega su brojne policijske ekipe stigle u kampus, koji se nalazi nedaleko od najlukzusnijeg dijela Las Vegasa sa hotelima i kazinima. Studenti su se odmah zabarikadirali u učionice.
Vlasti su saopštile da je opasnost prošla oko 40 minuta poslije prve prijave da je došlo do pucnjave. Policija nije objavila identitet napadača niti motiv napada.
Naoružani napadač bio je profesor koji je bezuspješno tražio posao u školi, rekao je službenik za provođenje zakona koji je direktno poznavao istragu za Associated Press. Ranije je radio na Univerzitetu Istočne Karoline u Sjevernoj Karolini, rekao je zvaničnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni da javno objave informacije.
Pucnjave su se dogodile u gradu koji još uvek nosi ožiljke od napada u kazinu Mandalaj Bej u oktobru 2017. u kojem je ubijeno 60 ljudi, a na stotine je ranjeno. U policijskom saopštenju na društvenoj mreži X navodi se da su tri osobe poginule, a da je četvrta u stabilnom stanju u bolnici.
Upozorenja su poslata širom kampusa nakon što su je policiji prijavljeno prisustvo napadača u 11:45, rekao je Adam Garsija, zvaničnik univerzitetske policije. On je kazao da su policajci pronašli i "sukobili" se sa osumnjičenim, koji je sada mrtav. Nije odmah jasno kako je osumnjičeni poginuo.
Studenti i profesori u kampusu od 30.000 ljudi zabarikadirali su se u učionicama i domovima.
Student Džon Haris čuo je ono što je kasnije shvatio da je pucanj iz vatrenog oružja dok je izlazio iz automobila u garaži stambenog kompleksa u kampusu. U liftu, Haris je rekao da je dobio poruku upozorenja za hitne slučajeve sa univerziteta.
„Nisam bio siguran u šta da vjerujem“, rekao je 21-godišnji Haris , koji se na kraju sklonio u studentski dom prijatelja. „Ali kada sam sišao na ulicu i video da je gomila policajaca na parkingu kod studentskog udruženja, znao sam da je ono što sam čuo bio pucanj i da ovo nije bila vježba”.
Profesorka Kevani Martin se sklonila ispod stola u svojoj učionici, gdje su se sa njom sklonili još jedan član fakulteta i tri studenta.
"Bilo je zastrašujuće, ne mogu ni da počnem da objašnjavam", rekla je Martin. „Pokušavala sam da ostanem smirena zbog studenata i da ne plačem, ali ne želim više nikada da doživim takve emocije.“
Martin je rekla da je slala poruke prijateljima i voljenima, nadajući se da će dobiti vijest da je osumnjičeni priveden. Kada je drugi profesor došao u sobu i rekao svima da se evakuišu, pridružili su se desetinama ostalih koji su izjurili iz zgrade. Martin je ubacila učenike u auto i odvezla ih iz kampusa.
„Kada smo se udaljili od UNLV-a, parkirali smo se i sjedili u tišini“, rekla je ona. "Niko nije rekao ni riječ. Bili smo u potpunom šoku."
Univerzitet je na društvenoj mreži X saopštio da je ubica bio u Bim holu, gdje se nalazi UNLV poslovna škola Li, kao i da je policija reagovala na dodatni izvještaj o pucnjavi u obližnjem studentskom udruženju.
Policija Las Vegasa objavila je na X-u da je osumnjičeni "lociran i da je preminuo" oko 40 minuta nakon što je objavljeno prvo upozorenje.
Studenti i zajednica su upozoreni na hitan slučaj putem univerzitetske objave na X-u.
"Ovo nije test", navodi se u objavi univerziteta. "BJEŽI-SAKRIJ SE-BORI SE".
Student Metju Felsenfeld kazao je da su on i 12 drugova iz klase zabarikadirali vrata u zgradi u blizini studentskog udruženja.
„To je trenutak kada pozovete svoje roditelje i kažete im da ih volite“, rekao je Felsenfeld, 21-godišnji student novinarstva.
Rekao je da nije čuo pucnjavu niti da je vidio da je neko povrijeđen, ali je kazao da je vidio kroz prozore dok je policija spremala da uđe u susjednu zgradu. Nedugo zatim, došla je policija i izvela ih.
Pjer Leskur, student UNLV-a, vozio se biciklom od kuće do kampusa na sastanak kada je rekao da je oko 10 policijskih automobila prošlo pored njega.
„Vozili su prebrzo i nije bilo Hitne pomoći, samo policajci. Očigledno je bila pucnjava“, rekao je Leskur. "Ne može biti nešto drugo."
UNLV kampus površine 135 hektara je manje od pet kilometara istočno od glavne turističke zone Las Vegasa.
Kao odgovor na pucnjavu u kampusu, Federalna uprava za avijaciju je zaustavila sve letove koji dolaze na međunarodni aerodrom Hari Rid. Univerzitet je otprilike tri kilometra sjeverno od aerodroma.
Nastava je otkazana na univerzitetu, a košarkaška utakmica UNLV-a na Univerzitetu u Dejtonu u Ohaju, otkazana je u srijedu uveče zbog pucnjave u Las Vegasu.
Samit Turska - Grčka nakon godina napetosti
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan posjećuje Grčku u četvrtak radi sastanka na vrhu s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom. Susret dolazi nakon godina napetosti koje su ih dovele na rub rata.
