Najnovije
Biden u Generalnoj skupštini UN: Ne želimo podijeljeni svijet
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da svijet mora da sarađuje kao nikada ranije da bi se suočio sa globalnim izazovima. "Ne želimo novi hladni rat ili podijeljeni svijet", poručio je Biden u svom prvom obraćanju Generalnoj skupštini UN-a u svojstvu predsjednika Sjedinjenih Država.
"Naša bezbjednost, prosperitet i same slobode su isprepleteni kao nikada ranije", rekao je Biden u obraćanju u kojem je promovisao svoj multilateralni pogled na svijet, fokusiran na diplomatiju.
"SAD su se vratile za sto na međunarodnim forumima, a posebno Ujedinjenim nacijama", rekao je američki lider.
To je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika prvo" njegovog prethodnika Donalda Trumpa.
Pred svijetom je "odlučujuća decenija", istakao je Biden i dodao da lideri treba da sarađuju na borbi protiv pandemije koronavirusa, zagrijevanja planete i cyber prijetnji. Istakao je da će SAD udvostručiti svoje finansijske obaveze u borbi protiv klimatskih promjena i da će potrošiti 10 milijardi dolara za borbu protiv gladi u svijetu.
Ne pominjući po imenu najvećeg rivala svoje zemlje - Kinu - Biden je obećao da neće pokušavati da eskalira taj taj sukob. Generalni sekretar UN Antonio Guterres, koji je govorio prije Bidena na otvaranju 76. Generalne skupštine, izjavio je da će "biti nemoguće odgovoriti na dramatične ekonomske i razvojne izazove ako su dvije najveće svjetske ekonomije suparnici".
"Ne želimo - ponoviću - ne želimo novi hladni rat ili svijet podeljen na rigidne blokove", rekao je predsednik Biden. "SAD su spremne da rade sa svakom zemljom koja radi na mirnom rješenju zajedničkih izazova, čak i ako se ne slažemo u nekim drugim sferama, jer svi ćemo trpjeti posljedice neuspjeha ako se ne ujedinimo protiv hitnih prijetnji kao što su Covid-19, klimatske promjene, ili stalne prijetnje kao što je nuklearna proliferacija."
Govoreći o pitanju vojne sile, Bajden je poručio da "američka vojna sila mora da bude poslednje pribežište, a ne prvo, i da ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svetski problem."
Govoreći o pitanju vojne sile, Biden je poručio da "američka vojna sila mora da bude posljednji zaklon, a ne prvi. I ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svjetski problem."
"Počinje era neumorne diplomatije"
Biden je branio i haotično američko povlačenje iz Afganistana navodeći da je to bio neopohodan korak da bi se napravio zaokret u američkoj politici i koncentrisalo na globalni izazov anti-demokratskih sistema, pandemiju Covida-19 i klimatske promjene.
"Okončali smo 20 godina sukoba u Afganistanu i dok zatvaramo ovu eru neumornih ratova, otvaramo novu eru neumorne diplomatije", izjavio je Biden.
Američki predsjednik ranije je svoju kontroverznu odluku o povlačenju vojnika iz Afganistana donekle objasnio i željom administracije da se fokusira na stvarnog protivnika - Kinu. U nedjelju, generalni sekretar UN Antoni Guterres je pozvao SAD i Kinu da odvrate potencijalni hladni rat, i apelovao da poprave svoj, kako je rekao, "kompletno disfunkcionalni odnos".
"Ne bih se složila sa tom karakterizacijom odnosa", izjavila je u ponedjeljak portparolka Bijele kuće Jen Psaki, koja je dodala da su Biden i njegov kineski kolega Xi Jinping prošle nedjelje vodili razgovor od 90 minuta, koji je, kako kaže, "bio otvoren ali svakako nije bilo povišenih tonova".
U Ujedinjenim nacijama, Biden je također poručio da će Amerika biti lider u suočavanju sa izazovima - od Covida 19 do klimatskih promjena, ali da to neće raditi sama.
Biden je doputovao u New York u ponedjeljak uveče gdje se sastao sa oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Poslije govora u utorak, na marginama Generalne skupštine će se sastati sa australijskim premijerom Scottom Morisonom, a po povratku u Washington biće domaćin britanskom premijeru Borisu Johnsonu na razgovorima u Bijeloj kući.
Prošle nedjelje, tri zemlje su najavile bezbjednosni pakt prema kome se Australiji pružaju američka tehnologija nuklearnih podmornica, dok britanska mornarica nudi svoje stručno znanje, kako bi se toj zemlji pomoglo da se suočava sa prijetnjama u indopacifičkom regionu. Analitičari vide taj potez kao pokušaj suprotstavljanja rastućem uticaju Kine u regionu.
See all News Updates of the Day
Američki ambasador: "Sretan Dan državnosti, Bosno i Hercegovino"
Američki ambasador Michael Murphy čestitao je građanima Dan državnosti Bosne i Hercegovine, rekavši kako se vizija nezavisne, multietničke i suverene Bosne i Hercegovine nalazi na udaru političara koji žele srušiti Daytonski mirovni sprazum.
Teretni avion DHL-a pao nedaleko od aerodroma u Litvaniji i udario u kuću
Teretni avion DHL-a srušio se u ponedjeljak ujutru tokom slijetanja na aerodrom u Viljnusu u Litvaniji, uletivši u kuću. Jedna osoba koja je bila u avionu je poginula, a još tri osobe u avionu su povrijeđene. Na zemlji nije niko povrijeđen, rekli su zvaničnici.
Redovni let je obavljala aviokompanija Swiftair u ime DHL-a, a avion je poletio je iz Lajpciga u Njemačkoj.
Srušio se oko 03:30 GMT dok se približavao odredišnom aerodromu radi slijetanja, rekao je portparol litvanskog Nacionalnog centra za upravljanje krizama.
Policija i tužioci istražuju incident, ali ništa ne ukazuje na to da je eksplozija prethodila nesreći, rekao je portparol.
"U ovom trenutku nemamo nikakve podatke da je došlo do eksplozije", rekao je on.
Šef kontraobavještajne službe Darijus Jauniskis rekao je novinarima: "Ne možemo da odbacimo mogućnost terorizma... ali u ovom trenutku ne možemo da pripisujemo ili na nešto da upiremo prstom, jer nemamo takve informacije."
Portparol aerodroma je rekao da je avion bio Boeing 737-400 BA.N.
Spasilačke službe su saopštile da je avion udario u zemlju, raspao se na komade i klizio preko 100 metara prije nego što je udario u zgradu.
Policija je na konferenciji za novinare saopštila da je 12 ljudi evakuisano iz kuće koju je pogodio avion.
Ukrajini je potrebna bolja protivvazdušna odbrana, kaže Zelenski
Predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je zapadne partnere Ukrajine da usredsrede svoje napore na pružanje protuzračne odbrane koja može zaštititi ljude nakon što su ukrajinske jedinice protuzračne odbrane oborile 50 od 73 dronova lansirana.
Zelenski je rekao da Ukrajina radi sa svojim saveznicima na pronalaženju odgovora na rusku upotrebu nove balističke rakete srednjeg dometa prošle sedmice.
"Svijet ima sisteme protivvazdušne odbrane sposobne da se brane i od ove vrste prijetnji", rekao je. "To je ono na šta se svi moramo fokusirati."
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je projektil Oreshnik korišten na centralnom gradu Dnjepru kao odgovor na ukrajinsku upotrebu zapadnih projektila tokom protekle sedmice protiv ciljeva u Rusiji.
Putin je rekao da nije moguće presresti raketu Oreshnik.
Zelenski je napomenuo da se zračne uzbune u cijeloj zemlji oglašavaju "skoro svaki dan".
On je rekao da je tokom protekle sedmice Rusija rasporedila više od 800 vođenih vazdušnih bombi, oko 460 dronova za napad i više od 20 projektila različitih tipova.
"Ukrajina nije poligon za testiranje oružja. Ukrajina je suverena i nezavisna država. Ali Rusija i dalje nastavlja svoje napore da ubija naš narod, širi strah i paniku i oslabi nas", rekao je on.
Kina i EU nisu protivnici, kaže kineski ministar vanjskih poslova
Kina i EU su partneri, a ne protivnici, rekao je u ponedjeljak kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi, pozivajući na saradnju.
Wang je to rekao na sastanku sa zamjenikom premijera Luksemburga Xavierom Bettelom u Pekingu, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova Kine.
"Suočeni s rastućim unilateralizmom i protekcionizmom, nadamo se da će EU ostati vjerna svojim izvornim težnjama i održati stratešku neovisnost. Kina je voljna uložiti zajedničke napore s Luksemburgom u promicanju održivog i zdravog razvoja odnosa Kine i EU-a", rekao je Wang.
Kuća je najsmrtonosnije mjesto za žene i djevojke
Najsmrtonosnije mjesto za žene je u kući, a 140 žena i djevojaka u prosjeku je dnevno ubijeno prošle godine od strane partnera ili člana porodice, izvijestile su u ponedjeljak dvije agencije UN-a.
Globalno gledano, intimni partner ili član porodice odgovoran je za smrt približno 51.100 žena i djevojaka tokom 2023. godine, što je povećanje u odnosu na procijenjenih 48.800 žrtava u 2022. godini, saopštili su UN Women i Ured UN-a za droge i kriminal.
U izvještaju objavljenom na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama navodi se da je povećanje uglavnom rezultat dostupnosti više podataka iz zemalja, a ne više ubistava.
Ove dvije agencije su naglasile da su "žene i djevojke i dalje širom svijeta pogođene ovim ekstremnim oblikom rodno zasnovanog nasilja i nijedna regija nije isključena".
Najveći broj ubistava intimnih partnera i porodica bio je u Africi – sa procijenjenih 21.700 žrtava 2023. godine, navodi se u izvještaju.
Visoke stope ubistava žena i djevojaka prošle godine bile su i u Americi - 1,6 žrtava na 100.000. Stope ubistava su bile znatno niže u Aziji sa 0,8 žrtava na 100.000 i Evropi sa 0,6 na 100.000.
Prema izvještaju, namjerno ubijanje žena u privatnoj sferi u Evropi i Americi uglavnom su izvršili intimni partneri.
U izvještaju se navodi da ubistva žena i djevojaka uprkos naporima da se spriječe "i dalje ostaju na alarmantno visokom nivou".
