Najnovije
Biden u Generalnoj skupštini UN: Ne želimo podijeljeni svijet
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da svijet mora da sarađuje kao nikada ranije da bi se suočio sa globalnim izazovima. "Ne želimo novi hladni rat ili podijeljeni svijet", poručio je Biden u svom prvom obraćanju Generalnoj skupštini UN-a u svojstvu predsjednika Sjedinjenih Država.
"Naša bezbjednost, prosperitet i same slobode su isprepleteni kao nikada ranije", rekao je Biden u obraćanju u kojem je promovisao svoj multilateralni pogled na svijet, fokusiran na diplomatiju.
"SAD su se vratile za sto na međunarodnim forumima, a posebno Ujedinjenim nacijama", rekao je američki lider.
To je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika prvo" njegovog prethodnika Donalda Trumpa.
Pred svijetom je "odlučujuća decenija", istakao je Biden i dodao da lideri treba da sarađuju na borbi protiv pandemije koronavirusa, zagrijevanja planete i cyber prijetnji. Istakao je da će SAD udvostručiti svoje finansijske obaveze u borbi protiv klimatskih promjena i da će potrošiti 10 milijardi dolara za borbu protiv gladi u svijetu.
Ne pominjući po imenu najvećeg rivala svoje zemlje - Kinu - Biden je obećao da neće pokušavati da eskalira taj taj sukob. Generalni sekretar UN Antonio Guterres, koji je govorio prije Bidena na otvaranju 76. Generalne skupštine, izjavio je da će "biti nemoguće odgovoriti na dramatične ekonomske i razvojne izazove ako su dvije najveće svjetske ekonomije suparnici".
"Ne želimo - ponoviću - ne želimo novi hladni rat ili svijet podeljen na rigidne blokove", rekao je predsednik Biden. "SAD su spremne da rade sa svakom zemljom koja radi na mirnom rješenju zajedničkih izazova, čak i ako se ne slažemo u nekim drugim sferama, jer svi ćemo trpjeti posljedice neuspjeha ako se ne ujedinimo protiv hitnih prijetnji kao što su Covid-19, klimatske promjene, ili stalne prijetnje kao što je nuklearna proliferacija."
Govoreći o pitanju vojne sile, Bajden je poručio da "američka vojna sila mora da bude poslednje pribežište, a ne prvo, i da ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svetski problem."
Govoreći o pitanju vojne sile, Biden je poručio da "američka vojna sila mora da bude posljednji zaklon, a ne prvi. I ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svjetski problem."
"Počinje era neumorne diplomatije"
Biden je branio i haotično američko povlačenje iz Afganistana navodeći da je to bio neopohodan korak da bi se napravio zaokret u američkoj politici i koncentrisalo na globalni izazov anti-demokratskih sistema, pandemiju Covida-19 i klimatske promjene.
"Okončali smo 20 godina sukoba u Afganistanu i dok zatvaramo ovu eru neumornih ratova, otvaramo novu eru neumorne diplomatije", izjavio je Biden.
Američki predsjednik ranije je svoju kontroverznu odluku o povlačenju vojnika iz Afganistana donekle objasnio i željom administracije da se fokusira na stvarnog protivnika - Kinu. U nedjelju, generalni sekretar UN Antoni Guterres je pozvao SAD i Kinu da odvrate potencijalni hladni rat, i apelovao da poprave svoj, kako je rekao, "kompletno disfunkcionalni odnos".
"Ne bih se složila sa tom karakterizacijom odnosa", izjavila je u ponedjeljak portparolka Bijele kuće Jen Psaki, koja je dodala da su Biden i njegov kineski kolega Xi Jinping prošle nedjelje vodili razgovor od 90 minuta, koji je, kako kaže, "bio otvoren ali svakako nije bilo povišenih tonova".
U Ujedinjenim nacijama, Biden je također poručio da će Amerika biti lider u suočavanju sa izazovima - od Covida 19 do klimatskih promjena, ali da to neće raditi sama.
Biden je doputovao u New York u ponedjeljak uveče gdje se sastao sa oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Poslije govora u utorak, na marginama Generalne skupštine će se sastati sa australijskim premijerom Scottom Morisonom, a po povratku u Washington biće domaćin britanskom premijeru Borisu Johnsonu na razgovorima u Bijeloj kući.
Prošle nedjelje, tri zemlje su najavile bezbjednosni pakt prema kome se Australiji pružaju američka tehnologija nuklearnih podmornica, dok britanska mornarica nudi svoje stručno znanje, kako bi se toj zemlji pomoglo da se suočava sa prijetnjama u indopacifičkom regionu. Analitičari vide taj potez kao pokušaj suprotstavljanja rastućem uticaju Kine u regionu.
See all News Updates of the Day
Njemačka najavljuje privremene kontrole na svim kopnenim granicama
Njemačka vlada najavila je u ponedjeljak privremene granične kontrole na svim kopnenim granicama zemlje u pokušaju da se uhvati u koštac s ilegalnom migracijom i zaštiti javnost od prijetnji poput islamističkog ekstremizma.
Kontrole će započeti 16. septembra i u početku će trajati šest mjeseci, priopćeno je iz MUP-a.
"Jačamo unutarnju sigurnost i nastavljamo s našom tvrdom linijom protiv neregularnih migracija", rekla je ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser.
Njemačka je posljednjih godina učvrstila svoje stajalište o migracijama, dok se vlada trudi ponovno preuzeti inicijativu nakon što je oko tog pitanja porasla podrška krajnje desnoj Alternativi za Njemačku (AfD).
Nedavni smrtonosni napadi nožem u kojima su osumnjičeni bili tražitelji azila potaknuli su zabrinutost oko imigracije. Grupa Islamska država preuzela je odgovornost za napad nožem u zapadnom gradu Solingenu u kojem su u avgustu ubijene tri osobe.
AfD je ranije ovog mjeseca postala prva krajnje desna stranka od Drugog svjetskog rata koja je pobijedila na državnim izborima u Tiringiji.
Najava dolazi samo dvije sedmice uoči izbora u Brandenburgu gdje se kancelar Olaf Scholz i Faeserovi socijaldemokrati lijevog centra (SPD) bore za zadržavanje kontrole nad vladom.
Uvođenje privremenih graničnih kontrola mogao bi biti još jedan test evropskog jedinstva.
Njemačka dijeli svoju kopnenu granicu dugu više od 3700 km s Danskom, Nizozemskom, Belgijom, Luksemburgom, Francuskom, Švicarskom, Austrijom, Češkom i Poljskom.
Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner rekao je u ponedjeljak za list Bild da njegova zemlja neće primiti migrante koje Njemačka odbije na granici.
“Tu nema manevarskog prostora”, rekao je.
"To je zakon. Naložio sam šefu savezne policije da ne dopusti povratak", dodao je.
Njemačka je prošle godine najavila strože kontrole na kopnenim granicama s Poljskom, Češkom i Švicarskom kao odgovor na nagli porast broja onih koji prvi put podnose zahtjeve za azil.
Kamala Harris u debatama? Tužilački stil s prednostima, ali rizici u suočavanju s Trumpom
Od svojih najranijih kampanja u Kaliforniji do služenja kao potpredsjednik predsjednika Joea Bidena, Kamala Harris je usavršila agresivan, ali kalibriran pristup debatama.
Ona pokušava spojiti udarne linije s detaljima koji se razvijaju prema širem narativu. Poput odmahivanja glavom da pokaže svoje neodobravanje dok njen protivnik govori, računajući da će gledaoci vidjeti njenu reakciju na podijeljenom ekranu.
I ona ima taktiku da okrene debate nazad u svoju korist: kaže da joj je drago da odgovori na pitanje dok sabire misli kako bi objasnila evoluirajuću poziciju ili odbranila prošlu.
Predsjednička debata u utorak staviće potpredsedničinu vještinu na test različit od ijednog sa kojim se do sada suočila.
Harris će se suočiti s bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji će učestvovati u njegovoj sedmoj debati o općim izborima od 2016. godine, za događaj koji će vidjeti desetine miliona gledalaca baš kada počnu prijevremeno glasanje na izborima u novembru širom zemlje.
Ljudi koji su se takmičili protiv Harris i pripremali njene rivale kažu da ona donosi niz prednosti u meč, iako upozoravaju da Trump može biti izazovan i nepredvidiv protivnik koji se kreće između kritika politike, ličnih napada i neistina ili teorija zavjere.
"Ona može ispuniti trenutak", rekao je Marc Short, koji je vodio pripreme republikanskog potpredsjednika Mikea Pencea protiv Harrisa u jesen 2020. "Ona je to pokazala u različitim okruženjima. Ne bih to ni na koji način potcijenio.”
Julian Castro, demokrata koji se kandidirao za predsjednika protiv Harris na stranačkim izborima 2020., rekao je da je Harris spojila "znanje, staloženost i sposobnost da se stvari dobro objasni" kako bi se istakla tokom prepunih primarnih debata.
"Neki kandidati su previše zaokupljeni pokušajima da budu privlačni, pokušavajući da postanu viralni", rekao je Castro. "Našla je veoma dobar balans."
Balansiranje naracije i detalja
Bivša Harrisina pomoćnica, koja je pod uvjetom anonimnosti govorila o svom pristupu, rekla je da potpredsjednica na događaje gleda kao na suđenje pred porotom ili ispitivanje kandidata za sudije na Kapitol Hilu dok je bila američka senatorka. Ideja je, rekla je bivša pomoćnica, oduvijek bila pobijediti u debati o zaslugama, a da se povremenim gledaocima ostave ključna saznanja.
“Ona razumije da su debate o samim individualnim interakcijama, ali i o široj strategiji ponude vizije kako izgleda vaše vodstvo i stil,” rekao je Tim Hogan, koji je vodio primarnu pripremu za debatu senatorke Amy Klobuchar 2020.
Kathleen Hall Jamieson, profesorica političkih komunikacija na Univerzitetu Pennsylvania, rekla je da Harris iznosi deduktivne argumente, ali ih savija u širi narativ - na isti način na koji bi razgovarala s porotom.
“Ona iznosi tezu, a zatim slijedi činjenice, činjenice, činjenice”, rekla je.
Jamieson je ukazala na potpredsjedničku debatu 2020. u kojoj je Harris uticala na Trumpovo postupanje sa pandemijom COVID-19 i ekonomijom, kao i na njenu najupečatljiviju primarnu debatu iz 2019. kada je prigovorila Bidenu zbog toga kako je govorio o rasi i institucionalnom rasizmu. Svoju kritiku Bidenovog dosijea utkala je u svoju biografiju dok je bila mlada, dvorasna učenica u ranoj eri školske integracije.
“Ta djevojčica sam bila ja”, rekla je Harris u široko rasprostranjenoj šali koja je naglasila njenu priču o autobusima po nalogu suda koji su pomagali učenicima koji nisu bijelci da pohađaju integrirane škole.
„Većina ljudi koji su dobri u deduktivnom argumentu nisu dobri u tome da to umotaju u efektnu priču“, rekla je Jamieason. “Ona je dobra u oboje.”
Zadavanje nezaboravnih udaraca
Castro je rekao da Harris ima dobar osjećaj kada treba da udari, a to je kvalitet koji je povezao s njenim iskustvom u suđenju. Godine 2019, dok je više demokratskih kandidata razgovaralo uglas, Haris se zavalila prije nego što je navela moderatore da je prepoznaju.
„Hej, momci, znate šta? Amerika ne želi da prisustvuje borbi za hranu. Žele da znaju kako ćemo im staviti hranu na sto”, rekla je ona, preuzimajući kontrolu nad razgovorom i izazivajući aplauz.
Kada se Harris suočila sa Penceom 2020., bila je to uglavnom uljudna, suštinska debata. Ali ušla je u tragove koji su Pencea uokvirili kao serijskog prekidača, kao što je Trump bio u svojoj prvoj debati sa Bidenom.
“G. Potpredsjedniče, govorim”, rekla je u jednom trenutku, strogog pogleda. Na drugom: "Ako nemate ništa protiv da me pustite da završim, možemo razgovarati."
Pronalaženje zamki u politici
Debate su ponekad dovele Harris u odbrmbeni stav.
U primarnim utakmicama 2020., Tulsi Gabbard, koja je ove godine podržala Trumpa, iznervirala je Harris oko toga koliko je agresivno procesuirala nenasilne prestupnike droge kao okružni tužilac.
Te jeseni, Pence je natjerao Harris da se ponekad bori da odbrani Bidenove pozicije. Sada će njen zadatak biti da brani ne samo Bidenov rezultat, već i svoju ulogu u tom dosijeu i politiku koju bi vodila kao predsjednica.
Short, jedan od Penceovih najboljih pomoćnika, napomenuo je da su republikanci i mediji postavili pitanja o liberalnijim pozicijama koje je Harris zauzela u svojoj primarnoj kampanji 2020., posebno o frackingu, univerzalnoj zdravstvenoj zaštiti, reparacijama za ropstvo i načinu ophođenja prema migrantima koji ilegalno prelaze granicu SAD-a .
"Bili smo iznenađeni što je propustila neke prilike (protiv Pencea) kada je razgovor bio usredsređen na politiku", rekao je Short.
Tajming, tišina i neverbalna komunikacija
Jedan od Harrisinih prvih trijumfa u debati dogodio se 2010. godine kada se kandidirala za državnog tužioca Kalifornije. Njenog protivkandidata su pitali o njegovim planovima da prihvati javnu penziju dok mu se i dalje isplaćuje plata za trenutnu javnu funkciju.
"Zaslužio sam to", rekao je republikanac Steve Cooley o takozvanoj praksi "dvostrukog kopanja".
Harris je gledala u tišini, pomalo zabavljenim pogledom dok je Cooley objašnjavao. Kada su je moderatori prepoznali, rekla je samo pet riječi – „Samo naprijed, Steve. Zaslužio si!” — ozbiljnim tonom, ali sa pogledom koji je odavao njen sarkazam. Razmjena se pojavila u njenim televizijskim oglasima za nekoliko dana.
"Kamala Harris je prilično efikasna u neverbalnoj komunikaciji i zna kada ne treba govoriti", rekao je Jamieson.
Profesorka je rekla da će Harris često odmahivati glavom i drugim pogledima telegramirati svoje neodobravanje dok njen protivnik govori. Zatim se nasmiješi prije nego što uzvrati, ili napadne, tonom razgovora.
"Ona odbija neke od argumenata koje Trump iznosi da je ona 'ružna žena', da se upušta u izrazito nepošteno ponašanje, jer njena neverbalna prezentacija zapravo potkopava tu liniju napada", rekao je Jamieson.
Novi izazov s Trumpom
Uz svo Harrisino iskustvo debate, utorak je još uvijek nova i velika faza. Umjesto toga, demokrate koje obično napadaju Trumpa pojavile su se u nedjeljnim informativnim emisijama kako bi jasno stavile do znanja da je Harris pred velikim zadatkom.
"Biće potrebna gotovo nadljudska usredotočenost i disciplina da bi se suočili s Donaldom Trumpom u debati", rekao je ministar saobraćaja Pete Buttigieg, još jedan od Harrisinih protivnika 2020., na CNN-u. “To nije običan prijedlog, ne zato što je Donald Trump majstor u objašnjavanju političkih ideja i kako će one učiniti ljudima boljim. To je zato što je on majstor da preuzme bilo koju formu ili format koji je na televiziji i pretvori to u emisiju koja je sve o njemu.”
Kastro je istakao da je Tramp "gadno i lukavo prisustvo na sceni" koje otežava pripreme. A s obzirom da ABC drži isključene mikrofone kandidata kada oni ne govore, Harris možda neće biti tako lako proizvesti još jedan viralni trenutak koji ovisi o tome da su gledaoci vidjeli ili čuli Trumpa u njegovom najčudnijem obliku.
“Najbolja stvar koju ona može učiniti”, rekao je Castro, “je da je ne ometaju njegovi ludosti.”
U Srbiji se stvara mini Rusija dok hiljade ljudi bježe od rata
Pojavili su se klubovi, vrtići i medicinske ustanove u ruskom vlasništvu. Rusi kupuju hranu u ruskim radnjama. Ruski bendovi, pjevači i komičari nastupaju u ruskim klubovima, a ruski umjetnici izlažu svoje radove u galerijama u ruskom vlasništvu.
Jednog vrelog letnjeg jutra u glavnom gradu Srbije Beogradu, Vadim Morus, profesionalni klizač iz Rusije, klizi klizalištem na otvorenom. Morus je 1.600 km od svoje rodne Moskve, ali počinje da se osjeća kao kod kuće.
Pobjegao je iz Rusije sa svojom vjerenicom 2022. godine, kao dio talasa desetina hiljada koji su došli u Srbiju nakon ruske invazije na Ukrajinu. Dug je put do, ali mnogi su izabrali Beograd zbog njegovih drevnih kulturnih i vjerskih veza sa Moskvom.
"Malo je klizača u Srbiji koji mogu da treniraju druge, tako da imam dosta srpskih učenika," rekao je Morus (24).
Od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, Rusi koji bježe od sukoba, regrutacije ili politike predsjednika Vladimira Putina, uspostavili su živahnu zajednicu u Srbiji, prema intervjuima sa dvadesetak imigranata i lokalnih zvaničnika.
Iako je stvarni broj Rusa u Srbiji manji od onih koji su pobjegli u zemlje poput Njemačke, njihovo prisustvo se akutno osjeća u Beogradu, gradu sa manje od dva miliona stanovnika.
Pojavili su se klubovi, vrtići i medicinske ustanove u ruskom vlasništvu. Rusi kupuju hranu u ruskim radnjama. Ruski bendovi, pjevači i komičari nastupaju u ruskim klubovima, a ruski umjetnici izlažu svoje radove u galerijama u ruskom vlasništvu.
Od februara 2022. do sredine 2023. godine, više od 30.000 Rusa prijavilo se za privremeni boravak u Srbiji, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva unutrašnjih poslova. Zvaničnici nisu dali podatke za uporedni period prije ovoga, ali su rekli da brojke predstavljaju nagli porast.
Tokom ovog priliva, Rusi su osnovali 11.081 preduzeće u različitim sektorima, od usluga zasnovanih na internetu do ugostiteljskih i sportskih škola, prema poslovnom registru Srbije.
RUSKA KLIJENTELA
Viktor (42), veterinar iz Sankt Peterburga, pobjegao je iz ruske mobilizacije u jesen 2022. Bez potrebnih kvalifikacija za praksu u Srbiji, radi kao majstor u Beogradu, isključivo u službi Rusa.
"Popravljam vodovodne instalacije, električne instalacije, prozore, pa čak i pravim namještaj. Ne trebaju mi baš srpski kupci", rekao je Viktor, koji je zamolio da ostane samo s prvim imenom iz straha za bezbjednost svoje porodice u Rusiji.
Odnosi Srbije i Rusije datiraju vijekovima i ostali su srdačni i danas, iako Srbija takođe pokušava da se pridruži Evropskoj uniji, koja osuđuje rusku invaziju na Ukrajinu.
Poslije Prvog svjetskog rata, hiljade takozvanih Bijelih Rusa pobjeglo je pred komunistima tokom građanskog rata u novoformiranu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.
Ipak, mnogi se bore da se integrišu i radije se drže male Rusije unutar Srbije.
Ironično, mnogi Srbi podržavaju Putina i ne dijele stavove onih koji su pobjegli.
"Poziv ruske kulture je previše jak da bi ruski emigranti u prvoj generaciji uopšte željeli da se uklope u društvo u kojem su se našli, bez obzira da li je ono srpsko ili zapadno", rekao je politikolog iz Beograda Aleksandar Đokić.
Klizač Morus oklijevao je da elaborira razloge zašto je napustio Rusiju, ali je uskočila njegova vjerenica Aleksandra Maškanova.
"Otišli smo iz ideoloških razloga. Nekoliko dana nakon 24. februara pokušavali smo da shvatimo šta se dešava, a onda smo odlučili da odemo", rekla je ona.
Rusija se fokusira na američke zvijezde društvenih mreža kako bi prikriveno utjecala na birače
Rusija se sve više okreće američkim zvijezdama društvenih medija kako bi prikriveno utjecala na birače uoči predsjedničkih izbora 2024., prema američkim zvaničnicima i nedavno objavljenim krivičnim prijavama.
“Ono što vidimo da rade je oslanjanje na pametne i nesvjesne Amerikance kako bi započeli, promovirali i dodali kredibilitet narativima koji služe interesu ovih stranih aktera”, rekao je visoki obavještajni dužnosnik na brifingu u petak. “Ove strane zemlje obično računaju da će Amerikanci vjerojatnije vjerovati stavovima drugih Amerikanaca.”
Američke sigurnosne agencije naširoko smatraju ovaj pristup jednom od ruskih preferiranih taktika u ovom ciklusu kako bi njihove strane psihološke operacije izgledale autentičnije. Uopšteno govoreći, ove misije obično nastoje naljutiti Amerikance, naglasiti društvene podjele i naglasiti stranačke stavove dok dovode u pitanje efikasnost i ulogu američke vlade u globalnoj sigurnosti, kažu stručnjaci.
"Fokusiramo se na ove taktike jer bi američka javnost trebala znati da sadržaj koji čita na internetu, posebno na društvenim mrežama, može biti strana propaganda, čak i ako se čini da dolazi od sugrađana Amerikanaca", rekao je drugi visoki američki obavještajni dužnosnik u julskom brifingu sa novinarima o sigurnosti izbora. “Ukratko, strani utjecajni akteri postaju sve bolji u skrivanju ruku i korištenju Amerikanaca da to učine.”
TENET
U srijedu je Ministarstvo pravde otkrilo krivične prijave protiv dvojice bivših zaposlenika ruske medijske kuće Russia Today ili RT, za koje kažu da su tajno finansirali američku političku medijsku kompaniju.
Optužnica ocrtava navodnu šemu u kojoj su Rusi poslali oko 10 miliona dolara za dvoje vlasnika medijskih preduzeća, Lauren Chen i Liamu Donovanu, koji su potom platili američkim konzervativnim influenserima da kreiraju video snimke i objave na društvenim mrežama.
Neki od komentatora su u različito vrijeme dijelili antiukrajinski sadržaj, koji je bio u skladu s prioritetima napora. Chen i Donovan nisu odgovorili na zahtjev za komentar.
Iako se u optužnici ne navodi ime optuženog medija, Reuters je otkrio da je riječ o firmi Tenet Media sa sjedištem u Tennesseeju, koja sebe javno opisuje kao dom "neustrašivih glasova". Tenet nije odgovorio na ponovljene zahtjeve za komentar. Istorijski gledano, zapošljavao je nekoliko istaknutih ličnosti društvenih medija, uključujući podcastera Tima Poola i bivšeg novinara Bennyja Johnsona, između ostalih.
U optužnici se navodi da su Chen i Donovan znali da primaju novac od ruskih operativaca, ali da su komentatori koje su plaćali izgleda bili nesvjesni dogovora.
Tenet upravlja YouTube kanalom i raznim drugim profilima na društvenim mrežama, gdje objavljuje video i audio zapise svojih saradnika. Prema sudskim dokumentima, osnivači Teneta uputili su jednog neimenovanog komentatora da svojim gledaocima na internetu iznosi lažne tvrdnje da je Ukrajina, a ne ISIS, odgovorna za smrtonosni teroristički napad u Moskvi u aprilu.
Pool i Johnson su kasno u srijedu objavili izjave u kojima priznaju optužnicu protiv Teneta. Pul je rekao da "nikada niko osim mene nije imao punu uređivačku kontrolu nad emisijom" i da smo "kao i druge ličnosti i komentatori bili prevareni i žrtve". Johnson je na sličan način napisao u izjavi da je "uznemiren navodima u današnjoj optužnici, koji jasno pokazuju da smo ja i drugi influenceri bili žrtve ovog navodnog plana".
Stručnjaci kažu da se shema uklapa u istorijski trend.
„Plaćanje novinarima ili lažnim medijima bio je vrlo ustaljen proces za pranje propagande tokom Hladnog rata, na primjer, ovo je neka vrsta digitalnog ažuriranja toga“, rekla je Renee DiResta, analitičarka digitalnih dezinformacija. “Zanimljivo je to što koriste influensere, a ne novinare – to je priznanje gdje su utjecajni glasovi u zajednici.”
DOPPELGANGER
U povezanoj, ali odvojenoj dokumentaciji u srijedu, Ministarstvo pravde također je razotkrilo drugačiju rusku operaciju, poznatu kao Doppelganger, koja je imitirala stvarne zapadne vijesti i dijelila lažne informacije o američkim političkim kandidatima i ratu u Ukrajini.
Ovaj napor je navodno orkestrirala ruska vlada kroz grupu ruskih marketinških agencija pod nazivom Social Design Agency, Structura National Technology i ANO Dialog.
Među dokazima dostavljenim sudu, tužioci su naveli interne prezentacije ruskih marketinških agencija koje su objasnile njihov pristup i alate. Ključni element programa, prema dokumentima, uključivao je prepoznavanje zapadnih uticajnih ljudi koji dijele simpatične stavove i pronalaženje načina za saradnju s njima.
U jednoj prezentaciji se navodi kako „rade s influenserima među zagovornicima tradicionalnih vrijednosti koji se zalažu za okončanje rata u Ukrajini i mirnih odnosa između SAD-a i Rusije i koji su spremni da se uključe u promociju narativa projekta. Među njima su glumci, političari, stručnjaci iz različitih oblasti, predstavnici medija, aktivisti društvenih organizacija i sveštenici, itd.”
U drugoj prezentaciji se navodi da ruske kompanije aktivno prate ukupno 2.800 influensera, od kojih je 600 sa sjedištem u SAD-u, uključujući radio voditelje, blogere i komičare.
„Ruski akteri uticaja poduzeli su značajne napore tokom ovog izbornog ciklusa da izgrade i iskoriste mreže američkih i drugih zapadnih ličnosti za stvaranje i širenje ruskih prijateljskih narativa“, rekao je visoki obavještajni zvaničnik.
“Ove ličnosti objavljuju sadržaj na društvenim mrežama, pišu za razne web stranice s otvorenim i prikrivenim vezama s ruskom vladom i provode druge medijske napore.”
Nije jasno kako i kada FBI upozorava američke zvijezde društvenih mreža da su uključene u operaciju stranog utjecaja. Tokom julskog brifinga sa novinarima, visoki obavještajni zvaničnik je rekao da je "to složen odgovor" koji je "očigledno specifičan za slučaj" i koji zahtijeva konsultacije s Uredom direktora nacionalne obavještajne službe, ili DNI, koji nadgleda američku obavještajnu zajednicu.
Zvaničnik DNI-a je u petak rekao da su takozvani "odbrambeni brifinzi" za upozorenje Amerikanaca da su meta stranog uticaja uzeli maha.
Detektor: Dodikov san o ukidanju sankcija u beogradskim ruševinama
Niz pobjeda desničarskih partija u nekoliko evropskih zemalja, ohrabruju Milorada Dodika da bi za nekoliko mjeseci na američkim izborima na vlast ponovo mogao doći Donald Trump, čija bi ga nova administracija, smatra, skinula s liste sankcija.
To bi bitno smanjilo pritisak koji sada osjeća, a nada se i otvorilo put za planove o otcjepljenju Republike Srpske. U novoj epizodi TV Justice u fokusu su Dodikove međunarodne veze koje gradi s desničarskim i proruskim političarima širom svijeta, sam, ali i uz pomoć Aleksandra Vučića.
Milorad Dodik je mogao slaviti u noći kada su objavljeni rezultati prvog kruga izbora u Francuskoj gdje su desničari, vođeni Marine Le Pen, krajem juna odnijeli pobjedu. Godinama je gradio prijateljstva s njima, pa su dvojica članova Nacionalnog okupljanja iz svečane lože uz Dodika posmatrali paradu tokom neustavnog Dana Republike Srpske 2022. godine.
Kada u drugom krugu izbora desničari nisu zadržali prednost, Dodik je odlučio pobjedu čestitati francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu.
Tokom ljeta i sam je putovao u Pariz da izgradi nove veze s francuskim parlamentarcima. Njegov najveći politički saveznik Aleksandar Vučić nedavno je s Macronom dogovorio kupovinu 12 francuskih aviona za gotovo više od pet milijardi maraka.
Uz druga savezništva koja već ima, naklonost iz Francuske smanjila bi pritisak, ali Dodik sada gleda u Washington, gdje se u novembru održavaju predsjednički izbori. Još krajem prošle godine Dodik je rekao da mu je žao što nije proglasio nezavisnost Republike Srpske kada je Donald Trump osvojio svoj prvi predsjednički mandat 2016. godine.
“Ali ako bi Tramp ponovo pobijedio, mislim da ne bih oklijevao”, rekao je za TV Prva iz Srbije.
Dodik je godinama pod sankcijama SAD-a. On ih je ismijavao sve donedavno, kada su banke zbog sankcija počele da zatvaraju račune pojedincima, ali i firmama u Republici Srpskoj. Dodik nije uspio pronaći rješenje, pa je nekoliko firmi zatvoreno.
Zbog toga u posljednjih nekoliko sedmica on i ljudi oko njega otvoreno govore da se nadaju Trumpovoj pobjedi, tvrdeći da bi on ukinuo američke sankcije.
U Beogradu već ulažu u prijateljstvo s Trumpom. Nedavno je objavljeno da bi zgrada Generalštaba JNA u Beogradu, koju su 1999. godine uništile NATO snage tokom bombardiranja Srbije, mogla biti pretvorena u novu građevinu, a posao povjeren Trumpovom zetu.
“Trump nije čovek koji će to mnogo vrednosno razmatrati”, smatra poslanik u Skupštini Srbije Nebojša Novaković.
“Ako postoji interes da se obezbedi protok novca ili kapitala s ovog prostora, taj čovjek će sići s liste sankcioniranih, i u tom smislu to jesu kompatibilni interesi”, dodaje on.
Trump je već bio predsjednik i nije sklonio ime Milorada Dodika s liste sankcija, ali ovaj put bi moglo biti drugačije, smatra Kurt Bassuener, osnivač i saradnik pri Vijeću za politiku demokratizacije.
“BiH je dobro prošla kada je Trump prvi put bio predsjednik. Imamo razloga da vjerujemo, imajući u vidu naklonost Vučiću, da bi postojalo razumijevanje za ideju da je Bosna i Hercegovina propala i nemoguća država, te da bi možda trebala biti podijeljena”, kaže Bassuener.
Ta se naklonost, smatra Bassuener, može kupiti, a Vučić zna kako se to radi.
Sjedište Generalštaba Vojske Jugoslavije u Beogradu je uništeno prije 25 godina tokom NATO-ovog bombardiranja. Danas bi je mogao kupiti Jared Kushner, zet Donalda Trumpa.
Ključnu ulogu u poslu mogao bi imati Richard Grenell, bivši ambasador SAD-a u Njemačkoj i predsjednikov izaslanik za pregovore između Srbije i Kosova.
“Nikada nije napustio Balkan. On je jedan od medijatora dogovora Jareda Kushnera, Trumpovog zeta”, kaže Bassuener.
Analitičari u SAD-u vjeruju da bi, u slučaju Trumpove pobjede, Grennel imao značajnu poziciju.
Dodik i sam pokušava da se približi ljudima iz Trumpove administracije. Sredinom augusta se pohvalio da je u Beču bio na skupu podrške Trumpu. Na skupu je bio i Grenell.
Autokratske vođe širom svijeta također se nadaju pobjedi Trumpa. Beogradski novinar Slobodan Georgiev kaže da je Trump izuzetno drag i Vladimiru Putinu.
“Zašto je Trump toliko drag Rusiji? Zato što on kaže – mi hoćemo da se zatvorimo, hoćemo da napravimo zid – a Rusija bi rekla samo napred, molim te, da te ne gledamo ovde, da možemo da raditi šta hoćemo”, kaže Georgiev.
Trump demokratske zemlje tretira kao izvršitelje američke volje, a pregovara s onima koji su američki neprijatelji ili američki konkurenti, objašnjava Božo Kovačević, bivši ambasador Hrvatske u Rusiji.
“Zbog toga Putin računa da je Trump bolji predsjednik, sa stajališta interesa Ruske Federacije, jer s njim Rusija može pregovarati, ne očekujući da će, kao preduvjet za postizanje bilo kakvog dogovora, Trump postaviti zahtjeve koji se tiču unutarnje politike u Rusiji”, kaže Kovačević.
"Svuda u Evropi rastu snage koje su više otvorene prema srpskom narodu, Srbiji i Republici Srpskoj, i Mađarska više u tome nije usamljena", rekao je u julu šef misije BiH u Evropskoj uniji Obrad Kesić, prenio je RTRS.
On je naglasio značaj savezništva s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom kao i podrške iz Slovačke, ali i govorio o naklonosti francuskih političara i partnerstvu s Austrijom.
Kesić je otvoreno rekao da se nada nastavku trenda porasta suverenističkih i antiglobalističkih snaga u Evropi.
Dodik pokušava da se poveže sa što više njih, smatra zagrebački politički analitičar Denis Avdagić koji godinama prati Dodikove i političke poteze Aleksandra Vučića.
“To povezivanje njemu garantira da ne dođe pod i sankcije Europske unije. Kada bi se to dogodilo, on bi bio u potpunosti zatvoren, jer nakon toga bi mu vrlo vjerojatno okrenuo leđa i sam Vučić”, smatra Avdagić.
Ali svi oni imaju nešto što ih ujedinjuje – sanjaju jednu drugačiju Evropu, misli Borislav Stefanović, potpredsjednik Partije slobode i pravde u Srbiji.
“Vučić ne govori javno, ali on sanja jednu novu Evropu u kojoj će biti populistički autokratski lideri koji će pitanje lične sigurnosti, pitanje ekonomskog i socijalnog napretka, potpuno uništiti i staviti se na nivou identiteta”, kaže Stefanović.
“Najveću zamerku bih dao ovim ovdje vlastima, što znaju u čemu učestvuju, što znaju da svet za pet godina može da bude drastično drugačije mesto, lošije ukoliko bi se ostvarili enormni uspesi njihovih trenutnih partnera, a koji još nisu zauzeli najveću moguću poziciju”, kaže Novaković.
Dodik i Vučić nisu odgovorili za zahtjeve za razgovor za TV Justice.
