Linkovi

Analize i istraživanja

Bidenova reakcija na oslobađanje Trumpa u Senatu

Joe Biden

Predsjednik Sjedninjenih Američkih Država (SAD) Joe Biden izjavio je da je oslobađanje od krivice bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa u Senatu za podsticanje nasilja u Washingtonu podsjetnik da je demokratija "krhka" i da je svaki Amerikanac dužan da brani istinu.

"Ovo tužno poglavlje u našoj istoriji podsjeća nas da je demokratija krhka i da uvijek moramo da budemo na oprezu", naveo je Biden u saopštenju objavljenom nekoliko časova nakon što u Senatu nije ostvarena dvotrećinska većina koja je bila neophodna da bi Trump bio proglašen krivim.

"Nasilju i ekstremizmu nije mjesto u Americi i svako od nas ima dužnost i odgovornost, posebno kao lideri, da branimo istinu i pobijedimo laži", rekao je Biden.

Biden je napomenuo da je 57 senatora, uključujući i rekordnih sedam predstavnika Republikanske stranke, glasalo za opoziv bivšeg predsjednika.

"Iako konačno glasanje nije dovelo do osuđujuće presude, suština optužbe nije sporna", rekao je Biden.

Prema njegovim riječima, čak i oni koji su se izjasnili da Trump nije kriv znaju da se suština optužbe nije promijenila, a to je da je bivši predsjednik kriv "za sramotno zanemarivanje dužnosti" i da snosi "moralnu odgovornost za izazivanje nasilja".

On je naglasio da pritom misli na policajca Briana Sicknicka koji je poginuo tokom upada u zgradu Kongresa 6. januara i ostale koji su tada izgubili život.

Američki predsjednik je pohvalio hrabrost onih koji su pokušali da zaštite integritet demokratije, uključujući demokrate i republikance, zvaničnike izbornih tijela, izabrane predstavnike i radnike na izborima.

Trump poručuje da je "njegov pokret tek počeo"

Donald Trump
Donald Trump

Poslije odluke Senata, bivši predsjednik Donald Trump se zahvalio svojim advokatima i senatorima koji su glasali da ga oslobode optužbi.

On je saopštio da je suđenje u Senatu bilo još jedna faza u "najvećem lovu na vještice u istoriji zemlje". Trumpovo saopštenje objavljeno je nakon što ga je Senat oslobodio optužbi na drugom suđenju za opoziv.

Ne pokazujući nikakvo kajanje zbog događaja 6. januara, bivši predsjednik je u saopštenju poručio i da je "njegov pokret tek počeo."

Senat je oslobodio bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa optužbe za "podsticanje pobune" 6. januara kada su njegove pristalice upale u zgradu Kongresa u trenutku kada je ovo telo verifikovalo rezultate predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Biden.

Da je Trump kriv glasalo je 57 senatora, među njima i sedam republikanaca, dok je 43 bilo protiv. Za osudu Trumpa bila je potrebna dvotrećinska većina, odnosno da se 17 republikanskih pridruži 50 demokratskih senatora.

To znači da Trump može u budućnosti da se opet kandiduje za predsjednika.

See all News Updates of the Day

Ko će pobijediti na njemačkim izborima i naslijediti Angelu Merkel?

Ko će pobijediti na njemačkim izborima i naslijediti Angelu Merkel?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:31 0:00

Biden i Johnson u Bijeloj kući razgovarali klimatskim promjenama, trgovini i putovanju vozom

Susret predsjednika SAD Joea Bidena i premijera Velike Britanije Borisa Johnsona u Bijeloj kući, 21. septembar 2021 (Foto: AP/Alex Brandon)

Predsjednik SAD Joe Biden i premijer Velike Britanije Boris Johnson razgovarali su o opasnostima od klimatskih promjena, ali i šalili u vezi sa putovanjima vozom tokom susreta u Ovalnoj kancelariji čiji je cilj bio da se naglasi savezništvo dvije zemlje.

Britanski premijer je svojevremeno bio zabrinut da bi njegov prisan odnos sa Bidenovim prethodnikom Donaldom Trumpom mogao da naškodi odnosima sa aktuelnom administracijom, ali dvojica lidera su kako izgleda u dobrim odnosima.

Biden je Johnsonu rekao da jedva čeka da dođe u Veliku Britaniji na konferenciju Ujedinjneih nacija o globalnom zagrijavanju kasnije ove godine.

"Potrebni ste nam tamo", rekao je Johnson Bidenu.

"Svakako ćemo biti tamo", odgovorio je američki predsjednik i dodao: "Uz zvona, kako kažu".

Klimatska konferencija UN COP26, koja počinje krajem oktobra u Glasgowu smatra se ključnim trenutkom za svijet da zaustavi globalno zagrijavanje. Od kada je Biden preuzeo položaj, SAD su obnovile svoja obećanja da smanje emisiju gasova koji izazivaju efekat staklene bašte i zarekle se da će finasirati projekte koji se bore protiv klimatskih promjena.

"Sjajno je vidjeti da SAD zaista pojačavaju napore i počinju da vode, zaista zaista vode", rekao je Johnson.

Trump, Bidenov republikanski prethodnik, povukao je SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma. Biden, demokrata, vratio je zemlju pod okrilje tog međunarodnog sporazuma čim je preuzeo položaj u januaru ove godine.

Predsjednik Biden također je najavio da će sa Johnsonom tokom sastanka razgovarati o trgovini. Britanija veoma želi da postigne trgovinski sporazum sa najvećom svjetskom ekonomijom.

"Razgovaraćemo o trgovini malo i moraćemo da to riješimo", rekao je Biden.

Johnson je u Washington, na susret sa Bidenom u Bijeloj kući, doputovao vozom iz New Yorka, gde je prisustvovao Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

"Obožavaju vas", rekao je britanski premijer američkom predsjedniku, naizgled misliće na osoblje američke željeznice.

"Pa i trebalo bi", odgovorio je uz smijeh Biden, koji je više od 30 godina redovno išao vozom iz Delawarea za Washington i nazad.

Johnsonov tim smatra posjetu Washingtonu velikim trijumfom i potvrdom da Velika Britanija može da bude uspješna na svjetskoj sceni i poslije izlaska iz Evropske unije prošle godine.

Susret se odigrava u trenutku spora SAD sa Francuskom, u kojem je Britanija imala ključnu ulogu. Nedavni dogovor SAD i Britanije sa Australijom o kupovini podmornica negativno je uticao na Francusku, koja je zato povukla svoje ambasadore iz SAD i Australije i otkazala susret ministara odbrane sa Britanijom.

Dobri odnosi dvojice lidera nisu bili garantovani. Biden, tada potpredsjednik u administraciji Baracka Obame, naljutio se 2016. kada je Johnson rekao da se Obama protivi izlasku Britanije iz Evropske unije jer je "polu Kenijac".

Međutim, dvojica lidera prijateljski su se susreli na sastanku G-7 u junu, i djelovalo je da su u dobrim odnosima u Ovalnoj kancelariji, oslovljavajući jedan drugog imenima.

Uprkos tome, Bijela kuća nije se složila da se poslije sastanka održi formalna konferencija za novinare, a britanski lider iznenadio je zvaničnike kada je prihvatio da odgovori na pitanja novinara prisutnih u Ovalnoj kancelariji.

Johnson je prozvao dvoje novinara iz Velike Britanije, dok Biden nije prozvao nijednog. Novinari su potom izvedeni iz kancelarije, uz glasne povike predstavnika za medije Bijele kuće.

Za Veliku Britaniju veoma je važan trgovinski sporazum poslije Brexita, a Johnson je primjetio da je američka vlada ukinula zabranu uvoiza britanskog piva, koja je uvedena poslije izbijanja bolesti ludih krava.

"A radićemo i na jagnjetini, takođe", zaključio je Biden.

Talibani tvrde da nema Al-Kaide i Islamske države u Afganistanu

Portparol Talibana Zabihula Mudžahid na konferenciji za novinare u Kabulu, 31. august 2021.

Talibani u Afganistanu odbacili su kao "neosnovanu propagandu" strahovanje Sjedinjenih Država da su Al-Kaida, ili ekstremisti povezani sa terorističkom grupom Islamska država, i dalje prisutni u toj zemlji. 

Portparol talibana Zabihula Mudžahid minimalizovao je tu prijetnju na konferenciji za novinare u Kabulu, samo nekoliko dana pošto je regionalna ispostava Islamske države - ISIS-K - preuzela odgovornost za seriju bombaških napada tokom vikenda, čija su meta bili talibanski borci u istočnoj pokrajini Nangarhar.

Američki obavještani zvaničnici su nedavno upozorili da se Al-Kaida i operativci Islamske države vraćaju u Afganistan, ohrabreni nakon što su talibani, islamisti, došli na vlast prije pet nedjelja.

Portparol Talibana osudio je bombaške napade u Nangarharu. Rekao je da je njegova vladajuća, islamistička grupa riješena da zaustavi nasilje i da ne vidi ISIS-K kao značajnu prijetnju.

“I sami ćete vidjeti da će to biti posljednji napadi koje su izvršili, i neće moći da ih sprovode u budućnosti", rekao je.

Mudžahid je iznio tvrdnju da ekstremisti koji operišu u Afganistanu u ime ISIS-K, nemaju veze sa borcima u Siriji i Iraku.

"Daeš (Islamska država) nema fizičko prisustvo ovdje, ali je moguće da su neki ljudi, koji su rođeni Afganistanci, usvojili ideologiju Daeša, koja nije popularna niti je podržavaju Afganistanci", rekao je.

ISIS-K je takođe preuzeo odgovornost za samoubilački bombaški napad na aerodromu u Kabulu prošlog mjeseca, u kome je ubijeno 13 američkih vojnika i skoro 170 afganistanskih civila.

Al-Kaida u Afganistanu

Zamjenik direktora Centralne obavještajne agencije (CIA), David Cohen, je prošle nedjelje izjavio da SAD "već počinju da vide nagovještaje potencijalnog kretanja Al-Kaide ka Afganistanu".

"Međutim, još je rano", rekao je Cohen na panel diskusiji na obavještajnom samitu nadomak Washingtona. Upozorio je da bi Al-Kaida mogla da se ponovo formira za manje od godinu dana. "Jasno, pomno ćemo motriti", rekao je.

Međutim, Mudžahid je odbacio te navode.

"Zabrinutost zbog prisustva stranih ekstremista i bilo koga povezanog sa Al-Kaidom je pogrešno i izražava se samo radi propagande. Ne vidimo nikoga u Afganistanu ko ima bilo kakve veze sa Al-Kaidom", rekao je portparol talibana.

"Dali smo obećanje svijetu i Americi da nećemo nikome dozvoliti da koristi tlo Afganistana da bi prijetilo ili naudilo bilo kojoj zemlji. To je principijelan stav i mi ga se striktno pridržavamo jer je također u interesu Afganistanaca", dodao je Mudžahid.

Talibanski borci u pokrajini Pandžšir, 8. septembra 2021.
Talibanski borci u pokrajini Pandžšir, 8. septembra 2021.

Muški kabinet Talibana

Mudžahid je održao konferenciju za novinare prije svega da bi saopštio proširenje sastava prelazne vlade talibana, koja je formirana prije dvije nedelje, ali nije imenovao nijednu ženu u kabinet koji ima oko 60 članova.

Iznio je tvrdnju da vlada Talibana predstavlja sve etničke zajednice u Afganistanu, navodeći da će žene biti dio kabineta u kasnijoj fazi, ali nije rekao kada. Portparol je ponovo pozvao Ujedinjene nacije, SAD, Evropsku uniju i druge zemlje, kao i susjede Afganistana, da priznaju vladu u Kabulu.

Nekoliko važnih članova talibanskog kabineta su, međutim, na "crnoj listi" SAD i UN kao članovi terorističkih organizacija, što ih spriječava da imaju direktne odnose sa Kabulom.

EU uz Macrona dok se spor Francuske, SAD i Britanije zaoštrava

Francuski predsjednik Emmanuel Marcon

Odluka Australije da otkaže kupovinu 12 francuskih podmornica na dizel-električni pogon, u vrijednosti od 66 milijardi dolara, i umjesto toga kupi najmanje osam tehnološki naprednijih, nuklearnih podmornica od Britanije i Amerike, i dalje ima veliki odjek u Evropi, gdje su francuski zvaničnici uzrujani zbog poteza koji su doživjeli kao izdaju od strane Londona i Washingtona.

Nema mnogo nagovještaja da će se spor skoro stišati.

Lideri Evropske unije podržali su Francusku u sporu zbog odluke Canberre da odustane od dogovora sa Francuzima i potpiše trilateralni Azijsko-pacifički bezbjednosni pakt, poznat kao AUKUS, sa Sjedinjenim Državama i Britanijom - što je savez koji upadljivo isključuje Pariz.

Predsjednik Joe Biden u društvu australijskog premijera Scotta Morrisona, sluša britanskog premijera Borisa Johnsona kako govori o novoj bezbjednosnoj inicijativi, 15. septembra 2021.
Predsjednik Joe Biden u društvu australijskog premijera Scotta Morrisona, sluša britanskog premijera Borisa Johnsona kako govori o novoj bezbjednosnoj inicijativi, 15. septembra 2021.

Govoreći poslije sastanka šefova diplomatije EU u New Yorku na marginama zasedanja Generalne skupštine UN-a, evropski komesar za spoljnu politiku Josep Borrell ​izjavio je da su ministri spoljnih poslova izrazili "jasnu solidarnost sa Francuskom".

Borrell je kritikovao Washington i London, navodeći da je "više saradnje, više koordinacije a manje fragmentacije" potrebno među zapadnim silama u indijsko-pacifičkom regionu, gdje je Kina velika sila u usponu i izaziva zabrinutost svojih susjeda. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen​ izjavila je za američku kablovsku mrežu CNN: "Jedna od naših članica je tretirana na neprihvatljiv način. Želimo da saznamo šta se dogodilo i zašto."

Bijes Francuza

Prošle nedjelje, Francuska je opozvala svoje ambasadore u Canberri i Washingtonu - što je bila dramatična demonstracija gnjeva Pariza. Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Yves Le Drian​, koji je optužio američkog predsjednika Joea Bidena da nastavlja "unilateralizam, nepredvidljivost i brutalnost" svog prethodnika Donalda Trumpa, i dodao da nema namjeru da se sastane sa američkim kolegom Antonijem Blinkenom u New Yorku.

Šef francuske diplomatije Jean-Yves Le Drian
Šef francuske diplomatije Jean-Yves Le Drian

"Lično, ne namjeravam da se sastajem sa državnim sekretarom Blinkenom", rekao je novinarima Le Drian. Francuzi također izbjegavaju da preciziraju kada će predsjednik Emmanuel Macron telefonom razgovarati sa Bidenom.

Francuska tvrdi da je Australija nije konsultovala o planu da odustane od kupovine koju su Francuzi svojevremeno nazvali "dogovorom vijeka".

Australija odgovara da je mjesecima iznosila svoje primjedbe na sporazum sa Parizom, koji je postignut 2016. Australijski političari naglašavaju da su francuski podugovarači značajno kasnili u poslu.

"Ovo je od prvog dana bila farsa", rekao je Stephen Conroy​, bivši australijski senator, za australijsku stanicu Sky News. "Ovo je bio dogovor osuđen na propast."

Francuski zvaničnici navode da su tek prošle nedjelje informisani u pisanoj formi, samo nekoliko sati prije nego što su Britanija, SAD i Australija objavile sporazum poslije koga će Australija postati tek sedma država na svijetu sa flotom podmornica na nuklearni pogon.

Pitanje pouzdanosti Francuske

Dok odluka Australije suštinski počiva na vojnoj procjeni Canberre o njenim potrebama u indopacifičkom regionu, isključivanje Francuske iz trilateralnog odbrambenog pakta mnogo toga otkriva o anglo-američkim sumnjama u pouzdanost Francuske kao partnera, kažu neki bivši zapadni ministri spoljnih poslova i odbrane, kao i pojedine diplomate.

Američka podmornica prve klase USS Illinois (SSN 786) vraća se u bazu Pearl Harbor- Hickam, 13. septembra 2021.
Američka podmornica prve klase USS Illinois (SSN 786) vraća se u bazu Pearl Harbor- Hickam, 13. septembra 2021.

U vojnim krugovima u Washingtonu i Londonu, Francuska se često vidi kao prijatelj/neprijatelj, previše spreman da stekne komercijalnu i diplomatsku prednost u odnosu na SAD i Britaniju, kao i zemlja sa nezavisnim načinom razmišljanja zbog kojeg može da bude nepredvidljiva kao vojni saveznik, što datira još od odluke generala Charlesa De Gaullea​ iz 1966. da Francusku naglo povuče iz NATO-a.

Bivši britanski ministar spoljnih poslova Jeremy Hunt​ optužio je Francusku u utorak da pokušava da sjedi na dvije stolice - tako što učestvuje u savezu koji predvode SAD dok se, na drugoj strani, zalaže za alternativnu evropsku odbranu koju bi sama predvodila, i podržava investicioni dogovor EU sa Kinom koji Pekingu pruža bolji pristup jedinstvenom evropskom tržištu od onog koji je dobila Britanija poslije Brexita.

Drugi bivši britanski šef diplomatije Willam Hague​, iznio je tvrdnju da "sitničava francuska reakcija na gubitak velikog vojnog ugovora ne izaziva mnogo simpatija", dodajući da "Pariz ne bi oklijevao da učini isto da je bio na drugoj strani".

Međutim, Hague je dodao da, kako se inicijativa AUKUS razvija mimo podmornica i prelazi u oblasti kao što je vještačka inteligencija, treba da bude otvorena za druge zemlje kao što je Kanada, ili saveznike iz Evrope kao što je Francuska.

Međutim, analitičar Olivier Guitta​, direktor GlobalStrat, međunarodne bezbjednosne konsultantske firme u Londonu, vjeruje da je Washington i London trebalo da budu veće diplomate, i umjesto što su iznenadili Pariz, da je trebalo da konsultuju Francuze i ponude im udio u novom sporazumu.

Evropski sud: Rusija odgovorna za smrt Litvinjenka

Mural sa likom bivšeg agenta KBG-a Aleksandra Litvinjenka.

Evropski sud za ljudska prava presudio je da je Rusija odgovorna za ubistvo bivšeg agenta KGB-a Aleksandra Litvinjenka, koji je 2006. umro poslije trovanja polonijumom.

Kritičar Kremlja umro je u 43. godini u Londonu, nekoliko nedjelja pošto je popio čaj sa polonijumom u hotelu Milenijum. Za napad je Velika Britanija odavno krivila Rusiju.

Evropski sud za ljudska prava je zaključio da je Rusija odgovorna za to ubistvo. Kremlj je oduvijek negirao umiješanost u Litvinjenkovu smrt.

Istraga koju je 2016. sprovela Velika Britanija pokazala je da je ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio akciju trovanja Litvinjenka.

Također je utvrđeno da su likvidaciju izvršili bivši agent KBG-a Andrej Lugovoj i Dmitrij Kovtun, a da je osmislila Federalna sigurnosna služba, nasljednica KGB. Oni su negirali krivicu.

Sa tim nalazima se saglasio i Evropski sud za ljudska prava.

"Sud je utvrdio da su, izvan svake sumnje, ubistvo izveli gospodin Lugovoj i gospodin Kovtun. Planiranje ove kompleksne akcije, nošenje otrova, putovanja i brojni pokušaji da ga otruju, dokazuju da je Litvinjenko duže vrijeme bio meta", navodi se u presudi.

Također se navodi da se Moskva nije potrudila da dokaže svoje navode da su dvojica Rusa odmetnici i da su djelovali nezavisno od Kremlja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG