Linkovi

Najnovije

update

Bivši predsjednik oslobođen u Senatu

Američki senat glasa za oslobađanje bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Američki senat glasa za oslobađanje bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Demokrate su ishod senatskog suđenja nazvale sramotom, dok je sam Trump rekao da je njegov pokret tek počeo.

Američki Senat oslobodio je optužbi bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koga je Predstavnički dom 13. januara opozvao po navodima za podsticanje pobune njegovih pristalica.

Da bi Trump bio osuđen bila je potrebna dvotrećinska većina. 57 senatora glasalo je da je Trump kriv, što znači da se demokratskim senatorima pridružilo sedmoro republikanskih kolega, dok je 43 senatora glasalo da se predsjednik oslobodi optužnice.

Među republikancima, za presudu "kriv" glasali su sentori Richard Burr iz Sjeverne Karoline, Bill Cassidy iz Louisiane, Susan Collins iz Mainea, Lisa Murkowski iz Alaske, Mitt Romney iz Utaha, Ben Sasse iz Nebraske i Patrick Toomey iz Pennsylvanije.

Nakon glasanja, vođa demokratske većine u Senatu, Chuck Schumer, izjavio je da će 6. januar ostati upisan kao "dan sramote" u američkoj istoriji, a da će glasanje da se oslobodi Donald Trumpa "ostati upisano kao sramno glasanje u istoriji američkog Senata."

Pozdravio je sedmoro republikanaca koji su se pridružili demokratama i glasali da je predsjednik kriv. Schumer je izjavio da će dan upada u Capitol biti Trumpovo "konačno, užasno naslijeđe", i da "mrlje njegovih postupaka" nikada neće biti izbrisane.

Demokratski menadžeri za opoziv - kongresmeni David Cicilline, Eric Swalwell, Jamie Raskin i Joe Neguse izlaze iz sale Senata, 13. februara 2021.
Demokratski menadžeri za opoziv - kongresmeni David Cicilline, Eric Swalwell, Jamie Raskin i Joe Neguse izlaze iz sale Senata, 13. februara 2021.

A nakon što je glasao da se bivši predsjednik oslobodi otpužbi, lider senatskih republikanaca Mitch McConnell izjavio je da "nema sumnje" da je Trump "praktično i moralno odgovoran za provociranje" napada na Kongres.

McConnell je dodao da nije glasao da se osudi Trump jer on "ustavno nije mogao da se osudi kao bivši predsjednik". McConnell je, međutim, rekao i da proces u Senatu nije kraj i nagovijestio da bi Trumpu moglo da se sudi na krivičnim i građanskim sudovima, kao običnom građaninu.

Trump: Lov na vještice

Poslije odluke Senata, bivši predsjednik Donald Trump se zahvalio svojim advokatima i senatorima koji su glasali da ga oslobode optužbi. On je saopštio da je suđenje u Senatu bilo još jedna faza u "najvećem lovu na vještice u istoriji zemlje". Trumpovo saopštenje objavljeno je nakon što ga je Senat oslobodio optužbi na drugom suđenju za opoziv. Ne pokazujući nikakvo kajanje zbog događaja 6. januara, bivši predsjednik je u saopštenju poručio i da je "njegov pokret tek počeo."

U svojim završnim argumentima, demokrate su ponovo iznijele tvrdnju da je Trump odgovoran za smrtonosne događaje 6. januara. "Zloupotrijebio je položaj svrstajući se na stranu pobunjenika u skoro svakoj instanci, umjesto da stane na stranu Kongresa SAD i stranu Ustava", poručio je kongresmen Jamie Raskin iz savezne države Maryland.

Michael van der Veen, odvjetnik Donalda Trumpa
Michael van der Veen, odvjetnik Donalda Trumpa

Trumpov advokat Michael Van Der Veen energično je demantovao tvrdnje da Trump snosi odgovornost za nasilje u Capitolu, navodeći da nema dokaza da je bivši predsjednik namjeravao da svojim riječima podstakne pobunu ili dovede do pokušaja smjene vlade.

Nagovijestio je da su demokrate koje sada osuđuju nasilje u suštini podržavale građanske nerede za vrijeme rasnih protesta prošlog ljeta. "Kao nacija moramo da se zapitamo – kako smo stigli do trenutka gdje su nemiri i pobune i nasilje tako učestali", rekao je van der Veen. "Do toga su doveli mjeseci u kojima su politički lideri i medijske ličnosti, žedni rejtinga, glorifikovali gradjansko nasilje i osuđivali razumne mere sprovođenja zakona nepohodne da se smiri nasilna rulja."

See all News Updates of the Day

Novi tajvanski predsjednik poziva Kinu da prestane s prijetnjama

Ceremonija inauguracije novog predsjednika Tajvana Lai Ching-tea u zgradi Predsjedničke kancelarije u Tajpeju
Ceremonija inauguracije novog predsjednika Tajvana Lai Ching-tea u zgradi Predsjedničke kancelarije u Tajpeju

Tajvanski predsjednik Lai Ching-te zatražio je u ponedjeljak od Kine da prekine svoje vojne i političke prijetnje, rekavši u svom inauguracijskom govoru da je mir jedini izbor i da Peking mora poštovati izbor tajvanskog naroda.

Lai je, obraćajući se okupljenima ispred predsjedničke kancelarije iz japanske kolonijalne ere u centru Tajpeja, ponovio poziv na pregovore s Kinom, koja na ponosno demokratsko ostrvo gleda kao na svoju teritoriju i nikada se nije odrekla upotrebe sile kako bi ga stavila pod kontrolu Pekinga .

Takođe želim da apelujem na Kinu da prestane politički i vojno zastrašivati Tajvan i da preuzme globalnu odgovornost sa Tajvanom da naporno radi na održavanju mira i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza i u regionu, kako bi se osiguralo da svijet bude bez straha od izbijanja rata", rekao je on.

"Također želimo ovo objaviti svijetu: Tajvan ne čini ustupke po pitanju demokratije i slobode. Mir je jedina opcija, a prosperitet je naš cilj za dugoročni mir i stabilnost."

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova, upitano o inauguraciji, reklo je da je nezavisnost Tajvana "slijepa ulica" i da je bez obzira pod kojim zastavom, secesija osuđena na propast.

Kina je Laija više puta nazivala "separatistom" koji je rizikovao rat uoči njegovog izbora u januaru.

Tajvan je suočen sa pritiskom Kine, uključujući redovne aktivnosti vazduhoplovstva i mornarice u blizini ostrva, od pobjede na izborima Laija (64), koji je nadaleko poznat pod svojim engleskim imenom William.

Lai, koji je preuzeo dužnost od Tsai Ing-wen, budući da je bio njen potpredsjednik u protekle četiri godine, rekao je da ljudi moraju biti realistični u pogledu prijetnje i da Tajvan mora pokazati svoju odlučnost da se brani.

Sugrađani, imamo ideal da težimo miru, ali ne smijemo imati iluzije”, rekao je. “Prije nego što Kina odustane od upotrebe sile za invaziju Tajvana, građani moraju razumjeti ovo: čak i ako prihvatimo sve kineske zahtjeve i odustanemo od našeg suvereniteta, ambicija Kine da pripoji Tajvan neće nestati.”

Lai je dobio glasan aplauz nakon što je ponovio da Republika Kina - službeni naziv Tajvana - i Narodna Republika Kina "nisu podređene jedna drugoj".

Tajvansko ministarstvo odbrane je u svom dnevnom izvještaju u ponedjeljak o kineskim vojnim aktivnostima u prethodna 24 sata navelo da je šest kineskih aviona prešlo srednju liniju Tajvanskog moreuza, koja je ranije služila kao nezvanična granica, ali Kina kaže da ne priznaje.

Najmanje jedna od letjelica stigla je na 43 nautičke milje (80 km) od sjevernog tajvanskog lučkog grada Keelunga, prema karti koju je dostavilo ministarstvo. Ovakvi upadi postali su relativno česti posljednjih godina.

Ceremoniji prisustvuju bivši američki zvaničnici koje je poslao predsjednik Joe Biden, poslanici iz zemalja uključujući Japan, Njemačku i Kanadu, te čelnici nekih od 12 zemalja koje održavaju formalne diplomatske veze s Tajvanom, kao što je predsjednik Paragvaja Santiago Pena.

Američki državni sekretar Antony Blinken čestitao je Laiju, rekavši da se Sjedinjene Države raduju saradnji s njim "na unapređenju naših zajedničkih interesa i vrijednosti, produbljivanju naše dugogodišnje neslužbene veze i održavanju mira i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza".

Tajvanski borbeni avioni letjeli su u formaciji iznad Tajpeja nakon Laijevog govora.

Na kraju ceremonije, Lai i potpredsjednik Hsiao Bi-khim, bivši de facto ambasador Tajvana u Sjedinjenim Državama, predvodili su publiku u pjevanju uz pop pjesme dok su plesali na pozornici s ostalim izvođačima.

Lai je nosio ljubičastu kravatu, koja je predstavljala leptira porijeklom s Tajvana, i žutu iglu na reveru od cvijeća gorušice, uobičajene biljke na poljima širom ostrva.

Dobio je pečate koji simboliziraju njegovu predsjedničku moć od predsjednika parlamenta, uključujući pečat Republike Kine i pečat časti, oba donesena na Tajvan nakon što je republikanska vlada pobjegla na Tajvan 1949. nakon što je izgubila kineski građanski rat od komunista Mao Cedunga.

Kasno u nedjelju, široko čitani kineski državni list Global Times rekao je da bi Lai mogao postati "sve provokativniji" kada preuzme dužnost.

"Dakle, dugoročno gledano, stanje odnosa između tjesnaca neće biti optimistično", navodi se u online komentaru.

Laijevi domaći izazovi također su veliki, s obzirom da je njegova Demokratska progresivna partija (DPP) izgubila svoju parlamentarnu većinu na januarskim izborima.

U petak su poslanici udarali, gurali i vrištali jedni na druge u ogorčenom sporu oko parlamentarnih reformi koje opozicija podržava. U utorak bi moglo biti više borbi kada poslanici nastave svoje rasprave.

Evropske grupe ekstremne desnice u nezvaničnoj kampanji za EU izbore

Santiago Abascal, vođa španske krajnje desničarske stranke Vox, gestikulira dok drži govor tokom stranačkog skupa u Madridu, Španija, 19. maja 2024.
Santiago Abascal, vođa španske krajnje desničarske stranke Vox, gestikulira dok drži govor tokom stranačkog skupa u Madridu, Španija, 19. maja 2024.

Europske krajnje desničarske političke stranke neslužbeno su u nedjelju pokrenule svoju kampanju za izbore za Evropsku uniju u Španiji sa snažnim porukama protiv ilegalnih migracija i klimatske politike bloka, istovremeno izjavljujući svoju podršku Izraelu u njegovom ratu protiv Hamasa.

Liderka francuske stranke Nacionalni skup Marine Le Pen i premijer Italije Giorgia Meloni pokušali su okupiti glasače na događaju koji je organizirala španska krajnje desničarska stranka Vox u Madridu uoči parlamentarnih izbora u Evropskoj uniji od 6. do 9. juna. Analitičari kažu da bi glasanje u 27 zemalja bloka moglo da dovede do snažnog uspona krajnje desnice.

U završnoj smo fazi da 9. jun bude dan oslobođenja i nade“, rekao je francuski predsednički kandidat. “Imamo još tri sedmice da ubijedimo naše sunarodnike da izađu i glasaju.

Meloni, čija stranka Braća Italije ima temelje u fašizmu Benita Musolinija, govorila je na španskom putem video konferencije i pozvala mlade da glasaju. "Vi ste jedina moguća budućnost Evrope", rekla im je Meloni.

Odbrana granica EU bila je još jedna glavna tema posljednjeg od dva dana sastanka koji je Vox organizirao u areni na periferiji španjolske prijestolnice.

"Nismo protiv ljudskih prava, ali želimo jake granice u Evropi", rekao je Andre Ventura, lider Chega, stranke koja je ranije ove godine osvojila treći najveći broj poslaničkih mjesta u Portugalu. "Ne možemo nastaviti s ovim masovnim prilivom islamskih i muslimanskih imigranata u Evropu”, dodao je.

Meloni je branila politiku svoje zemlje o postizanju sporazuma s trećim zemljama u pokušaju suzbijanja ilegalne imigracije, dok se Le Pen zalaže za reformu šengenskog prostora — koji omogućava slobodno kretanje ljudi unutar većine granica bloka — tako da „Evropa omogući svakoj zemlji da biraju ko ulazi, a ko napušta njenu teritoriju.

Predsjednik Voxa, Santiago Abascal, pozvao je na jedinstvo krajnje desnice uoči evropskih izbora.

"U susret globalizmu moramo odgovoriti globalnim savezom patriota u odbrani zdravog razuma, ekonomskog prosperiteta, sigurnosti i slobode jer dijelimo prijetnju, a to nas vodi ka solidarnosti", rekao je Abascal.

Glasanje će pokazati da li će politički pomak kontinenta odgovarati zamahu udesno koji se vidi u većem dijelu svijeta od Holandije preko Slovačke do Argentine.

Argentinski novi predsjednik Havier Milei, koji je dočekan kao zvijezda uz skandiranje "Sloboda", posvetio je svoj dugi govor razbijanju socijalizma. Rekao je da je socijalizam “ideologija koja ide direktno protiv ljudske prirode i nužno vodi u ropstvo ili smrt”.

Ne postoji druga moguća sudbina“, rekao je. “Otvoriti vrata socijalizmu znači prizvati smrt”, dodao je.

Pristalice koje su napunile arenu Palacio de Vistalegre navijale su za poruke protiv Evropskog zelenog dogovora i u korist poljoprivrednika, čiji su protesti doveli nekoliko gradova na kontinentu u zastoj u posljednjih mjeseci. Oni su također pozdravili poruku svakog govornika u znak solidarnosti s Izraelom u njegovom ratu u Gazi nakon napada Hamasa 7. oktobra.

Izrael je na sastanku predstavljao njegov ministar za pitanja dijaspore Amichai Chikli.

Sa video ekrana govorili su i mađarski premijer Viktor Orban i bivši premijer Poljske Mateusz Morawiecki.

Tokom događaja, stotine ljevičarskih aktivista demonstrirali su protiv fašizma u centru grada u Madridu.

Ovdje sam jer u Vistalegreu imamo samit mržnje i moramo se boriti protiv fašista“, rekao je Frank Erbroder, poljski aktivista na skupu. "Zabrinut sam jer je Hitler pobijedio, zbog demokratije i mislim da ćemo možda imati istu situaciju."

Ko je bio Ebrahim Raisi, iranski predsjednik koji je poginuo u padu helikoptera?

Predsjednik Ebrahim Raisi prisustvuje ceremoniji otvaranja brane Qiz Qalasi, ili Castel of Girl na azerbejdžanskom, na granici Irana i Azerbejdžana , 19. maja 2024.
Predsjednik Ebrahim Raisi prisustvuje ceremoniji otvaranja brane Qiz Qalasi, ili Castel of Girl na azerbejdžanskom, na granici Irana i Azerbejdžana , 19. maja 2024.

Iranski tvrdolinijaški predsjednik Ebrahim Raisi dugo je viđen kao štićenik iranskog vrhovnog vođe i potencijalni nasljednik njegove pozicije u šiitskoj teokratiji u zemlji.

Vijest o padu njegovog helikoptera po maglovitom vremenu u nedjelju odmah je privukla novu pažnju na lidera, koji se već suočavao sa sankcijama SAD i drugih nacija zbog njegovog učešća u masovnom pogubljenju zatvorenika 1988.

Raisi, 63, je ranije vodio iransko pravosuđe. Neuspješno se kandidirao za predsjednika 2017. protiv Hassana Rouhanija, relativno umjerenog svećenika koji je kao predsjednik postigao nuklearni sporazum Teherana sa svjetskim silama 2015. godine.

Godine 2021. Raisi se ponovo kandidirao na izborima na kojima je svim njegovim potencijalno istaknutim protivnicima zabranjeno da se kandiduju prema iranskom sistemu provjere. On je osvojio skoro 62% od 28,9 miliona glasova, što je najniži odziv u procentima u istoriji Islamske Republike. Milioni su ostali kod kuće, a drugi su poništili glasačke listiće.

Raisi je bio prkosan kada su ga na konferenciji za novinare nakon njegovog izbora pitali o pogubljenjima 1988. godine, kada su se dogodila lažna ponovljena suđenja političkim zatvorenicima, militantima i drugima koja će postati poznata kao "komisije za smrt" na kraju krvavog iransko-iračkog rata.

Nakon što je tadašnji iranski vrhovni vođa ajatolah Ruholah Homeini prihvatio prekid vatre uz posredovanje UN-a, članovi iranske opozicione grupe Mudžahedin-e-Khalk, teško naoružani od Sadama Huseina, upali su preko iranske granice iz Iraka u iznenadnom napadu. Iran je otupio njihov napad.

Suđenja su počela otprilike u to vrijeme, a optuženi su zamoljeni da se identifikuju. Oni koji su odgovorili "mudžahedini" poslani su u smrt, dok su drugi ispitivani o njihovoj spremnosti da "očiste minska polja za vojsku Islamske Republike", prema izvještaju Amnesty Internationala iz 1990. godine. Međunarodne grupe za ljudska prava procjenjuju da je pogubljeno čak 5.000 ljudi. Raisi je bio u komisijama.

SAD Trezor je 2019. godine sankcionirao Raisija "zbog njegovog administrativnog nadzora nad pogubljenjima pojedinaca koji su bili maloljetnici u vrijeme zločina i mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja zatvorenika u Iranu, uključujući amputacije". Pominje se i njegovo učešće u pogubljenjima 1988. godine.

Iranom u konačnici upravlja njegov 85-godišnji vrhovni vođa, ajatolah Ali Khamenei. Ali kao predsjednik, Raisi je podržao obogaćivanje uranijuma u zemlji do nivoa gotovog nivoa oružja, kao i ometanje međunarodnih inspektora kao dio njene konfrontacije sa Zapadom.

Raisi je također podržao napad na Izrael u masovnom napadu u aprilu u kojem je više od 300 dronova i projektila ispaljeno na zemlju kao odgovor na navodni izraelski napad u kojem su ubijeni iranski generali na sjedištu ambasade zemlje u Damasku, Sirija - što je i sama senka koja se širi godinama rat između dvije zemlje.

Takođe je podržao bezbjednosne službe u zemlji dok su se obračunavale sa svim neslaganjima, uključujući i poslije smrti Mahse Amini 2022. i protesta širom zemlje koji su uslijedili.

Višemjesečni sigurnosni udar ubio je više od 500 ljudi, a više od 22.000 je privedeno. U martu je istražno vijeće Ujedinjenih naroda utvrdilo da je Iran odgovoran za "fizičko nasilje" koje je dovelo do Aminine smrti nakon njenog hapšenja jer nije nosila hidžab ili maramu, po želji vlasti.

update

Iranski državni mediji: Predsjednik i ministar vanjskih poslova pronađeni mrtvi na mjestu pada helikoptera

Fotografija olupine helikoptera u kojem su bili Ebrahim Raisi i prateća posada, objavljena u iranskim medijima
Fotografija olupine helikoptera u kojem su bili Ebrahim Raisi i prateća posada, objavljena u iranskim medijima

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi, ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian i drugi zvaničnici pronađeni su mrtvi u ponedjeljak na mjestu pada helikoptera na sjeverozapadu Irana, objavili su državni mediji.

Iranski državni mediji objavili su da se helikopter srušio po lošem vremenu u blizini Jolfe u iranskoj provinciji Istočni Azerbejdžan.

Rekli su da su u helikopteru letjeli predsjednik Raisi, ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian i još dva zvaničnika s događaja neposredno preko granice s Azerbejdžanom, gdje su se sastali s azerbejdžanskim predsjednikom Ilhamom Aliyevim kako bi otvorili hidroelektrične komplekse.

Mapa - Jolfa, grad u iranskoj provinciji Istočni Azerbejdžan.
Mapa - Jolfa, grad u iranskoj provinciji Istočni Azerbejdžan.

Iranski mediji navode da je srušeni helikopter bio jedan od tri koja su prevozila iranske zvaničnike sa događaja, gdje su svečano otvorili hidroelektrične projekte Khoda Afarin i Giz Galasi duž rijeke Aras koja označava granicu između Irana i Azerbejdžana.

Iranski državni mediji izvijestili su u subotu da će Raisi otputovati u pograničnu regiju na ceremoniju svečanosti.

Na fotografiji koju je dostavilo Predsjedništvo Irana vidi se iranski predsjednik Ebrahim Raisi na lokaciji Giz Galasi, treće brane koju su zajedno izgradili Iran i Azerbejdžan na rijeci Aras, 19. maj 2024.
Na fotografiji koju je dostavilo Predsjedništvo Irana vidi se iranski predsjednik Ebrahim Raisi na lokaciji Giz Galasi, treće brane koju su zajedno izgradili Iran i Azerbejdžan na rijeci Aras, 19. maj 2024.

Nakon nesreće, Aliyev je objavio izjavu na platformi X, rekavši da je duboko uznemiren vijestima o padu Raisijevog helikoptera i da se molio, kao i da je Azerbejdžan spreman ponuditi pomoć kao "prijatelj i bratska zemlja".

Iranski mediji navode da spasioci pokušavaju doći do mjesta nesreće pješice zbog magle koja je ograničava vidljivost u tom području.

Na ovoj fotografiji koju je objavila Islamska republika novinska agencija IRNA 19. maja 2024, prikazuje se helikopter u kojem se nalazi iranski predsjednik Ebrahim Raisi kako polijeće na iransku granicu s Azerbejdžanom nakon otvaranja brane Qiz Qalasi, u Arasu.
Na ovoj fotografiji koju je objavila Islamska republika novinska agencija IRNA 19. maja 2024, prikazuje se helikopter u kojem se nalazi iranski predsjednik Ebrahim Raisi kako polijeće na iransku granicu s Azerbejdžanom nakon otvaranja brane Qiz Qalasi, u Arasu.

Iranski ustav kaže da ako predsjednik umre ili postane nesposoban, predsjednika privremeno zamjenjuje prvi potpredsjednik, ulogu koju trenutno ima Mohammad Mokhber, dok se ne održe novi predsjednički izbori u roku od 50 dana.

Uloga predsjednika je podređena iranskom vrhovnom vođi ajatolahu Ali Khameneiju, koji zadržava svoju konačnu vlast nad poslovima u zemlji.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi i predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev posjećuju branu Giz Galasi na granici Azerbejdžana i Irana, 19. maja 2024.
Iranski predsjednik Ebrahim Raisi i predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev posjećuju branu Giz Galasi na granici Azerbejdžana i Irana, 19. maja 2024.

U intervjuu za perzijski servis Glasa Amerike u nedjelju, njemački neovisni iranski novinar i istraživač Reza Talebi rekao je da bi Raisija, ako bi poginuo, iranski islamistički vladari mogli proglasiti mučenikom koji je umro kao rezultat loše igre njihovih glavnih vanjskih neprijatelja, Izraela i Sjedinjenih Država. Nema dokaza o prljavoj igri.

Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je da Washington pomno prati izvještaje o padu iranskog helikoptera.

"U ovom trenutku nemamo daljnjih komentara", rekao je glasnogovornik.

Payam Yazdian, Farhad Poulavi i Masood Farahmand iz perzijske službe Glasa Amerike i šef azerbajdžanske službe Glasa Amerike Asgar Azgarov doprinijeli su ovom izvještaju.

Ukrajina se sprema za "teške borbe". Može li zaustaviti napredovanje ruskih snaga?

Ukrajinski vojnici na frontu u Harkovskoj oblasti (Foto: REUTERS/Inna Varenytsia)
Ukrajinski vojnici na frontu u Harkovskoj oblasti (Foto: REUTERS/Inna Varenytsia)

Ruske snage proširuju napade na ukrajinska pogranična naselja blizu sjeveroistočnog grada Harkova, otvarajući novi front u ratu.

Glavnokomandujući ukrajinskih oružanih snaga Oleksandr Sirski u petak je upozorio na "teške borbe" na tom frontu i da se "neprijatelj" za to priprema.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je tokom posjete Kini rekao da Rusija uspostavlja "tampon zonu" na sjeveroistoku Ukrajine da bi, kako je naveo, zaštitila svoja pogranična područja od ukrajinskih napada, prenosi agencija Reuters.

Mobilne jedinice ruske vojske pokušavaju da osvoje ukrajinska sela 30 kilometara sjeverno od grada Harkova. Ukrajina ispaljuje rakete iz pograničnog područja na rusku teritoriju. Moskva tvrdi da je u jednom napadu u nedelju, na stambenu zgradu u Belgorodu, poginulo sedmoro.

"Postoji više razloga zašto bi Rusija pokušala nešto da uradi u tom području. Očigledno, da uspostavi tampon zonu ali i da testira odbranu i utvrdi šta se tu događa. Međutim, imajući u vidu način na koji su postavljeni i broj vojnika koji imaju – možda 30 do 40 hiljada sa ne previše opreme – a koji napadaju u malim pješadijskim grupama, to zaista ne sugeriše da pokušavaju da opkole Harkov ili nešto slično tome", ocjenjuje analitičar Patrick Barry, analitičar na Univerzitetu Bath.

Putin je u petak naveo da ruske snage trenutno ne planiraju da osvoje Harkov.

Ukrajinski predsjednik u četvrtak je posjetio Harkov, nakon što je otkazao sva putovanja u inostranstvo. Kijev kaže da je odbrambenim potezima uspio da uspori napredovanje ruskih snaga.

"Rusija trenutno ima najmanje pet ili šest puta više municije", kaže Barry.

Ukrajinske snage i dalje čekaju da stigne većina oružja iz američkog paketa pomoći vrijednog 60 milijardi dolara, koji je konačno usvojen prošlog mjeseca poslije polugodišnjeg odlaganja.

"Američa pomoć je ključna tako da je pauza u isporuci oružja nažalost imala značajan uticaj na situaciju na frontu, što sada vidimo”, ističe Serhi Rahmanjin, član ukrajinskog parlamentarnog odbora za nacionalnu bezbjednost.

Ukrajina kaže da ruski borbeni avioni i rakete mogu da napadnu položaje ukrajinskih snaga priije dolaska pješadije. Kijev je više puta tražio dodatne protivvazdušne sisteme. Prošlog mjeseca, usvojen je zakon o mobilizaciji da bi se riješio problem nedovoljnog broja vojnika.

"Naredna tri mjeseca biće najvažnija za Ukrajinu. Rusi trenutno imaju šansu. Smanjila se moć ukrajinskih oružanih snaga i Rusi to osjećaju. Nagomilali su značajne resurse – oružje, municiju, ljudstvo i sada pokušavaju da iskoriste maksimum rezervi. Pokušavaju da iscrpe naše snage na cijelom frontu", upozorava Rahmanjin.

Sada se postavlja pitanje da li Ukrajina i njeni zapadni saveznici mogu da preokrenu situaciju u ratu.

"Čini se da su sve manje šanse da srednjeročno vrate značajnu teritoriju. Osim ako ne bude velike promjene u zapadnoj podršci – velikih resursa i dugoročne strategije o tome šta je uspjeh. Ništa se od toga ne očekuje u ovom trenutku, zbog čega mislim da bi Ukrajina trebalo da ostane u odbrambenoj poziciji i zadrži ono što ima", smatra Barry.

Analitičari ocjenjuju da je Rusija obnovila vojnu snagu proteklih šest mjeseci uz pomoć Kine, Irana i Sjeverne Koreje, što otežava bilo kakvu ukrajinsku ofanzivu u budućnosti.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG