Sagovornici Glasa Amerike ocjenjuju kako su ovogodišnji potezi vladajućih političara medijske slobode vratili duboko unazad, podsjećajući kako je Bosna i Hercegovina prije 15-20 godina mogla poslužiti kao pozitivan primjer zemljama u regiji.

Za novinara i urednika poslovnog i istraživačkog portala Capital.ba Sinišu Vukelića vrijeđanja i prijetnje postali su uobičajena pojava, što nije izostalo ni ove godine. Ovog banjalučkog novinara predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik nazvao je „spodobom”, dok je lokalni biznismen vrijeđao novinarku njegove redakcije, te joj psovao.

Sada se Capital.ba suočava sa novom vrstom prijetnji koje proizilaze iz izmjena Krivičnog zakona Republike Srpske prema kojim se kleveta tretira kao krivično djelo, a što je inicirao Dodik, političar od kojeg, kako kažu sagovornici Glasa Amerike, stiže najviše napada na novinare.

Portal Buka je izvijestio o podnošenju nešto više od 20 krivičnih prijava protiv fizičkih osoba tužilaštvima u Banja Luci i Istočnom Sarajevu nakon stupanja na snagu propisa kojima je kriminalizovana kleveta.

Vukelić kaže za Glas Amerike kako novinari Capitala još uvijek nisu obuhvaćeni takvim prijavama.

„Ali imamo u komentarima na društvenim mrežama ili pozivima… često naši sagovornici kažu da će nas krivično goniti. I to ne kriju, i otvoreno prijete sa tim da će upotrijebiti sve mogućnosti koje im stoje na raspolaganju po tim novim zakonskim izmjenama”, kaže Vukelić.

Na najavu kriminalizacije klevete, koja je iz Krivičnog zakona Republike Srpske izbačena 2001. a godinu poslije ukinuta i u Federaciji Bosne i Hercegovine, burno je reagovala medijska i međunarodna zajednica.

Američka ambasada u Bosni i Hercegovini u kritici kaže kako kriminalizacija klevete ugrožava mogućnost građana da slobodno govore i nezavisnih medija da prenose istinu.

Izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske, prema kojima je kleveta postala krivično djelo kažnjivo novčano ili kaznom zatvora, stupile su na snagu u augustu ove godine. Propisane novčane kazne sežu do 6.000 maraka, što je znatno niže u odnosu na prvobitni nacrt. Novčana ili kazna zatvora do dvije godine predviđena je za „neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka”.

Ove usvojene izmjene ne odnose se samo na novinare u entitetu Republika Srpska, već na sve novinare i medije u Bosni i Hercegovini, ali i na aktiviste civilnog društve i građane, kažu sagovornici.

„Ali činjenica da ćete vi biti predmet krivičnog gonjenja sama po sebi je obeshrabrujuća za novinare”, kaže generalna sekretarica Udruženja BH Novinari Borka Rudić za Glas Amerike. „I uticat će na samocenzuru i uticat će da novinari više neće željeti otvarati teme koje su od javnog značaja, teme koje se na primjer tiču kriminala, korupcije… svih tih senzitivnih tema koje žele da skinu iz medija političari i nositelji javnih funkcija.”

Sa njom se slaže i Vukelić, koji je ujedno i predsjednik Kluba novinara Banja Luka: „Zatrašiti svakoga ko slobodno misli u Republici Srpskoj. Podići novi autocenzure, omogućiti svojim pristalicama i vladajućoj koaliciji da može tužiti svakog ko kritikuje, iznosi istinu ili slobodno misli, da za to ne plaća i da će to biti na trošak budžeta Republike Srpske.”

Vukelić dodaje kako i najave usvajanja drugih zakona, poput zakona o registraciji nevladinih organizacija kao stranih agenata, te zakona o medijima u Republici Srpskoj „sve to zajedno pokazuje da se ovdje radi sistemski na gušenju slobode govora”.

Istovremeno, Linija za pomoć novinarima bilježi više desetina različitih kršenja novinarskih prava i napada na novinare na godišnjem nivou. Do sada je u ovoj godini, kako kaže Rudić, evidentirano je 70 takvih slučajeva, dodajući kako očekuje da će do kraja godine ta broja biti veća. U cijeloj 2022. godini takvih slučajeva zabilježeno 79, kaže Rudić. Napadi u najvećoj mjeri dolaze od zvaničnika.

„Dešava se nešto čemu mi nismo svjedočili recimo ranijih godina. Bilo je prijetnji novinarima, bilo je fizičkog nasilja, bilo je pokušaja ubistva novinara, da podsjetim na slučaj kolege Vladimira Kovačevića iz Banja Luke”, kaže Rudić. „Ali nismo imali ovako jednu sinhronizovanu akciju sistemskog urušavanja medijskih sloboda i napada na novinare čemu smo svjedočili početkom ove godine, sve tamo negdje do augusta mjeseca u Republici Srpskoj.”

Više incidenata je zabilježeno u Banja Luci u ovoj godini. Od novinara Euroblica i Srpskainfo Nikole Morače policija je tražila da otkrije izvora, a kada to nije učinio, dobio je, kako je ranije rekao, status osumnjičenog i oduzet mu je mobilni telefon.

Nakon toga, izgrebani su automobili novinara Morače i Aleksandra Trifunovića, glavnog i odgovornog urednika portala Buka. Ovaj incident se dogodio nakon što je Dodik na konferenciji za novinare Sinišu Vukelića nazvao „spodobom”. Dodik je izjavio i kako postoje indicije da su novinari sami sebi oštetili automobile. Demantovala ga je policija koja je identifikovala napadača, a koji je, kako je prenio Trifunović, policiji rekao da je to uradio jer je nezadovoljan njihovim izvještavanjem.

U Brčkom je pretučen novinar i osnivač brčanskog portala Times.ba Mirza Dervišević. Ljetni večernji izlazak sa majkom završio je sa devet šavova na njegovoj glavi nakon što ga je bokserom napao maskirani muškarac. Dervišević, koji se bavi i muzikom živi u Dohi u Kataru, u trenutku napada bio je na odmoru u Brčkom. Ovaj napad je bez pravosudnog epiloga.

Borka Rudić kaže kako svega 25 posto prijavljenih napada Liniji za pomoć novinarima bude riješeno u korist novinara.

Jednu od pozitivnih stvari koja se dogodila u ovoj godini Rudić ističe imenovanje kontakt tačaka u tužilaštvima u Bosni i Hercegovini, što znači da će određeni tužioci biti zaduženi za procesuiranje napada na novinare.

„Biće to prioretni slučajevi, moraće se hitno organizovati istrage i tužiteljstva će voditi vlastitu evidenciju o broju napada novinare”, kaže Rudić.

Ipak, rijetki pozitivni pomaci neće poboljšati sliku medijskih sloboda, kažu sagovornici Glasa Amerike.

Na globalnom Indeksu slobode medija Reportera bez granica objavljenom ove godine, Bosna i Hercegovina zauzima 64. poziciju od 180 zemalja i nalazi se kategoriji zemalja koje su označene kao problematične, dok Rudić predviđaju dodatni pad na ljestvici.

„Svjedočimo jednoj vrsti nazadovanja i vraćanja u period prije nego što je međunarodna zajednica podržala donošenje zakonske regulative u skladu sa standardima Vijeća Evrope i Evropske unije, po čemu je Bosna i Hercegovina bila lider u regiji. Dakle, prije 10-15 godina, Bosna i Hercegovina je imala zakonski okvir koji je mogao da služi kao primjer drugim državama regije”, kaže Rudić.

Vukelić kaže kako su medijske slobode u Bosni i Hercegovini danas mnogo manje nego prije 20-ak godina, što je „žalosno i zaista zabrinjavajuće”.

Rat u Ukrajini, nepopustljivi pritisak Zapada koji otežava ekonomske probleme Rusije, i intenziviranje sukoba među vladajućom elitom nadvisit će se nad Putinovim sljedećim mandatom i narušiti njegova obećanja o stabilnosti.

Rat u Ukrajini

Ono što je Putin očekivao da će 2022. biti brza kampanja za uspostavljanje kontrole Kremlja nad svojim susjedom, pretvorilo se u žestoki rat iscrpljivanja koji je doveo do ogromnih gubitaka ljudstva i iscrpljivanja ruskih resursa.

Dok je Rusija spriječila ukrajinsku vojsku da ostvari bilo kakav značajniji napredak tokom svoje ljetne kontraofanzive, Kremlj nema dovoljno ljudstva i opreme da pokrene bilo kakve veće operacije.

Putin očekuje da će nastavak ratovanja postupno iscrpiti ukrajinske resurse i potkopati podršku Zapada Kijevu, ali dugotrajni sukob također pogoršava ekonomske probleme Rusije, produbljuje socijalne probleme i podstiče podjele unutar vladajuće elite.

Tenzije sa Zapadom

Uprkos nadi Moskve da će se pomoć Zapada Ukrajini smanjivati zbog sve većeg umora od rata i izbornih kampanja u SAD-u i drugim zapadnim zemljama, Washington i njegovi saveznici obećali su da će nastaviti podržavati Kijev koliko god bude potrebno. I SAD i Evropska unija također obećavaju da ih rat Izraela i Hamasa neće odvratiti od pomoći Ukrajini.

Dok sankcije SAD-a i EU-a nisu uspjele zadati nokaut udarac ruskoj ekonomiji i natjerati Kremlj da zaustavi svoju invaziju kao što su neki na Zapadu očekivali, ograničenja su smanjila prihode od nafte, plina i drugih ključnih izvoznih proizvoda i oštro ograničila pristup zapadnoj tehnologiji.

Dodatno, 300 milijardi eura rezervi ruske Centralne banke blokirano je na Zapadu.

Putin je pokušao da se suprotstavi sankcijama jačanjem veza s Kinom, koja je postala ključno tržište za rusku naftu i gas i izvor visokotehnološkog uvoza. Neki posmatrači su primijetili da će rastuća zavisnost od Kine vjerovatno učvrstiti ulogu Rusije kao mlađeg partnera u alijansi i ograničiti Putinov prostor za manevrisanje.

Usred napora Zapada da blokira izvore oružja i vojne tehnologije, Moskva se okrenula Iranu za dronove za napad na ukrajinske energetske sisteme i drugu vitalnu infrastrukturu. Putin je u septembru ugostio sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una na razgovorima o proširenju veza, a sastanak za koji su SAD rekli da je rezultirao sporazumom kojim je Pjongjang isporučio municiju Rusiji za rat.

Uprkos Putinovim naporima da ublaži slabe sankcije Zapada, one će nastaviti da slabe rusku ekonomiju, smanjuju ratni potencijal Moskve i razbijaju sve nade u oporavak. SAD i EU su metodično radile na pooštravanju njihove implementacije i zatvaranju svih rupa, ciljajući na kompanije u trećim zemljama koje su pomogle Moskvi da zaobiđe ograničenja.

Ostali ekonomski izazovi

Prebacivanje izvoza energije u Kinu i Indiju pomoglo je da se nadoknadi gubitak pristupa unosnim evropskim tržištima, a ruske industrije pronašle su nove uvozne kanale kako bi zaobišle ograničenja tehnologije SAD i EU.

Ruska ekonomska proizvodnja pala je za 2,1% prošle godine pod zapadnim sankcijama, ali se službeno predviđa da će rasti za 2,8% ove godine, što je Putin pozdravio kao znak da je na putu oporavka. Rast je, međutim, uglavnom potaknut naglim povećanjem državne potrošnje, pretežno vezan za rat. Sljedeće godine izdvajanja za odbranu će se povećati za više od 70% i činit će oko trećinu ukupne državne potrošnje.

Mobilizacija 300.000 rezervista u jesen 2022. i regrutacija skoro 400.000 vojnika po ugovoru teško će ugroziti ekonomiju, a egzodus stotina hiljada drugih koji su pobjegli iz zemlje dodatno će pogoršati nedostatak radne snage koji sprječava izglede za dugoročni rast.

Osnovni ekonomski problemi će ostati, sa malim potencijalom za rast, jer evropska tržišta ostaju zatvorena, a prevelika vojna potrošnja krade resurse iz drugih sektora.

Politička previranja

Iako je Putin iskorijenio većinu neslaganja i izgradio kontrolu odozgo prema dolje bez političke konkurencije, ta naizgled potpuna komanda pokazala se iluzornom tokom junske pobune šefa plaćenika Jevgenija Prigožina. Wagnerovi borci su marširali prema Moskvi bez ikakvog ozbiljnog otpora. Kratak ustanak označio je najozbiljniji izazov Putinovoj vladavini od njegovog uspona na vlast, te je narušio njegov autoritet.

Uprkos poricanju umiješanosti vlade, smrt Prigožina i njegovih glavnih poručnika u misterioznoj avionskoj nesreći u augustu naširoko je viđena kao čin osvete koji je pomogao da se povrati Putinov kredibilitet među elitama. Ali krhkost kontrole Kremlja postala je previše očigledna.

Još jedan udarac Kremljovom pažljivo kultivisanom pojmu potpune kontrole bio je nered na aerodromu u ruskoj provinciji Dagestan, usmjeren na let iz Izraela. Grupa ljudi jurila je putnike i gađala policiju kamenicama. To je dovelo u pitanje narativ da etničke i vjerske grupe koegzistiraju u harmoniji u Rusiji i oslabile Putinovu tvrdnju da Moskva nije zauzimala stranu u ratu između Izraela i Hamasa.

Posmatrači su nerede vidjeli kao još jedan dokaz nesposobnosti Kremlja da održi kontrolu nad sve nemirnijom političkom scenom i bio je predznak novih preokreta.

„Vidjeli smo upečatljivu disfunkciju agencija za provođenje zakona i cijele savezne vlade”, primijetila je politikolog Ekaterina Schulmann u komentaru. „Kao u slučaju s Prigožinom, iznenadna prijetnja i ubrzani razvoj događaja doveli su sistem u potpunu paralizu.”

Posjeta, u utorak i srijedu, poklopit će se s 15. godišnjicom uspostavljanja "sveobuhvatnog strateškog partnerstva" između nominalno komunističkih jednopartijskih, autoritarnih država.

To će također doći samo tri mjeseca nakon što je Vijetnam unaprijedio svoje odnose sa Sjedinjenim Državama. Septembarska posjeta američkog predsjednika Joea Bidena Vijetnamu stavila je Washington u ravnopravan položaj s Pekingom u diplomatskoj hijerarhiji Hanoja.

Ali za razliku od njihovih odnosa sa SAD-om, Kina i Vijetnam dijele visok stepen ideološke konvergencije, pri čemu lideri obje zemlje često opisuju svoje bilateralne odnose kao "drugovi i braća".

Otkako je Xi postao generalni sekretar Komunističke partije Kine 2012. godine, njegov vijetnamski kolega, Nguyen Phu Trong, posjetio je Kinu tri puta, 2015, 2017. i 2022. godine.

Xi je također posjetio Vijetnam 2015. i 2017, ali je prestao putovati tri godine tokom pandemije COVID-19.

Trgovina

Tokom protekle decenije, ekonomski i trgovinski odnosi između Kine i Vijetnama postali su sve bliži. Kina je najveći trgovinski partner Vijetnama i drugo najveće izvozno tržište, a sada je glavni izvor stranih investicija u Vijetnamu. Vijetnam je najveći trgovinski partner Kine među zemljama u ASEAN-u, Asocijaciji nacija jugoistočne Azije.

Kineska Opća carinska uprava kaže da je trgovina između Kine i Vijetnama prvi put u 2021. premašila 200 milijardi dolara, što je povećanje od 19,7% u odnosu na prethodnu godinu.

Ured američkog trgovinskog predstavnika kaže da je trgovina između SAD-a i Vijetnama u 2022. godini iznosila ukupno 142 milijarde dolara, pri čemu je američki izvoz od 2021. porastao za 3%, a uvoz za 25%.

Uprkos bliskim političkim i ekonomskim vezama između Kine i Vijetnama, dvije zemlje imaju višedecenijski spor oko suvereniteta nad velikim dijelovima Južnog kineskog mora. Agresivna tvrdnja Pekinga o svojim tvrdnjama gurnula je Hanoi bliže Washingtonu.

Percepcija Vijetnamaca

Dok se većina Vijetnamaca pomirila s Vijetnamskim ratom koji je završio kada su SAD povukle svoje trupe 1975. godine, mnogi još uvijek oprezno gledaju na Kinu – džinovskog susjeda s kojim su vodili kratki rat 1979. Peking je pokrenuo tronedjeljni napad na Vijetnam da kazni Hanoi zbog invazije na Kambodžu kako bi istisnuo Crvene Kmere, a dvije strane su imale povremene granične okršaje u godinama koje su uslijedile.

Istraživanje koje je u februaru objavio singapurski institut ISEAS-Yusof Ishak pokazalo je da, iako je većina vijetnamskih stavova o američkom utjecaju bila pozitivna, sve više ljudi smatra kineski utjecaj negativnim.

Istraživanje je pokazalo da većina Vijetnamaca nije uvjerena da će Kina učiniti pravu stvar u smislu globalnog mira, sigurnosti, prosperiteta i upravljanja, dok 65% vjeruje da bi ekonomska i vojna moć Pekinga mogla biti iskorištena da ugrozi interese i suverenitet njihove zemlje.

Pilota je spasila južnokorejska obalska straža u Žutom moru i vraćen je zračnu bazu Kunsan, navodi se u saopćenju 8. borbenog krila.

Uzrok pada aviona se istražuje, navodi se u saopštenju.

Komandant jedinice, pukovnik Matthew Gaetke, rekao je da je zahvalan na oporavku pilota i da je u dobrom stanju, navodi se u saopštenju.

Zračna baza smještena u gradu Gunsan na zapadnoj obali Južne Koreje jedna je od dvije glavne zračne baze koje američka vojska koristi u toj zemlji.

Dok su demokrate ujedinjene u zabrinutosti oko drugog Trumpovog mandata, upozoravajući da bi to bilo ravno diktaturi, reakcija republikanaca je oštro podijeljena. Neki u Republikanskoj stranci su glasni oko toga, dok drugi umanjuju Trumpovu retoriku, smatrajući da je ta bojazan prenapumpana.

Ključna razlika je u tome što većina republikanaca koji izražavaju zabrinutost zbog Trumpovih autoritarnih tendencija ili više nisu na funkciji ili su najavili da se povlače, što znači da otpor prema ambicijama bivšeg predsjednika možda neće biti preovlađujuće mišljenje kod republikanaca.

Osveta i odmazda

Trump je obećao svojim pristalicama da će ih osvetiti ako ponovo uđe u Bijelu kuću, a koristio je rječnik koji podsjeća na najgori evropski fašizam 1930-ih i 1940-ih, nazivajući svoje političke protivnike štetočinama i upozoravajući da imigranti truju krv Sjedinjenih Država.

Trump je takođe zainteresovan za prekvalifikaciju širokog sloja federalne radne snage, desetina hiljada karijernih državnih službenika koje bi mogao da otpusti po želji. Koalicija konzervativnih istraživačkih centara, na čelu sa Heritage fondacijom, trenutno vrši provjeru hiljade Trumpovih pristalica koji su zainteresovani da rade u drugoj Trumpovoj administraciji i od kojih se može očekivati da vjerno izvršavaju njegove želje.

Trump je takođe obećao da će preduzeti konkretne korake, uključujući istragu predsjednika Joea Bidena i njegove porodice preko specijalnog tužioca, i predložio je da medije koji kritikuju njega treba ućutkati.

Trumpove najbliže pristalice ponovile su njegove prijetnje. U intervjuu sa bivšim Trumpovim savjetnikom u Bijeloj kući Steveom Bannonom, bivši zvaničnik Sekretarijata odbrane u Trumpovoj administraciji Kash Patel rekao je da će u drugom Trumpovom mandatu pronaći zavjerenike, ne samo u vladi, već i u medijima.

"Da, mi ćemo krenuti na ljude u medijima koji su lagali američke građane, koji su pomogli Joeu Bidenu da namješta predsjedničke izbore, dolazimo po vas. Bilo da je to krivično ili prekršajno, to ćemo ustanoviti."

"Ovo nije prazna priča, apsolutno smo mrtvi ozbiljni", dodao je Bannon.

Diktator na jedan dan?

U intervjuu Fox Newsu sa Seanom Hannityjem, Trump je dobio priliku da otkloni strah da će se ponašati kao diktator ako bude ponovo izabran.

"Da budemo jasni, imate li na bilo koji način ikakve planove ako budete ponovo izabrani za predsjednika, da zloupotrijebite vlast, da prekršite zakon, da upotrijebite vladu da biste krivično gonili ljude?" upitao je Hannity.

"Mislite kao što oni sada rade?", rekao je Trump i nije odgovorio na pitanje.

Nekoliko minuta kasnije, Hannity je ponovo pokušao: "Ni pod kojim okolnostima, večeras obećavate Americi, da nikada nećete zloupotrijebiti moć kao osvetu prema bilo bilo kome?"

"Volimo ovog tipa. On kaže: 'Nećeš valjda biti diktator?' Rekao sam, ne, ne, ne. Osim prvog dana. Zatvaramo granicu, i bušimo, bušimo, bušimo. Poslije toga, ja nisam diktator. U redu?", odgovorio je Trump.

Trumpova kampanja nije odgovorila na zahtjev u kojem se traži pojašnjenje njegovog odgovora.

Neki republikanci ipak upozoravaju

U predsjedničkoj debati republikanaca u srijedu, bivši guverner New Jerseyja Chris Christie dao je strašnu sliku o tome kako misli da bi izgledao još jedan Trumpov mandat.

"To je ljut, ogorčen čovjek koji sada želi da se vrati kao predsjednik jer želi da se osveti svakome ko se nije slagao sa njim, svakome ko je pokušao da ga pozove na odgovornost za sopstvena zlodjela, i svaka politika o kojoj on govori je o sprovođenju plana odmazde“, rekao je on.

"Da li mislim da se šalio kada je rekao da je diktator? Sve što treba da uradite je da pogledate unazad, i zato mu neuspjeli pokušaji da govorite protiv njega, pravdanje njega, pretvaranje da je na neki način žrtva, sve mu to daje moć. Da pojasnim, njegovo ponašanje je neprihvatljivo. On je nepodoban. I pazite dobro šta će biti ako ikada dobije još jedan mandat", naveo je Christie.

Trump je odbio da učestvuje u bilo kojoj od primarnih debata. Ostalih troje republikanaca, bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley, guverner Floride Ron DeSantis i biznismen Vivek Ramaswamy, izbjegli su bilo kakvu oštru kritiku bivšeg predsjednika, koji i dalje vodi u anketama.

Ulazak u diktaturu

Christievu zabrinutost ponovili su i drugi republikanci, kao što su senator iz Utaha i predsjednički kandidat iz 2012. Mitt Romney, koji je ove nedjelje za Washington Post rekao da izgleda da Trumpova baza želi da se ponaša da je autoritaran.

"Njegova baza voli autoritarnu crtu. Mislim da im se dopada ideja da on može da koristi vojsku u unutrašnjim prilikama, i da će tražiti osvetu i odmazdu. Zato on to govori i na korak je do republikanske nominacije", rekao je Romney. U septembru je Romney najavio da se neće kandidovati za ponovni izbor sljedeće godine.

Bivša članica Predstavničkog doma iz Wyominga Liz Cheney, koja je bila glasna Trumpova kritičarka i bila je u komisiji donjeg doma Kongresa koja je istraživala napad na američki Capitol 6. januara 2021, rekla je za CBS News da nema sumnje u to na šta bi drugi Trumpov mandat ličio.

"Jedna od stvari koje vidimo da se dešava sada je neka vrsta ulaska u diktaturu u Sjedinjenim Državama", rekla je ona.

"Neozbiljna prijetnja"

Aktuelni republikanski zvaničnici koji podržavaju bivšeg predsjednika često umanjuju njegove navode da će koristiti vlast da kazni svoje kritičare.

Tokom debate DeSantis je odbacio mogućnost da bi se Trump ponašao kao diktator tokom drugog mandata.

"Vidite, mediji prave veliku buku o tome šta je rekao. Samo bih podsjetio ljude da on nije bio takav na vlasti", rekao je DeSantis.

Senator Lindsay Graham je javno rekao da vjeruje da su Trumpovi komentari Hennityju trebalo da budu zabavni. U intervjuu za CNN, Graham je osporio tvrdnje Liz Cheney o tome kako će se Trump ponašati, jer smatra da to proističe iz njenog ličnog animoziteta prema bivšem predsjedniku.

"Mislim da bi nastavak Bidenovog predsjedavanja bio katastrofa za mir i prosperitet u zemlji i inostranstvu. Naša granica ne radi. Jedina osoba koja će zaista popraviti pokvarenu granicu je Donald Trump. Kada je on bio predsjednik, ništa od ovoga se nije dešavalo u Ukrajini. Hamas i sve te druge terorističke grupe su se plašile Trumpa", rekao je Graham.

Upitan da prokomentariše Trumpovu izjavu da će biti diktator na jedan dan, republikanski senator Thom Tillis je rekao: "Rekao je da će uraditi dvije stvari: zatvoriće granicu i bušiti. Svako bi mogao da kaže da je to zloupotreba moći. Ja mislim da je to pravedna upotrebu moći, a predsjednik Biden nije uspio u tome."

Autokrate se uvijek same pokažu

Ruth Ben-Ghiat, profesorica na Univerzitetu u New Yorku i autorica knjige o diktatorima, upozorila je na opasnost odbacivanja Trumpove retorike kao neozbiljne ili lakomislene.

"Sve što Donald Trump kaže treba shvatiti ozbiljno. Autokrate vam uvijek govore ko su i šta će da urade. U ovom slučaju, Trump jasno govori da ima namjeru da bude diktator, što nije iznenađujuće s obzirom na njegovo podsticanje na državni udar da bi ostao na vlasti nezakonito i s obzirom na njegovo otvoreno dodvoravanje drugima iz njegovog plemena, kao što su ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping", navela je u pisanom odgovoru Glasu Amerike.

Kurt Braddock, docent komunikacije na Američkom univerzitetu koji proučava vezu između političkog rječnika i nasilja, rekao je da umanjivanje Trumpove retorike omogućava da se većina onoga što bivši predsjednik kaže normalizuje u široj javnosti.

"Govore da se samo šali već sedam godina. Da li se samo šali ili ne, meni je nebitno. Kada postoje ljudi koji se nekome dive kao što se neki pojedinci dive Trumpu, normalizacija ove vrste rječnika promoviše pozitivne stavove o onome o čemu priča. Dakle, ako se šali o tome da je diktator, ili se šali o navodnom nasilju protiv političkih neprijatelja, što više to radi, to više postaje dio našeg normalnog rječnika", rekao je Braddock za Glas Amerike.