Linkovi

Najvažnije

Biden predstavio tim za komunikacije koji u potpunosti čine žene

Joe Biden, izabrani predsjednik Sjedinjenih Država, predstavio je kadrovska rješenja za članove i savjetnike koje će nominovati u timu za komunikacije Bijele kuće.

Sa ponosom predstavljam prvi tim viših zvaničnika za komunikacije Bijele kuće čiji su svi članovi žene. Kvalifikovani i iskusni komunikatori će različitim pristupima i podjelom odgovornosti doprinijeti izgradnji ove zemlje”, saopštio je Biden, istakavši da je riječ o prvom timu tog tipa koji čine isključivo ženski članovi.

Biden je na funkciju sekretarice za medije Bijele kuće nominovao Jen Psaki​, nekadašnju portparolku State Departmenta u vrijeme administracije bivšeg predsjednika Baracka Obame.

Psaki je na društvenoj mreži Twitter napisala da se radi o najraznovrsnijem timu Bijele kuće u historiji koji, kako je ukazala, čini šest majki.

Kate Bedingfield​, portparolku svoje kampanje, nominovao je za direktoricu komunikacija Bijele kuće.

Symone Sanders​, viša savjetnica Biden-Harris kampanje predložena je za funkciju portparolke izabrane potpredsjednice Kamale Harris, dok bi Elizabeth Alexander​, bivša glavna portparolka i Bidenova pres sekretarica u vrijeme dok je bio potpredsjednik SAD-a trebalo da obavlja funkciju direktorice komunikacija izabrane prve dame Jill Biden.

Karine Jean-Pierre​, viša savjetnica u Biden-Harris kampanji, obavljaće funkciju zamjenice sekretarice za medije Bijele kuće, dok je Ashley Etienne​, bivša viša savjetnica predsjedavajuće Predstavničkom domu Kongresa Nancy Pelosi, predložena za njenu zamjenicu.

See all News Updates of the Day

update

Ambasade SAD i Britanije: Dodikov put u izolaciju, potezi koje povlače samo štete RS-u

Zgrada Vlade RS

Vlada RS navodi kako je "prisiljena prekinuti saradnju" sa američkom i britanskom ambasadom u BiH.

Entitetske vlasti traži od institucija RS, predstavnika RS na državnom nivou vlasti, lokalne samouprave i drugih institucija "da ne sarađuju sa ambasadama SAD i Velike Britanije".

"Vlada RS je uvjerena da ovakvo djelovanje ambasada SAD i Velike Britanije nije u skladu sa zvaničnim politikama SAD i Velike Britanije prema BiH i stava je da prekid saradnje traje sve dok ambasade SAD i Velike Britanije ne prekinu praksu miješanja u unutrašnje stvari u BiH", obrazloženje entitetskih vlasti.

Mišljenja su kako američke i britanske diplomate "antidejtonski djeluju" u BiH.

Iz američke ambasade stigla je reakcija: "Današnja najava predsjednika Milorada Dodika da će Vlada RS prekinuti kontakt sa službenim predstavnicima SAD i Ujedinjenog Kraljevstva još je jedan korak na opasnom putu koji je odabrao – putu izolacije i autoritarne vladavine."

Britanska ambasada u BiH je odgovorila kako ovakvi Dodikovi potezi samo štete entitetu RS.

"Samo država BiH ima nadležnost da donosi odluke o diplomatskim odnosima zemlje. Britanska ambasada će nastaviti da radi na dobrobit svih građana ove zemlje", stoji u saopštenju.

Zbog antidejtonskog djelovanja, SAD su stavile na "crnu listu" predsjednika RS Milorada Dodika, koji se potpuno okrenuo Rusiji i njenom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Dodik je 2017. sankcionisan jer predstavlja prijetnju po Dejtonski sporazum, teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

Prošle godine, Velika Britanija je sankcionisala Dodika i njegovu stranačku kolegicu Željku Cvijanović, koja je sadašnji član Predsjedništva BiH.

Pod sankcijama su zbog ugrožavanja mira i sigurnosti u BiH, te poticanja na otcjepljenje RS od BiH.

Ovog mjeseca, State Department je poručio Dodiku kako se moraju poštovati institucije BiH.

„Član 3. Daytonskog ustava jasno kaže da RS mora u potpunosti poštovati odluke institucija BiH, uključujući konačne i obavezujuće presude Ustavnog suda BiH”, navodi State Department.

Dodik je prethodno priče o otcjepljenju RS-a zbog privremene mjere Ustavnog suda BiH od početka marta kojom je van snage stavljen Zakon o nepokretnoj imovini RS.

Od kraja rata, USAID je osigurao nekoliko stotina miliona dolara po raznim osnovama.

Istraživanje: Predsjedniku Bidenu pada rejting

Očekuje se da Biden objavi kandidaturu za reizbor na ljeto.

Popularnost predsjednika SAD Joea Bidena u blagom je padu u odnosu na prije mesec dana i približava se njegovom dosadašnjem najnižem rejtingu, pokazuje istraživanje agencije AP i NORK-a.

Njegova administracija pokušava da projektuje osjećaj stabilnosti dok se suočava sa kolapsom banaka i visokom inflacijom.

Biden u novoj anketi ima rejting oko 38 odsto, dok je u februaru bio na 45 odsto popularnosti, a u januaru na 41 odsto.

Njegov rejting je dostigao najnižu tačku tokom prošlog jula - 36 odsto, kada su porasli troškovi za benzin, hranu i drugo.

Odgovori ispitanika u anketi sugerišu da javnost ima pomiješana osjećanja o Bidenu, za koga se očekuje da objavi kandidaturu za reizbor na ljeto.

Biden je preduzeo ambiciozne korake da podstakne američku ekonomiju, prije svega paketom pomoći od 1,9 milijardi dolara tokom koronavirusa, infrastruktrunim investicijama, podrškom za proširenje zdravstvenog osiguranja, borbom protiv klimatskih promjena.

Ali, dosta toga podrazumijeva višegodišnje investicije koje tek treba da se realizuju, a građani se sada suočavaju sa inflacijom od 6 odsto i krahom banaka.

Oko 31 odsto ispitanika odobrava Bidenovo upravljanje ekonomijom, što ie otprilike na nivou od prošle godine. Ekonomija je Bidenova slaba tačka od kraja 2021. kada je počela da raste inflacija - za koju je administracija tada uvjeravala da je trenutna.

Među onima koji odobravaju Bidenovu ekonomsku politiku većina su demokrate, 63 odsto. Prema istraživanju, najmanju podršku Bidenu daju demokrate mlađe od 45 godina, a republikanci po malo kojoj tački odobravaju politiku aktuelnog predsjednika.

Četvrtina Amerikanaca smatra da je nacionalna ekonomija dobra ili da se zemlja kreće u pravom smjeru, pokazuje anketa.

Bidenovu spoljnu politiku i borbu protiv klimatskih promjena odobrava oko 40 odsto ispitanika.

Očekuje se nastavak istrage o Trumpovim isplatama porno zvijezdi pred velikom porotom u New Yorku

Donald Trump

Očekuje se da će njujorška velika porota u srijedu nastaviti svoje vijećanje iza zatvorenih vrata o tome da li je Donald Trump nezakonito isplaćivao tajni novac porno zvijezdi, što bi moglo dovesti do prve krivične prijave protiv bilo kojeg američkog predsjednika.

Porota se redovno sastaje ponedjeljkom i srijedom kako bi razmotrila dokaze u jednoj od mnogih pravnih istraga oko bivšeg predsjednika koji je kandidovao za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. godine.

Ured okružnog tužioca Menhetna Alvina Bragga istražuje plaćenih 130.000 dolara porno zvijezdi Stormy Daniels u posljednjim sedmicama Trumpove predizborne kampanje 2016. Trampov bivši savjetnik Michael Cohen rekao je da je izvršio uplatu po Trumpovom nalogu kako bi kupio njenu šutnju o Trumpovoj vanbračnoj aferi.

Trump je negirao da se afera dogodila, a drugi su rekli da je Cohen djelovao na svoju ruku.

Obezbjeđenje je bilo visoko oko zgrade suda u kojoj se sastajala velika porota. U utorak, dan kada je Trump predvidio da će biti uhapšen, nije se ništa dogodilo.

Otprilike polovina Amerikanaca vjeruje da je njujorška istraga politički motivirana, ali velika većina smatra vjerodostojnim da je platio tajni novac porno zvijezdi, prema istraživanju javnog mnijenja Reuters/Ipsos zaključenom u utorak.

Cohen je otišao u zatvor nakon što je priznao krivicu po federalnim optužbama koje su proizašle iz isplate, ali tužioci u tom slučaju nisu optužili Trumpa. Manhattan je nekoliko puta pokretao i zaustavljao vlastitu istragu o ovom pitanju.

Ako bi optužnica bila podignuta, Trump bi morao otputovati u New York iz svog doma na Floridi na snimanje i uzimanje otisaka prstiju. Zvaničnici sigurnosti se pripremaju za moguće nemire, ali do sada je malo Trumpovih pristalica poslušalo njegov poziv na proteste.

Velika porota je u ponedeljak saslušala svedoka, advokata Roberta Costella, koji je rekao da je Cohen djelovao na svoju ruku. Cohen je javno rekao da ga je Trump uputio da izvrši isplate i dva puta se pojavio pred velikom porotom.

Trumpovi kolege republikanci kritizirali su istragu Bragga, demokrate, kao politički motiviranu.

Republikanci u Predstavničkom domu pokrenuli su u ponedjeljak istragu o Braggovom uredu pismom tražeći komunikacije, dokumente i svjedočenje u vezi s tim naporima. Braggova kancelarija je saopštila da to neće uticati na njen rad.

Trump i njegovi politički saveznici također se suočavaju s dvije krivične istrage, jednoj u Georgiji i jednoj od strane savezne vlade, koje proizlaze iz njihovih pokušaja da ponište njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020.

On se također suočava s još jednom federalnom istragom o njegovom postupanju s osjetljivim vladinim dokumentima nakon što je napustio funkciju, dvije istrage u New Yorku o njegovoj poslovnoj praksi i slučajem klevete od strane žene koja tvrdi da ju je silovao 1990-ih, što Trump poriče.

Trump je više puta izbjegao pravnu opasnost. U Bijeloj kući je izdržao dva pokušaja Kongresa da ga smijeni sa funkcije, kao i višegodišnju istragu o kontaktima njegove kampanje s Rusijom 2016.

SAD ubrzavaju isporuku tenkova Ukrajini

Američki tenkovi Abrams u vojnoj vježbi NATO-a u Letoniji, 2021.

SAD će ubrzati isporuku tenkova Abrams Ukrajini, pošto je u Pentagonu odlučeno da se pošalju modernizovani stariji model, koji poslije remonta može da bude spreman ranije, kako bi tenkovi stigli u ratnu zonu do jeseni, saopšteno je iz Sekretarijata za odbranu u utorak.

Prvobitni plan bio je da se Ukrajini pošalje 31 noviji model tenka - M1A2 Abrams - čija bi proizvodnja i isporuka trajali godinu do dvije.

Međutim, zvaničnici kažu da je donijeta odluka da se, poslije remonta, pošalje starija verzija M1A1, iz skladišta američke vojske. Zvaničnici navode i da će ukrajinski vojnici lakše naučiti kako da koriste i održavaju Abrams M1A1, dok nastavljaju da pružaju otpor ruskoj invaziji.

„Ideja je da ovo važno sredstvo za borbu bude u rukama Ukrajinaca što je prije moguće”, izjavio je brigadni general Patrick Ryder, portparol Pentagona.

Bidenova administracija u januaru je objavila da će poslati tenkove u Ukrajinu - nakon što je mjesecima insistirala na tome da su suviše komplikovani i suviše teški za upravljanje i održavanje.

Odluka je bila dio šireg političkog manevra koji je otvorio vrata Njemačkoj da saopšti da će poslati svoje tenkove Leopard 2 u Ukrajinu, i omogućio Poljskoj i drugim saveznicama Ukrajine da učine isto.

Na konferenciji za novinare u Pentagonu, Ryder je izjavio da će tenkovi proći remont i biti spremni za bitku u Ukrajini, ali je odbio da kaže gde će se taj posao obavljati.

Također nije poznato kada će SAD početi da obučavaju ukrajinske vojnike kako da koriste, održavaju i popravljaju tenkove. Ideja je da se obuka vojnika održi u isto vrijeme kad i remont tenkova, tako da i jedni i drugi budu spremni za bitku u isto vrijeme, kasnije ove godine, izjavili su američki zvaničnici koji su željeli da ostanu anonimni.

Pentagon će također morati da se postara da ukrajinske snage imaju adekvatan lanac snabdijevanja kako bi mogli da dobiju sve potrebne dijelove da bi mogli da nastave da koriste tenkove.

Na pitanje o vremenu isporuke tenkova, Ryder je rekao da su Abrams tenkovi deo srednjoročne i dugoročne vojne podrške koju SAD pružaju Ukrajini.

Ruske i ukrajinske snage do sada su bile pretežno izjednačene, razmjenjujući kontrolu nad manjim dijelovima teritorije tokom zime.

Najžešće bitke vode se u istočnom regionu Donjeck, gdje Rusija nastoji da osvoji grad Bahmut, gdje je suočena sa žestokom ukrajinskom odbranom. Međutim, očekuje se da će obje strane pokrenuti intenzivniju ofanzivu na proljeće.

Putin: Kineski plan moguća osnova za mir u Ukrajini

Xi i Putin se rukuju tokom susreta u Moskvi, 21. mart 2023.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je poslije susreta sa kineskim liderom Xi Jinpingom da bi kineski prijedlog mogao da se iskoristi kao osnova za mirovno rješenje u Ukrajini, ali da Zapad i Kijev još nisu spremni za to.

U zajedničkom saopštenju na kraju Xijeve državne posjete Moskvi, dvojica lidera su upozorila da ne treba preduzimati bilo koje korake koji bi sukob u Ukrajini odveli u "nekontrolisanu fazu", i dodali da nema pobjednika u nuklearnom ratu.

Putin je upozorio zapadne sile da se bore "do posljednjeg Ukrajinca", dok je Xi naglasio "neutralnu politiku" Kine prema Ukrajini i pozvao na dijalog.

"Vjerujemo da su mnoge odredbe mirovnog plana koji je iznijela Kina u skladu sa ruskim pristupom i mogu da se uzmu kao osnova za mirno rješenje, kada za to bude postojala spremnost na Zapadu i u Kijevu. Međutim, za sada ne vidimo takvu spremnost na njihovoj strani", rekao je Putin.

Tokom prvog dana razgovora u Moskvi, ruski i kineski lideri su imali "temeljnu razmjenu mišljenja", a tema je bila i mirovni plan Pekinga za Ukrajinu, saopšteno je iz Kremlja.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbio je da iznese više detalja i najavio da će više biti rečeno u saopštenju nakon sastanka dvojice lidera tokom dana.

"Došlo je do veoma temeljne razmjene mišljenja, ozbiljnog razgovora u neformalnom delu", rekao je Peskov i dodao da su dva lidera razgovarala o prijedlogu Kine - dokumentu od 12 tačaka koji poziva na deeskalaciju i eventualni prekid vatre u Ukrajini.

Putin je u ponedjeljak rekao da je pažljivo proučio kineske ideje, da ih posmatra s poštovanjem i da će o njima razgovarati sa Xijem.

Kineski dokument postavlja neke opšte principe, ali ne sadrži detaljan plan kako da se okonča rat, koji traje više od godinu dana.

SAD su taj plan odbacile jer je Kina odbila da osudi rusku agresiju i smatraju da bi svaki prekid vatre koji bi sada proizašao iz toga, samo utvrdio rusku teritorijalnu dobit i dao Putinovoj vojsci više vremena da se pregrupiše.

Xi je u utorak rekao da je pozvao Putina da poseti Kinu kasnije ove godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG