Linkovi

Najnovije

Biden predstavio tim za komunikacije koji u potpunosti čine žene

Joe Biden, izabrani predsjednik Sjedinjenih Država, predstavio je kadrovska rješenja za članove i savjetnike koje će nominovati u timu za komunikacije Bijele kuće.

Sa ponosom predstavljam prvi tim viših zvaničnika za komunikacije Bijele kuće čiji su svi članovi žene. Kvalifikovani i iskusni komunikatori će različitim pristupima i podjelom odgovornosti doprinijeti izgradnji ove zemlje”, saopštio je Biden, istakavši da je riječ o prvom timu tog tipa koji čine isključivo ženski članovi.

Biden je na funkciju sekretarice za medije Bijele kuće nominovao Jen Psaki​, nekadašnju portparolku State Departmenta u vrijeme administracije bivšeg predsjednika Baracka Obame.

Psaki je na društvenoj mreži Twitter napisala da se radi o najraznovrsnijem timu Bijele kuće u historiji koji, kako je ukazala, čini šest majki.

Kate Bedingfield​, portparolku svoje kampanje, nominovao je za direktoricu komunikacija Bijele kuće.

Symone Sanders​, viša savjetnica Biden-Harris kampanje predložena je za funkciju portparolke izabrane potpredsjednice Kamale Harris, dok bi Elizabeth Alexander​, bivša glavna portparolka i Bidenova pres sekretarica u vrijeme dok je bio potpredsjednik SAD-a trebalo da obavlja funkciju direktorice komunikacija izabrane prve dame Jill Biden.

Karine Jean-Pierre​, viša savjetnica u Biden-Harris kampanji, obavljaće funkciju zamjenice sekretarice za medije Bijele kuće, dok je Ashley Etienne​, bivša viša savjetnica predsjedavajuće Predstavničkom domu Kongresa Nancy Pelosi, predložena za njenu zamjenicu.

See all News Updates of the Day

Američka vojska uništila 80 dronova i 6 projektila lansiranih iz Irana, Jemena

Protivraketni sistem djeluje nakon što je Iran lansirao bespilotne letjelice i projektile prema Izraelu, što se vidi iz Ashkelona, Izrael, 14. aprila 2024. REUTERS/Amir Cohen
Protivraketni sistem djeluje nakon što je Iran lansirao bespilotne letjelice i projektile prema Izraelu, što se vidi iz Ashkelona, Izrael, 14. aprila 2024. REUTERS/Amir Cohen

Američke snage, uz podršku razarača američke Evropske komande, u subotu i nedjelju uništile su više od 80 dronova i najmanje šest balističkih projektila usmjerenih na Izrael iz Irana i Jemena, objavila je u ponedjeljak Centralna komanda SAD-a (CENTCOM).

Ovo uključuje balističku raketu na njenom lanseru i sedam bespilotnih letjelica uništenih na zemlji prije njihovog lansiranja u oblastima pod kontrolom Huta koje podržava Iran u Jemenu, naveo je CENTCOM u objavi na X.

Iran je kasno u subotu pokrenuo napad na izraelsku teritoriju dronovima i projektilima u znak odmazde za, kako se sumnja, izraelski napad na bazu njegove ambasade u Siriji 1. aprila u kojem su ubijeni najviši komandanti Revolucionarne garde.

Napad sa više od 300 projektila i dronova, uglavnom lansiranih iz unutrašnjosti Irana, izazvao je samo manju štetu jer je većinu oborio izraelski odbrambeni sistem Iron Dome i uz pomoć Sjedinjenih Država, Britanije, Francuske i Jordana.

"CENTCOM ostaje pri stavu da podržava odbranu Izraela od ovih opasnih akcija Irana. Nastavit ćemo raditi sa svim našim regionalnim partnerima na povećanju regionalne sigurnosti", rekla je američka vojska.

Rusija daje velike plate i pogodnosti za radnike koji idu u okupirane dijelove Ukrajine

Moskovski kremlj
Moskovski kremlj

Obećavajući zagarantovane bonuse, visoke plate i pokrivene troškove života, ruska država potiče ruske ljekare, sudije, policajce, socijalne radnike, inženjere i druge da rade u dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom.

Ovaj potez ruske države kritičari nazivaju sistemskim pokušajem rusifikacije regija iz kojih su mnogi stanovnici pobjegli ili su prisilno raseljeni, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na ruskom jeziku.

Pod Članom 49. Ženevske konvencije iz 1949. godine, čija je Rusija potpisnica, prebacivanje "dijelova" populacije okupirane teritorije ili zemlje smatra se ratnim zločinom. Međutim, Moskva je ova prebacivanja objasnila kao nužne za socijalno dobrostanje i "rekonstrukciju" dijelova ukrajinskih regija Donjeck, Herson, Lugansk i Zaporožje pod kontrolom Rusije, koje Kremlj neutemeljeno naziva ruskim "novim regijama"

Koliko ruskih civila je otišlo na kratkotrajne poslovne zadatke ili prihvatilo stalni posao u ovim okupiranim područjima od kada je počela invazija na Ukrajinu u februaru 2022., nije jasno. Zvanična agencija za statistiku Rusije ne objavljuje podatke o stanovništvu koji se odnose na ukrajinske teritorije koje je okupirala Rusija.

Iako je ruska Centralna banka u septembru 2023. navela sve češći odljev ruske radne snage, posebno u građevinarstvu, poljoprivredi i transportu, u četiri regije. Migranti radnici, izvijestila je centralna banka, uglavnom su dolazili iz Sibira te centralne i južne Rusije.

Taj trend, koji se nadovezuje na tvrdnju Rusije da je podijelila više od 3,2 miliona pasoša u tim regijama, mogao bi pokrenuti pitanje "kako Ukrajini vratiti teritorije na kojima nema ukrajinskih državljana", komentarisao je politolog iz Kijeva Mihail Sava, ruski naučnik koji piše o migracijama.

Ne zna se ni tačan broj Ukrajinaca koji su od invazije napustili te prostore i koliko ih je ostalo. Mnogi su pobjegli na zapad, ali Putina i još jednog ruskog zvaničnika Međunarodni krivični sud (ICC) optužuje za ratne zločine zbog nezakonite deportacije i premještanja ukrajinske djece s okupiranih područja u Rusiju.

Međutim, Savino pitanje ne postoji za Moskvu, koja je montirala, naširoko kritikovane izbore u tri područja, nametnula ruske zakone i najavila otvaranje radnih mjesta u regijama za 42.000 novih policajaca.

Državni ruski mediji prikazali su kratka putovanja javnih službenika u okupiranu Ukrajinu kao humanitarne misije, iskreni napor, na primjer, jedne medicinske sestre koja je putovala u Mariupolj kako bi pomogla u obnovi. Buketi cvijeća i pohvalni medijski izvještaji obilježavaju povratak ovih zaposlenika u Rusiju.

Izvještaji se razlikuju po tome u kojoj mjeri su te misije državnih službenika dobrovoljne ili prisilne.

Jedan učesnik na ruskom forumu T-Ž, pitao je 26. februara da li osoba kojoj je "naređeno" da putuju na te teritorije kako bi "organizovala treninge i dijelila iskustava" mogla da odbije. Većina na forumu je rekla ili da ode ili da da otkaz.

Ali Kremlj je osigurao da novac bude dio motivacije.

Svega dvije sedmice nakon što je proglasio regije Donjeck, Herson, Lugansk i Zaporožje dijelom Rusije u septembru 2022., predsjednik Vladimir Putin je počeo da nudi finansijske poticaje za ruske civile koji idu na ove okupirane teritorije u Ukrajini.

Veličina poticaja naglašava važnost ove misije za Kremlj: Putin je ukazom od 17. oktobra 2022. naredio da i državni službenici i civili koji nisu dio državne službe i putuju u ove regije na kratkoročne radne zadatke dobijaju duplu platu i dnevnicu od 8.480 rubalja (91 dolar). To je 12 puta više od minimalne dnevnice propisane ruskim zakonom za poslovna putovanja unutar Rusije; to je gotovo tri i po puta minimalne dnevnice za putovanja u inostranstvo.

Uredba predsjednika takođe prisiljava vladu da pokrije "dodatne troškove", koji nisu definisani. Ne postavljaju se ograničenja za isplate.

To znači da bi ruska vlada platila osobi na jednomjesečnom zadatku na okupiranim teritorijima gotovo 254.500 rubalja (2.742 dolara) mjesečno, više nego dvostruko više od najveće prosječne ruske mjesečne plate, prema podacima Rosstata iz 2023. izvještava Komsomolskaja Pravda.

Nejasno je koliko je Moskva ukupno platila za pokrivanje takvih zadataka od 2022.

Obraćajući se za takve zadatke profesionalcima iz Rusije, a ne lokalnom stanovništvu, Moskva "pokušava prvenstveno da osigura lojalnost" grupa koje mogu poslužiti kao "instrumenti državne propagande", rekao je Sava, koji radi u kijevskom Centru za građanske slobode.

Puno toga je uništeno, a da biste promijenili sastav stanovništva, morate nešto ponuditi ljudima, poručio je.

Neke od najvećih finansijskih poticaja su plaćeni ruskim doktorima. Oko godinu dana nakon ruske invazije državna novina Rosikaja Gazeta je izvijestila da medicinski objekti i Donjecku, Hersonu, Lugansku i Zaporožju imaju manje od 50 posto ispunjene kapaciteta osoblja i nemaju "podspecijalizanata", što je termin koji se odnosi na polja kao što su kardiologija, onkologija i endokrinologija.

Putin je 14. februara naredio da doktori koji učestvuju u vladinom programu za ohrabrivanje ljekara za rad u ruralnim dijelovima Rusije primaju jednokratno dva miliona rubalja (21.500 dolara) bonusa za rad u Donjecku, Hersonu, Lugansku i Zaporožju, što je svota koja se inače nudi samo u slučajevima odlaska na ruski Arktik, Daleki istok ili Daleki sjever, piše dnevna novina Izvjestja.

Medicinske sestre, bolničari i babice koji rade u okviru zasebnog vladinog programa dobiće jednokratni bonus od milion rubalja (10.800 dolara).

Nije jasno koliko je takvih medicinskih stručnjaka otad otišlo u dijelove Ukrajine pod ruskom okupacijom.

Ukrajinski Centar za nacionalni otpor, Internet stranica koju vode specijalne snage ministarstva unutrašnjih poslova i ruski državni mediji redovno izvještavaju o ljekarima iz cijele Rusije koji posjećuju okupirana područja, ali RSE nije mogao nezavisno da provjeri te informacije.

Petro Andrjuščenko, savjetnik smijenjenog gradonačelnika grada Mariupolja u regiji Donjeck, Vadima Bojčenkoa, tvrdio je da ruski medicinski stručnjaci dolaze u Mariupol, luku na Azovskom moru koja je pod ruskom kontrolom u maju 2022. nakon razorne opsade, u malim, organizovanim grupama kao na smjene, te žive i jedu odvojeno od običnih stanovnika Mariupolja.

Andrjuščenko, kao i drugi ukrajinski zvaničnici, upitao je žele li ovi gostujući Rusi zapravo da budu u razorenom gradu. On vjeruje da putuju, ako je njihova matična regija u Rusiji odgovorna za snabdjevanje osoblja, "tamo na dužnosti".

"Ne znam kako ih ubijede", dodao je.

Pored medicinskog osoblja, drugi vladin program je produžen na četiri okupirane regije u oktobru 2023. kako bi potaknuo učitelje koje je ruski ministar obrazovanja Sergej Kravcov pozdravio kao "heroje" jer su se preselili tamo.

Portparol ukrajinskog ministarstva unutrašnjih poslova Andrij Jusov ustvrdio je da ruski stručnjaci koji dolaze u te krajeve shvataju da su "uglavnom dio velikog okupacionog korpusa i razumiju negativan stav lokalnog stanovništva prema njima".

Ali, jedna 43-godišnji ruska socijalna radnica ubijena je u novembru 2023. u regiji Herson. Larisa Ivanova je shvatala da je posao samo prilika da se zaradi novac, kako je rekao njen kolega nezavisnoj informativnoj stranici Bumaga.

Ivanova, samohrana majka iz sjeverne lenjingradske regije, otišla je dobrovoljno jer je mogla da zaradi "dva ili tri puta" više novca nego kod kuće, rekli su prijatelji, izvijestila je Bumaga.

Ruske stranice sa oglasima za posao rutinski nude smještaj i hranu za dugoročne poslove, od raznih nekvalifikovanih radnika do nuklearnih inženjera i građevinskih radnika.

Najavljeni su planovi za izgradnju nekoliko hiljada novih zgrada na okupiranim teritorijima, kao i željeznička pruga koja bi ove godine prolazila kroz okupirane regije od ruske regije Rostov preko poluostrva Krim pod ruskom okupacijom.

Andrjuščenko smatra da "svi ti stručnjaci" iz Rusije "ne dolaze da ostanu za stalno", ali ponuda za 2023. godinu sa znatno sniženim, godišnjim hipotekama od dva posto za novogradnju na okupiranim područjima mogla bi da sugeriše suprotno. Putin je predložio da se popust proširi i na postojeće zgrade.

Nejasno je koliko iko od ovih migranata zbog posla razumije uslove u kojima će raditi. Kolega jednog radnika na cestama koji je ubijen u Ukrajini, inače iz Sankt Peterburga, Dmitrija Čuprova, za Bumaga novine je rekao da nije znao da će biti tako blizu borbama, da će vidjeti dim i čuti eksplozije.

Iako je Kremlj posthumno odlikovao Čuprova Ordenom za hrabrost, finansijske koristi koje su ga dovele u Ukrajinu navodno su prestale nakon njegove smrti.

SAD prenijele Izraelu da neće učestvovati u akciji protiv Irana, Guterres pozvao na uzdržanost

Izraelski borbeni avion poslije misije presretanja iranskih dronova i raketa. (Foto: Israel Defense Forces/Handout via REUTERS)
Izraelski borbeni avion poslije misije presretanja iranskih dronova i raketa. (Foto: Israel Defense Forces/Handout via REUTERS)

Izrael je najavio da će odgovoriti na masovni iranski napad u subotu veče, nakon što je vojska saopštila da je oborila gotovo sve dronove i rakete - njih više od 300 - koji su većinom lansirani iz Irana. Iranske rakete oborene su uz pomoć Amerike, Britanije, Jordana i drugih saveznika.

Ratni kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji je zasjedao u nedjelju, zalažio se za odmazdu protiv Irana ali je podijeljen u pogledu tajminga i obima odgovora, rekli su izraelski zvaničnici.

Petočlani kabinet, koji između ostalih čine Netanyahu, ministar odbrane Yoav Gallant i ministar Benny Gantz, bi trebalo ponovo da se sastane i nastavi razgovore o izraelskom odgovoru na napad.

Američki predsjednik Joe Biden upozorio je Netanyahua da SAD neće učestvovati u kontraofaznivi protiv Irana, ako Izrael odgovori na napad, rekli su američki zvaničnici. Jordanski kralj Abdullah rekao je Bidenu u telefonskom razgovoru u nedjelju da bi dalja eskalacija dovela do širenja konflikta u regionu, prenijeli su jordanski državni mediji.

O situaciji je u nedjelju raspravljao i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, a generalni sekretar svjetske organizacije Antonio Guterres pozvao je na maksimalnu uzdržanost i upozorio članice UN da je odmazda uz upotrebu sile zabranjena međunarodnim pravom.

Guterres je naglasio da povelja UN zabranjuje upotrebu sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti bilo koje države. Također je osudio iranski napad i upozorio protiv dalje eskalacije.

"Bliski istok je na ivici. Stanovnici regiona su suočeni sa stvarnom opasnošću od katastrofalnog konflikta punih razmjera. Sada je vrijeme za deeskalaciju", rekao je Guterres pred Savjetom bezbjednosti.

Izraelski ambasador Gilan Erdan pozvao je Savjet bezbjednosti da uvede "sve moguće sankcije" Iranu.

"Savjet mora danas da preduzme akciju i osudi Iran zbog njegovog terora", rekao je Erdan i pozvao zemlje da "uvedu sve moguće sankcije Iranu prije nego što bude prekasno".

Iranski ambasador Amir Saeid Iravani rekao je da je Iran iskoristio "pravo na samoodbranu" pri napadu na Izrael.

Sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. (Foto: AP Photo/Yuki Iwamura)
Sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. (Foto: AP Photo/Yuki Iwamura)

"Savjet bezbjednosti nije ispunio svoju dužnost da održava međunarodni mir i bezbjednost" poslije izraelskog udara na iranski konzulat u Damasku, rekao je Iravani i dodao da zbog toga Teheran nije imao "drugi izbor" nego da odgovori. Poručio je da njegova zemlja ne želi "eskalaciju ili rat" ali da će odgovoriti na bilo koju "prijetnju ili agresiju".

"Ako Amerika pokrene vojne operacije protiv Irana, njegovih građana i interesa, Iran će iskoristiti pravo da na to odgovorili proporcionalno", rekao je Iravani.

Zamjenik američke ambasadorice pri UN Robert Wood pozvao je 15 članica Savjeta da nedvosmisleno osude iranski napad i dodao da to tijelo ima obavezu da osigura da iranski potezi ne prođu bez odgovora.

"Narednih dana, i u konsultaciji sa drugim članicama, SAD će razmotriti dodatne mjere da pozovu Iran na odgovornost ovdje u Ujedinjenim nacijama. Želim da jasno poručim: Ako Iran ili njegovi proksiji preduzmu akcije protiv SAD ili dalju akciju protiv Izraela, Iran će odgovarati za to", rekao je Wood.

Izrael je prijavio samo manju štetu, ali je prvi direktni iranski napad na Izrael potresao Izraelce koji strahuju od izbijanja većeg rata. U iranskom napadu je pogođena jedna vazduhoplovna baza na jugu Izraela, ali je nastavila normalno da operiše, dok je od šrapnela ozbiljno povrijeđena jedna sedmogodišnja djevojčica. Ukupno je povrijeđeno 12 osoba, prema podacima izraelske vojske.

Gantz je rekao u nedelju da će Izrael odgovoriti na iranski napad kada za to bude pravo vrijeme.

"Izgradićemo regionalnu koaliciju i nametnuti posljedice Iranu na način i u vrijeme koje nama odgovara", naveo je Gantz u saopštenju uoči sastanka ratnog kabineta.

Izraelski ministar odbrane rekao je da "kampanja još nije gotova - moramo i dalje da budemo na oprezu". Poručio je i da Izrael sada ima šansu da formira strateški savez protiv Irana "koji prijeti da stavi nuklearne eksplozive na rakete, što bi mogla da bude ekstremno ozbiljna prijetnja".

Izrael je i dalje u stanju visoke pripravnosti, a očekuje se da će vanredne mjere biti na snazi do ponedjeljka, uključujući zabranu školskih aktivnosti i restrikcije na velika okupljanja.

"Tokom proteklih par sati, odobrili smo operativne planove za ofanzivne i odbrambene akcije", rekao je portparol izraelskih snaga Daniel Hagari.

Iran je poručio da je napad "u potpunosti uspio" i upozorio Izrael i Sjedinjene Države u nedjelju na mnogo veći odgovor ako bude odmazde.

Načelnik iranskog generalštaba Mohamed Bageri upozorio je u televizijskom obraćanju da će iranski "odgovor biti mnogo veći od sinoćnje vojne akcijie ako se Izrael osveti Iranu" i poručio Washingtonu da bi američke baze također mogle da budu napadnute ako SAD pomognu Izraelu.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi upozorio je Izrael protiv "bezobzirne" odmazde i naglasio da će na to biti odgovoreno "odlučno i još snažnije".

Lideri G7 zemalja osudili su iranski napad i naveli da će raditi na stabilizaciji situacije. U saopštenju su upozorili da Teheran rizikuje "nekontrolisanu regionalnu eskalaciju".

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyn je u odvojenom saopštenju poručila da će biti razmotrene dodatne sankcije protiv Irana u bliskoj saradnji sa partnerima koje bi se "specifično odnosile na programe za dronove i rakete".

Globalne sile Rusija, Kina, Francuska i Njemačka, kao i Egipat, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati pozvali su na uzdržanost.

"Uradićemo sve da zaustavimo dalju eskalaciju. Možemo samo da upozorimo sve, naročito Iran, da ne idu dalje ovim putem", rekao je njemački kancelar Olaf Scholtz tokom posjete Kini.

Predsjedavajući američkog Predstavničkog doma nastoji osigurati slanje pomoći Izraelu

Predsjedavajući Predstavničkog doma Kongresa SAD Mike Johnson
Predsjedavajući Predstavničkog doma Kongresa SAD Mike Johnson

Predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa Mike Johnson rekao je u nedjelju da će pokušati osigurati da prođe zakon o pomoći Izraelu ove sedmice, nakon masovnog iranskog napada dronovima, ali nije rekao da li će zakon uključivati i pomoć Ukrajini i drugim saveznicima SAD-a.

Johnson, koji se bori da ujedini svoju rascjepkanu republikansku većinu i izbjegne prijetnje oko njegove smjene, podsjetio je na dva neuspješna pokušaja da se pošalje pomoć samo Izraelu.

"Pokušat ćemo ponovo ove sedmice, a detalji tog paketa se sastavljaju upravo sada. Gledamo opcije i sva ova dodatna pitanja", rekao je Johnson za program "Sunday Morning Futures" za Fox News .

Johnsonova kancelarija odbila je dati dodatne detalje.

Johnson je to izjavio nakon što je vođa većine u Predstavničkom domu Steve Scalise rekao da će Dom odgovoriti na iranski napad "zakonodavstvom koje podržava našeg saveznika Izraela i poziva Iran i njegove terorističke zastupnike na odgovornost", ne nudeći detalje.

Očekuje se da će se Johnson kasnije u nedjelju sastati sa zakonodavcima fokusiranim na pitanja nacionalne sigurnosti, uključujući predsjednika Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Michaela McCaula.

Iran je lansirao stotine bespilotnih letjelica i projektila u svom prvom direktnom napadu na izraelsku teritoriju proteklog vikenda.

Bijela kuća i najviši demokrate i republikanci u Senatu pozvali su Johnsona da bez odlaganja krene naprijed u vezi sa dvostranačkim paketom od 95 milijardi dolara koji je usvojen u Senatu i koji bi pružio 14,1 milijardu dolara pomoći Izraelu i 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini.

Johnson je odbio da prihvati prijedlog zakona koji je usvojen u Senatu. Umjesto toga, pokušao je izraditi vlastito zakonodavstvo, a pomoć Ukrajini strukturirana je kao zajam po nalogu republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa.

"On i ja smo 100 posto ujedinjeni oko ovih većih stvari", rekao je Johnson o Trumpu, nakon sastanka s njim u petak na Floridi.

Mnogi Trumpovi saveznici u Predstavničkom protive se pomoći Ukrajini, a predstavnica Marjorie Taylor Greene zaprijetila je da će pokrenuti smjenu Johnsona s mjesta predsjedavajućeg zbog pitanja koje uključuje njegovu podršku Ukrajini.

Republikanski saveznici Ukrajine očekuju da veći dopunski zakon o pomoći Kijevu dođe na red ove sedmice.

McCaul je za CBS-ov program "Face the Nation" rekao da je Johnson opredijeljen za iznošenje šireg paketa pomoći, ali nije rekao kada će se to dogoditi. "Moja želja je ova sedmica", rekao je.

SAD i Peking imaju za cilj da povećaju broj američkih studenata u Kini

David Moser, Amerikanac i vanredni profesor na Capital Normal University u Pekingu
David Moser, Amerikanac i vanredni profesor na Capital Normal University u Pekingu

Stephen Garrett, 27-godišnji student, oduvijek je mislio da će studirati u Kini, ali restriktivna politika zemlje u vezi s COVID-19 učinila je to gotovo nemogućim i sada vidi da interesovanje među kolegama naučnicima opada čak i nakon što se Kina ponovo otvorila.

Zajednička zabrinutost, rekao je on, uključuje ograničenja akademskih sloboda i rizik od zaglavljivanja u Kini.

Ovih dana samo oko 700 američkih studenata studira na kineskim univerzitetima, što je pad u odnosu na vrhunac od blizu 25.000 prije jedne decenije, dok u SAD-u ima skoro 300.000 kineskih studenata.

Neki mladi Amerikanci su obeshrabreni da ulažu svoje vrijeme u Kinu zbog onoga što vide kao smanjenje ekonomskih mogućnosti i zategnutih odnosa između Washingtona i Pekinga.

Bez obzira na razlog neravnoteže, američki zvaničnici i naučnici žale zbog izgubljenih prilika za mlade ljude da iskuse život u Kini i steknu uvid u strašnog američkog protivnika.

I zvaničnici obje zemlje slažu se da bi trebalo učiniti više na podsticanju studentske razmjene, u vrijeme kada Peking i Washington teško mogu da se dogovore oko bilo čega drugog.

"Ne vjerujem da je okruženje tako gostoljubivo za obrazovnu razmjenu kao što je to bilo u prošlosti, i mislim da će obje strane morati poduzeti korake", rekao je zamjenik državnog sekretara Kurt Campbell.

SAD su savjetovale svoje građane da "preispitaju putovanje" u Kinu usljed zabrinutosti zbog proizvoljnih pritvaranja i proširenja zabrana izlaska kako bi se Amerikanci spriječili da napuste zemlju.

Peking obnavlja programe za međunarodne studente koji su bili zatvoreni tokom pandemije, a kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je desetine hiljada američkih srednjoškolaca da posjete Kinu.

Situacija je bila daleko drugačija nakon što je predsjednik Barack Obama pokrenuo inicijativu 100.000 jakih 2009. kako bi drastično povećao broj američkih studenata u Kini.

Do 2012. godine u Kini je bilo čak 24.583 američka studenta, prema podacima kineskog Ministarstva obrazovanja. Ali 10 godina kasnije, broj se smanjio na samo 211.

Krajem 2023. broj američkih studenata iznosio je 700, prema Nicholasu Burnsu, ambasadoru SAD-a u Kini, koji je rekao da je to premalo u zemlji od tolikog značaja za Sjedinjene Države.

"Trebamo mlade Amerikance da nauče mandarinski. Trebamo mlade Amerikance da dožive Kinu", rekao je Burns.

Bez američkih studenata, "u sljedećem desetljeću nećemo moći provoditi pametnu, obrazovanu diplomatiju u Kini", upozorio je David Moser, američki lingvist koji je otišao u Kinu 1980-ih i sada ima zadatak uspostaviti novi magistarski studij program za međunarodne studente na Univerzitetu Peking Capital Normal.

Moser se prisjetio godina kada su američki studenti Kinu smatrali fascinantnom i mislili da bi tamošnje obrazovanje moglo dovesti do zanimljive karijere. No rekao da američki studenti i njihovi roditelji gledaju kako se Kina i Sjedinjene Države udaljavaju jedna od druge.

"Ljudi misle da je ulaganje u Kinu kao karijera glupa ideja", rekao je Moser.

Nakon 2012. broj američkih studenata u Kini je pao, ali se nekoliko godina zadržao na više od 11.000, prema Open Doorsu, sve do izbijanja pandemije, kada je Kina zatvorila svoje granice. Programi za međunarodne studente koji su se razvijali godinama su zatvoreni, a osoblje je otpušteno, rekao je Moser.

Amy Gadsden, izvršna direktorica Kinese inicijative na Univerzitetu Pennsylvania, također je pripisala dio pada interesa i stranim kompanijama koje zatvaraju svoje urede u Kini. Drakonski stil upravljanja u Pekingu, razotkriven njegovim odgovorom na pandemiju, također je pauzirao američke studente, rekla je.

Garrett, koji je na putu da ovog ljeta diplomira na Fakultetu za napredne međunarodne studije Sveučilišta Johns Hopkins, rekao je da je ambivalentan u pogledu rada u Kini, navodeći nedostatak pristupa informacijama, ograničenja u raspravama o politički osjetljivim temama i sveobuhvatnu kinesku borbu protiv špijunaže.

Živio je u Hong Kongu kao tinejdžer i stažirao u kontinentalnoj Kini, i rekao je da je još uvijek zainteresiran za putovanje u Kinu, ali ne u skorije vrijeme.

Neki američki studenti ostaju predani studiranju u Kini, rekao je Andrew Mertha, direktor Kineskog globalnog istraživačkog centra pri SAIS-u. "Postoje ljudi koji su zainteresirani za Kinu zbog Kine", rekao je.

Oko 40 američkih studenata sada studira u centru Hopkins-Nanjing u istočnom kineskom gradu, a očekuje se da će se taj broj povećati na jesen kako bi se približio razini od 50-60 studenata prije pandemije.

Među njima je Chris Hankin, 28, koji je rekao kako vjeruje da je vrijeme u Kini nezamjenjivo jer može komunicirati s običnim ljudima i putovati na mjesta izvan radara međunarodnih medija.

Jonathan Zhang, kineski Amerikanac koji studira na prestižnom Schwarzman Scholars programu na Univerzitetu Tsinghua u Pekingu, rekao je da je važnije nego ikad biti u Kini u vrijeme napetih odnosa.

"Stvarno je teško govoriti o Kini, a da niste u Kini", rekao je. "Mislim da je doista šteta što toliko ljudi nikada nije kročilo u Kinu."

Zhang je bio zabrinut kada je odgodio ponudu konsultantske kompanije za odlazak u Peking. "Kažu, 'Oh, budi siguran' ili kao, 'Kako to misliš, vraćaš se u Kinu?'", rekao je Zhang. "Osjećam da se (kineska) vlada ozbiljno trudi, ali osjećam da je puno toga povjerenja narušeno."

Gadsden je rekao da američki univerziteti moraju učiniti više kako bi potaknuli studente da razmotre Kinu.

U Kini, Jia Qingguo, profesor međunarodnih odnosa i nacionalni politički savjetnik, predložio je Pekingu da pojasni svoje zakone koji uključuju strane državljane, uvede poseban sistem za političke revizije disertacija stranih studenata i olakša stranim diplomantima pronalaženje stažiranja i radna mjesta u kineskim kompanijama.

U međuvremenu, Kina je domaćin američkim srednjoškolcima prema planu koji je Xi predstavio novembru da primi 50.000 učenika u sljedećih pet godina.

U januaru je grupa od 24 učenika iz srednje škole Muscatine u Iowi postala prva koja je otputovala u Kinu. Devetodnevno putovanje bez ikakvih troškova odvelo ih je do pekinškog zoološkog vrta, Kineskog zida, muzeja palače, vrta Yu i muzeja u Šangaju.

Sienna Stonking, jedna od studentica Muscatinea, sada se želi vratiti u Kinu na studij.

"Kada bih imala priliku, voljela bih ići na koledž u Kini", rekla je kineskoj državnoj televiziji CGTN.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG