Najnovije
Biden traži od zaposlenih u federalnim agencijama da se vakcinišu ili redovno testiraju
Milioni zaposlenih u američkim federalnim agencijama moraće da potvrde da su vakcinisani protiv Covida-19 ili da u suprotnom nose maske, drže fizičku distancu i redovno se testiraju, navodi se u novim smjernicama koje je administracija predsjednika Joea Bidena objavila u četvrtak.
Zaposleni koji ne potvrde da su vakcinisani moraće da se testiraju jednom ili dva puta nedjeljeno, a biće im ograničeni i poslovni putevi.
Riječ je o najnovijem pokušaju predsjednika Bidena da podstakne veći broj Amerikanaca da se vakcinišu dok se delta soj brzo širi i naročito teško pogađa one koji nisu primili vakcinu.
"Ovo je pandemija nevakcinisanih. Ovo je američka tragedija. Ljudi umiru - i umiraće - koji ne moraju da umru. Ako ste nevakcinisani, ne morate da umrete", rekao je Biden na konferenciji za novinare u Bijeloj kući.
Prema izjavama zvaničnika, nove smjernice ne predstavljaju obaveznu vakcinaciju i oni koji odluče da se ne vakcinišu neće biti u opasnosti da dobiju otkaz, prenosi agencija Reuters.
Biden je poručio da su vakcine veoma efikasne i "da ih ima dovoljno za sve da se vakcinišu".
"Proteklih šest mjeseci smo dali više od 325 miliona doza. Imamo sredstva da spriječimo da novi talas Covida zatvori naše biznise, škole, društva kao što je to bio slučaj prošle godine. Od početka sam govorio da ćemo biti vođeni naukom", rekao je Biden.
Dodao je da su mu eksperti prenijeli da će broj slučajeva nastaviti da raste, "prije nego što počne da pada".
"Prema ekspertima, dok broj slučajeva raste vjerovatno nećemo vidjeti uporedni porast hospitalizacija ili smrtnih slučajeva u većini područja. Morate se zapitati zašto. Zato šte je 164 miliona Amerikanaca u potpunosti imunizovano, među kojima je 80 posto najranjivijih, starijih građana", naglasio je američki predsjednik.
Predsjednik je također naložio Sekretarijatu za odbranu da razmotri kako i kada će početi da zahtijeva od pripadnika vojske da se vakcinišu protiv Covida, uz ostale obavezne vakcine.
"Naši muškarci i žene u uniformi štite zemlju od ozbiljnih prijetnji i trebalo bi što je više moguće da budu zaštićeni od zaraze Covidom-19. Mislim da je to naročito važno zato što služe u mjestima širom svijeta, a u mnogima je broj vakcinisanih nizak, a bolest prevladava", rekao je Biden.
Predsjednik je na konferenciji za novinare rekao i da je moguće da će dodatna doza vakcine biti potrebna kasnije, ali da to nije slučaj sada.
Biden se založio i za povratak đaka u učionice na jesen, a Amerikance je pozvao da poštuju nove smjernice o maskama - da ih nose u zatvorenom prostoru u područjima u kojima raste broj zaraženih.
Iz Bijele kuće je takođe saopšteno da će prema novim mjerama, mnogi posjetioci u federalnim agencijama morati da se vakcinišu ili pokažu negativan test na koronavirus.
Federalna vlada je najveći poslodavac u SAD i Bidenov potez bi mogao da poslužio kao primjer kompanijama i drugim institucijama koje razmatraju povratak zaposlenih na radna mjesta.
Prema podacima iz 2020 godine, američka federalna vlada zapošljava oko 2,2 miliona civilnih radnika i još 570.000 koji rade za Poštu (USPS). Prema istraživanju univerziteta u New Yorku, za vladu pod ugovorom radi 3,7 miliona ljudi.
Pojedine savezne države i grad New York već su najavili slične mjere.
Guverner New Yorka Andrew Cuomo u srijedu je rekao da će se od zaposlenih u državnim službama tražiti da se vakcinišu ili da se nedjeljno testiraju na koronavirus.
Sekretarijat za pitanja veterana u ponedjeljak je uveo obaveznu vakcinaciju svojih ljekara i medicinskog osoblja. To je prva federalna agenija koja je uvela takvu obavezu.
Sekretarijat je zadužen za najveći američki zdravstveni sistem, koji zapošljava više od 360.000 zdravstvenih radnika i pomoćnog osoblja u 1,293 objekata.
Brojne federalne agencije u sredu su ponovo uvele obavezno nošenje maski u federalnim zgradama u područjima u kojima naglo raste broj zaraženih, u skladu sa nalogom kancelarije Bijele kuće za menadžment i budžet.
Sekretarijat za odbranu u srijedu je objavio da će i zaposleni u Pentagonu morati da nose maske.
Bijela kuća je saopštila da su maske obavezne u zatvorenom prostoru u federalnim zgradama za sve zaposlene i posjetioce, bez obzira na to da li su vakcinisani, u područjima u kojima raste broj novozaraženih.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u sredu su saopštili da je stopa prenošenja zaraze značajna ili visoka u gotovo 67 posto okruga u Americi, među kojima je prijestolnica Washington pa se maske ponovo nose i u Bijeloj kući.
Federalna vlada pokušava da suzbije širenje pandemije da bi izbjegla uvođenje restrikcija na nacionalnom nivou, dok se delta soj neumoljivo širi u dijelovima SAD, a kampanja imunizacije posustaje. U potpunosti je imunizovano oko 60 posto punoljetnih građana.
See all News Updates of the Day
Gruzija: Vlast obustavila pregovore sa EU, sukob policije i demonstranata
Policija i demonstranti su se sukobili u Gruziji nakon što je vladajuća stranka u toj zemlji obustavila pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji do 2028. godine.
Policija je upotrijebila vodene topove, biber sprej i suzavac da rastjera demonstrante koji su izašli na ulice nakon najave premijera Iraklija Kobahidzea iz vladajuće partije Gruzijski san.
Ta stranka je odnijela pobedu na prošlomjesečnim parlamentarnim izborima koje je opozicija na Južnom Kavkazu odbacila kao „lažnu” i koju su evropski zvaničnici kritikovali.
Izbori održani 26. oktobra nadaleko su viđeni kao referendum o težnjama zemlje da se pridruži Evropskoj uniji, a vladajuća stranka je nagovijestila biračima da će nastaviti da traži članstvo u tom bloku.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su tokom protesta privedene 43 osobe.
Predsjednica Salome Zurabičvili rekla je da je vlada objavila „rat” svom narodu i suočila se sa policijom u opremi za razbijanje demonstracija na protestu, pitajući ih da li služe Rusiji ili Gruziji.
Gruzijska predsjednica, koji ima uglavnom ceremonijalnu ulogu, ranije je rekla da je vladajuća partija „namještala” izbore uz pomoć Rusije, koja je prethodno vladala Gruzijom iz Moskve kada je bila dio Sovjetskog Saveza.
Ona je rekla da je odluka o suspenziji članstva u EU označila „završetak ustavnog udara koji se odvija već nekoliko nedjelja”.
Najava vlade da obustavlja pregovore o pridruživanju EU uslijedila je nekoliko sati nakon što je Evropski parlament usvojio rezoluciju kojom se osuđuje prošlomjesečno glasanje i navodi da nije bilo ni slobodno ni pošteno, što predstavlja još jednu manifestaciju nastavka demokratskog nazadovanja „za šta je vladajuća partija Gruzijski san snosi apsolutnu odgovornost”.
Evropski posmatrači izbora rekli su da je oktobarsko glasanje proteklo u atmosferi podjela obilježenoj slučajevima podmićivanja, duplog glasanja i fizičkog nasilja.
EU je Gruziji dodijelila status kandidata u decembru 2023. pod uslovom da ispuni preporuke bloka, ali je stavila na čekanje njeno pristupanje i prekinula finansijsku podršku ranije ove godine poslije usvajanja zakona o „stranom utjecaju” koji se smatra udarom na demokratske slobode.
Poslanici EU pozvali su na ponavljanje parlamentarnih izbora u roku od godinu dana pod temeljnim međunarodnim nadzorom i nezavisnom izbornom administracijom. Oni su također pozvali EU da uvede sankcije i ograniči formalne kontakte sa gruzijskom vladom.
Gruzijski premijer je uzvratio, osudivši ono što je opisao kao „salvu uvreda” političara EU i izjavljujući da su „zlonamjerni protivnici naše zemlje pretvorili Evropski parlament u oružje ucene Gruzije, što je velika sramota za Evropsku uniju”.
„Nastavićemo svojim putem ka Evropskoj uniji, ali nećemo dozvoliti nikome da nas drži u stalnom stanju ucjena i manipulacija, što je krajnje nepoštovanje naše zemlje i društva”, rekao je Kobahidze. „Moramo jasno da pokažemo pojedinim evropskim političarima i birokratama, koji su potpuno lišeni evropskih vrijednosti, da moraju da razgovaraju sa Gruzijom dostojanstveno, a ne ucjenama i uvredama”.
Kobahidze je također rekao da će Gruzija odbiti sve budžetske grantove EU do kraja 2028.
Kritičari su optužili Gruzijski san - koji je osnovao Bidžina Ivanišvili, milijarder koji je svoje bogatstvo stekao u Rusiji - da postaje sve autoritarniji i naginje ka Moskvi. Stranka je nedavno progurala zakone slične onima koje Kremlj koristi za suzbijanje slobode govora i LGBTQ+ prava.
EU je suspendovala proces podnošenja zahtjeva za članstvo Gruzije na neodređeno vrijeme u junu, nakon što je parlament usvojio zakon kojim se od organizacija koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva zahtjeva da se registruju kao da „ostvaruju interese strane sile”, slično ruskom zakonu koji se koristi za diskreditaciju organizacija koje kritikuju vladu.
S.Arabija odustaje od sporazuma o odbrani sa SAD-om u zamjenu za normalizaciju odnosa s Izraelom
Saudijska Arabija je odustala od ambicioznog sporazuma o odbrani s Washingtonom u zamjenu za normalizaciju odnosa s Izraelom i sada se zalaže za skromniji sporazum o vojnoj saradnji, reklasu Reutersu dva saudijska i četiri zapadna zvaničnika.
U nastojanju da dobije opsežan sporazum o uzajamnoj sigurnosti preko granice ranije ove godine, Rijad ublažio svoj stav o palestinskoj državnosti, rekavši Washingtonu da bi javna predanost Izraela rješenju o dvije države mogla biti dovoljna da se zaljevsko kraljevstvo normalizira odnosima.
Ali dok je javni bijes u Saudijskoj Arabiji i na širem Bliskom istoku u usijanju zbog izraelskih vojnih akcija u Gazi, princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman ponovo je uvjetovao priznanje Izraela poduzimanjem konkretnih koraka za stvaranje palestinske države, rekla su dva saudijska i tri zapadna izvora.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i dalje je željan osigurati normalizaciju sa saudijskom silom kao historijsku prekretnicu i znak šireg prihvaćanja u arapskom svijetu, rekli su zapadni diplomati.
No on se kod kuće suočava s velikim protivljenjem bilo kakvim ustupcima Palestincima nakon napada Hamasa 7. oktobra i zna da bi bilo kakva gesta u smjeru državnosti razbila njegovu vladajuću koaliciju, rekli su.
Budući da su oba lidera za sada okovana svojim domaćim bazama moći, Rijad i Washington se nadaju da bi skromniji odbrambeni pakt mogao biti zapečaćen prije nego predsjednik Joe Biden napusti Bijelu kuću u januaru, rekli su izvori.
Pakt o kojem se sada raspravlja uključivao bi proširenje zajedničkih vojnih vježbi i vježbi za rješavanje regionalnih prijetnji, uglavnom iz Irana. Potaknula bi partnerstva između američkih i saudijskih obrambenih kompanija, uz mjere zaštite za sprječavanje suradnje s Kinom, rekli su izvori.
Sporazum bi promovirao saudijska ulaganja u napredne tehnologije, posebice odbranu od bespilotnih letjelica. SAD bi povećao svoju prisutnost u Rijadu kroz obuku, logistiku i podršku kibernetičkoj sigurnosti, a mogao bi rasporediti raketni bataljon Patriot kako bi poboljšao odbranu od projektila i integrirano odvraćanje.
Ali to ne bi bila vrsta obvezujućeg sporazuma o odbrani koja bi obavezivala američke snage da zaštite najvećeg svjetskog izvoznika nafte u slučaju stranog napada.
"Saudijska Arabija će dobiti sigurnosni sporazum koji će omogućiti veću vojnu saradnju i prodaju američkog oružja, ali ne i sporazum o odbrani sličan onom sa Japanom ili Južnom Korejom kako se prvobitno tražilo", rekao je Abdelaziz al-Sagher, čelnik Zaljevskog istraživačkog instituta think-tank u Saudijskoj Arabiji.
Dolazak Trumpa u Bijelu kuću
Slika je, međutim, dodatno komplikovana predstojećim dolaskom Donalda Trampa u Belu kuću.
Iako Trumpov plan za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba isključuje bilo kakve odredbe za palestinsku državnost ili suverenitet, on je blizak saveznik saudijskog prijestolonasljednika.
Palestinski i neki arapski zvaničnici zabrinuti su da bi ga Trump i njegov zet Jared Kushner - arhitekta "Dogovora stoljeća" i također bliski saveznik prijestolonasljednika - mogli na kraju uvjeriti da podrži plan.
Trenutna američka administracija nije odustala od nade u dogovor o sigurnosnim garancijama prije nego što Biden napusti funkciju u januaru, ali i dalje postoje brojne prepreke.
Američki zvaničnici imaju na umu da je kraljevstvo još uvijek zainteresirano za formalno učvršćivanje garancija koje je tražilo, posebno za pristup naprednijem oružju, ali nisu sigurni da li bi radije to uradili u mandatu Bidena ili čekali Trumpa, rekao je izvor.
"Nastavljamo da razgovaramo i imamo mnogo napora na stolu (sa Saudijcima)", rekao je američki zvaničnik.
Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće odbilo je komentar na pitanje o naporima za postizanje sporazuma o američkim sigurnosnim garancijama za Saudijsku Arabiju.
Netanyahuov ured je odbio komentirati na pitanje o saudijskom stavu o palestinskoj državnosti.
Odbrambeni sporazum koji Saudijskoj Arabiji daje američku vojnu zaštitu u zamjenu za priznanje Izraela preoblikovao bi Bliski istok ujedinjavanjem dva dugogodišnja neprijatelja i vezanjem Rijada za Washington u vrijeme kada Kina prodire u regiju.
To bi omogućilo kraljevstvu da ojača svoju sigurnost i odbije prijetnje od Irana i njegovih saveznika Huti, kako bi se izbjeglo ponavljanje napada na naftna postrojenja iz 2019. godine, za koje su Rijad i Washington okrivili Teheran. Iran je negirao bilo kakvu ulogu.
Visoki saudijski zvaničnik rekao je da je sporazum 95% završen, ali je Rijad odlučio da razgovara o alternativnom sporazumu, s obzirom da to nije izvodljivo bez normalizacije odnosa sa Izraelom.
U zavisnosti od formata, smanjeni sporazum o saradnji mogao bi biti odobren bez Kongresa prije nego što Biden napusti funkciju, rekla su dva izvora.
Bilo je i drugih kamena spoticanja u pregovorima da se osigura sporazum o međusobnoj odbrani.
Na primjer, nije bilo napretka u razgovorima o civilnoj nuklearnoj saradnji jer je Saudijska Arabija odbila potpisati takozvani sporazum 123 sa SAD-om koji bi Rijadu uskratio pravo na nuklearno obogaćivanje, kazalo je šest izvora.
Saudijski prigovori dijelove koji se odnose na ljudska prava pokazali su se kao još jedna oblast neslaganja, rekao je za Reuters jedan saudijski izvor blizak razgovorima.
"Velika nagrada"
Iako saudijsko rukovodstvo snažno zagovara palestinsku državnost, ostaje neizvjesno, prema diplomatama, kako bi prestolonasljednik odgovorio da Trump oživi sporazum koji je sklopio 2020. za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba.
Plan označava dramatičnu promjenu u američkoj politici i međunarodnim sporazumima otvorenim usklađivanjem s Izraelom i oštrim odstupanjem od dugogodišnjeg okvira zemlja za mir koji je historijski vodio pregovore.
To bi omogućilo Izraelu da anektira ogromne dijelove zemlje na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući izraelska naselja i dolinu Jordana, i priznaje Jerusalim kao "nepodijeljenu prijestolnicu Izraela" - efektivno poričući palestinske pretenzije na istočni Jerusalem kao njihov glavni grad, centralnu aspiraciju u njihovim državnim ciljevima i u skladu sa rezolucijama UN.
Trumpov plan mnogi vide kao težak udarac rješenju o dvije države i palestinskim nadama državnosti.
Saudijski zvaničnici insistiraju na tome da stvaranje palestinske države u skladu s prethodnim međunarodnim sporazumima, uključujući istočni Jerusalem kao njen glavni grad, ostaje suštinski uslov za dugoročni regionalni mir i stabilnost.
Bez toga će ciklus nasilja nastaviti da ugrožava sve normalne odnose, kažu oni.
"Kako možemo zamisliti integriranu regiju ako zaobiđemo palestinsko pitanje?" rekao je visoki saudijski zvaničnik. "Ne možete spriječiti palestinsko pravo na samoopredjeljenje."
I u nekim od najoštrijih kritika Izraela od početka rata u Gazi, prestolonasljednik Mohamed nazvao je izraelske vojne akcije u Gazi "kolektivnim genocidom" u obraćanju na arapskom i islamskom samitu u Rijadu ovog mjeseca.
Potencijal za saudijsku normalizaciju s Izraelom, međutim, mogao bi se ponovo razmotriti u budućnosti, možda kada se prašina slegne nakon rata u Gazi - i možda pod drugom izraelskom vladom, kažu diplomate.
Fawaz Gerges, stručnjak za Bliski istok na Londonskoj školi ekonomije, rekao je da će Trump iskoristiti sve moguće puteve kako bi osigurao historijsku normalizaciju između Saudijske Arabije i Izraela.
"Za Trumpa je Saudijska Arabija velika nagrada", rekao je Gerges.
Predsjednica Meksika uvjerena da se rat tarifama sa SAD može izbjeći
Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum izjavila je da je uvjerena da se tarifni rat sa Sjedinjenim Državama može izbjeći.
Ali u svojoj izjavi - datoj dan pošto je imala telefonski razgovor sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom - nije precizirala ko je šta ponudio.
"Neće biti potencijalnog rata tarifama", rekla je Sheinbaum na pitanje tim povodom na njenom dnevnom jutarnjem brifingu.
Trump je u srijedu napisao da je Sheinbaum pristala da zaustavi neovlaštenu migraciju preko granice u Sjedinjene Države. Ona je istog dana na svojim nalozima na društvenim mrežama napisala da su "migranti i karavani zbrinuti prije nego što stignu do granice".
Ali da li je to bilo obećanje, zavjet ili obična izjava o stvarnosti ostaje nejasno.
Posljednjih godina, migranti koji nisu mogli da dobiju dozvolu da pređu Meksiko udruživali su se u karavane kako bi pješačili ili stopirali na putu ka sjeveru prema američkoj granici, tražeći sigurnost u brojnosti.
U stvari, osim prvih karavana 2018. i 2019. - kojima su obezbjeđeni autobusi da se voze dijelom ka sjeveru - nijedan karavan nikada nije stigao do granice hodajući ili stopirajući na bilo koji kohezivan način.
Meksička policija i migracioni agenti su godinama blokirali, uznemiravali ili sprječavali migrantske karavane da se voze. Također su često hvatani ili vraćani u područja blizu granice sa Gvatemalom. Dakle, čini se da izjava Sheinbaum odražava stvarnost koja je postoji već neko vrijeme.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u četvrtak da se nada da će Trump ponovo razmisliti o svom planu za uvođenje tarifa Meksiku i Kanadi, rekavši da bi to moglo da "pokvari" odnose sa bliskim saveznicima.
"Nadam se da će ponovo razmisliti. Mislim da je to kontraproduktivna stvar", rekao je Biden.
Trump je ranije zaprijetio da će uvesti tarife od 25 odsto na uvoz iz Meksika i Kanade dok te zemlje na zadovoljavajući način ne zaustave ilegalnu imigraciju i protok ilegalnih droga kao što je fentanil u Sjedinjene Države.
On je također rekao da će se kineski uvoz suočiti sa dodatnim carinama od 10 odsto dok Peking ne obustavi proizvodnju materijala koji se koriste za pravljenje fentanila.
Uprkos samopouzdanju Sheinbaum - ona je telefonski razgovor sa Trumpom opisala kao "odličan" - mnogi Meksikanci brinu da bi američke tarife mogle da utiču na širok spektar kultnih meksičkih proizvoda i da ugroze čitave regionalne ekonomije.
U zapadnom Meksiku, nijedan usjev ne donosi prihod za toliko malih uzgajivača kao što je to avokado, a Meksiko je glavni snabdijevač američkog tržišta voćem. Ali uzgajivači avokada, berači i oni koji pakuju zabrinuti su da će potrošači u SAD, suočeni sa 25 odsto višim cijenama, možda jednostavno preskočiti pravljenje gvakamole (jela od avokada).
A ranije ove nedjelje, Sheinbaum je rekla da Meksiko priprema listu uzvratnih tarifa ako Trump nastavi sa svojim planovima za uvozne namete.
Ako bi se Meksiko, Kanada i Kina suočile sa dodatnim tarifama koje je Trump predložio na svu robu uvezenu u Sjedinjene Države, to bi moglo biti otprilike jednako naplati poreza od 266 milijardi dolara, što je broj koji ne pretpostavlja bilo kakve poremećaje u trgovini ili uzvratne poteze drugih zemalja.
Troškove tih poreza vjerovatno bi snosile američke porodice, uvoznici i domaće i strane kompanije u vidu viših cijena ili nižeg profita.
Izrael nastavlja sa udarima na Gazu. Tokom noći ubijeno 30 Palestinaca
U izraelskim vojnim udarima tokom noći u Pojasu Gaze ubijeno je najmanje 30 Palestinaca, većina njih u kampu Nuseirat u centru enklave, rekli su u petak ljekari nakon što su se neki tenkovi povukli iz područja na koje su upali.
Ljekari su rekli da su pronašli 19 tijela Palestinaca ubijenih u sjevernim oblastima Nuseirata, jednog od osam dugogodišnjih izbjegličkih kampova u enklavi.
Neki tenkovi su ostali aktivni u zapadnom dijelu kampa, a Palestinska civilna služba za hitne slučajeve saopćila je da timovi nisu mogli odgovoriti na pozive u pomoć stanovnika zarobljenih unutar svojih kuća.
Ostali su ubijeni u sjevernim i južnim područjima pojasa Gaze, dodali su medicinari.
U petak nije bilo novog saopštenja izraelske vojske, ali je u četvrtak rečeno da njene snage nastavljaju "udarati terorističke ciljeve u sklopu operativnih aktivnosti u Pojasu Gaze".
U međuvremenu, izraelske vlasti su oslobodile oko 30 Palestinaca koje su uhapsile tokom ofanzive koja je u toku u Gazi proteklih mjeseci. Oslobođeni ljudi stigli su u bolnicu u južnoj Gazi na medicinske preglede, rekli su medicinari.
Oslobođeni Palestinci, zatočeni tokom rata, žalili su se na zlostavljanje i mučenje u izraelskom pritvoru nakon što su pušteni. Izrael poriče mučenje.
Višemjesečni napori da se pregovara o prekidu vatre u Gazi dali su slab napredak, a pregovori su sada na čekanju.
Prekid vatre u paralelnom sukobu između Izraela i libanonskog Hezbollaha, saveznika Hamasa, stupio je na snagu prije zore u srijedu, čime su prekinuta neprijateljstva koja su naglo eskalirala posljednjih mjeseci i koja su zasjenila sukob u Gazi.
Izraelska kampanja u Gazi ubila je skoro 44.200 ljudi i raselila gotovo sve stanovništvo enklave barem jednom, kažu zvaničnici Gaze. Ogromni dijelovi teritorije su u ruševinama.
Militanti predvođeni Hamasom koji su prije 13 mjeseci napali južne izraelske zajednice i izazvali rat, ubili su oko 1.200 ljudi i zarobili više od 250 talaca, saopštio je Izrael.
Hamas i Hezbollah su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zapadne zemlje označile kao terorističke grupe.
Send feedback
Investitori u kriptovalute očekuju procvat u novom Trumpovom mandatu
Ulagači u kriptovalute polažu velike nade u mandat Donalda Trumpa, koji je ove godine vodio kampanju kao šampion digitalnih valuta. Dopisnik Glasa Amerike Scott Stearns ima priču.
