Najvažnije
Može li Bidenovo "Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta" biti izazov za Kinu?
Objava tokom vikenda da će G-7 podržati prijedlog američkih vlasti za stvaranje alternative kineskoj osmogodišnjoj Inicijativi "Pojas i put", naišla je na oprezan optimizam kod međunarodnih stručnjaka.
Stručnjaci su pozdravili fokus na pomaganju državama sa niskim i umjerenim prihodima da razviju potrebnu infrastrukturu, ali imali su mnoga pitanja o tome kako će se to primijeniti, tražeći konkretna objašnjenja.
Planom se želi "kolektivno katalizirati stotine milijardi dolara infrastrukturnih ulaganja za zemlje sa niskim i srednjim prihodima u narednim godinama", navodi se u dokumentu Bijele kuće. Dio je to šireg napora predsjednika Joe Bidena, koji je ovog vikenda rekao da su se G-7 i druge demokratije širom svijeta obavezale u borbi s autokratskim režimima poput Kine i Rusije da izvrše uticaj na zemlje u razvoju.
Napor, nazvan "Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta", usmjeren je na "okupljanje svjetskih demokratija kako bi se upoznale sa izazovima sa kojima se svijet suočava i bile dostupne našim ljudima i ljudima, iskreno, svugdje", rekao je Biden.
"Izuzetno pozitivan korak"
"Svakako, činjenica da su Sjedinjene Države bile prisutne i vrlo angažovane u G-7 bio je izuzetno pozitivan korak", rekla je Lisa Bos, direktorica vladinih odnosa u World Vision-u, hrišćanskoj globalnoj humanitarnoj organizaciji. "To što smo pokazali liderstvo bio je izuzetno pozitivan korak. Ali sada je pitanje, da li ćemo pokazati liderstvo u realizaciji ciljeva i da li ćemo te ciljeve učiniti zaista smislenim?"
Bos je rekla da su trenutne okolnosti, u kojima je pandemija usmjerila pažnju na međusobnu povezanost svijeta i značaj jakih institucija, stvorile svojevrsnu priliku.
"Sada postoji trenutak u kojem zaista možemo... ponovno oživjeti i ojačati posao koji mnoge od razvijenih zemalja pokušavaju učiniti u stvaranju sigurnijeg, bezbjednijeg, prosperitetnijeg, zdravijeg svijeta", rekla je Bos. "Ako se to neće dogoditi sada, onda kada? Zaista smo u kritičnom trenutku i... sada nije vrijeme za povlačenje. Sada je vrijeme da pritisnemo gas."
Potrebno je kontinuirano praćenje
"Mislim da je zaista pozitivno što zemlje G-7 prepoznaju to pitanje i prepoznaju potrebu za reakcijom", rekao je Eric Farnsworth, potpredsjednik Američkog društva/Vijeća Amerike. "Tamo negdje postoje stvarne potrebe koje treba zadovoljiti. A ljudi na tržištima u razvoju i drugdje, ako ne vide rješenja koja dolaze iz demokratije, traže rješenje gdje god ih mogu dobiti. A Kina, naravno, ima puno novca."
Da bi bila uspješna, inicijativa B3W, kako je naziva administracija Bidena, zahtijevaće trajni napor svih uključenih zemalja, rekao je Farnsworth. G-7 čine bogate, visoko industrijalizirane nacije, uključujući Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD.
"Možete to najaviti, ali ključ će biti ne samo praćenje, već i smisleno, održivo praćenje, tako da to ne bude jednokratno... već zapravo prioritet", rekao je. "Održivost je, po mom mišljenju, takođe ključna, jer, znate, ovo mora biti nešto na šta se ljudi mogu osloniti... da će ukoliko potpišu ugovor ili nešto slično sa SAD-om ili EU-om, on i dalje biti operativan za tri godine ili za pet godina."
Nije baš konkurencija Pekingu
Iako ih je Biden predstavio kao eksplicitni izazov za Kinu, primjetno je da područja na koja će se plan fokusirati - klima, zdravlje i zdravstvena sigurnost, digitalna tehnologija i rodna ravnopravnost i jednakost, prema najavama iz Bijele kuće - zapravo nisu u direktnoj konkurenciji sa većinom stvari koje je Kina radila kroz program "Pojas i put".
Kineski fokus uglavnom je bio usmjeren na projekte s velikim ulaganjima koji spadaju u kategoriju tradicionalnih infrastrukturnih ulaganja, uključujući luke, autoputeve, aerodrome, brane i tako dalje.
To ne znači da područja koja su prepoznata kao fokus B3W programa ne trebaju značajna ulaganja.
Vitalna i međusobna povezanost
"Svako od ova četiri područja je važno i međusobno su povezana", rekla je Michelle Brown, ispred organizacije Akcija protiv gladi.
"COVID je pokazao da nedostatak ulaganja u kritičnu infrastrukturu u zdravstvu i zdravstvenoj sigurnosti može imati pogubne posljedice. Nedostatak osnovnih usluga pogoršao je učinke pandemije i u bogatim i u siromašnim zemljama. Socijalne, ekonomske i rodne nejednakosti dodatno su produbile negativne uticaje COVID-a", rekla je.
Efekti klimatskih promjena i nedostatak digitalne infrastrukture u najnerazvijenijim dijelovima svijeta, dodala je, samo su dodatno doprinijeli šteti koju je nanijela pandemija.
Više ograničenja
Malo je vjerovatno da će program B3W moći funkcionisati sa nekoliko ograničenja u odnosu na to koliko Peking može pod vladavinom jedne stranke.
Inicijativa "Pojas i put" često uključuje bilateralne sporazume o finansiranju između kineskih banaka i zemalja u razvoju, a sami infrastrukturni projekti služe kao zalog za kredite. SAD i njihovi partneri, koji djeluju u demokratijama s jasnim razgraničenjima između države i privatnih poduzeća, neće moći usmjeriti finansiranje s tom vrstom preciznosti.
Umjesto toga, B3W projekt moraće mobilizirati privatne i međuvladine agencije, vjerovatno kroz programe garancija zajma i druge mjere finansiranja koje zahtijevaju daleko više u smislu transparentnosti i ublažavanju rizika, nego što je to zahtijevao Peking.
Kompleksnost bi mogla biti dobra stvar
Sloboda Pekinga da se ponaša onako kako smatra prikladnim za zaključivanje poslova u okviru programa "Pojas i put", nije uvijek bila korisna, ni za Kinu, ni za zemlje koje navodno imaju koristi od programa.
U velikom broju slučajeva, zemlje su se našle u nemogućnosti vraćanja zajmova koje je Kina odobrila, što stvara zabrinutost da status kreditora Pekingu daje nesvakidašnji uticaj na odluke unutrašnje politike.
U drugim se slučajevima projekti preduzimaju bez uključivanja zajednica koje bi na njih mogle najviše uticati. Neki, uključujući i lučki projekat u Peruu, koji je u toku, oštetili su lokalno okruženje i poremetili egzistenciju ljudi, a od tih projekata su navodno trebali imati koristi.
Neki projekti, poput brane Coca Codo Sinclair u Ekvadoru, izazvali su neugodnosti svim uključenim stranama zbog lošeg planiranja i izvođenja radova, što je dovelo do toga da projekti nisu ispunili ekonomska obećanja, zbog kojih su na prvom mjestu i realizovani.
Prilika čeka
Prema Farnsworthu iz Američkog društva, "Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta" ima posljednju priliku da ponovno potvrdi položaj demokratskih nacija kao najbolje alternative za zemlje u razvoju u budućnosti.
Odnosno, rekao je, ako Biden i drugi lideri to mogu uokviriti kao stratešku korist za svoje različite izborne jedinice da preuzmu globalnu lidersku ulogu dok se svijet oporavlja od pandemije COVID-19, umjesto da ostave prostor Kini da pomaže zemljama u razvoju da se oporave.
"Ovdje se sada ne radi samo o finansijama i otplati dugova i sličnim stvarima, riječ je o strateškom narativu da li Zapad može odgovoriti ili je Kina zaista krajnje utočište za davanje zajmova", rekao je Farnsworth.
Kineske diplomate odbacile su rezultate samita G-7, a portparol kineske ambasade u Londonu rekao je Reutersu da "su dani kada su globalne odluke diktirale male grupe zemalja davno prošli" i dodao: "Mi vjerujemo da su zemlje, velike ili male, jake ili slabe, siromašne ili bogate, jednake i da svjetska pitanja trebaju biti rješavana putem konsultacija svih zemalja."
See all News Updates of the Day
Vijeće za implementaciju mira u BiH: Zakoni RS su anti-demokratski
Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira u BiH, organizacija koja se bavi međunarodnom pomoću u provođenju civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma, reagirala je protiv dva antidemokratska zakona u entitetu Republika Srpska.
"Vlada Republike Srpske (RS) od 2013. godine pokušava donijeti zakon kojim bi se organizacije civilnog društva stavile pod striktan nadzor organa vlasti i ograničila njihova mogućnost da ostvaruju svoja demokratska prava. Nacrt Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija dodatno će ograničiti građanski prostor za funkcionalno i nezavisno civilno društvo i predstavljat će značajnu prijetnju sveukupnom stanju u oblasti ljudskih prava i demokratije u Bosni i Hercegovini", stoji u izjavi Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC).
"Nedavno ponovno uvođenje zakonskih sankcija za klevetu u RS-u i predloženi novi zakon u suprotnosti su sa samim pojmom demokratije. Njima se ograničava politički pluralizam, a svrha im je da zastraše političku opoziciju. To će spriječiti slobodnu kritičku debatu i dodatno suziti ionako sve manji građanski prostor u RS. Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC SB) snažno podržavaju nezavisne medije i civilno društvo i naglašavaju njihovo pravo da provode svoje aktivnosti bez uznemiravanja, straha ili nepotrebnog pritiska." navodi PIC.
"Predloženom zakonu nema mjesta u demokratskom društvu i u suprotnosti je sa više puta ponavljanim opredjeljenjem rukovodstva Republike Srpske da unaprijedi odvijanje procesa evropskih integracija. Upravni odbor PIC-a poziva poslanike RS da glasaju protiv predloženog zakona", navedeno je na kraju izjave.
Uprkos nizu kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija, Narodna skupština Republike Srpske raspravljao Nacrtu zakona kojim vlast u tom bosanskohercegovačkom entitetu želi da evidentira "agente stranog uticaja".
Riječ je o Nacrtu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je još prošle godine najavio Milorad Dodik, proruski orijentisani predsjednik Republike Srpske i osoba sa američke "crne liste" na koju je dospio zbog korupcije i ugrožavanja mira u Bosni i Hercegovini.
PIC se sastoji od 55 zemalja i organizacija koje na različite načine pružaju potporu mirovnom procesu – osiguravajući financijska sredstva, dajući trupe u sastav EUFOR-a, ili izravno provodeći operacije u Bosni i Hercegovini. U PIC-u je također uključen jedan broj promatrača koji se mijenja.
Upravni odbora Vijeća za provedbu mira koji, pod predsjedanjem visokog predstavnika, funkcionira kao izvršni organ PIC-a.
U srijedu druga republikanska predsjednička debata
U srijedu, republikanski predsjednički kandidati će održati svoju drugu debatu. Lokacija debate podsjeća na poglede jednog bivšeg predsjednika koji je i danas konzervativni model za Republikansku stranku.
Sud u New Yorku: Trump i njegova kompanija godinama obmanjivali banke i osiguravajuća društva
Sudija u Njujorku u utorak je presudio da je Donald Trump godinama varao dok je gradio imperiju nekretnina koja ga je katapultirala do slave i Bijele kuće.
Sudija Artur Engoron, odlučujući u građanskoj parnici koju je pokrenula njujorška državna tužiteljka Leticija Džejms, utvrdio je da su bivši predsjednik i njegova kompanija obmanjivali banke, osiguravajuća društva i druge tako što su masovno precjenjivali njegovu imovinu i preuveličavali njegovu neto vrijednost na papirima korištenim za sklapanje poslova i obezbjeđivanje kredita.
Engoron je naredio da se neke od Trumpovih poslovnih dozvola ukinu, što im je otežalo ili onemogućilo poslovanje u Njujorku, i rekao je da će nezavisni posmatrač nastaviti da nadgleda poslovanje kompanije bivšeg predsjednika Amerike.
Trumpov advokat Kristofer Kise rekao je da namjeravaju da ulože žalbu na odluku, nazivajući je „greškom pravosudnog sistema“ i „potpuno suprotnu činjenicama i važećem zakonu“.
„Odlukom nastoji da se nacionalizuje jedna od najuspješnijih korporativnih imperija u SAD i preuzme kontrolu nad privatnom imovinom, a istovremeno se priznaje da nema dokaza o neispunjenju obaveza, kršenju, kašnjenju u plaćanju ili bilo kojoj pritužbi o šteti“, rekao je Kise.
Trump je tvrdio da nije učinio ništa loše. Njegov sin Erik rekao je da je Engoronova presuda „pokušaj da uništi njegovog oca i izbaci ga iz Njujorka“.
„Danas sam izgubio svaku vjeru u pravni sistem Njujorka“, napisao je na društvenoj mreži X Erik Tramp, izvršni direktor Trump organizacije i tuženi u predmetu. „Nikada ranije nisam vidio kod sudije takvu mržnju prema jednoj osobi – koordiniran napor sa državnim tužiocem da se uništi čovjekov život, okruženje i dostignuća”.
Engoronova odluka, nekoliko dana prije početka suđenja bez porote po tužbi Džejms, najsnažnije je do sada odbacivanje Trumpovog pažljivo oblikovanog imidža bogatog i oštroumnog magnata za nekretnine koji je postao politički moćnik.
Osim pukog hvalisanja bogatstvom, Trump, njegova kompanija i ključni rukovodioci su više puta lagali o njima u godišnjim finansijskim izvještajima, ubirajući nagrade kao što su povoljni uslovi zajma i niži troškovi osiguranja, otkrio je Engoron.
Ta taktika je prešla granicu i predstavlja kršenje zakona, rekao je sudija, odbacivši Trumpovu tvrdnju da ga je odricanje od odgovornosti u finansijskim izvještajima oslobodilo bilo kakvog krivičnog djela.
„U svijetu optuženih: regulisani stanovi za iznajmljivanje vrijede isto kao i neregulisani stanovi; ograničeno zemljište vrijedi koliko i neograničeno zemljište; ograničenja mogu da ispare. Odricanje od odgovornosti jedne strane koja prebacuje odgovornost na drugu stranu oslobađa laži druge strane", napisao je Engoron u presudi na 35 stranica. "To je svijet fantazije, a ne stvarni svijet."
Tužioci na Menhetnu su razmatrali mogućnost podizanja krivične prijave zbog istog ponašanja, ali su odbili da to učine, ostavljajući Džejms da tuži Trampa i traži kazne čiji je cilj da naruše njegovu i sposobnost njegove porodice da posluje u državi.
Engoronova presuda po kratkom postupku, rješava ključnu tvrdnju u tužbi Džejms, ali nekoliko drugih ostaje. On će odlučiti o tim tvrdnjama i zahtjevu Džejms za kaznu od 250 miliona dolara na suđenju koje počinje 2. oktobra. Trumpovi advokati zatražili su od žalbenog suda privremeno odlaganje.
„Danas je sudija presudio u našu korist i utvrdio da su Donald Trump i njegova kompanija godinama vršili finansijsku prevaru“, izjavila je Džejms u izjavi. „Radujemo se predstavljanju ostatka našeg slučaja na suđenju“.
Trumpovi advokati su tražili od sudije da odbaci slučaj.
Tvrdili su da Džejms nije zakonski dozvoljeno da podnese tužbu jer nije bilo dokaza da je javnost oštećena Trumpovim postupcima. Oni su takođe tvrdili da su mnogi navodi u tužbi zastarjeli.
Engoron je, napominjući da je te argumente "izričito odbacio" ranije u slučaju, izjednačio sa zapletom filma "Dan mrmota". On je kaznio pet advokata odbrane po 7.500 dolara zbog „ ponavljanja neozbiljnih argumenata”, ali je odbio zahtjev Džejms da sankcioniše Trumpa i druge optužene.
Džejms, demokrata, tužila je Trumpa i njegovu firmu prije godinu dana, navodeći obrazac dvoličnosti koji je nazvala „umjetnošću krađe“, što je aluzija na naslov njegovih poslovnih memoara iz 1987. - „Umjetnost dogovora“.
U tužbi se tvrdi da su Tramp i njegova kompanija rutinski povećavala vrijednost imovine kao što su soliteri, tereni za golf i imanje Mar-a-Lago na Floridi, povećavajući je za milijarde dolara.
Engoron je otkrio da je Trump stalno precjenjivao vrijednost Mar-a-Lago, “napuhavajući” je u jednom finansijskom izvještaju za 2.300 posto. Sudija je takođe zamjerio Trumpu što je lagao o veličini njegovog stana na Menhetnu. Bivši američki predsjednik je tvrdio da je njegov trospratni penthaus u Trump kuli skoro tri puta veći od stvarne veličine, procjenjujući ga na 327 miliona dolara.
Na društvenoj mreži X poslije donošenja presude, Erik Trump je insistirao da su tvrdnje njegovog oca o Mar-a-Lagu tačne, pišući da se za imanje u Palm Biču „spekuliše da vrijedi više od milijardu dolara, što ga čini vjerovatno najvrijednijim stambenim imanjem u državi".
Trump je u svjedočenju pod zakletvom za slučaj tvrdio da vrijednosti u njegovim finansijskim izvještajima nisu bile važne jer obrasci imaju stavku o odricanju odgovornosti. Trump je tvrdio da su banke „zaradile mnogo novca“ od njega i da se nije protivio procjenama.
Tužba Džejms predstavlja jednu od nekoliko pravnih glavobolja za Trumpa, republikanskog kandidata za izbore sljedeće godine. Protiv njega su podignute četiri optužnice u posljednjih šest mjeseci. Optužen je u Džordžiji i Vašingtonu da je planirao da prekroji volju birača na izborima 2020, na Floridi za pogrešno upravljanje povjerljivim dokumentima, a na Menhetnu za falsifikovanje poslovnih zapisa u vezi sa tajnim novcem koji je isplaćen u njegovo ime.
Trumpova kompanija je prošle godine osuđena za poresku prevaru u drugom krivičnom predmetu jer je pomagala rukovodiocima da izbjegnu poreze na pogodnosti kao što su stanovi i automobili. Kompanija je kažnjena sa 1,6 miliona dolara. Jedan izvršni direktor, Trumpov dugogodišnji šef finansija Alen Vajselberg, priznao je krivicu i odležao je pet mjeseci u zatvoru. On je takođe među optuženima u tužbi Džejms.
Njena tužba ne donosi potencijalnu zatvorsku kaznu, ali bi mogla da zakomplikuje Trumpovu sposobnost da sklapa poslove sa nekretninama.
Džejms, koja se u kampanji za funkciju predstavljala kao Trumpov kritičar, počela je da preispituje njegovo poslovanje u martu 2019. nakon što je njegov bivši lični advokat Majkl Koen svjedočio pred Kongresom da je on preuveličao bogatstvo u finansijskim izvještajima dok je pokušavao da kupi NFL ekipu Bafalo Bils.
Kancelarija Džejms je ranije podnijela tužbu protiv Trumpa zbog zloupotrebe njegove dobrotvorne fondacije za unaprijeđenje političkih i poslovnih interesa. Trumpu je naređeno da uplati dva miliona dolara u dobrotvorne svrhe kao kaznu, dok je njegova dobrotvorna organizacija zatvorena.
Biden - prvi američki predsjednik u historiji koji se pridružio štrajkačima
Predsjednik Joe Biden pridružio se članovima sindikata Ujedinjenih automobilskih radnika (UAV) dvanaestog dana njihovog štrajka protiv velikih auto-kompanija, kao prvi predsjednik u američkoj historiji koji se direktno uključio u neki štrajk.
Biden je stigao u Michigan predsjedničkim avionom Air Force 1, a na pisti ga je dočekao predsjednik sindikata Shawn Fain, poslije čega su se predsjednikovom limuzinom odvezli do skladišta za distribuciju dijelova kompanije General Motors, u predgrađu Detroita, gdje su se okupili radnici u štrajku.
"Nema dogovora, nema točkova!", skandirali su radnici. "Nema plata, nema dijelova!"
Portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je novinarima na putu za Michigan da se "Biden bori da osigura da će se automobili budućnosti praviti u Americi i da će ih praviti američki radnici, članovi sindikata, sa dobro plaćenim poslovima, umjesto da se prave u Kini".
Tokom štrajka UAV, Biden je tvrdio da automobilske kompanije nisu otišle dovoljno daleko da ispune zahtjeve radnika, iako zvaničnici Bijele kuće nisu željeli da odgovore na pitanje da li predsjednik podržava specifične zahtjeve kao što je povećanje plata od 40% i puna plata za radnu nedjelju od 32 sata.
Stručnjaci za predsjedničku historiju i historiju radničkih pokreta u Americi kažu da nema primjera da se neki aktuelni predsjednik pridružio štrajku koji je trajao u tom trenutku, čak i za vrijeme mandata predsjednika koji su još vatrenije podržavali radničke sindikate kao što su bili Franklin Delano Roosevelt i Harry Truman.
Članovi Kongresa se često pojavljuju tokom štrajkova da iskažu solidarnost sa sindikatima, a Biden se pridružio radnicima kockarnica u Las Vegasu i automobilskim radnicima u Kansas Cityju dok se borio za demokratsku predsjedničku nominaciju 2020.
Međutim, predsjednici na položaju, koji moraju da balansiraju radnička prava sa zahtjevima ekonomije, lanaca snabdijevanja i drugim faktorima iz svakodnevnog života, držali su se podalje od štrajkača, sve do Bidena.
"Ovo je apsolutno bez presedana. Nijedan predsjednik nikada nije došao do štrajkača", kaže Erik Loomis, profesor na Univerzitetu Rhode Island i stručnjak za historiju radničkog pokreta u SAD. Predsjednici su historijski "izbjegavali direktno učešće u štrajkovima. Sebe vide više kao medijatore. Nisu smatrali da je njihova uloga da direktno intervenišu u štrajku ili aktivnostima sindikata."
Biden je stigao u Michigan dan prije najavljene posjete bivšeg predsjednika Donalda Trumpa Detroitu. Trump će održati sopstveni skup u želji da se poveže sa automobilskim radnicima iako lideri sindikata ističu da on nije njihov saveznik.
Erdogan: Put Švedske u NATO zavisi od američke prodaje aviona F-16 Turskoj
Turski parlament održat će obećanje da će ratificirati kandidaturu Švedske za NATO ako administracija američkog predsjednika Joea Bidena otvori put za prodaju aviona F-16 Ankari, izjavio je u utorak predsjednik Tayyip Erdogan, prenose turski mediji.
Obraćajući se novinarima na povratku iz azerbejdžanske enklave Nakhčivan, Erdogan je rekao da su ministar vanjskih poslova Hakan Fidan i američki državni sekretar Antony Blinken razgovarali o kandidaturi Švedske za članstvo u NATO-u prošle sedmice u New Yorku.
Američka administracija povezuje prodaju borbenih aviona F-16 Turskoj sa ratifikacijom kandidature Švedske od strane Ankare, rekao je Erdogan.
"Ako oni (SAD) održe svoja obećanja, naš parlament će održati i svoje obećanje. Turski parlament će imati konačnu riječ o članstvu Švedske u NATO-u", rekao je on.
