Najnovije
Može li Bidenovo "Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta" biti izazov za Kinu?
Objava tokom vikenda da će G-7 podržati prijedlog američkih vlasti za stvaranje alternative kineskoj osmogodišnjoj Inicijativi "Pojas i put", naišla je na oprezan optimizam kod međunarodnih stručnjaka.
Stručnjaci su pozdravili fokus na pomaganju državama sa niskim i umjerenim prihodima da razviju potrebnu infrastrukturu, ali imali su mnoga pitanja o tome kako će se to primijeniti, tražeći konkretna objašnjenja.
Planom se želi "kolektivno katalizirati stotine milijardi dolara infrastrukturnih ulaganja za zemlje sa niskim i srednjim prihodima u narednim godinama", navodi se u dokumentu Bijele kuće. Dio je to šireg napora predsjednika Joe Bidena, koji je ovog vikenda rekao da su se G-7 i druge demokratije širom svijeta obavezale u borbi s autokratskim režimima poput Kine i Rusije da izvrše uticaj na zemlje u razvoju.
Napor, nazvan "Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta", usmjeren je na "okupljanje svjetskih demokratija kako bi se upoznale sa izazovima sa kojima se svijet suočava i bile dostupne našim ljudima i ljudima, iskreno, svugdje", rekao je Biden.
"Izuzetno pozitivan korak"
"Svakako, činjenica da su Sjedinjene Države bile prisutne i vrlo angažovane u G-7 bio je izuzetno pozitivan korak", rekla je Lisa Bos, direktorica vladinih odnosa u World Vision-u, hrišćanskoj globalnoj humanitarnoj organizaciji. "To što smo pokazali liderstvo bio je izuzetno pozitivan korak. Ali sada je pitanje, da li ćemo pokazati liderstvo u realizaciji ciljeva i da li ćemo te ciljeve učiniti zaista smislenim?"
Bos je rekla da su trenutne okolnosti, u kojima je pandemija usmjerila pažnju na međusobnu povezanost svijeta i značaj jakih institucija, stvorile svojevrsnu priliku.
"Sada postoji trenutak u kojem zaista možemo... ponovno oživjeti i ojačati posao koji mnoge od razvijenih zemalja pokušavaju učiniti u stvaranju sigurnijeg, bezbjednijeg, prosperitetnijeg, zdravijeg svijeta", rekla je Bos. "Ako se to neće dogoditi sada, onda kada? Zaista smo u kritičnom trenutku i... sada nije vrijeme za povlačenje. Sada je vrijeme da pritisnemo gas."
Potrebno je kontinuirano praćenje
"Mislim da je zaista pozitivno što zemlje G-7 prepoznaju to pitanje i prepoznaju potrebu za reakcijom", rekao je Eric Farnsworth, potpredsjednik Američkog društva/Vijeća Amerike. "Tamo negdje postoje stvarne potrebe koje treba zadovoljiti. A ljudi na tržištima u razvoju i drugdje, ako ne vide rješenja koja dolaze iz demokratije, traže rješenje gdje god ih mogu dobiti. A Kina, naravno, ima puno novca."
Da bi bila uspješna, inicijativa B3W, kako je naziva administracija Bidena, zahtijevaće trajni napor svih uključenih zemalja, rekao je Farnsworth. G-7 čine bogate, visoko industrijalizirane nacije, uključujući Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD.
"Možete to najaviti, ali ključ će biti ne samo praćenje, već i smisleno, održivo praćenje, tako da to ne bude jednokratno... već zapravo prioritet", rekao je. "Održivost je, po mom mišljenju, takođe ključna, jer, znate, ovo mora biti nešto na šta se ljudi mogu osloniti... da će ukoliko potpišu ugovor ili nešto slično sa SAD-om ili EU-om, on i dalje biti operativan za tri godine ili za pet godina."
Nije baš konkurencija Pekingu
Iako ih je Biden predstavio kao eksplicitni izazov za Kinu, primjetno je da područja na koja će se plan fokusirati - klima, zdravlje i zdravstvena sigurnost, digitalna tehnologija i rodna ravnopravnost i jednakost, prema najavama iz Bijele kuće - zapravo nisu u direktnoj konkurenciji sa većinom stvari koje je Kina radila kroz program "Pojas i put".
Kineski fokus uglavnom je bio usmjeren na projekte s velikim ulaganjima koji spadaju u kategoriju tradicionalnih infrastrukturnih ulaganja, uključujući luke, autoputeve, aerodrome, brane i tako dalje.
To ne znači da područja koja su prepoznata kao fokus B3W programa ne trebaju značajna ulaganja.
Vitalna i međusobna povezanost
"Svako od ova četiri područja je važno i međusobno su povezana", rekla je Michelle Brown, ispred organizacije Akcija protiv gladi.
"COVID je pokazao da nedostatak ulaganja u kritičnu infrastrukturu u zdravstvu i zdravstvenoj sigurnosti može imati pogubne posljedice. Nedostatak osnovnih usluga pogoršao je učinke pandemije i u bogatim i u siromašnim zemljama. Socijalne, ekonomske i rodne nejednakosti dodatno su produbile negativne uticaje COVID-a", rekla je.
Efekti klimatskih promjena i nedostatak digitalne infrastrukture u najnerazvijenijim dijelovima svijeta, dodala je, samo su dodatno doprinijeli šteti koju je nanijela pandemija.
Više ograničenja
Malo je vjerovatno da će program B3W moći funkcionisati sa nekoliko ograničenja u odnosu na to koliko Peking može pod vladavinom jedne stranke.
Inicijativa "Pojas i put" često uključuje bilateralne sporazume o finansiranju između kineskih banaka i zemalja u razvoju, a sami infrastrukturni projekti služe kao zalog za kredite. SAD i njihovi partneri, koji djeluju u demokratijama s jasnim razgraničenjima između države i privatnih poduzeća, neće moći usmjeriti finansiranje s tom vrstom preciznosti.
Umjesto toga, B3W projekt moraće mobilizirati privatne i međuvladine agencije, vjerovatno kroz programe garancija zajma i druge mjere finansiranja koje zahtijevaju daleko više u smislu transparentnosti i ublažavanju rizika, nego što je to zahtijevao Peking.
Kompleksnost bi mogla biti dobra stvar
Sloboda Pekinga da se ponaša onako kako smatra prikladnim za zaključivanje poslova u okviru programa "Pojas i put", nije uvijek bila korisna, ni za Kinu, ni za zemlje koje navodno imaju koristi od programa.
U velikom broju slučajeva, zemlje su se našle u nemogućnosti vraćanja zajmova koje je Kina odobrila, što stvara zabrinutost da status kreditora Pekingu daje nesvakidašnji uticaj na odluke unutrašnje politike.
U drugim se slučajevima projekti preduzimaju bez uključivanja zajednica koje bi na njih mogle najviše uticati. Neki, uključujući i lučki projekat u Peruu, koji je u toku, oštetili su lokalno okruženje i poremetili egzistenciju ljudi, a od tih projekata su navodno trebali imati koristi.
Neki projekti, poput brane Coca Codo Sinclair u Ekvadoru, izazvali su neugodnosti svim uključenim stranama zbog lošeg planiranja i izvođenja radova, što je dovelo do toga da projekti nisu ispunili ekonomska obećanja, zbog kojih su na prvom mjestu i realizovani.
Prilika čeka
Prema Farnsworthu iz Američkog društva, "Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta" ima posljednju priliku da ponovno potvrdi položaj demokratskih nacija kao najbolje alternative za zemlje u razvoju u budućnosti.
Odnosno, rekao je, ako Biden i drugi lideri to mogu uokviriti kao stratešku korist za svoje različite izborne jedinice da preuzmu globalnu lidersku ulogu dok se svijet oporavlja od pandemije COVID-19, umjesto da ostave prostor Kini da pomaže zemljama u razvoju da se oporave.
"Ovdje se sada ne radi samo o finansijama i otplati dugova i sličnim stvarima, riječ je o strateškom narativu da li Zapad može odgovoriti ili je Kina zaista krajnje utočište za davanje zajmova", rekao je Farnsworth.
Kineske diplomate odbacile su rezultate samita G-7, a portparol kineske ambasade u Londonu rekao je Reutersu da "su dani kada su globalne odluke diktirale male grupe zemalja davno prošli" i dodao: "Mi vjerujemo da su zemlje, velike ili male, jake ili slabe, siromašne ili bogate, jednake i da svjetska pitanja trebaju biti rješavana putem konsultacija svih zemalja."
See all News Updates of the Day
Trump pozdravio "srdačne odnose" sa Netanyahuom, kritikovao Harris
Bivši američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da su su njegovi odnosi sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom uvijek bili srdačni. Trump i Netanyahu su se sastali u Mar-a-Lagu, na Floridi, a izraelski premijer je poručio da se nada napretku u pregovorima o primirju u Gazi.
Netanyahu je otputovao na Floridu nakon što se u Washingtonu sastao sa predsjednikom i potpredsjednicom SAD, Joe Bidenom i Kamalom Harris, vjerovatnom Trumpovom rivalkom na izborima 5. novembra.
Trump je pozdravio Netanyahua i njegovu suprugu Saru, i istovremeno kritikovao Hareis koja je poslije susreta sa izraelskim liderom izrazila zabrinutost zbog palestinskih civilnih žrtava u izraelskoj devetomjesečnoj vojnoh ofanzivi u Gazi.
"Mislim da su njene izjave bile nipodaštavajuće", rekao je Trump.
Netanyahu je rekao da se nada da će njegova posjeta Americi dovesti do bržeg dogovora o primirju.
"Nadam se. Međutim, vidjećemo", rekao je novinarima.
Dodao je da ima napretka u naporima da se postigne dogovor o prekidu vatre zbog izraelskog vojnog pritiska i najavio da će poslati tim na pregovore u Rim.
Republikanski predsjednički kandidat odbacio je navode o napetostima u odnosima sa Netanjahuom.
"Imamo veoma dobre odnose", rekao je Trump i podsjetio na mjere preduzete za vrijeme njegove administracije, kao što je premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim, te povlačenje SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom.
Netanyahu je izazvao Trumpovo nezadovoljstvo kada je Bidenu čestitao pobjedu na izborima 2020. godine. Trump je lažno tvrdio da su izbori pokradeni.
Bivši predsjednik nedavno je kritikovao izraelskog premijera zbog bezbjednosnih propusta koji su omogućili Hamasu da 7. oktobra napadne Izrael, što je dovelo do izraelske ofanzive u Gazi.
Prema anketama, između Trumpa i Harris se vodi tijesna trka za Bijelu kuću zbog čega svjetski lideri poput Netanyahua - koji su tradicionalno bliži republikancima - pokušavaju da imaju balansiran pristup odnosima sa SAD.
Harris je tokom susreta sa Netanjahuom izrazila "ozbiljnu" zabrinutost zbog teške humanitarne situacije u Gazi.
"Neću šutjeti. Izrael ima pravo da se brani. I važan je način na koji to radi", poručila je potpredsjednica SAD.
Netanyahu je u obraćanju Kongresu branio izraelsku vojsku i odbacio kritike ofanzive u kojoj je Gaza razorena, a više od 39.000 ljudi ubijeno, prema podacima ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.
Desetine demokrata bojkotovale su Netanyahuov govor, izražavajući protest zbog civilnih žrtava i raseljavanja većine od 2,3 miliona stanovnika enklave.
Hamas je u napadu na Izrael ubio 1.200 ljudi i oteo 250 talaca, prema izraelskim podacima. Vjeruje se da je oko 115 talaca i dalje u Gazi, mada Izrael vjeruje da su je više od 30 odsto njih preminulo.
Izraelski zvaničnici procjenjuju da je 14.000 pripadnika Hamasa i Islamskog džihada ubijeno ili zarobljeno, od 25.000 koliko se procjenjuje da ih je bilo na početku rata.
Zvanično otvorene Olimpijske igre u Parizu
U francuskoj prijestolnici zvanično su otvorene 33. Olimpijske igre – svjetska sportski događaj koji se, osim u Parizu, održava u još 16 gradova, kao i u jednoj prekomorskoj teritoriji – Francuskoj Polineziji.
Ceremonija je počela prikazivanjem snimka scenarija po kom dopremanje olimpijske baklje nije proteklo kako je planirano – čiji je glavni protagonosta bio francuska fudbalska zvijezda Zinedine Zidan.
Oko 7.000 učesnika učestvovalo je u defileu rijekom Senom u floti barži.
Prošli su pored najpoznatijih znamenitosti Pariza, dok ih je sa obale posmatralo najmanje 300.000 posjetilaca.
Na otvaranju je nastupala muzička superzvezda LadyGaga koja je izvela numeru Edith Piaf.
Zvanice u Parizu dolaze iz sveta politike, kulture, zabave i sporta.
Francuska prijestolnica je pod opsežnim mjerama bezbjednosti u danu otvaranja svetske sportske smotre.
Sjenku na početak međunarodne sportske smotre bacio je vandalski napad na mrežu brzih vozova, kao i dojave o bombama na francuskim aerodromima.
Olimpijske igre obezbjeđuje više od 45.000 policajaca, 10.000 vojnika i 2.000 agenata privatnog obezbeđenja.
Raspoređeni su i snajperi. Takmičenje se održava u trenutku izazova u svijetu - ruske agresije na Ukrajinu i sukoba na Bliskom istoku.
Igre će trajaće od 26. jula do 11. augusta.
Washington upozorava protivnike: Politička situacija u SAD nije znak slabosti
Američke diplomate i vojni zvaničnici odbacili su strahovanja da su nedavne - i iznenadne - promjene na američkoj političkoj sceni znak slabosti i upozorili suparnike u četvrtak da ne pokušavaju da to iskoriste.
"Varaju se ako misle da nismo usredsređeni na izazove u nacionalnoj bezbjednosti sa kojima se zemlja suočava. To obuhvata odgovor našim suparnicima kada je to adekvatno", rekao je potprarol State Departmenta Matthew Miller.
U Pentagonu, zvaničnici su naveli da je vojska spremna za bilo koje izazove koje bi mogli da planiraju protivnici Amerike.
"Kada je riječ o tome da li nas suparnici testiraju u ovom trenutku, oni to uvijek rade. To je njihova priroda i priroda onoga što rade. Ne mislim da je ovaj trenutak nešto drugačiji od toga", rekoa je šef Pentagona Lloyd Austin.
Upozorenja u Washngtonu upućena su manje od nedjelju nakon što ja predsjednik Joe Biden odlučio da se ne kandiduje za još jedan mandat i da podrži predsjedničku kandidaturu potpredsjednice Kamale Harris, na izborima na kojima će joj rival biti bivši predsjednik i kandidat repubikanaca Donald Trump.
Biden je u obraćanju u Bijeloj kući u srijedu, u kojem je obrazlagao odluku da izađe iz trke nešto više od 100 dana uoči predsjedničkih izbora, govorio o tome kakvi su ulozi za budućnost zemlje.
"Ništa, ništa ne može da se ispriječi spasavanju naše demokratije. Amerika će morati da bira da li će da ide naprijed ili unazad, da bira između nade i mržnje, između jedinstva i podjela. Moramo da odlučimo: Da li i dalje vjerujemo u poštenje, pristojnost, poštovanje, slobodu, pravdu i demokratiju?", rekao je Biden.
Uoči Bidenovog govora, američka vojska objavila je da su ruski i kineski strateški bombarderi prvi put letjeli u okviru zajedničke misije, i da su se približili na 350 kilometara od Aljaske.
Drugi zvaničnici takođe su upozorili na sve smjelije protivnike SAD.
Direktor FBI-a Christpher Wray je u srijedu rekao članovima Kongresa da Iran i dalje želi da se osveti Trampu i nekim njegovim savjetnicima zbog ubistva bivšeg komandanta snaga Kuds Islamske revolucionarne garde Kasema Solejmanija u januaru 2020. godine.
"Moramo da prepoznamo koliko je iranski režim bezobziran, uključujući i ovdje u Sjedinjenim Državama", rekao je Wray, ali je odbio da iznese detalje navodne iranske zavjere za ubistvo bivšeg predsjednika.
Drugi pak izražavaju zabrinutost zbog poteza iranskih saveznika, kao što su napadi jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, te napadi paravojnih snaga koje podržava Teheran na američke trupe u Iraku i Siriji.
"Uništavamo kapacitete Huta. Međutim, za to će biti potrebno više od vojne operacije. To je angažman sa međunarodnom zajednicom, ali i saradnja američkih agencija da se upotrijebe različita sredstva i izvrši pritisak na Hute da zaustave napade", rekao je u četvrtak novinarima u Pentagonu načelnik združenog Generalštaba američkih snaga CQ Brown mlađi.
U State Departmentu, portparol Miller rekao je da su američke diplomate spremne za sve izazove.
"Predsjednik je stavio do znanja sekretaru i ostatku tima za nacionalnu bezbjednost da od njih očekuje da da budu usredsređeni na to narednih šest mjeseci, da od njih očekuje da promovišu spoljnopolitičke ciljeve koje je postavio od početka administracije i koje ostvarujemo protekle tri ipo godine", rekao je Miller.
A ako bilo koji protivnik pokuša da oslabi SAD, američka vojska će biti spremna, kaže Austin.
"Imamo najbolju, najsposobniju vojsku u svijetu i nastavićemo da štitimo zemlju", poručio je sekretar za odbranu.
Dvije ankete pokazuju da Harris bolje prolazi nego Biden protiv Trumpa
Vjerovatna demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris ima bolje rezultate od predsjednika Joea Bidena u državama koje će vjerovatno odlučiti na izbore 5. novembra, smanjujući jaz za republikancem Donaldom Trumpom, prema anketi Emerson College/The Hill objavljenoj u četvrtak.
Anketa je pokazala da bivši predsjednik Trump vodi u četiri ključne države: Arizona 49% prema 44%, Georgia 48% prema 46%, Michigan 46% prema 45% i Pennsylvania 48% prema 46%. Prema anketi, Trump i Harris su izjednačeni u Wisconsinu.
Harris je nadmašila Bidenove rezultate u anketi kompanije Emerson koja je sprovedena ranije ovog mjeseca u svakoj od pet država.
Harris je ove sedmice krenula u kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju odustao iz utrke i podržao svog potpredsjednika.
Najnovija Emersonova anketa registrovanih birača sprovedena je od 22. do 23. jula i imala je interval vjerodostojnosti za svaku državu od plus ili minus 3,4%.
Anketa u cijeloj zemlji koju je u četvrtak objavio New York Times/Siena College također je pokazala da je Harris prolazi bolje Bidena protiv Trumpa. Pokazalo se da je Trump prednjačio nad Harris za dva procentna poena, 48% prema 46%, među registrovanim glasačima, dok je Trump nadmašio Bidena za osam procentnih poena, 49% prema 41%, u anketi provedenoj prije tri sedmice.
Anketa New York Timesa/Siena Collegea obuhvatila je 1.142 registrovana glasača širom zemlje i imala je marginu greške od 3,3 procentna poena.
Nacionalna anketa Reuters/Ipsos objavljena u utorak pokazala je da Harris ima prednost od 44 do 42 posto u odnosu na Trumpa, što je razlika unutar granice greške od 3 posto.
Dok ankete diljem zemlje daju važne signale američke potpore političkim kandidatima, nekolicina konkurentnih država obično mijenja ravnotežu u Izbornom koledžu SAD-a, koji na kraju odlučuje tko će pobijediti na predsjedničkim izborima.
Snoop Dogg nosio olimpijsku baklju u Parizu
Djeluje da je legendarni reper Snoop Dogg svuda u Parizu, uoči otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, ali su u petak Parižani mogli da ga vide kako nosi olimpijsku baklju pred svečanu ceremoniju.
Bio je jedan od posljednjih nosilaca olimpijskog plamena, koji je upaljen u aprilu u Grčkoj i od tada polako putuje ka Parizu. Snoop Doggova dionica je bila u Saint-Denisu, predgrađu Pariza.
U intervjuu ranije ove nedelje, Snoop Dogg je izrazio zahvalnost SAD i Francuskoj na prilici koja mu je ukazana.
„Na ovo gledam kao na prestiž, čast i nešto što zaista poštujem. Nikada nisam ni sanjao o nečemu ovakvom”, rekao je on. „Ponašaću se najbolje što znam. Biću u najboljoj formi. Moći ću da dišem sporo, da hodam brzo i držim baklju sa osmijehom na licu, jer shvatam koliko je prestižno ovaj događaj”, rekao je poznati muzičar.
Snoop Dogg je u Parizu kako bi učestvovao u televizijskim prenosima i pokrivanju Olimpijskih igara za NBC, što je dio napora američkog emitera da poveća gledanost uključivanjem u projekat i ljudi iz pop kulture.
