Najnovije
Može li Bidenovo "Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta" biti izazov za Kinu?
Objava tokom vikenda da će G-7 podržati prijedlog američkih vlasti za stvaranje alternative kineskoj osmogodišnjoj Inicijativi "Pojas i put", naišla je na oprezan optimizam kod međunarodnih stručnjaka.
Stručnjaci su pozdravili fokus na pomaganju državama sa niskim i umjerenim prihodima da razviju potrebnu infrastrukturu, ali imali su mnoga pitanja o tome kako će se to primijeniti, tražeći konkretna objašnjenja.
Planom se želi "kolektivno katalizirati stotine milijardi dolara infrastrukturnih ulaganja za zemlje sa niskim i srednjim prihodima u narednim godinama", navodi se u dokumentu Bijele kuće. Dio je to šireg napora predsjednika Joe Bidena, koji je ovog vikenda rekao da su se G-7 i druge demokratije širom svijeta obavezale u borbi s autokratskim režimima poput Kine i Rusije da izvrše uticaj na zemlje u razvoju.
Napor, nazvan "Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta", usmjeren je na "okupljanje svjetskih demokratija kako bi se upoznale sa izazovima sa kojima se svijet suočava i bile dostupne našim ljudima i ljudima, iskreno, svugdje", rekao je Biden.
"Izuzetno pozitivan korak"
"Svakako, činjenica da su Sjedinjene Države bile prisutne i vrlo angažovane u G-7 bio je izuzetno pozitivan korak", rekla je Lisa Bos, direktorica vladinih odnosa u World Vision-u, hrišćanskoj globalnoj humanitarnoj organizaciji. "To što smo pokazali liderstvo bio je izuzetno pozitivan korak. Ali sada je pitanje, da li ćemo pokazati liderstvo u realizaciji ciljeva i da li ćemo te ciljeve učiniti zaista smislenim?"
Bos je rekla da su trenutne okolnosti, u kojima je pandemija usmjerila pažnju na međusobnu povezanost svijeta i značaj jakih institucija, stvorile svojevrsnu priliku.
"Sada postoji trenutak u kojem zaista možemo... ponovno oživjeti i ojačati posao koji mnoge od razvijenih zemalja pokušavaju učiniti u stvaranju sigurnijeg, bezbjednijeg, prosperitetnijeg, zdravijeg svijeta", rekla je Bos. "Ako se to neće dogoditi sada, onda kada? Zaista smo u kritičnom trenutku i... sada nije vrijeme za povlačenje. Sada je vrijeme da pritisnemo gas."
Potrebno je kontinuirano praćenje
"Mislim da je zaista pozitivno što zemlje G-7 prepoznaju to pitanje i prepoznaju potrebu za reakcijom", rekao je Eric Farnsworth, potpredsjednik Američkog društva/Vijeća Amerike. "Tamo negdje postoje stvarne potrebe koje treba zadovoljiti. A ljudi na tržištima u razvoju i drugdje, ako ne vide rješenja koja dolaze iz demokratije, traže rješenje gdje god ih mogu dobiti. A Kina, naravno, ima puno novca."
Da bi bila uspješna, inicijativa B3W, kako je naziva administracija Bidena, zahtijevaće trajni napor svih uključenih zemalja, rekao je Farnsworth. G-7 čine bogate, visoko industrijalizirane nacije, uključujući Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD.
"Možete to najaviti, ali ključ će biti ne samo praćenje, već i smisleno, održivo praćenje, tako da to ne bude jednokratno... već zapravo prioritet", rekao je. "Održivost je, po mom mišljenju, takođe ključna, jer, znate, ovo mora biti nešto na šta se ljudi mogu osloniti... da će ukoliko potpišu ugovor ili nešto slično sa SAD-om ili EU-om, on i dalje biti operativan za tri godine ili za pet godina."
Nije baš konkurencija Pekingu
Iako ih je Biden predstavio kao eksplicitni izazov za Kinu, primjetno je da područja na koja će se plan fokusirati - klima, zdravlje i zdravstvena sigurnost, digitalna tehnologija i rodna ravnopravnost i jednakost, prema najavama iz Bijele kuće - zapravo nisu u direktnoj konkurenciji sa većinom stvari koje je Kina radila kroz program "Pojas i put".
Kineski fokus uglavnom je bio usmjeren na projekte s velikim ulaganjima koji spadaju u kategoriju tradicionalnih infrastrukturnih ulaganja, uključujući luke, autoputeve, aerodrome, brane i tako dalje.
To ne znači da područja koja su prepoznata kao fokus B3W programa ne trebaju značajna ulaganja.
Vitalna i međusobna povezanost
"Svako od ova četiri područja je važno i međusobno su povezana", rekla je Michelle Brown, ispred organizacije Akcija protiv gladi.
"COVID je pokazao da nedostatak ulaganja u kritičnu infrastrukturu u zdravstvu i zdravstvenoj sigurnosti može imati pogubne posljedice. Nedostatak osnovnih usluga pogoršao je učinke pandemije i u bogatim i u siromašnim zemljama. Socijalne, ekonomske i rodne nejednakosti dodatno su produbile negativne uticaje COVID-a", rekla je.
Efekti klimatskih promjena i nedostatak digitalne infrastrukture u najnerazvijenijim dijelovima svijeta, dodala je, samo su dodatno doprinijeli šteti koju je nanijela pandemija.
Više ograničenja
Malo je vjerovatno da će program B3W moći funkcionisati sa nekoliko ograničenja u odnosu na to koliko Peking može pod vladavinom jedne stranke.
Inicijativa "Pojas i put" često uključuje bilateralne sporazume o finansiranju između kineskih banaka i zemalja u razvoju, a sami infrastrukturni projekti služe kao zalog za kredite. SAD i njihovi partneri, koji djeluju u demokratijama s jasnim razgraničenjima između države i privatnih poduzeća, neće moći usmjeriti finansiranje s tom vrstom preciznosti.
Umjesto toga, B3W projekt moraće mobilizirati privatne i međuvladine agencije, vjerovatno kroz programe garancija zajma i druge mjere finansiranja koje zahtijevaju daleko više u smislu transparentnosti i ublažavanju rizika, nego što je to zahtijevao Peking.
Kompleksnost bi mogla biti dobra stvar
Sloboda Pekinga da se ponaša onako kako smatra prikladnim za zaključivanje poslova u okviru programa "Pojas i put", nije uvijek bila korisna, ni za Kinu, ni za zemlje koje navodno imaju koristi od programa.
U velikom broju slučajeva, zemlje su se našle u nemogućnosti vraćanja zajmova koje je Kina odobrila, što stvara zabrinutost da status kreditora Pekingu daje nesvakidašnji uticaj na odluke unutrašnje politike.
U drugim se slučajevima projekti preduzimaju bez uključivanja zajednica koje bi na njih mogle najviše uticati. Neki, uključujući i lučki projekat u Peruu, koji je u toku, oštetili su lokalno okruženje i poremetili egzistenciju ljudi, a od tih projekata su navodno trebali imati koristi.
Neki projekti, poput brane Coca Codo Sinclair u Ekvadoru, izazvali su neugodnosti svim uključenim stranama zbog lošeg planiranja i izvođenja radova, što je dovelo do toga da projekti nisu ispunili ekonomska obećanja, zbog kojih su na prvom mjestu i realizovani.
Prilika čeka
Prema Farnsworthu iz Američkog društva, "Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta" ima posljednju priliku da ponovno potvrdi položaj demokratskih nacija kao najbolje alternative za zemlje u razvoju u budućnosti.
Odnosno, rekao je, ako Biden i drugi lideri to mogu uokviriti kao stratešku korist za svoje različite izborne jedinice da preuzmu globalnu lidersku ulogu dok se svijet oporavlja od pandemije COVID-19, umjesto da ostave prostor Kini da pomaže zemljama u razvoju da se oporave.
"Ovdje se sada ne radi samo o finansijama i otplati dugova i sličnim stvarima, riječ je o strateškom narativu da li Zapad može odgovoriti ili je Kina zaista krajnje utočište za davanje zajmova", rekao je Farnsworth.
Kineske diplomate odbacile su rezultate samita G-7, a portparol kineske ambasade u Londonu rekao je Reutersu da "su dani kada su globalne odluke diktirale male grupe zemalja davno prošli" i dodao: "Mi vjerujemo da su zemlje, velike ili male, jake ili slabe, siromašne ili bogate, jednake i da svjetska pitanja trebaju biti rješavana putem konsultacija svih zemalja."
See all News Updates of the Day
Nemiri u Gruziji, policija optužena za brutalnost nad demonstrantima
U Tbilisiju se nastavlja sukob između proevropskih gruzijskih demonstranata i sigurnosnih snaga usred optužbi za prekomjernu upotrebu sile od strane policije koje su izazvale međunarodnu osudu, uključujući i grupu uticajnih američkih zakonodavaca.
Rano ujutru 4. decembra policija je ponovo upotrijebila vodene topove i suzavac da rastjera demonstrante koji su učestvovali u šestoj uzastopnoj noći protesta u glavnom gradu Gruzije.
Demonstranti su se preselili iz centralne avenije Rustaveli do obližnje stanice podzemne željeznice nakon što su im snage sigurnosti blokirale pristup zgradi parlamenta i uhapsile nekoliko demonstranata.
Gruziju potresaju demonstracije otkako je vladajuća partija Gruzijski san prošle nedelje objavila da će obustaviti pristupne pregovore s Evropskom unijom.
Gruzijski premijer Irakli Kobahidze odbio je da odstupi i zaprijetio je da će kazniti političke protivnike koje optužuje da stoje iza nasilja na protestima.
Specijalne snage počele su da rastjeruju demonstrante okupljene ispred zgrade parlamenta nakon što je ministarstvo saopštilo da su neki od njih vrijeđali organe reda i bacali razne zapaljive predmete u njihovom pravcu.
Tri uticajna američka senatora -- supredsjedavajući Helsinške komisije SAD-a, senator Ben Cardin (Demokrat-Maryland), Roger Wicker (Republikanac-Mississippi) i John Cornyn (Republikanac-Teksas) objavili su zajedničku izjavu podrške gruzijskim demonstrantima osuđujući pretjeranu upotrebu nasilja od strane vlade.
"Potez Gruzijskog sna da napusti pregovore o članstvu u Evropskoj uniji duboka je izdaja jasne i neodoljive želje gruzijskog naroda da prigrli evropske vrijednosti i institucije", izjavila su trojica senatora.
"Ovo nije ponašanje vlade posvećene demokratskim reformama i pluralizmu, već nesigurnog režima koji vuče Gruziju prema autokratiji ruskog tipa. Ovi postupci flagrantno krše međunarodne demokratske norme i potkopavaju legitimne težnje gruzijskog naroda", navodi se u saopštenju.
Ranije. 3. decembra, ambasada SAD u Tbilisiju kritikovala je Gruzijski san zbog donošenja odluka koje su zemlju koštale podrške Zapada i izazvale demonstracije.
Demonstranti su za RSE opisali brutalnost koju su snage sigurnosti primijenile protiv njih.
"Udarali su nas po glavi", rekla je Salome Zandukeli, opisujući kako je nju i prijateljicu u noći 2. decembra otjeralo oko 25 policajaca u zgradu u središtu Tbilisija, prije nego što su našle utočište u kafiću.
Aktivista Gia Jvarsheishvili rekao je za RSE da su ga policajci bacili na zemlju i pretukli prije nego što su ga ugurali u policijski kombi gdje je policija gurnula pritvorenike na pod i počela da ih gazi.
"Odjednom sam imao nepodnošljive bolove i shvatio sam da sam povrijeđen. Tada to nisam znao, ali sam imao slomljeno rebro", rekao je Jvarsheishvili.
Salome Zandukeli i prijateljicu su policajci sigurnosti satjerali u ćošak i pretukli nakon što su pobjegle sa protesta u Tbilisiju 2. decembra.
Gruzijska proevropska predsjednica Salome Zurabišvili, koja podržava demonstrante, rekla je na mreži X da su mnogi od privedenih demonstranata zadobili povrede na glavi i licu. Neki su bili podvrgnuti sistematskom premlaćivanju između hapšenja i transporta u pritvorske objekte, dodala je ona.
Gruzijski ombudsman optužio je policiju za mučenje proevropskih demonstranata.
Levan Ioseliani, čija je uloga braniti prava građana, rekao je da su on i njegovi dužnosnici susreli ljude koji su podvrgnuti "najoštrijem tretmanu" policije.
U većini slučajeva zadobili su teške tjelesne povrede u predjelu lica, očiju i glave, što praktički isključuje čak i mogućnost da je policija prema njima svaki put primijenila potrebnu, proporcionalnu silu, rekao je u saopštenju.
Gruzija je ušla u političku krizu nakon parlamentarnih izbora u oktobru, na kojima je Gruzijski san osvojio 54 posto glasova, dok opozicija i zapadne vlade tvrde da su izbore obilježili nepravilnosti i ruski uticaj.
Kobakhidze je za nemire okrivio strane "instruktore" i pokušao objasniti odluku o prekidu pregovora o pristupanju EU do 2028. rekavši da je Gruzija spremna za razgovore, "ali samo s dostojanstvom i pravdom i bez ucjena".
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država odgovorila je rekavši: "Nemojte kriviti druge" u objavi na Facebooku, ističući da je Gruzijski san zaustavio proces članstva u EU i da je stranka kriva za odluku Washingtona da prekine strateško partnerstvo između dvije zemlje.
Upotreba prekomjernog nasilja protiv demonstranata izazvala je talas negodovanja u zemlji i inostranstvu. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) rekao je da je to "duboko zabrinjavajuće".
Za 26 osoba, od čega 23 demonstranta i tri pripadnika snaga sigurnosti, bila je potrebna hospitalizacija poslije sukoba u noći 1. decembra, saopštilo je u utorak gruzijsko Ministarstvo zdravlja.
"Nijedna od povreda nije opasna po život", dodalo je ministarstvo u saopštenju.
Većina Gruzijaca podržava članstvo u Evropskoj uniji, a napori da se pridruže Uniji propisani su ustavom te zemlje.
Gruzija je dobila status kandidata za EU u decembru 2023., ali odnosi s Briselom su se pogoršali posljednjih mjeseci, počevši od usvajanja kontroverznog zakona o "stranom agentu" za koji kritičari kažu da prijeti javnom diskreditacijom hiljada medija i grupa civilnog društva kao "službe" izvan ovlasti.
Uz izvještaje AFP-a, AP-a i Reutersa
UN traži 47 milijardi dolara pomoći donatora, dok se krize množe
Ujedinjeni narodi su u srijedu zatražili pomoć od 47 milijardi dolara za 2025. za pomoć oko 190 miliona ljudi koji bježe od sukoba i gladi, u vrijeme kada ovogodišnji apel nije ni upola finansiran, a zvaničnici strahuju od rezova od zapadnih država, uključujući najvećeg donatora - SAD.
Suočavajući se s onim što novi šef humanitarne pomoći UN-a Tom Fletcher opisuje kao "razinom patnje bez presedana", UN se nada da će sljedeće godine doći do ljudi u 32 zemlje, uključujući one u ratom razorenom Sudanu, Siriji, Gazi i Ukrajini.
"Svijet je u plamenu, a mi ga ovako gasimo", rekao je Fletcher novinarima u Ženevi.
"Moramo resetirati naš odnos s onima kojima je najveća potreba na planeti", rekao je Fletcher, bivši britanski diplomata koji je prošlog mjeseca počeo kao šef Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Apel je četvrti po veličini u istoriji OCHA-e, ali Fletcher je rekao da izostavlja oko 115 miliona ljudi čije potrebe agencija ne može realno da se nada da će finansirati:
"Moramo biti potpuno fokusirani na dopremanje do onih kojima je najpotrebnije, i zaista nemilosrdni."
Ujedinjene nacije su smanjile svoje potrebe za 2024. na 46 milijardi dolara sa 56 milijardi dolara prethodne godine jer je apetit donatora izblijedio, finansiran sa samo 43 posto, što je jedna od najgorih stopa u istoriji. Washington je dao preko 10 milijardi dolara, što je otprilike polovina primljenih sredstava.
Humanitarni radnici morali su donijeti teške odluke, smanjivši pomoć u hrani za 80 posto u Siriji i usluge vode u Jemenu sklonom koleri, saopćila je OCHA.
Pomoć je samo jedan dio ukupne potrošnje UN-a, koji godinama nije ispunjavao svoj osnovni budžet zbog neplaćenih dažbina zemalja.
Dok je novi predsjednik Donald Trump zaustavio dio potrošnje tokom svog prvog mandata, budžete UN-a za pomoć je ostavio netaknutim. Ovog puta službenici za pomoć i diplomate vide smanjenje kao mogućnost.
"SAD su ogroman znak pitanja", rekao je Jan Egeland, šef Norveškog vijeća za izbjeglice, koji je bio na Flečerovom položaju od 2003. do 2006. godine. "Bojim se da bismo mogli biti gorko razočarani jer nam globalno raspoloženje i nacionalni politički razvoj ne idu u prilog."
Projekat 2025, skup konzervativnih prijedloga čiji autori uključuju neke Trumpove savjetnike, ima za metu "rasipna povećanja budžeta" glavne američke humanitarne agencije, USAID-a. Dolazeća Trumpova administracija nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Fletcher je naveo "dezintegraciju naših sistema međunarodne solidarnosti" i pozvao na proširenje baze donatora.
Upitan o Trumpovom utjecaju, rekao je: "Ne vjerujem da nema saosećanja u ovim vladama koje se biraju."
Jedan od izazova je to što krize sada traju duže - u prosjeku 10 godina, prema OCHA.
Mike Ryan, šef Svjetske zdravstvene organizacije za vanredne situacije, rekao je da neke države ulaze u "trajno krizno stanje".
Evropska komisija – izvršno tijelo Evropske unije – i Njemačka su ove godine drugi i treći donatori budžeta UN-a.
Charlotte Slente, generalna sekretarka Danskog vijeća za izbjeglice, rekla je da su doprinosi Evrope također pod sumnjom jer se sredstva prebacuju na odbranu:
"To je krhkiji, nepredvidiviji svijet [nego u Trumpovom prvom mandatu], s više kriza i, ako američka administracija smanji svoje humanitarno finansiranje, moglo bi biti složenije da se popune praznine rastućih potreba."
Južnokorejski predsjednik suočava se s pozivima za opoziv, nakon debakla sa vanrednim stanjem
Južnokorejski poslanici pozvali su u srijedu predsjednika Yoon Suk Yeola da podnese ostavku ili se suoči s opozivom nakon što je proglasio vanredno stanje, da bi preokrenuo taj potez nekoliko sati kasnije, što je izazvalo političku krizu u četvrtoj po veličini azijskoj ekonomiji.
Iznenadna objava kasno u utorak izazvala je sukob sa parlamentom koji je odbacio njegov pokušaj da zabrani političku aktivnost i cenzuriše medije, dok su naoružane trupe nasilno prodrle u zgradu Narodne skupštine u Seulu.
Glavna opoziciona Demokratska stranka pozvala je Yoona, koji je na funkciji od 2022. godine, da podnese ostavku ili se suoči s opozivom.
“Čitavoj naciji je jasno otkriveno da predsjednik Yoon više ne može normalno upravljati državom. Trebao bi da se povuče”, rekao je visoki član parlamenta iz DP-a Park Chan-dae u saopćenju.
Šest južnokorejskih opozicionih stranaka reklo je da će u srijedu podnijeti Yoonov zakon o opozivu, navela je Demokratska stranka u poruci novinarima, a glasanje će se održati u petak ili subotu.
Lider Yoonove vladajuće Stranke moći naroda pozvao je na smjenu ministra odbrane Kim Yong-hyuna i ostavku cijelog kabineta.
Yoon je rekao naciji u televizijskom obraćanju kasno u utorak da je vanredno stanje potrebno za odbranu zemlje od nuklearno naoružane Sjeverne Koreje i pro-sjevernih antidržavnih snaga i zaštitu njenog slobodnog ustavnog poretka, iako nije naveo nikakve konkretne prijetnje.
Uslijedile su haotične scene dok su trupe pokušavale da preuzmu kontrolu nad zgradom parlamenta, parlamentarni pomoćnici prskali su aparate za gašenje požara kako bi ih gurnuli nazad, a demonstranti su se sukobljavali s policijom napolju.
Vojska je saopštila da će aktivnosti parlamenta i političkih stranaka biti zabranjene, te da će mediji i izdavači biti pod kontrolom komande vanrednog stanja.
Ali zakonodavci su prkosili sigurnosnom kordonu i nekoliko sati nakon proglašenja, južnokorejski parlament, sa 190 od 300 prisutnih članova, jednoglasno je usvojio prijedlog kojim se traži ukidanje vanrednog stanja, uključujući svih 18 prisutnih članova Yoonove stranke. Predsjednik je potom poništio objavu.
U srijedu se očekuju još protesta, a najveća sindikalna koalicija Južne Koreje, Korejska konfederacija sindikata, planira održati skup u Seulu i obećava štrajk dok Yoon ne podnese ostavku.
Američka ambasada pozvala je američke građane u Južnoj Koreji da izbjegavaju područja u kojima su se održavali protesti, dok neki veliki poslodavci, uključujući Naver Corp i LG Electronics Inc savjetuju zaposlenicima da rade od kuće.
Finansijska tržišta su bila nestabilna sa južnokorejskim dionicama koje su pale za oko 2%, a von se stabilizirao nakon pada na dvogodišnji minimum. Dileri su prijavili sumnju na intervenciju južnokorejskih vlasti da zaustave pad vona.
Ministar finansija Choi Sang-mok i guverner Banke Koreje Rhee Chang-yong održali su preko noći hitne sastanke, a ministarstvo finansija je obećalo da će podržati tržišta ako bude potrebno.
"Ubrizgaćemo neograničenu likvidnost u dionice, obveznice, kratkoročno tržište novca, kao i na forex tržište za sada dok se oni u potpunosti ne normalizuju", navodi se u saopštenju vlade.
"IZBJEGNUT METAK"
Veliki južnokorejski lanac maloprodajnih objekata, koji je odbio da bude identifikovan, rekao je da je prodaja konzervirane robe, instant rezanaca i flaširane vode porasla preko noći.
"Duboko sam uznemiren ovakvom situacijom i veoma sam zabrinut za budućnost zemlje", rekao je za Reuters 39-godišnji stanovnik Seula Kim Byeong-In.
Narodna skupština može opozvati predsjednika ako za to glasa više od dvije trećine poslanika. Suđenje potom održava ustavni sud, koji to može potvrditi glasanjem šest od devet sudija.
Yoonova stranka kontroliše 108 mjesta u 300-članom parlamentu.
Ako Yoon podnese ostavku ili bude smijenjen, premijer Han Duck-soo bi zauzeo mjesto lidera dok se ne održe novi izbori u roku od 60 dana.
"Južna Koreja je kao nacija izbjegla metak, ali je predsjednik Yoon možda pucao sebi u nogu", rekao je Danny Russel, potpredsjednik istraživačkog centra Asia Society Policy Institute u Sjedinjenim Državama, o prvoj deklaraciji o vanrednom stanju u Južnoj Koreji od 1980.
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da pozdravlja Yoonovu odluku da poništi proglašenje vanrednog stanja.
"Nastavljamo da očekujemo da će se političke nesuglasice riješiti mirnim putem i u skladu s vladavinom prava", rekao je Blinken u saopćenju.
Južna Koreja je domaćin oko 28.500 američkih vojnika kao nasljeđe Korejskog rata 1950-1953.
Planirani pregovori o odbrani i zajednička vojna vježba između dva saveznika odgođeni su zbog širih diplomatskih posljedica previranja preko noći.
Švedski premijer odgodio je posjetu Južnoj Koreji, rekao je portparol, a japanska poslanička grupa za korejska pitanja otkazala je put u Seul planiran za sredinu decembra.
Yoon, karijerni tužilac, izborio je pobjedu na najtežim predsjedničkim izborima u istoriji Južne Koreje 2022. godine, jašući talas nezadovoljstva zbog ekonomske politike, skandala i rodnih ratova.
Ali on je nepopularan, a njegov rejting podrške se kretao na oko 20% mjesecima.
Njegova Partija moći naroda pretrpjela je uvjerljiv poraz na parlamentarnim izborima u aprilu ove godine, prepustivši kontrolu nad jednodomnom skupštinom opozicionim strankama koje su osvojile skoro dvije trećine mjesta.
Bilo je više desetina slučajeva proglašenja vanrednog stanja otkako je Južna Koreja uspostavljena kao republika 1948. godine.
Godine 1980. grupa vojnih oficira prisilila je tadašnjeg predsjednika Choi Kyu-haha da proglasi vanredno stanje kako bi ugušio pozive za obnovu demokratske vlasti.
Zapad traži veću vojnu pomoć Ukrajini, a ne članstvo u NATO-u
Zapadni lideri pozivaju na kontinuiranu vojnu podršku Ukrajini dok se bori protiv skoro trogodišnje invazije Rusije, ali se protive da se kijevska vlada odmah pridruži NATO-u, glavnom vojnom savezu Zapada, iz straha da bi to uvuklo saveznike u širi sukob s Moskvom.
Američki državni sekretar Antony Blinken, sastao se u utorak s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Briselu uoči sastanka ministara vanjskih poslova, razgovarao je o onome što je američki State Department rekao da su "konkretni koraci" koje Zapad može poduzeti kako bi pomogao Ukrajini da se odbrani.
Iako su 32 zemlje NATO-a izjavile da je Ukrajina na nepovratnom putu ka članstvu u savezu, Rutte je rekao da neposredan prioritet mora biti pružanje više naoružanja snagama zemlje dok Rusija osvaja teritoriju duž bojišta u istočnoj Ukrajini.
"[Ukrajinski] front se ne pomiče na istok. Polako se kreće prema zapadu" u korist Rusije, rekao je Rutte. "Dakle, moramo se pobrinuti da Ukrajina dođe u poziciju snage, a onda bi na ukrajinskoj vladi trebalo da odluči o sljedećim koracima, u smislu otvaranja mirovnih pregovora i kako ih voditi."
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se složio s tim, rekavši da su njegovoj zemlji potrebna "značajna pojačanja" zaliha oružja u regiji Donjeck.
"Što je veća vatrena moć naše vojske, što imamo više tehnoloških sposobnosti, to efikasnije možemo uništiti ofanzivni potencijal Rusije i zaštititi živote naših ratnika", rekao je predsjednik u svom dnevnom obraćanju u utorak.
Zelenskyy je rekao pored "detaljnih razgovora" koje je Ukrajina vodila sa svojim partnerima o ovom pitanju, "radimo sami, jačajući našu proizvodnju, našu ukrajinsku odbrambenu industriju." Rekao je da Ukrajina radi na tome da "ima više sopstvenih dugoročnih sposobnosti".
Britanski premijer Keir Starmer rekao je u govoru kasno u ponedjeljak da saveznici Ukrajine moraju "učiniti sve što je potrebno da podrže njenu samoodbranu onoliko dugo koliko je potrebno", ali je priznao da će se rat završiti pregovorima i potencijalnim kompromisom.
Starmer je rekao da saveznici moraju "postaviti Ukrajinu u najjaču moguću poziciju za pregovore kako bi osigurali pravedan i trajan mir pod svojim uslovima koji garantuje njihovu sigurnost, nezavisnost - i pravo da izaberu svoju budućnost".
Zelenskyy je u nedjelju rekao da bi poziv za pridruživanje NATO-u "osnovno ojačao Ukrajinu prije bilo kakvih pregovora o okončanju rata".
Prema NATO paktu, napad na bilo koju od zemalja članica smatra se napadom na sve njih. Ali ova odredba se pozivala samo jednom, pošto su se zapadni saveznici pridružili američkim snagama u borbi protiv Al-Kaide u Afganistanu nakon što su njeni teroristi napali SAD 2001. godine, ubivši skoro 3.000 ljudi.
Imajući na umu taj zahtjev NATO-a, zapadni saveznici se protive članstvu Ukrajine u alijansi dok rat s Rusijom bjesni. Bez obzira na to, ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova je u utorak saopćilo da se Kijev "neće zadovoljiti bilo kakvim alternativama, surogatima ili zamjenama za punopravno članstvo Ukrajine u NATO-u", navodeći svoje "gorko iskustvo Budimpeštanskog memoranduma".
Prema tom paktu potpisanom prije 30 godina u glavnom gradu Mađarske, Ukrajina je pristala odustati od svog atomskog oružja iz sovjetske ere, koje je predstavljalo treći najveći nuklearni arsenal na svijetu, u zamjenu za sigurnosne garancije Rusije, Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva .
Ukrajina je sporazum iz Budimpešte nazvala "spomenikom kratkovidosti u donošenju strateških sigurnosnih odluka".
Sada se navodi: "Uvjereni smo da je jedina stvarna garancija sigurnosti Ukrajine, kao i sredstvo odvraćanja od dalje ruske agresije protiv Ukrajine i drugih država, puno članstvo Ukrajine u NATO-u."
Zapadni saveznici su već obećali stotine miliona dolara nove vojne pomoći Ukrajini uoči sastanaka ministara vanjskih poslova, uključujući nove runde pomoći Sjedinjenih Država i Njemačke.
Rutte je rekao novinarima da saveznici "trebaju nastaviti čvrstu podršku" i da je vojna pomoć najvažniji zadatak u ovom trenutku.
Dodatna pomoć dolazi sedam sedmica prije ponovnog preuzimanja dužnosti novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa. On je odbio da kaže da želi da Ukrajina porazi Rusiju i izrazio je skepticizam u pogledu nastavka američke vojne pomoći. On je rekao da će riješiti rat prije nego što preuzme dužnost 20. januara, ali nije objasnio kako će se to dogoditi.
Rutte je također izrazio zabrinutost i osudio vanjsku podršku drugih zemalja za ratne napore Rusije.
"Kina je aktivna u zaobilaženju sankcija, aktivna je kroz robu dvostruke namjene koju isporučuju Rusiji, a time i Kina, ali i Iran i Sjeverna Koreja, svi su uključeni u puni napad Rusije na Ukrajinu", rekao je Rutte.
Iran je isporučio dronove ruskim snagama, dok je Sjeverna Koreja poslala hiljade vojnika u Rusiju.
Neke informacije za ovu priču došle su od Associated Pressa i Reutersa.
Ruska opozicija u egzilu nastoji stvoriti zajedničku strategiju
Ruska opozicija u egzilu nastoji organizirati zajedničku strategiju dok čeka da novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ispuni svoja predizborna obećanja da će okončati rat ruskog predsjednika Vladimira Putina s Ukrajinom. Izvještava novinar Glasa Amerike Ricardo Marquine.
