Linkovi

Top priča

Može li Bidenovo "Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta" biti izazov za Kinu?

Američki predsjednik Joe Biden

Objava tokom vikenda da će G-7 podržati prijedlog američkih vlasti za stvaranje alternative kineskoj osmogodišnjoj Inicijativi "Pojas i put", naišla je na oprezan optimizam kod međunarodnih stručnjaka.

Stručnjaci su pozdravili fokus na pomaganju državama sa niskim i umjerenim prihodima da razviju potrebnu infrastrukturu, ali imali su mnoga pitanja o tome kako će se to primijeniti, tražeći konkretna objašnjenja.

Planom se želi "kolektivno katalizirati stotine milijardi dolara infrastrukturnih ulaganja za zemlje sa niskim i srednjim prihodima u narednim godinama", navodi se u dokumentu Bijele kuće. Dio je to šireg napora predsjednika Joe Bidena, koji je ovog vikenda rekao da su se G-7 i druge demokratije širom svijeta obavezale u borbi s autokratskim režimima poput Kine i Rusije da izvrše uticaj na zemlje u razvoju.

Sastanak lidera G-7 u Briselu, 14. juni 2021.
Sastanak lidera G-7 u Briselu, 14. juni 2021.

Napor, nazvan "Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta", usmjeren je na "okupljanje svjetskih demokratija kako bi se upoznale sa izazovima sa kojima se svijet suočava i bile dostupne našim ljudima i ljudima, iskreno, svugdje", rekao je Biden.

"Izuzetno pozitivan korak"

"Svakako, činjenica da su Sjedinjene Države bile prisutne i vrlo angažovane u G-7 bio je izuzetno pozitivan korak", rekla je Lisa Bos, direktorica vladinih odnosa u World Vision-u, hrišćanskoj globalnoj humanitarnoj organizaciji. "To što smo pokazali liderstvo bio je izuzetno pozitivan korak. Ali sada je pitanje, da li ćemo pokazati liderstvo u realizaciji ciljeva i da li ćemo te ciljeve učiniti zaista smislenim?"

Bos je rekla da su trenutne okolnosti, u kojima je pandemija usmjerila pažnju na međusobnu povezanost svijeta i značaj jakih institucija, stvorile svojevrsnu priliku.

"Sada postoji trenutak u kojem zaista možemo... ponovno oživjeti i ojačati posao koji mnoge od razvijenih zemalja pokušavaju učiniti u stvaranju sigurnijeg, bezbjednijeg, prosperitetnijeg, zdravijeg svijeta", rekla je Bos. "Ako se to neće dogoditi sada, onda kada? Zaista smo u kritičnom trenutku i... sada nije vrijeme za povlačenje. Sada je vrijeme da pritisnemo gas."

Potrebno je kontinuirano praćenje

"Mislim da je zaista pozitivno što zemlje G-7 prepoznaju to pitanje i prepoznaju potrebu za reakcijom", rekao je Eric Farnsworth, potpredsjednik Američkog društva/Vijeća Amerike. "Tamo negdje postoje stvarne potrebe koje treba zadovoljiti. A ljudi na tržištima u razvoju i drugdje, ako ne vide rješenja koja dolaze iz demokratije, traže rješenje gdje god ih mogu dobiti. A Kina, naravno, ima puno novca."

Da bi bila uspješna, inicijativa B3W, kako je naziva administracija Bidena, zahtijevaće trajni napor svih uključenih zemalja, rekao je Farnsworth. G-7 čine bogate, visoko industrijalizirane nacije, uključujući Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD.

"Možete to najaviti, ali ključ će biti ne samo praćenje, već i smisleno, održivo praćenje, tako da to ne bude jednokratno... već zapravo prioritet", rekao je. "Održivost je, po mom mišljenju, takođe ključna, jer, znate, ovo mora biti nešto na šta se ljudi mogu osloniti... da će ukoliko potpišu ugovor ili nešto slično sa SAD-om ili EU-om, on i dalje biti operativan za tri godine ili za pet godina."

Nije baš konkurencija Pekingu

Iako ih je Biden predstavio kao eksplicitni izazov za Kinu, primjetno je da područja na koja će se plan fokusirati - klima, zdravlje i zdravstvena sigurnost, digitalna tehnologija i rodna ravnopravnost i jednakost, prema najavama iz Bijele kuće - zapravo nisu u direktnoj konkurenciji sa većinom stvari koje je Kina radila kroz program "Pojas i put".

Kineski predsjednik Xi Jinping, u sredini, govori tokom konferencije za novinare na zatvaranju foruma Pojas i put na jezeru Yanqi na periferiji Pekinga, u subotu, 27. april 2019.
Kineski predsjednik Xi Jinping, u sredini, govori tokom konferencije za novinare na zatvaranju foruma Pojas i put na jezeru Yanqi na periferiji Pekinga, u subotu, 27. april 2019.

Kineski fokus uglavnom je bio usmjeren na projekte s velikim ulaganjima koji spadaju u kategoriju tradicionalnih infrastrukturnih ulaganja, uključujući luke, autoputeve, aerodrome, brane i tako dalje.

To ne znači da područja koja su prepoznata kao fokus B3W programa ne trebaju značajna ulaganja.

Vitalna i međusobna povezanost

"Svako od ova četiri područja je važno i međusobno su povezana", rekla je Michelle Brown, ispred organizacije Akcija protiv gladi.

"COVID je pokazao da nedostatak ulaganja u kritičnu infrastrukturu u zdravstvu i zdravstvenoj sigurnosti može imati pogubne posljedice. Nedostatak osnovnih usluga pogoršao je učinke pandemije i u bogatim i u siromašnim zemljama. Socijalne, ekonomske i rodne nejednakosti dodatno su produbile negativne uticaje COVID-a", rekla je.

Efekti klimatskih promjena i nedostatak digitalne infrastrukture u najnerazvijenijim dijelovima svijeta, dodala je, samo su dodatno doprinijeli šteti koju je nanijela pandemija.

Više ograničenja

Malo je vjerovatno da će program B3W moći funkcionisati sa nekoliko ograničenja u odnosu na to koliko Peking može pod vladavinom jedne stranke.

Inicijativa "Pojas i put" često uključuje bilateralne sporazume o finansiranju između kineskih banaka i zemalja u razvoju, a sami infrastrukturni projekti služe kao zalog za kredite. SAD i njihovi partneri, koji djeluju u demokratijama s jasnim razgraničenjima između države i privatnih poduzeća, neće moći usmjeriti finansiranje s tom vrstom preciznosti.

Umjesto toga, B3W projekt moraće mobilizirati privatne i međuvladine agencije, vjerovatno kroz programe garancija zajma i druge mjere finansiranja koje zahtijevaju daleko više u smislu transparentnosti i ublažavanju rizika, nego što je to zahtijevao Peking.

Kompleksnost bi mogla biti dobra stvar

Sloboda Pekinga da se ponaša onako kako smatra prikladnim za zaključivanje poslova u okviru programa "Pojas i put", nije uvijek bila korisna, ni za Kinu, ni za zemlje koje navodno imaju koristi od programa.

U velikom broju slučajeva, zemlje su se našle u nemogućnosti vraćanja zajmova koje je Kina odobrila, što stvara zabrinutost da status kreditora Pekingu daje nesvakidašnji uticaj na odluke unutrašnje politike.

U drugim se slučajevima projekti preduzimaju bez uključivanja zajednica koje bi na njih mogle najviše uticati. Neki, uključujući i lučki projekat u Peruu, koji je u toku, oštetili su lokalno okruženje i poremetili egzistenciju ljudi, a od tih projekata su navodno trebali imati koristi.

Neki projekti, poput brane Coca Codo Sinclair u Ekvadoru, izazvali su neugodnosti svim uključenim stranama zbog lošeg planiranja i izvođenja radova, što je dovelo do toga da projekti nisu ispunili ekonomska obećanja, zbog kojih su na prvom mjestu i realizovani.

Prilika čeka

Prema Farnsworthu iz Američkog društva, "Partnerstvo za izgradnju boljeg svijeta" ima posljednju priliku da ponovno potvrdi položaj demokratskih nacija kao najbolje alternative za zemlje u razvoju u budućnosti.

Odnosno, rekao je, ako Biden i drugi lideri to mogu uokviriti kao stratešku korist za svoje različite izborne jedinice da preuzmu globalnu lidersku ulogu dok se svijet oporavlja od pandemije COVID-19, umjesto da ostave prostor Kini da pomaže zemljama u razvoju da se oporave.

"Ovdje se sada ne radi samo o finansijama i otplati dugova i sličnim stvarima, riječ je o strateškom narativu da li Zapad može odgovoriti ili je Kina zaista krajnje utočište za davanje zajmova", rekao je Farnsworth.

Kineske diplomate odbacile su rezultate samita G-7, a portparol kineske ambasade u Londonu rekao je Reutersu da "su dani kada su globalne odluke diktirale male grupe zemalja davno prošli" i dodao: "Mi vjerujemo da su zemlje, velike ili male, jake ili slabe, siromašne ili bogate, jednake i da svjetska pitanja trebaju biti rješavana putem konsultacija svih zemalja."

See all News Updates of the Day

Biden: Amerika će stati u odbranu Tajvana

Arhiv - Tajvanski borbeni avioni Mirage 2000 lete u bliskoj formaciji tokom proslave Nacionalnog dana, u Tajpeju, 10. oktobar 2021.

Sjedinjene Države će stati u odbranu Tajvana i imaju obavezu da brane ostrvo koje Kina smatra za svoju teritoriju, izjavio je predsjednik SAD Joe Biden u četvrtak, što su komentari koji izgledaju kao raskid sa zvaničnom politikom.

"Da, imamo obavezu da to učinimo", rekao je Biden gostujući na CNN-u na pitanje da li će Sjedinjene Države stati u odbranu Tajvana, koji se žali na sve veći vojni i politički pritisak Pekinga da prihvati kineski suverenitet.

Iako je po zakonu Washington obavezan da Tajvanu obezbjedi sredstva za odbranu, on već dugo slijedi politiku "strateške dvosmislenosti" o tome da li će vojno intervenisati da zaštiti Tajvan u slučaju kineskog napada.

U augustu je zvaničnik Bidenove administracije rekao da se politika SAD prema Tajvanu nije promijenila nakon što je predsjednik ukazao da će Sjedinjene Države braniti ostrvo ako bude napadnuto.

Joe Biden
Joe Biden

Biden je rekao da ljudi ne treba da brinu o vojnoj snazi Washingtona jer "Kina, Rusija i ostatak svijeta znaju da smo najmoćnija vojska u historiji svijeta".

"Ono o čemu morate da brinete jeste da li će se oni upustiti u aktivnosti koje bi ih dovele u poziciju u kojoj bi mogli da naprave ozbiljnu grešku", rekao je Biden. "Ne želim hladni rat sa Kinom. Samo želim da Kina shvati da se nećemo povući, da nećemo promijeniti nijedan naš stav."

Vojne tenzije između Tajvana i Kine su najgore u posljednjih više od 40 godina, rekao je ovog mjeseca tajvanski ministar odbrane Chiu Kuo-cheng, dodajući da će Kina biti sposobna da izvede invaziju "punih razmjera" do 2025. godine.

Tajvan poručuje da je nezavisna država i da će braniti svoje slobode i demokratiju.

Kina, pak, smatra da je Tajvan najosjetljivije i najvažnije pitanje u njenim vezama sa Sjedinjenim Državama i osuđuje je ono što naziva "dosluhom" između Washingtona i Tajpeja.

Obraćajući se novinarima ranije u četvrtak, kineski ambasador Ujedinjenih nacija Zhang Jun​ rekao je da njegova zemlja teži "mirnom ponovnom ujedinjenju" sa Tajvanom i da odgovara na "separatističke pokušaje" na ostrvu vladajuće Demokratske napredne stranke.

"Mi nismo izazivač nevolja. Naprotiv, neke zemlje, posebno SAD, preduzimaju opasne akcije, vodeći situaciju u Tajvanskom moreuzu u opasnom pravcu", rekao je on. "Mislim da u ovom trenutku treba da pozovemo Sjedinjene Države da prestanu sa takvom praksom. Uvlačenje Tajvana u rat definitivno nije nikome u interesu. Ne vidim da će Sjedinjene Države time nešto dobiti."

Anketa: Američka globalna pozicija se oporavlja za vrijeme Bidenove administracije

Anketa: Američka globalna pozicija se oporavlja za vrijeme Bidenove administracije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Zajedničko saopštenje nakon sastanka Blinken-Borrell: SAD i EU pojačavaju zajednički angažman na Balkanu

Zastave Sjedinjenih Država i Evropske unije.

Nakon nedavnog sastanka između državnog sekretara SAD Antonyja Blinkena i visokog predstavnika Evropske unije (EU) Josepa Borrella, Sjedinjene Države i Evropska unija složile su se da dodatno ojačaju svoj zajednički angažman na Zapadnom Balkanu u podršci napretku regiona na njegovom evropskom putu, navodi se u zajedničkom saopštenju State Departmenta i EU.

"Naglašavamo našu punu podršku procesu proširenja EU. Pristupanje EU, koje je prioritet za čitav Zapadni Balkan, pomaže u konsolidaciji demokratskih institucija, zaštiti osnovnih prava i unapređenju vladavine prava. Ovaj region pripada Evropskoj uniji. Bliža integracija će poboljšati stabilnost i doprinijeti prosperitetu ljudi u regionu. U ovom kontekstu, naglašavamo da bi pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom trebali da počnu bez odlaganja", navodi se u saopštenju.

State Department dalje navodi da su Sjedinjene Države i EU ujedinjene u "čvrstoj podršci teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao i u zajedničkom radu na promociji izborne i ustavne reforme i održavanju funkcionalnosti njenih državnih institucija".

"Ozbiljno smo zabrinuti zbog sve veće retorike podjela u Bosni i Hercegovini. Pozivamo sve strane da poštuju i štite državne institucije, nastave konstruktivan dijalog i preduzmu korake za napredak na putu integracije u EU - uključujući i relevantne reforme. EU i Sjedinjene Države spremne su da olakšaju ove korake", navedeno je u zajedničkoj objavi.

Dalje se naglašava važnost dijaloga uz posredovanje EU, koji je "ključni mehanizam za rešavanje sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova".

"Nakon posljednjih nedjelja napetosti na sjeveru Kosova, ohrabrujemo obe strane da se uključe u kontinuiranu i održivu deeskalaciju i izbjegnu akcije koje ugrožavaju stabilnost. Pozdravljamo i podržavamo angažovanje Kosova u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i ponavljamo da je nasilje nad civilima, novinarima, policijom ili drugim vlastima neprihvatljivo", saopštava State Department.

Pozivaju se i sve političke snage u Crnoj Gori da rade zajedno na očuvanju strateške orijentacije koja odražava želju građana Crne Gore da postignu reforme neophodne kako bi njihove nade u budućnost EU postale stvarnost.

Komisija Predstavničkog doma glasa o preporuci da Stevea Bannona proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa

Steve Bannon

Komisija Predstavničkog doma, koja istražuje upad u Capitol 6. januara, u utorak glasa da savjetnika Bijele kuće Stevea Bannona proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa, dok bivši predsjednik Donald Trump pokušava da blokira istragu novom tužbom.

Trump je u ponedjeljak tužio kongresnu komisiju tvrdeći da su njeni članovi nelegalno tražili podatke iz Bijele kuće. U tužbi koja je podnijeta okružnom sudu u prijestolnici Washingtonu, navodi se da je materijal koji je tražila komisija pokriven pravnom doktrinom poznatom kao izvršna privilegija, koja štiti povjerljivost određenih komunikacija Bijele kuće.

Međutim, članovi komisije kažu da neće ustuknuti, i da će nastaviti svoj zadatak prikupljanja činjenica i svjedočanstava o upadu Trumpovih pristalica u Kongres, u kome su povrijeđene desetine policajaca.

Članovi komisije, republikanka Liz Cheney​ i demokrata Beni Thompson, naveli su u pisanom saopštenju u odgovor na Trumpovu tužbu da bivši predsjednik pokušava da "odloži i opstruiše" njihovu istragu.

"Teško je zamisliti ubjedljiviji javni interes od pokušaja da se dođe do odgovora o napadu na našu demokratiju i pokušaj da se preokrenu rezultati izbora", saopštili su oni.

Trump je podnio tužbu nakon što je predsjednik Biden odlučio da se odrekne prava da blokira dostavu dokumenata Kongresu - prava koja mu daje izvršna privilegija. Bidenova administracija je navela da je nasilna opsada Capitola prije više od devet mjeseci bila tako izuzetan događaj da zavređuje odricanje od privilegije koja obično štiti komunikacije Bijele kuće.

Trumpova tužba ne odnosi se samo na prvih 125 stranica dokumenata čije je dostavljanje kongresnoj komisiji nedavno dozvolio Biden. Tužba, koja se odnosi na komisiju Predstavničkog doma ali i Nacionalni arhiv, traži poništavanje kompletnog zahtjeva komisije o dostavi dokumenata, navodeći da je suviše širok i suprotan principu podjele vlasti u SAD.

Stotine Trumpovih pristalica upale su u sjedište Kongresa 6. januara u pokušaju da spriječe članove Kongresa da potvrde pobjedu demokratskog predsjednika Bidena. Optužnice su podignute protiv više od 600 osoba.

Predstavnički dom, u kojem su većinu imale demokrate, glasao je za opoziv Trumpa na osnovu optužbe da je podstakao napad vatrenim govorom na skupu svojih pristalica tog dana. Senat je predsjednika oslobodio optužbi.

Za to vrijeme, komisija glasa o preporuci da se Bannon proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa zbog odbijanja zahtjeva komisije da svjedoči i dostavi dokumenta. U rezoluciji koja je objavljena u ponedjeljak, komisija ističe da bivši Trumpov savjetnik nema pravne osnove da odbija zahtjeve komisije, iako Trumpov advokat tvrdi da Bannon ne treba da otkriva informacije jer je zaštićen privilegijom položaja u administraciji bivšeg predsjednika.

Bannon je bio privatni građanin kada je razgovarao sa Trumpom prije napada, navodi komisija.

"Gospodin Bannon je, po svemu sudeći, igrao složenu ulogu u događajima 6. januara i građani Amerike imaju pravo da čuju njegove svjedočenje iz prve ruke", napisala je komisija u rezoluciji.

Također je navedeno na koje je sve načine Bannon učestvovao u događajima uoči pobune, uključujući izvještaje da je podsticao Trumpa da se fokusira na 6. januar, dan potvrde elektorskih glasova, i komentare 5. januara da će sljedećeg dana "nastati potpuni haos."

Kada odbor bude glasao o Bannonu, o tom pitanju će glasati cijeli Predstavnički dom, a zatim se proslijeđuje Sekretarijatu za pravosuđe, koji će odlučiti da li da podigne optužnicu.

Preminuo bivši državni sekretar Colin Powell

Arhiv - Colin Powell

General Colin Powell, prvi crnac koji je postao američki državni sekretar, i bivši načelnik združenog generalštaba američkih oružanih snaga, preminuo je u ponedjeljak od komplikacija povezanih sa Covidom-19. Imao je 84 godine.

Njegova porodica objavila je vijest o smrti na Facebooku. "Izgubili smo izuzetnog, nežnog supruga, oca, djecu i velikog Amerikanca", napisali su.

Porodica je navela da je bio potpuno vakcinisan protiv virusa, i zahvalila se osoblju Nacionalnog medicinskog centra Walter Reed, nadomak Washingtona "na brižnom njegovanju" Powella u njegovim posljednjim danima. Powell je imao druge zdravstvene probleme, uključujući i Parkinsonovu bolest, prenose američki mediji.

Colin Powell je bio sin imigranata sa Jamajke i veteran Vijetnamskog rata. Bio je državni sekretar od 2001. do 2005. za vrijeme prvog mandata republikanskog predsjednika Georgea Busha.

Prije toga, kao general sa četiri zvjezdice i veteran sa 35 godina službe, bio je vojni lider Pentagona, načelnik Združenih generalštaba od 1989. do 1993. za vrijeme Bushovog oca, predsjednika Georgea H.W. Busha. U toj ulozi je nadzirao američku invaziju na Panamu, a kasnije i invaziju na Kuvajt protiv iračke armije, 1991.

Arhiv - 11. februara 1991. predsednik George H. W. Bush i general Colin Powell, načelnik združenog generalštaba oružanih snaga ispred Bijele kuće.
Arhiv - 11. februara 1991. predsednik George H. W. Bush i general Colin Powell, načelnik združenog generalštaba oružanih snaga ispred Bijele kuće.

Međutim, njegovo naslijeđe je zauvijek narušeno kada je 2003. izašao pred Savjet bezbjednosti UN kao državni sekretar i obrazložio američke razloge za rat protiv Iraka. Pozvao se na netačne informacije da je Saddam Hussein nagomilao oružje za masovno uništenje. Iračke tvrdnje da nemaju takvo oružje su "mreža laži", rekao je tada Powell svjetskoj organizaciji.

Državni sekretar je privatno upozoravao Busha o ogromnim teškoćama invazije i okupacije Iraka. Međutim, kao najuvaženiji član Bushovog kabineta na globalnom nivou, pristao je da javno iznese argumente za rat, kako bi pridobio međunarodnu podršku.

U intervjuu za AP napisao je da su SAD, ako se sve uzme u obzir, postigle uspjeh u Iraku. "Mislim da smo imali puno uspjeha", rekao je. "Užasni irački diktator je smijenjen."

Colin Powell, umjereni republikanac i pragmatista, razmatrao je predsjedničku kandidaturu kako bi postao prvi afroamerički predsjednik 1996. godine, ali je odustao zbog strahova svoje supruge Alme za njegovu bezbjednost. 2008. godine, raskinuo je sa svojom partijom da bi podržao kandidaturu demokrate Baracka Obame.

Powell je odrastao u siromašnoj četvrti u New Yorku. "Moja priča je priča o jednom crnom dječaku bez velike perspektive, dječaku iz imigrantske porodice bez većih sredstava, koji je odrastao u Južnom Bronxu", napisao je u svojoj autobiografiji "Moje američko putovanje" 1995.

"Jedan od najvećih lidera"

Predsjednik George Bush u ponedjeljak je saopštio da su on i bivša prva dama Laura Bush "duboko ožalošćeni" zbog smrti Powella.

"Bio je sjajan javni službenik i poštovan u zemlji i inostranstvu", napisao je Bush. "Što je još važnije, bio je porodični čovjek i prijatelj."

Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin je poručio: "Svijet je izgubio jednog od najvećih lidera koje smo ikada vidjeli. Alma je izgubila divnog muža, porodica izuzetnog oca a ja sam izgubio izuzetnog ličnog prijatelja i mentora. Bio je moj mentor više godina i uvijek sam mogao da mu se obratim kada sam imao dileme. Uvijek bi mi dao dobar savjet."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG