Najvažnije
- Steve Herman
- Patsy Widakuswara
Biden poručio saveznicima da se "Amerika vratila", NATO označio Kinu globalnim izazovom
Lideri NATO objavili su da Kina predstavlja stalni bezbjednosni izazov i radi na podrivanju globalnog poretka, dodajući da su zabrinuti zbog brzine kojom Kinezi razvijaju nuklearno oružje.
U saopštenju sa samita u Briselu, kome prisustvuje i američki predsjednik Joe Biden, lideri NATO su naveli da kineski "ciljevi i ponašanje predstavljaju sistemski izazov međunarodnom poretku i oblastima relevantnim za bezbjednost Alijanse".
Američki predsjednik pozvao je kolege iz NATO-a da se suprotstave kineskom autoritarizmu i sve većoj vojnoj moći, što je promjena fokusa saveza koji je stvoren da bi branio Evropu od Sovjetskog saveza tokom hladnog rata.
Dok je 30 šefova vlada i država izbjeglo da Kinu nazove rivalom, izrazili su zabrinutost zbog "politike vojne prijetnje", netransparentnih načina na koje modernizuje svoje oružane snage i primjene dezinoformacija.
Lideri NATO pozvali su Peking da se pridržava međunarodnih obaveza i ponaša odgovorno u međunarodnom sistemu.
Predsjednik Biden stigao je na svoj prvi NATO samit na tom položaju u ključnom trenutku za savez, poslije Donalda Trumpa koji je dovodio u pitanje relevantnost multilateralne organizacije.
Ubrzo po dolasku u sjedište NATO, Biden je razgovarao sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom i istakao američku privrženost članu 5. povelje Alijanse, u kome se navodi da je napad na jednu članicu napad na sve članice, koji zahtijeva kolektivni odgovor.
"Član 5. je sveta obaveza", rekao je Biden. "Želim da NATO zna da je Amerika tu."
NATO je posljednji put ažurirao dokument koji opisuje svrhu postojanja Alijanse 2010. godine. Bezbjednosne prijetnje i izazovi sa kojima se suočava promijenili su se od tada, prema riječima generalnog sekretara organizacije Jensa Stoltenberga.
"Na primjer, u trenutnom strateškom konceptu Kina se ne pominje ni jednom rječju. A klimatske promjene se gotovo uopšte ne pominju. I naravno, naš odnos sa Rusijom bio je na sasvim drugom mjestu u to vrijeme u poređenju sa onim gdje smo danas", rekao je Stoltenberg novinarima u petak. "Danas smo na najnižoj tački od Hladnog rata u našem odnosu sa Rusijom i pod sofisticiranijim cyber napadima, a mnogi izazovi su evoluirali tokom ovih godina".
NATO je odložio raspravu o promjenama svog strateškog koncepta dok je Bidenov prethodnik na mjestu predsjednika SAD Donald Trump bio na funkciji.
"Evropljani nisu željeli da otvore tu Pandorinu kutiju tokom Trumpove administracije, jer nisu znali šta će reći Sjedinjene Države", rekao je Dan Hamilton, direktor programa Globalna Evropa u Wilson centru.
Trump je imao loš odnos sa ostalim liderima vojne alijanse, više puta im je zamjerao i pozivao ih da povećaju svoje budžete za odbranu - "doprinose" za NATO, kako ih je pogrešno nazivao - i dovodeći u pitanje klauzulu NATO o međusobnoj odbrani, poznatoj kao član 5.
Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan dodao je u nedjelju, "čuvamo im leđa, baš kao i oni naša".
Sullivan je rekao novinarima koji su putovali sa Bidenom da će se razgovori o NATO-u u ponedjeljak fokusirati na kolektivnu bezbjednost, međusobni uticaj klime i bezbednosti, terorizam, cyber bezbjednost i Rusiju. Rekao je da će se Kina predstaviti u službenom saopštenju grupe "na robusniji način nego što smo ikada ranije vidjeli".
Američki lider također u ponedjeljak vodi sporedne razgovore sa predsjednicima Estonije, Letonije i Litvanije, koje je Sullivan opisao kao "moćan primjer demokratskog upravljanja na istočnom krilu NATO".
Biden je u Brisel stigao u nedjelju uoči sastanka NATO, kao i samita SAD sa liderima Evropske unije u utorak.
Te rasprave događaju se neposredno prije Bidenovog sastanka u srijedu u Ženevi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, pa američki predsjednik "želi da ima snažan vjetar u leđa od sastanka sa saveznicima u NATO-u", rekao je Hamilton za VOA.
Sastanak NATO u ponedjeljak također će označiti kraj vojnih operacija u Afganistanu u trenutku kada su Sjedinjene Države okončale najmanje polovinu svog povlačenja iz te zemlje.
"Pitanje će biti kakva je dalja uloga NATO-a u Afganistanu nakon izvan vojnih operacija" primjetio je Hamilton.
NATO također predlaže da vojske članica Alijanse i privatni sektor sagledaju saradnju po pitanju novih tehnologija, uz razmatranje proširenog partnerstva sa udaljenim istomišljenicima i demokratijama, uključujući i indo-pacifički region, usred sve veće zabrinutosti zbog ekspanzionizma Kine.
"Ova administracija želi i retorički i sadržajno da pokaže da u SAD postoji značajna snaga koja stoji uz njihove evropske saveznike. Ali još uvijek ima puno izazova u transatlantskim odnosima o tome kako se odnositi prema Rusiji i Kini i kako se suprotstaviti Covidu i klimatskim promjenama", rekao je viši saradnik Atlantskog savjeta Mark Simakovsky za Glas Amerike.
"Bolje korištenje predsjednikovog vremena bilo bi forsiranje teškog, ali neophodnog razgovora unutar NATO o temama kojih se Alijansa u prošlosti klonila", kaže saradnik na pitanjima prioriteta odbrane Dan DePetris. "To znači preispitivanje - i nadam se zatvaranje - NATO politike otvorenih vrata, koja je u ovom trenutku više odvod savezništva i bezbjednosnih obaveza SAD nego neto korist".
Poznat pod članom 10, NATO princip otvorenih vrata predviđa da bilo koja druga država može biti pozvana da se pridruži Alijansi jednoglasno. To je postalo tačka spora između onih koji kažu da promoviše organizacionu stabilnost i onih koji kažu da nosi rizik da organizacija tako postane glomazna, možda ugrožavajući svoj mandat.
"Biden bi takođe trebalo da ponovi i zaista ojača NATO mehanizme za rešavanje sukoba i dijalog sa Rusijom, koji, koliko god da je uznemirujuće, njegovo ponašanje ne može jednostavno biti zanemareno ili sankcionisano", rekao je DePetris za Glas Amerike.
Ove nedjelje također se prati obnovljeno interesovanje SAD za uvođenje Ukrajine i Gruzije u NATO.
Michael O’Hanlon, viši saradnik i direktor istraživanja na Institutu Brookings, naziva to "vrlo lošom idejom“ jer se rizikuje rat sa Rusijom ako i kada akcije Moskve na suprotstavljanju tom planu pređu "preko praga tolerancije koji osjećamo".
Bidenovo prisustvo na pregovorima sa NATO treba da demonstrira obnovljenu posvećenost američkom vodstvu u Alijansi.
Prema nekim analitičarima, američki predsjednik bi u Briselu mogao da naiđe na nešto skepticizma.
"Oni vide šta se ovde događa u zemlji i brinu se za budućnost Republikanske stranke. Oni se brinu šta će se dogoditi poslije Bidena", kaže Rachel Ellehuus, zamjenica direktora i viša saradnica u Programu za Evropu, Rusiju i Evroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije. "Oni se brinu da bi neki negativni jezik o saveznicima i partnerima i američkoj posvećenost NATO-u i globalnom vodstvu mogli ponovo da posustanu".
Tokom sastanka u utorak, Biden i evropski lideri "razgovaraće o zajedničkom dnevnom redu kako bi se obezbjedila globalna zdravstvena bezbjednost, podstakao globalni ekonomski oporavak, suočili sa klimatskim promjenama, unaprijedila digitalna i trgovinska saradnja, ojačala demokratija i riješile zajedničke spoljnopolitičke brige", navela je Bijela kuća.
See all News Updates of the Day
Istraživanje: Predsjedniku Bidenu pada rejting
Popularnost predsjednika SAD Joea Bidena u blagom je padu u odnosu na prije mesec dana i približava se njegovom dosadašnjem najnižem rejtingu, pokazuje istraživanje agencije AP i NORK-a.
Njegova administracija pokušava da projektuje osjećaj stabilnosti dok se suočava sa kolapsom banaka i visokom inflacijom.
Biden u novoj anketi ima rejting oko 38 odsto, dok je u februaru bio na 45 odsto popularnosti, a u januaru na 41 odsto.
Njegov rejting je dostigao najnižu tačku tokom prošlog jula - 36 odsto, kada su porasli troškovi za benzin, hranu i drugo.
Odgovori ispitanika u anketi sugerišu da javnost ima pomiješana osjećanja o Bidenu, za koga se očekuje da objavi kandidaturu za reizbor na ljeto.
Biden je preduzeo ambiciozne korake da podstakne američku ekonomiju, prije svega paketom pomoći od 1,9 milijardi dolara tokom koronavirusa, infrastruktrunim investicijama, podrškom za proširenje zdravstvenog osiguranja, borbom protiv klimatskih promjena.
Ali, dosta toga podrazumijeva višegodišnje investicije koje tek treba da se realizuju, a građani se sada suočavaju sa inflacijom od 6 odsto i krahom banaka.
Oko 31 odsto ispitanika odobrava Bidenovo upravljanje ekonomijom, što ie otprilike na nivou od prošle godine. Ekonomija je Bidenova slaba tačka od kraja 2021. kada je počela da raste inflacija - za koju je administracija tada uvjeravala da je trenutna.
Među onima koji odobravaju Bidenovu ekonomsku politiku većina su demokrate, 63 odsto. Prema istraživanju, najmanju podršku Bidenu daju demokrate mlađe od 45 godina, a republikanci po malo kojoj tački odobravaju politiku aktuelnog predsjednika.
Četvrtina Amerikanaca smatra da je nacionalna ekonomija dobra ili da se zemlja kreće u pravom smjeru, pokazuje anketa.
Bidenovu spoljnu politiku i borbu protiv klimatskih promjena odobrava oko 40 odsto ispitanika.
Očekuje se nastavak istrage o Trumpovim isplatama porno zvijezdi pred velikom porotom u New Yorku
Očekuje se da će njujorška velika porota u srijedu nastaviti svoje vijećanje iza zatvorenih vrata o tome da li je Donald Trump nezakonito isplaćivao tajni novac porno zvijezdi, što bi moglo dovesti do prve krivične prijave protiv bilo kojeg američkog predsjednika.
Porota se redovno sastaje ponedjeljkom i srijedom kako bi razmotrila dokaze u jednoj od mnogih pravnih istraga oko bivšeg predsjednika koji je kandidovao za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. godine.
Ured okružnog tužioca Menhetna Alvina Bragga istražuje plaćenih 130.000 dolara porno zvijezdi Stormy Daniels u posljednjim sedmicama Trumpove predizborne kampanje 2016. Trampov bivši savjetnik Michael Cohen rekao je da je izvršio uplatu po Trumpovom nalogu kako bi kupio njenu šutnju o Trumpovoj vanbračnoj aferi.
Trump je negirao da se afera dogodila, a drugi su rekli da je Cohen djelovao na svoju ruku.
Obezbjeđenje je bilo visoko oko zgrade suda u kojoj se sastajala velika porota. U utorak, dan kada je Trump predvidio da će biti uhapšen, nije se ništa dogodilo.
Otprilike polovina Amerikanaca vjeruje da je njujorška istraga politički motivirana, ali velika većina smatra vjerodostojnim da je platio tajni novac porno zvijezdi, prema istraživanju javnog mnijenja Reuters/Ipsos zaključenom u utorak.
Cohen je otišao u zatvor nakon što je priznao krivicu po federalnim optužbama koje su proizašle iz isplate, ali tužioci u tom slučaju nisu optužili Trumpa. Manhattan je nekoliko puta pokretao i zaustavljao vlastitu istragu o ovom pitanju.
Ako bi optužnica bila podignuta, Trump bi morao otputovati u New York iz svog doma na Floridi na snimanje i uzimanje otisaka prstiju. Zvaničnici sigurnosti se pripremaju za moguće nemire, ali do sada je malo Trumpovih pristalica poslušalo njegov poziv na proteste.
Velika porota je u ponedeljak saslušala svedoka, advokata Roberta Costella, koji je rekao da je Cohen djelovao na svoju ruku. Cohen je javno rekao da ga je Trump uputio da izvrši isplate i dva puta se pojavio pred velikom porotom.
Trumpovi kolege republikanci kritizirali su istragu Bragga, demokrate, kao politički motiviranu.
Republikanci u Predstavničkom domu pokrenuli su u ponedjeljak istragu o Braggovom uredu pismom tražeći komunikacije, dokumente i svjedočenje u vezi s tim naporima. Braggova kancelarija je saopštila da to neće uticati na njen rad.
Trump i njegovi politički saveznici također se suočavaju s dvije krivične istrage, jednoj u Georgiji i jednoj od strane savezne vlade, koje proizlaze iz njihovih pokušaja da ponište njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020.
On se također suočava s još jednom federalnom istragom o njegovom postupanju s osjetljivim vladinim dokumentima nakon što je napustio funkciju, dvije istrage u New Yorku o njegovoj poslovnoj praksi i slučajem klevete od strane žene koja tvrdi da ju je silovao 1990-ih, što Trump poriče.
Trump je više puta izbjegao pravnu opasnost. U Bijeloj kući je izdržao dva pokušaja Kongresa da ga smijeni sa funkcije, kao i višegodišnju istragu o kontaktima njegove kampanje s Rusijom 2016.
SAD ubrzavaju isporuku tenkova Ukrajini
SAD će ubrzati isporuku tenkova Abrams Ukrajini, pošto je u Pentagonu odlučeno da se pošalju modernizovani stariji model, koji poslije remonta može da bude spreman ranije, kako bi tenkovi stigli u ratnu zonu do jeseni, saopšteno je iz Sekretarijata za odbranu u utorak.
Prvobitni plan bio je da se Ukrajini pošalje 31 noviji model tenka - M1A2 Abrams - čija bi proizvodnja i isporuka trajali godinu do dvije.
Međutim, zvaničnici kažu da je donijeta odluka da se, poslije remonta, pošalje starija verzija M1A1, iz skladišta američke vojske. Zvaničnici navode i da će ukrajinski vojnici lakše naučiti kako da koriste i održavaju Abrams M1A1, dok nastavljaju da pružaju otpor ruskoj invaziji.
„Ideja je da ovo važno sredstvo za borbu bude u rukama Ukrajinaca što je prije moguće”, izjavio je brigadni general Patrick Ryder, portparol Pentagona.
Bidenova administracija u januaru je objavila da će poslati tenkove u Ukrajinu - nakon što je mjesecima insistirala na tome da su suviše komplikovani i suviše teški za upravljanje i održavanje.
Odluka je bila dio šireg političkog manevra koji je otvorio vrata Njemačkoj da saopšti da će poslati svoje tenkove Leopard 2 u Ukrajinu, i omogućio Poljskoj i drugim saveznicama Ukrajine da učine isto.
Na konferenciji za novinare u Pentagonu, Ryder je izjavio da će tenkovi proći remont i biti spremni za bitku u Ukrajini, ali je odbio da kaže gde će se taj posao obavljati.
Također nije poznato kada će SAD početi da obučavaju ukrajinske vojnike kako da koriste, održavaju i popravljaju tenkove. Ideja je da se obuka vojnika održi u isto vrijeme kad i remont tenkova, tako da i jedni i drugi budu spremni za bitku u isto vrijeme, kasnije ove godine, izjavili su američki zvaničnici koji su željeli da ostanu anonimni.
Pentagon će također morati da se postara da ukrajinske snage imaju adekvatan lanac snabdijevanja kako bi mogli da dobiju sve potrebne dijelove da bi mogli da nastave da koriste tenkove.
Na pitanje o vremenu isporuke tenkova, Ryder je rekao da su Abrams tenkovi deo srednjoročne i dugoročne vojne podrške koju SAD pružaju Ukrajini.
Ruske i ukrajinske snage do sada su bile pretežno izjednačene, razmjenjujući kontrolu nad manjim dijelovima teritorije tokom zime.
Najžešće bitke vode se u istočnom regionu Donjeck, gdje Rusija nastoji da osvoji grad Bahmut, gdje je suočena sa žestokom ukrajinskom odbranom. Međutim, očekuje se da će obje strane pokrenuti intenzivniju ofanzivu na proljeće.
Putin: Kineski plan moguća osnova za mir u Ukrajini
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je poslije susreta sa kineskim liderom Xi Jinpingom da bi kineski prijedlog mogao da se iskoristi kao osnova za mirovno rješenje u Ukrajini, ali da Zapad i Kijev još nisu spremni za to.
U zajedničkom saopštenju na kraju Xijeve državne posjete Moskvi, dvojica lidera su upozorila da ne treba preduzimati bilo koje korake koji bi sukob u Ukrajini odveli u "nekontrolisanu fazu", i dodali da nema pobjednika u nuklearnom ratu.
Putin je upozorio zapadne sile da se bore "do posljednjeg Ukrajinca", dok je Xi naglasio "neutralnu politiku" Kine prema Ukrajini i pozvao na dijalog.
"Vjerujemo da su mnoge odredbe mirovnog plana koji je iznijela Kina u skladu sa ruskim pristupom i mogu da se uzmu kao osnova za mirno rješenje, kada za to bude postojala spremnost na Zapadu i u Kijevu. Međutim, za sada ne vidimo takvu spremnost na njihovoj strani", rekao je Putin.
Tokom prvog dana razgovora u Moskvi, ruski i kineski lideri su imali "temeljnu razmjenu mišljenja", a tema je bila i mirovni plan Pekinga za Ukrajinu, saopšteno je iz Kremlja.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbio je da iznese više detalja i najavio da će više biti rečeno u saopštenju nakon sastanka dvojice lidera tokom dana.
"Došlo je do veoma temeljne razmjene mišljenja, ozbiljnog razgovora u neformalnom delu", rekao je Peskov i dodao da su dva lidera razgovarala o prijedlogu Kine - dokumentu od 12 tačaka koji poziva na deeskalaciju i eventualni prekid vatre u Ukrajini.
Putin je u ponedjeljak rekao da je pažljivo proučio kineske ideje, da ih posmatra s poštovanjem i da će o njima razgovarati sa Xijem.
Kineski dokument postavlja neke opšte principe, ali ne sadrži detaljan plan kako da se okonča rat, koji traje više od godinu dana.
SAD su taj plan odbacile jer je Kina odbila da osudi rusku agresiju i smatraju da bi svaki prekid vatre koji bi sada proizašao iz toga, samo utvrdio rusku teritorijalnu dobit i dao Putinovoj vojsci više vremena da se pregrupiše.
Xi je u utorak rekao da je pozvao Putina da poseti Kinu kasnije ove godine.
Putin pozdravio Xijev mirovni plan za Ukrajinu, širi razgovori u utorak
Ruski predsjednik Vladimir Putin primio je svog kineskog kolegu Xi Jinpinga u Kremlju, navodeći da pozdravlja mirovni plan Pekinga za rješenje ruskog rata protiv Ukrajine.
Putin je također poslao signal zapadnim liderima o tome da je prijateljstvo Rusije i Kine - neograničeno.
Putin je izjavio da "sa poštovanjem" gleda na mirovni plan Pekinga.
Međutim, plan nema velike šanse da bude usvojen u svom predloženom obliku jer ne zadovoljava ključni zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se Rusija povuče iz Ukrajine, uz poštovanje njenih međunarodno priznatih granica.
Zahtjev se odnosi i na povlačenje Rusije sa Krimskog poluostrva, koje je Moskva ilegalno anektirala 2014. godine, i istočnih ukrajinskih regiona na koje su ruske snage izvršile invaziju u februaru prošle godine.
Trodnevna posjeta kineskog lidera Moskvi pruža i Xiju i Putinu priliku da javno pokažu svoje parnerstvo i suprotstavljanje onome što obje zemlje vide kao američku dominaciju u svjetskoj politici.
Sve jače savezništvo Kine i Rusije omogućava i ekonomske dogovore, kao što je isporuka ruske nafte i prirodnog gasa Kini u vrijeme kada su SAD i zapadni saveznici uveli široke sankcije da bi ograničili poslovne transakcije Rusije u inostranstvu, kao kaznu zbog njene invazije na Ukrajinu.
U uvodnim komentarima prije razgovora iza zatvorenih vrata, Putin je izjavio da Rusija "pomalo zavidi" Kini na ubrzanom razvoju proteklih decenija, što joj je omogućilo da postane druga najveća ekonomija svijeta poslije Sjedinjenih Država.
Xi je, pak, hvalio Putina i predviduo da će ga Rusi ponovo izabrati za svog lidera sljedeće godine. "Pod vašim snažnim liderstvom, Rusija je načinila velike korake u svom prosperitetnom razvoju", rekao je kineski predsjednik.
Tokom večere u ponedjeljak, Putin će vjerovatno pružiti Xiju "detaljno objašnjenje" poteza Moskve u Ukrajini, najavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Širi razgovori o nizu tema predviđeni su za utorak i u njima će učestvovati zvaničnici obje zemlje, dodao je Peskov.
Iako je Putin javno pozvao Xija u posjetu prije više mjeseci, simboliku posjete je iskomplikovala potjernica Međunarodnog krivičnog suda u Hagu za Putinom prošle nedjelje zbog deportacije djece iz Ukrajine u Rusiju.
Moskva demantuje da ilegalno deportuje djecu, navodeći da je riječ o siročadi koja treba da bude zaštićena. Rusija je otvorila krivičnu istragu protiv tužioca i sudija Međunarodnog suda, a Peking ocijenio da nalog za hapšenje Putina odražava dvostruke standarde.
