Linkovi

Top priča

Biden poručio saveznicima da se "Amerika vratila", NATO označio Kinu globalnim izazovom

NATO samit u Briselu, 14. juni 2021.

Lideri NATO objavili su da Kina predstavlja stalni bezbjednosni izazov i radi na podrivanju globalnog poretka, dodajući da su zabrinuti zbog brzine kojom Kinezi razvijaju nuklearno oružje.

U saopštenju sa samita u Briselu, kome prisustvuje i američki predsjednik Joe Biden, lideri NATO su naveli da kineski "ciljevi i ponašanje predstavljaju sistemski izazov međunarodnom poretku i oblastima relevantnim za bezbjednost Alijanse".

Američki predsjednik pozvao je kolege iz NATO-a da se suprotstave kineskom autoritarizmu i sve većoj vojnoj moći, što je promjena fokusa saveza koji je stvoren da bi branio Evropu od Sovjetskog saveza tokom hladnog rata.

Dok je 30 šefova vlada i država izbjeglo da Kinu nazove rivalom, izrazili su zabrinutost zbog "politike vojne prijetnje", netransparentnih načina na koje modernizuje svoje oružane snage i primjene dezinoformacija.

Lideri NATO pozvali su Peking da se pridržava međunarodnih obaveza i ponaša odgovorno u međunarodnom sistemu.

Predsjednik Biden stigao je na svoj prvi NATO samit na tom položaju u ključnom trenutku za savez, poslije Donalda Trumpa koji je dovodio u pitanje relevantnost multilateralne organizacije.

Predsjednik SAD Joe Biden i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tokom samita NATO-a, u sjedištu Alijanse u Briselu, Belgija, 14. juni 2021. Stephanie Lecocq / Pool putem REUTERS-a
Predsjednik SAD Joe Biden i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tokom samita NATO-a, u sjedištu Alijanse u Briselu, Belgija, 14. juni 2021. Stephanie Lecocq / Pool putem REUTERS-a

Ubrzo po dolasku u sjedište NATO, Biden je razgovarao sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom i istakao američku privrženost članu 5. povelje Alijanse, u kome se navodi da je napad na jednu članicu napad na sve članice, koji zahtijeva kolektivni odgovor.

"Član 5. je sveta obaveza", rekao je Biden. "Želim da NATO zna da je Amerika tu."

NATO je posljednji put ažurirao dokument koji opisuje svrhu postojanja Alijanse 2010. godine. Bezbjednosne prijetnje i izazovi sa kojima se suočava promijenili su se od tada, prema riječima generalnog sekretara organizacije Jensa Stoltenberga.

"Na primjer, u trenutnom strateškom konceptu Kina se ne pominje ni jednom rječju. A klimatske promjene se gotovo uopšte ne pominju. I naravno, naš odnos sa Rusijom bio je na sasvim drugom mjestu u to vrijeme u poređenju sa onim gdje smo danas", rekao je Stoltenberg novinarima u petak. "Danas smo na najnižoj tački od Hladnog rata u našem odnosu sa Rusijom i pod sofisticiranijim cyber napadima, a mnogi izazovi su evoluirali tokom ovih godina".

NATO je odložio raspravu o promjenama svog strateškog koncepta dok je Bidenov prethodnik na mjestu predsjednika SAD Donald Trump bio na funkciji.

"Evropljani nisu željeli da otvore tu Pandorinu kutiju tokom Trumpove administracije, jer nisu znali šta će reći Sjedinjene Države", rekao je Dan Hamilton, direktor programa Globalna Evropa u Wilson centru.

Trump je imao loš odnos sa ostalim liderima vojne alijanse, više puta im je zamjerao i pozivao ih da povećaju svoje budžete za odbranu - "doprinose" za NATO, kako ih je pogrešno nazivao - i dovodeći u pitanje klauzulu NATO o međusobnoj odbrani, poznatoj kao član 5.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan dodao je u nedjelju, "čuvamo im leđa, baš kao i oni naša".

Sullivan je rekao novinarima koji su putovali sa Bidenom da će se razgovori o NATO-u u ponedjeljak fokusirati na kolektivnu bezbjednost, međusobni uticaj klime i bezbednosti, terorizam, cyber bezbjednost i Rusiju. Rekao je da će se Kina predstaviti u službenom saopštenju grupe "na robusniji način nego što smo ikada ranije vidjeli".

Američki lider također u ponedjeljak vodi sporedne razgovore sa predsjednicima Estonije, Letonije i Litvanije, koje je Sullivan opisao kao "moćan primjer demokratskog upravljanja na istočnom krilu NATO".

Biden je u Brisel stigao u nedjelju uoči sastanka NATO, kao i samita SAD sa liderima Evropske unije u utorak.

Te rasprave događaju se neposredno prije Bidenovog sastanka u srijedu u Ženevi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, pa američki predsjednik "želi da ima snažan vjetar u leđa od sastanka sa saveznicima u NATO-u", rekao je Hamilton za VOA.

Sastanak NATO u ponedjeljak također će označiti kraj vojnih operacija u Afganistanu u trenutku kada su Sjedinjene Države okončale najmanje polovinu svog povlačenja iz te zemlje.

"Pitanje će biti kakva je dalja uloga NATO-a u Afganistanu nakon izvan vojnih operacija" primjetio je Hamilton.

NATO također predlaže da vojske članica Alijanse i privatni sektor sagledaju saradnju po pitanju novih tehnologija, uz razmatranje proširenog partnerstva sa udaljenim istomišljenicima i demokratijama, uključujući i indo-pacifički region, usred sve veće zabrinutosti zbog ekspanzionizma Kine.

"Ova administracija želi i retorički i sadržajno da pokaže da u SAD postoji značajna snaga koja stoji uz njihove evropske saveznike. Ali još uvijek ima puno izazova u transatlantskim odnosima o tome kako se odnositi prema Rusiji i Kini i kako se suprotstaviti Covidu i klimatskim promjenama", rekao je viši saradnik Atlantskog savjeta Mark Simakovsky za Glas Amerike.

"Bolje korištenje predsjednikovog vremena bilo bi forsiranje teškog, ali neophodnog razgovora unutar NATO o temama kojih se Alijansa u prošlosti klonila", kaže saradnik na pitanjima prioriteta odbrane Dan DePetris. "To znači preispitivanje - i nadam se zatvaranje - NATO politike otvorenih vrata, koja je u ovom trenutku više odvod savezništva i bezbjednosnih obaveza SAD nego neto korist".

Poznat pod članom 10, NATO princip otvorenih vrata predviđa da bilo koja druga država može biti pozvana da se pridruži Alijansi jednoglasno. To je postalo tačka spora između onih koji kažu da promoviše organizacionu stabilnost i onih koji kažu da nosi rizik da organizacija tako postane glomazna, možda ugrožavajući svoj mandat.

"Biden bi takođe trebalo da ponovi i zaista ojača NATO mehanizme za rešavanje sukoba i dijalog sa Rusijom, koji, koliko god da je uznemirujuće, njegovo ponašanje ne može jednostavno biti zanemareno ili sankcionisano", rekao je DePetris za Glas Amerike.

Ove nedjelje također se prati obnovljeno interesovanje SAD za uvođenje Ukrajine i Gruzije u NATO.

Michael O’Hanlon, viši saradnik i direktor istraživanja na Institutu Brookings, naziva to "vrlo lošom idejom“ jer se rizikuje rat sa Rusijom ako i kada akcije Moskve na suprotstavljanju tom planu pređu "preko praga tolerancije koji osjećamo".

Bidenovo prisustvo na pregovorima sa NATO treba da demonstrira obnovljenu posvećenost američkom vodstvu u Alijansi.

Prema nekim analitičarima, američki predsjednik bi u Briselu mogao da naiđe na nešto skepticizma.

"Oni vide šta se ovde događa u zemlji i brinu se za budućnost Republikanske stranke. Oni se brinu šta će se dogoditi poslije Bidena", kaže Rachel Ellehuus, zamjenica direktora i viša saradnica u Programu za Evropu, Rusiju i Evroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije. "Oni se brinu da bi neki negativni jezik o saveznicima i partnerima i američkoj posvećenost NATO-u i globalnom vodstvu mogli ponovo da posustanu".

Tokom sastanka u utorak, Biden i evropski lideri "razgovaraće o zajedničkom dnevnom redu kako bi se obezbjedila globalna zdravstvena bezbjednost, podstakao globalni ekonomski oporavak, suočili sa klimatskim promjenama, unaprijedila digitalna i trgovinska saradnja, ojačala demokratija i riješile zajedničke spoljnopolitičke brige", navela je Bijela kuća.

See all News Updates of the Day

Biden odlazi u Buffalo nakon masovne pucnjave

Ljudi se okupljaju ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.

Američki predsjednik Joe Biden trebao bi u utorak otputovati u Buffalo u državi New York, gdje zvaničnici istražuju smrtonosnu pucnjavu u trgovini prehrambenih proizvoda koju je, kako je Biden rekao, izveo naoružani napadač sa dušom punom mržnje.

Predsjednik i njegova supruga Jill „tugovat će sa zajednicom koja je izgubila deset života u besmislenoj i užasnoj masovnoj pucnjavi”, navodi Bijela kuća.

Govoreći u nedjelju u Washingtonu, Biden je rekao da američko Ministarstvo pravde istražuje pucnjavu kao „zločin iz mržnje, rasno motiviran čin nadmoći bijele rase i nasilnog ekstremizma”.

„Moramo svi zajedno raditi na rješavanju mržnje koja ostaje mrlja na duši Amerike”, rekao je Biden.

Predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden i državni tužilac Merrick Garland odaju 15. maja 2022. počast policajcima koji su izgubili živote u liniji dužnost 2021. (AP Photo/Manuel Balce Ceneta)
Predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden i državni tužilac Merrick Garland odaju 15. maja 2022. počast policajcima koji su izgubili živote u liniji dužnost 2021. (AP Photo/Manuel Balce Ceneta)

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres osudio je pucnjavu, a njegov glasnogovornik je u nedjelju rekao da je Guterres „zaprepašten ubistvom deset ljudi u podlom činu rasističkog nasilnog ekstremizma u Buffalu”.

Zvaničnici su identifikovali napadača kao 18-godišnjeg Paytona Gendrona iz Conklina, New York, udaljenog oko 330 kilometara jugoistočno od Buffala. On je bijelac i 11 od 13 žrtava pucnjave su bili crnci.

Zvaničnici su saopštili da je napad izveo izveo prenoseći ga uživo na noseći kameru na kacigi. Na kraju je ispustio oružje i predao se policiji unutar Tops Friendly Marketa, koji se nalazi u pretežno crnačkom naselju u gradu od 255.000 ljudi.

Gradonačelnik Buffala Byron Brown rekao je u nedjelju za CBS-ovu emisiju „Face the Nation” da policija „prolazi kroz svaki element, svaki detalj u pozadini ovog ubojice kako bi shvatili zašto se to dogodilo, kako se to dogodilo i razlog zbog kojeg je ova osoba došla u grad Buffalo da počini ovaj užasan zločin”.

„Mi smo jaka zajednica i nastavićemo da idemo naprijed”, rekao je Brown. „Ovo je zajednica koja se razvija. Ljudi su se nadali i čekali ulaganja, rast i prilike. Nećemo dozvoliti da ideologija mržnje zaustavi napredak koji vidimo i doživljavamo u gradu Buffalo.”

Ljudi se mole ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.
Ljudi se mole ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.

Kao što je često slučaj nakon masovnih pucnjava u Sjedinjenim Državama, Brown je pozvao Kongres da donese strožije zakone o kontroli oružja, rekavši: „Moramo izvršiti veći pritisak na zakonodavce u Washingtonu, one koji su bili opstrukcionisti, na razumnu kontrolu oružja.”

Takve molbe nakon prošlih masovnih pucnjava uglavnom su ostale neuslišene, uz male promjene u zakonima o kontroli oružja.

Gendron je u subotu uveče priveden na sud zbog optužbi za prvostepeno ubistvo i određen mu je pritvor bez kaucije. U narednim danima zakazano je još jedno ročište.

Na ranijem brifingu za novinare, šerif okruga Erie John Garcia jasno je nazvao pucnjavu zločinom iz mržnje.

Istražitelji su rekli da pregledavaju dugačku izjavu za koju sumnjaju da je naoružani napadač postavio na internet, opisujući svoje motive i ideologiju bjelačke supremacije. Dokument na 180 stranica detaljno opisuje njegovu radikalizaciju na internet forumima, kao i plan da se cilja na pretežno crnačko naselje.

Sebe je opisao i kao fašistu i antisemitu. Izjava ponavlja teoriju zavjere krajnje desnice koja neutemeljeno tvrdi da bijelu populaciju u zapadnim zemljama smanjuju - ili „zamjenjuju” - nebijeli imigranti.

Gradonačelnik Brown je rekao da je kombinacija oružja i takve ideologije zapaljiva.

„Nije samo u Buffalu, New York. Zajednice u svakom kutku ove zemlje nisu bezbjedne sa oružjem i ideologijom mržnje kojoj je dozvoljeno da se širi na društvenim medijima i internetu”, rekao je on za CBS. „To se mora obuzdati. To se mora zaustaviti. To nije sloboda govora. To nije američki govor. To je govor mržnje. I tome se mora okončati.”

Blinken sa ministrima Alijanse o podršci Ukrajini, članstvu Finske

Antony Blinken 

Američki državni sekretar Antony Blinken sastao se u nedjelju sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom u Berlinu, gdje su razgovarali o tome kako da se osigura da hrana iz Ukrajine stigne do potrošača u Africi i Aziji.

Njih dvojica prisustvuju sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a, čija je tema situacija na terenu u Ukrajini i napori da se dostave humanitarna pomoć i oružje.

Ruska invazija na Ukrajinu od 24. februara izazvala je rast cijena hrane i povećala rizik od gladi u mnogim dijelovima svijeta.

Ministri spoljnih poslova G7 sastali su se Njemačkoj i pozvali rusku vladu da prekine blokadu ukrajinskih crnomorskih luka, kako bi se omogućio izvoz ukrajinskih žitarica, đubriva i drugih poljoprivrednih proizvoda.

Blinken i ministri spoljnih poslova NATO-a takođe planiraju da razgovaraju o odluci finskih lidera da podnesu zahtjev za ulazak u NATO.

SAD su rekle da će podržati i Finske i Švedske prijave za pridruživanje transatlantskom bezbjednosnom savezu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je finskog predsjednika Saulija Ninista da bi svaki pokušaj Helsinkija da se pridruži NATO-u štetio bilateralnim odnosima. Lideri Finske smatraju da je ruska invazija na Ukrajinu prijetnja bezbjednosti njihove zemlje, pošto Finska i Rusija dijele granicu od 1.300 kilometara.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan također je izrazio zabrinutost zbog pridruživanja Finske i Švedske Alijansi, uz obrazloženje da dvije nordijske zemlje podržavaju Radničku partiju Kurdistana (PKK) koju Ankara smatra neprijateljskom organizacijom.

Državni sekretar Blinken rekao je da je razgovarao sa turskim kolegom Mevlutom Čavušogluom o strahovanjima Ankare i da je uvjeren da je moguće postići konsenzus.

"Ne želim da govorim o detaljima razgovora koje smo imali, ali mogu da kažem da postoji široka podrška pridruživanju Finske i Švedske Alijansi", kazao je Blinken."Ako je to što one žele, uvjeren sam da ćemo postići konsenzus."

SAD: Hiljade marširale za prava na abortus

Abortion rights demonstrators rally May 14, 2022, on the National Mall in Washington, during protests across the country.

Hiljade pristaša prava na pobačaj okupilo se u subotu diljem Sjedinjenih Država, ljutito zbog mogućnosti da bi Vrhovni sud uskoro mogao poništiti značajnu odluku Roe protiv Wadea koja je legalizirala pobačaj u cijeloj zemlji prije pola stoljeća.

Protesti su započeli ono što organizatori predviđaju da će biti "ljeto bijesa" potaknuto objavljivanjem nacrta mišljenja 2. maja u kojem se pokazuje da je konzervativna većina suda spremna poništiti presudu iz 1973. kojom je utvrđeno ustavno pravo žene na prekid trudnoće.

Konačna presuda suda, koja bi mogla vratiti ovlasti zabrane pobačaja državnim zakonodavnim tijelima, očekuje se u junu. Otprilike polovica od 50 država spremna je zabraniti ili strogo ograničiti pobačaj gotovo odmah ako presuda bude ukinuta.

"Ako ne možete birati želite li imati dijete, ako to nije temeljno pravo, onda ne znam što jest", rekla je Brita Van Rossum, 62, dizajnerica krajolika koja je doputovala iz predgrađa Philadelphije kako bi se pridružila skupu za prava na pobačaj u glavnom gradu.

Prosvjednici koji su marširali pod sloganom "Zabrana naših tijela" izašli su na ulice od New Yorka i Atlante do Chicaga i Los Angelesa u znak bijesa za koji se demokrati nadaju da će pomoći u poticanju potpore njihovoj stranci i otupljivanju projiciranih republikanskih dobitaka na izborima u novembru.

Najveće demonstracije odvijale su se u Washingtonu, gdje se gomila koju su organizatori procijenili na 20.000 ljudi okupila kod Washington spomenika i uz laganu kišicu kako bi marširala duž National Mall-a pored američkog Capitola do samog Vrhovnog suda.

Skup je izvikivao povike "Sramota" dok su se demonstranti približavali mramornim stupovima zgrade suda.

Okružena policijom bila je skupina od nekoliko desetaka protuprosvjednika koji su držali natpise na kojima je pisalo: "Prekini nasilje u slučaju pobačaja" i "Ženska prava počinju u maternici".

Susret dviju strana povremeno je postajao napet. Prosvjednici za prava na pobačaj uzvikivali su: "Idite kući!", a jedan je muškarac udario protudemonstranta svojim posterom u glavu nakon što su razmijenjene psovke. Dok su prosvjednici protiv pobačaja odlazili, mahali su okupljenima, a nekolicina ih je povikala: "Zbogom, Roe protiv Wadea!"

Činilo se da je skup inače ostao miran, iako je ranije tokom dana viđeno da je najmanje jedan protuprosvjednik u pratnji zaštitara u Washingtonu.

Abortion rights activists protest against probable overturn of Roe v. Wade
Abortion rights activists protest against probable overturn of Roe v. Wade

Žene kao objekti

Raspoloženje je također bilo energično, a ponekad i napeto, u New Yorku dok su hiljade pristalica prava na pobačaj prešle Brooklyn Bridge na Manhattan, gdje su se suočile s nekoliko aktivista protiv pobačaja.

Policajci su stigli kako bi održali razmak između dviju skupina dok su se izmjenjivali ismijavanje i vulgarnosti. Publika se prorijedila u ranim poslijepodnevnim satima dok je kiša padala nad gradom.

Elizabeth Holtzman, 80-godišnja bivša kongresnica koja je predstavljala New York od 1973. do 1981., rekla je da procurjelo mišljenje Vrhovnog suda "žene tretira kao objekte, manje od punopravnih ljudskih bića".

Malcolm DeCesare, 34-godišnja medicinska sestra za intenzivnu njegu koja je prisustvovala skupu u Los Angelesu , rekla je da bi ukidanje prava na legalni pobačaj moglo ugroziti živote jer žene traže nesigurne alternative.

Odvjetnica za prava slavnih žena Gloria Allred ispričala je okupljenima o svom vlastitom "pobačaju iz uličice" kao mlada žena kada je zatrudnjela od silovanja prije Roea. Skoro sam umrla, ispričala je. – "Ostala sam u kadi u lokvi vlastite krvi."

USA-ABORTION/PROTESTS
USA-ABORTION/PROTESTS

Američki predstavnik Sean Casten i njegova 15-godišnja kći Audrey bili su među nekoliko tisuća pobornika prava na pobačaj koji su se okupili u parku u Chicagu.

Casten, čiji okrug uključuje zapadna predgrađa Chicaga, rekao je za Reuters da je "užasno" što će konzervativna većina na Vrhovnom sudu razmotriti oduzimanje prava na pobačaj i "osuditi žene na ovaj niži status".

Na prosvjedu za prava na pobačaj u Atlanti, više od 400 ljudi okupilo se u malom parku, dok je desetak protuprosvjednika stajalo na obližnjem pločniku.

Držeći natpis na kojem je pisalo "Zaustavite žrtvu djece", 23-godišnja Bria Marshall, nedavno diplomirala javno zdravstvo na Sveučilištu Kennesaw State, priznala je manji odaziv svoje grupe.

"Isus je imao samo malu grupu, ali njegova je poruka bila snažnija", rekla je Marshall.

Dok je curenje informacija iz Vrhovnog suda gurnulo abortus u prvi plan američke politike, nejasno je kako će se to pitanje odraziti na nadolazećim izborima.

Birači imaju niz prioriteta kao što je inflacija i mogu biti skeptični prema sposobnosti demokrata da zaštite pristup pobačaju nakon što nije uspio zakon koji bi učvrstio prava na pobačaj u saveznom zakonu.

Mnogi od onih koji su marširali u subotu izrazili su strah da bi ukidanje prava na pobačaj dovelo do erozije građanskih sloboda općenito.

"Ovo je uvreda za sve što vjerujem da bismo trebali biti", rekao je 73-godišnji glazbenik iz Los Angelesa Joel Altshuler. „Ako žena nema kontrolu nad onim što će se dogoditi s njezinim tijelom, onda smo se vratili u 1850., a ne u 1950. godinu.

Širenje NATO i rat Rusije protiv Ukrajine u fokusu posjete Blinkena Evropi

Statua prvog predsednika Finske Karla Juho Stalberga, ispred zgrade palamenta Finske u Helsinkiju, Finska, 13. maja 2022.

Moguće proširenje NATO-a biće u fokusu razgovora u subotu kada američki državni sekretar Antoni Blinken odlazi u Berlin na neformalni sastanak ministara spoljnih poslova NATO.

Finski predsjednik Sauli Ninisto i premijerka Sana Marin izrazili su odobrenje za pristupanje Alijansi, što je potez koji bi dovršio veliku promjenu politike za skandinavske zemlje kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan rekao je u petak, međutim, da njegova zemlja ne podržava ulazak Finske i Švedske u NATO, navodeći njihovu podršku onim što Turska smatra terorističkim organizacijama, kao što su kurdske militantne grupe.

"Pratimo razvoj događaja u vezi sa Švedskom i Finskom, ali nismo pozitivnog mišljenja", rekao je Erdoan novinarima u Istanbulu. Za svako proširenje NATO potrebna je jednoglasna saglasnost postojećih članica.

Stav SAD

Američki zvaničnici rekli su da rade na "razjašnjenju stava Turske", dok su ponovili da bi "Sjedinjene Države podržale aplikaciju za NATO od strane Finske i/ili Švedske ako odluče da se prijave".

"Snažno podržavamo politiku otvorenih vrata NATO", rekla je u petak novinarima pomoćnica američkog sekretara za evropska i euroazijska pitanja Karen Donfrid. "Mislim da je važno zapamtiti da je osnovni princip koji SAD brane u smislu podrške Ukrajini pravo svake suverene zemlje da sama odlučuje o svom budućem aranžmanu spoljne i bezbjednosne politike".

Ministri spoljnih poslova Švedske i Finske učestvovaće na neformalnoj večeri Sjevernoatlantskog savjeta u subotu u Berlinu. Iz Njemačke, Blinken u nedelju odlazi u Francusku, gdje će prisustvovati drugom ministarskom sastanku Savjeta za trgovinu i tehnologiju SAD-EU, poznatom kao TTC.

Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je u petak sa švedskom premijerkom Magdalenom Anderson i finskim Ninistom.

Blinken Heads to Germany and France as Finland Moves to Join NATO
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

"Predsjednik Biden je istakao svoju podršku politici otvorenih vrata NATO i pravu Finske i Švedske da odlučuju o svojoj budućnosti, spoljnoj politici i bezbjednosnom aranžmanu", navodi Bijela kuća, dodajući da su lideri "ponovili svoje zajednička posvećenost kontinuiranoj koordinaciji u podršci Ukrajini i ukrajinskom narodu pogođenom ratom".

Uticaj širenja NATO

Majkl Kimaž iz Njemačkog Maršalovog fonda rekao je za Glas Amerike da bi ulazak Finske u NATO uzdrmao bezbjednosni poredak u Evropi, kako za NATO, tako i za Rusiju.

"To je veoma, veoma duga granica, i naravno ona približava NATO veoma blizu — ili će dovesti NATO ako sve prođe — veoma blizu Sankt Peterburga. I u isto vrijeme, to će NATO-u dati mnogo više teritorije upravo na ruskoj granici da se brani. Dakle, to su veliki koraci. To su velike promjene", rekao je Kimidž.

Rusija je upozorila na širenje NATO-a i rekla da bi pridruživanje Finske i Švedske donijelo "ozbiljne vojne i političke posljedice".

"Širenje NATO-a i približavanje alijanse našim granicama ne čini svijet i naš kontinent stabilnijim i sigurnijim", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima u četvrtak.

Američki ministar odbrane Lojd Ostin razgovarao je telefonom sa svojim ruskim kolegom Sergejem Šojguom prvi put od 18. februara.

Sekretar za štampu Pentagona Džon Kirbi rekao je u saopštenju da je Ostin "pozvao na hitan prekid vatre u Ukrajini i naglasio važnost održavanja linija komunikacije".

Američka pomoć Ukrajini

Ostin je u petak takođe razgovarao sa ukrajinskim ministrom odbrane Oleksijem Reznikovom o "potrebama na bojnom polju koje se razvijaju".

"Sekretar Ostin je istakao predsjednikovu najavu od 6. maja o 150 miliona dolara u predsjedničkom ovlašctenju za povlačenje kako bi se Oružane snage Ukrajine obezbijedile artiljerijom, kontra-artiljerijskim radarima i opremom za elektronsko ometanje", naveo je Kirbi u saopštenju. "Ministar Reznikov je podijelio svoju ocjenu situacije na terenu u istočnoj Ukrajini".

U četvrtak je američki senator Rend Pol blokirao glasanje o paketu pomoći Ukrajini od 40 milijardi dolara, usporavajući napore SAD da brzo isporuče više pomoći Ukrajini u borbi protiv ruske invazije.

"Ne možemo spasiti Ukrajinu tako što ćemo osuditi američku ekonomiju", rekao je Pol.

Jednoglasno glasanje u Senatu bi ubrzalo isporuku pomoći Ukrajini. Polov potez je, međutim, odložio glasanje za još nedelju dana, kada se očekuje da će Senat usvojiti zakon.

Suđenje za ratne zločine

U Ukrajini, 21-godišnji ruski vojnik izveden je pred sud u Kijevu u petak, u prvom postupku za ratne zločine od početka rata.

Ukrajinski tužioci kažu da je Vadim Šišimarin ispalio nekoliko hitaca iz automobila u oblasti Sumi na sjeveroistoku Ukrajine 28. februara, samo nekoliko dana nakon što je sukob počeo, ubivši nenaoružanog 62-godišnjeg muškarca koji je gurao bicikl pored puta.

Ukrajinska vlada kaže da istražuje više od 10.000 ratnih zločina u koje su umiješane ruske snage, pri čemu su često otkrivani slučajevi mučenja i sakaćenja nakon što su ruske snage napustile ukrajinski grad, kao u slučaju Buče.

Rusija je negirala da je počinila ratne zločine u Ukrajini, a Kremlj je u petak rekao da nema saznanja o suđenju.

Razgovor Putin-Šolc

U Moskvi je ruski predsjednik Vladimir Putin u petak telefonom razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom o zastoju ukrajinsko-ruskih mirovnih pregovora.

U tvitu, nemački lider je rekao da je tokom 75-minutnog razgovora pozvao na momentalni prekid vatre, suprotstavio se lažnoj ruskoj tvrdnji "da su nacisti na vlasti" i takođe podsjetio Putina "na odgovornost Rusije za globalnu situaciju sa hranom".

Sastanak G-7

Razgovor je usledio nakon što su ministri G-7 na sastanku u Njemačkoj obećali jedinstvo i više oružja i pomoći Ukrajini.

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj najavio je dodatnu vojnu podršku Ukrajini u teškom naoružanju u vrijednosti od 520 miliona dolara, istovremeno izrazivši nadu da će zemlje članice pristati na ruski naftni embargo.

Britanska ministarka spoljnih poslova Liz Trus takođe je najavila nove sankcije članovima Putinovog užeg kruga, uključujući njegovu bivšu suprugu i rođake.

Viši diplomatski dopisnik Glasa Amerike Sindi Sejn doprinijela je ovom izvještaju. Korištene su neke informacije agencija AP i Reuters.

Četiri presude Vrhovnog suda na koje bi mogla da utiče promjena odluke o abortusu

ARHIVA - Džim Obergefel, podnosilac tužbe u slučaju Obergefel protiv Hodža, kojim je legalizovan istopolni brak širom SAD, na konferenciji za novinare ispred skupštine Teksasa, 29. juna 2015. (Foto: AP/Eric Gay)

U svom nacrtu mišljenja kojim bi se poništila istorijska presuda u slučaju Rou protiv Vejda, kojom je legalizovan abortus u SAD, konzervativni sudija Vrhovnog suda Semjuel Alito naglasio je da je ta odluka ograničena na abortus, i da neće uticati na druga prava.

“Ništa u ovom mišljenju", napisao je Alito u dokumentu koji je procurio u javnost, "ne bi trebalo da se protumači kao da dovodi u pitanje presedane koji se ne odnose na abortus".

Dokument je prvi nacrt i mogao bi da se promijeni prije nego što sud donese konačnu odluku za nekoliko nedelja. Ali uprkos uvjeravanjima Alita, široka argumentacija koju je koristio da obrazloži ukidanje odluke iz 1973. i kasniju presudu iz 1992. kojom je potvrđena legalizacija abortusa, izazvali su veliku uznemirenost liberala da bi isti argumenti mogli da se upotrijebe za ukidanje drugih prava koja potpadaju pod odredbu klauzule o dužnom postupku iz 14. amandmana američkog Ustava.

Među njima su: pravo odraslih Amerikanca da koriste kontracepciju, sloboda sklapanja braka sa ljudima druge rase, i pravo na istopolni brak.

Ako se podrži argumentacija za ovu odluku, kako stoji u objavljenom nacrtu, cijeli niz prava se dovodi u pitanje", izjavio je prošle nedelje predsjednik Joe Biden.

Ključni dio Alitovog argumenta je stara konzervativna primjedba da je u slučaju Rou protiv Vejda "vještački proizvedeno" pravo koje nema osnova u Ustavu. Potvrdom prava Norme Mekorvej, "Džejn Rou" u sudskoj postupku, da okonča trudnoću, sudije su sa 7 prema 2 zaključile da je abortus dio "fundamentalnog prava na privatnost" koje je zaštićeno 14. amandmanom američkog Ustava.

14. amandman je usvojen 1868. godine, a Ustavni sud je koristio njegovu klauzulu o dužnom postupku da potvrdi široki niz ustavnih prava, kao što su pravo na brak i pravo na upotrebu kontracepcije.

Međutim, Alito je iznio tvrdnju da u Ustavu nema pomena abortusa niti privatnosti. U skladu sa još jednom konzervativnom kritikom odluke Rou protiv Vejda, napisao je da je presuda iz 1973. krajnje pogrešna, djelimično i zato što pravo na abortus nije "duboko ukorijenjeno u istoriji i tradiciji nacije." Zapravo, kako je dodao, mnoge države su abortus tretirale kao krivično djelo u vreme kada je donijet 14. amandman, poslije američkog građanskog rata.

Ali samo zato što je nešto bilo nelegalno u 19. vijeku i ne pominje se eksplicitno u Ustavu, ne znači da ne može da bude ustavno zaštićeno, kaže Sonja Sater, profesorka prava na univerzitetu Džordžtaun.

Kada pogledate način na koji on vrši analizu da bi rekao kako je donijeta pogrešna odluka u slučaju Rou protiv Vejda, mogli biste da iskoristite identičnu analizu da zaključite da postoje i druga prava koja se ne pominju eksplicitno u Ustavu", izjavila je Sater u intervjuu za Glas Amerike.

Kerolajn Fredrikson, profesorka prava na univerzitetu Džordžtaun i saradnica liberalno orijentisanog Brenan centra, kaže da Alitovo uvjeravanje da njegova odluka ne bi imala uticaja na druge presedane - može da navede na pogrešan trag.

“Stvari jednostavno ne funkcionišu tako", rekla je u intervjuu za Glas Amerike. "Svako ko je upoznat sa sistemom opšteg prava razumije da se presedani zasnivaju na pravnoj argumentaciji i da se razvijaju. Jedan presedan prati drugi. Ako ukinete zakon na osnovu suštinskog neslaganja sa pravnim argumentom u osnovi tog zakona, isti ti argumenti će dozvoliti da se ponište i druge odluke".

Slijede četiri odluke Vrhovnog suda na koje bi moglo da utiče poništenje presude Rou protiv Vejda:

Sastav Vrhovnog suda 28. septembra 1962. godine. Sudije Tom Klark, Hjugo Blek, Erl Voren, Vilijam O. Daglas, Džon Harlan, Bajron R. Vajt, Vilijam Brenan, Poter Stjuart i Artur Goldberg.
Sastav Vrhovnog suda 28. septembra 1962. godine. Sudije Tom Klark, Hjugo Blek, Erl Voren, Vilijam O. Daglas, Džon Harlan, Bajron R. Vajt, Vilijam Brenan, Poter Stjuart i Artur Goldberg.

Grizvold protiv Konektikata

Ova presuda iz 1965. godine, koju mnogi vide kao prethodnicu odluke u slučaju Rou protiv Vejda, oborila je zakon Kontektikata kojim je bila zabranjena upotreba kontracepcije. 1961. godine, Estel Grizvold, predstavnica organizacije Planirano roditeljstvo, i Si Li Bakston, ginekolog Univerziteta Jejl, uhapšeni su i morali da plate novčanu kaznu zbog vođenja klinike za kontrolu rađanja u Konektikatu.

Grizvold i Bakston su se žalili na sudsku odluku, navodeći da se zakonom Kontektikata krše njihova prava garantovana 14. amandmanom Ustava.

Odlukom 7-2, sud je zaključio da se zakonom Konektikata krši ustavno "pravo na bračnu privatnost". Odluka je, prema Sater, utrla put presudi Rou protiv Vejda.

"Rou se snažno oslanjao na argumentaciju iznijetu u slučaju Grinzvold", ističe profesorka univerziteta Džordžtaun. Ako Vrhovni sud obori Roa, mnogi liberali strahuju da bi ista argumentacija mogla da se koristi da se poništi i prethodna presuda.

Ako padne Kejsi (mišljenje iz 1992. godine kojim je potvrđeno pravo na abortus, ako padne Rou protiv Vejda, onda će vjerovatno pasti i odluka Grinsvold protiv Konektikata", izjavio je prošle nedelje za MSNBC demokratski kongresmen Džejmi Reskin, stručnjak za ustavno pravo.

Međutim, dok mnogi konzervativci dovode u pitanje pravnu argumentaciju za presudu o kontracepciji, malo njih očekuje širu zabranu kontrole rađanja.

Umjesto toga, kako kaže Fredrikson, obaranje Roa moglo bi da dovede do "postepenog urušavanja prava na kontracepciju, tako što će se oblici kontrole rađanja sve više nazivati abortusom ili sličnim abortusu, što bi državama omogućilo da regulišu pristup sredstvima za kontracepciju.

ARHIVA - Na fotografiji snimljenoj 26. januara 1965. vide se Mildred Laving i njen suprug Ričard P. Laving.
ARHIVA - Na fotografiji snimljenoj 26. januara 1965. vide se Mildred Laving i njen suprug Ričard P. Laving.

Laving protiv Virdžinije

Prije tog slučaja iz 1967. godine, više od desetak američkih država je bijelcima branilo da se vjenčavaju Afroamerikancima.

Istorijski slučaj se odnosio na Mildred Džiter, crnkinju, i Ričarda Lavinga, bijelca. Budući da nisu mogli da se vjenčaju u svojoj državi 1958. godine, otputovali su u prijestonicu Washington.

Kada su se vratili u Virdžiniju, uhapšeni su na osnovu državnih zakona kojima se brani brak pripadnika različitih rasa.

Osuđeni su na godinu dana zatvorske kazne pod uslovom da napuste Virdžiniju i ne vraćaju se u nju 25 godina kao bračni par.

Vrhovni sud je zaključio da takozvani status o miješanju rasa Virdžinije krši klauzulu o jednakoj zaštiti iz 14. amandmana.

Prema našem Ustavu, sloboda da se vjenčate, ili ne vjenčate, osobom druge rase počiva na pojedincu i država ne može da je narušava", napisao je predsjedavajući sudija Erl Voren u jednoglasnoj odluci suda.

Pokušaj da se poništi slučaj Laving bi bio ekstreman", ističe Fredrikson.

Sudija Klarens Tomas, koji se smatra najkonzervativnijim članom Vrhovnog suda, je Afroamerikanac oženjen bjelkinjom.

ARHIVA - Tajron Garner i Džon Lorens stižu u sudnicu sa svojim advokatom Mičelom Kejtinom, 20. novembra 1998.
ARHIVA - Tajron Garner i Džon Lorens stižu u sudnicu sa svojim advokatom Mičelom Kejtinom, 20. novembra 1998.

Lorens protiv Teksasa

Istorijska presuda za gej prava, odluka iz 2003. označila je poništavanje zakona Teksasa koji kriminalizuje seks između pripadnika istog pola, što je dovelo do ukidanja takozvanih "zakona protiv sodomije" širom zemlje.

1998. godine, Džon Lorens i njegov partner su zatečeni za vrijeme seksa kada je policija ušla u Lorensov stan zato što je dobila prijavu o prekršenom javnom redu. Nakon što su uhapšeni i kažnjeni na osnovu teksaškog zakona protiv sodomije, muškarci su se žalili na statut kao kršenje klauzule o jednakoj zaštiti.

Vrhovni sud se saglasio. Sudija Entoni Kenedi, istaknuti zagovornik LGBTQ prava, napisao je većinsko mišljenje.

Pravo na slobodu podnosilaca žalbe, na osnovu klauzule o dužnom postupku, daje im puno pravo na privatne činove, bez vladine intervencije", napisao je.

Za aktiviste za prava LGBTQ populacije, odluka kojom je poništena presuda Vrhovnog suda iz 1986. godine, koja je podržala sličan zakon protiv sodomije u Džordžiji, bila je velika pobjeda.

Jim Obergefell, the named plaintiff in the case before the Supreme Court, center, talks on a cellphone to President Barack Obama on the steps of the Supreme Court following the court's decision, in Washington, D.C., June 26, 2015.
Jim Obergefell, the named plaintiff in the case before the Supreme Court, center, talks on a cellphone to President Barack Obama on the steps of the Supreme Court following the court's decision, in Washington, D.C., June 26, 2015.

Obergefel protiv Hodžisa

Ovom odlukom iz 2015. gej brak je uspostavljen kao ustavno pravo.

Tužbu je podnijela grupa istopolnih parova koja je osporila državne zakone koji im nisu dozvoljavali da se legalno vjenčaju.

Odlukom 5-4 Vrhovni sud je presudio da države moraju da dozvole gej parovima da se vjenčaju i priznaju brakove sklopljene u državama gdje su gej brakovi legalni.

Kenedi je, još jednom, napisao većinsko mišljenje.

"Oni traže jednako dostojanstvo u očima zakona. Ustav im daje to pravo".

Presuda donijeta tesnom većinom i slavljena kao veliko dostignuće LGBTQ zajednice u Americi, sada je dovedena u opasnost, kaže Fredrikson.

Mislim da postoji vatreno neslaganje sa odlukom u slučaju Obergefel na osnovu iste ideje o tradiciji našeg društva", dodaje profesorka prava.

Svih šestoro konzervativaca koji trenutno služe u Vrhovnom sudu ne slaže se sa presudom u slučaju Obergefel protiv Hodžisa, navode pravni eksperti. Međutim, "drugo je pitanje" da li će udružiti snage da bi poništili tu presudu, ističe Sater.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG