Linkovi

Najvažnije

update

Biden poručio saveznicima da se "Amerika vratila", NATO označio Kinu globalnim izazovom

NATO samit u Briselu, 14. juni 2021.

Lideri NATO objavili su da Kina predstavlja stalni bezbjednosni izazov i radi na podrivanju globalnog poretka, dodajući da su zabrinuti zbog brzine kojom Kinezi razvijaju nuklearno oružje.

U saopštenju sa samita u Briselu, kome prisustvuje i američki predsjednik Joe Biden, lideri NATO su naveli da kineski "ciljevi i ponašanje predstavljaju sistemski izazov međunarodnom poretku i oblastima relevantnim za bezbjednost Alijanse".

Američki predsjednik pozvao je kolege iz NATO-a da se suprotstave kineskom autoritarizmu i sve većoj vojnoj moći, što je promjena fokusa saveza koji je stvoren da bi branio Evropu od Sovjetskog saveza tokom hladnog rata.

Dok je 30 šefova vlada i država izbjeglo da Kinu nazove rivalom, izrazili su zabrinutost zbog "politike vojne prijetnje", netransparentnih načina na koje modernizuje svoje oružane snage i primjene dezinoformacija.

Lideri NATO pozvali su Peking da se pridržava međunarodnih obaveza i ponaša odgovorno u međunarodnom sistemu.

Predsjednik Biden stigao je na svoj prvi NATO samit na tom položaju u ključnom trenutku za savez, poslije Donalda Trumpa koji je dovodio u pitanje relevantnost multilateralne organizacije.

Predsjednik SAD Joe Biden i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tokom samita NATO-a, u sjedištu Alijanse u Briselu, Belgija, 14. juni 2021. Stephanie Lecocq / Pool putem REUTERS-a
Predsjednik SAD Joe Biden i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg tokom samita NATO-a, u sjedištu Alijanse u Briselu, Belgija, 14. juni 2021. Stephanie Lecocq / Pool putem REUTERS-a

Ubrzo po dolasku u sjedište NATO, Biden je razgovarao sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom i istakao američku privrženost članu 5. povelje Alijanse, u kome se navodi da je napad na jednu članicu napad na sve članice, koji zahtijeva kolektivni odgovor.

"Član 5. je sveta obaveza", rekao je Biden. "Želim da NATO zna da je Amerika tu."

NATO je posljednji put ažurirao dokument koji opisuje svrhu postojanja Alijanse 2010. godine. Bezbjednosne prijetnje i izazovi sa kojima se suočava promijenili su se od tada, prema riječima generalnog sekretara organizacije Jensa Stoltenberga.

"Na primjer, u trenutnom strateškom konceptu Kina se ne pominje ni jednom rječju. A klimatske promjene se gotovo uopšte ne pominju. I naravno, naš odnos sa Rusijom bio je na sasvim drugom mjestu u to vrijeme u poređenju sa onim gdje smo danas", rekao je Stoltenberg novinarima u petak. "Danas smo na najnižoj tački od Hladnog rata u našem odnosu sa Rusijom i pod sofisticiranijim cyber napadima, a mnogi izazovi su evoluirali tokom ovih godina".

NATO je odložio raspravu o promjenama svog strateškog koncepta dok je Bidenov prethodnik na mjestu predsjednika SAD Donald Trump bio na funkciji.

"Evropljani nisu željeli da otvore tu Pandorinu kutiju tokom Trumpove administracije, jer nisu znali šta će reći Sjedinjene Države", rekao je Dan Hamilton, direktor programa Globalna Evropa u Wilson centru.

Trump je imao loš odnos sa ostalim liderima vojne alijanse, više puta im je zamjerao i pozivao ih da povećaju svoje budžete za odbranu - "doprinose" za NATO, kako ih je pogrešno nazivao - i dovodeći u pitanje klauzulu NATO o međusobnoj odbrani, poznatoj kao član 5.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan dodao je u nedjelju, "čuvamo im leđa, baš kao i oni naša".

Sullivan je rekao novinarima koji su putovali sa Bidenom da će se razgovori o NATO-u u ponedjeljak fokusirati na kolektivnu bezbjednost, međusobni uticaj klime i bezbednosti, terorizam, cyber bezbjednost i Rusiju. Rekao je da će se Kina predstaviti u službenom saopštenju grupe "na robusniji način nego što smo ikada ranije vidjeli".

Američki lider također u ponedjeljak vodi sporedne razgovore sa predsjednicima Estonije, Letonije i Litvanije, koje je Sullivan opisao kao "moćan primjer demokratskog upravljanja na istočnom krilu NATO".

Biden je u Brisel stigao u nedjelju uoči sastanka NATO, kao i samita SAD sa liderima Evropske unije u utorak.

Te rasprave događaju se neposredno prije Bidenovog sastanka u srijedu u Ženevi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, pa američki predsjednik "želi da ima snažan vjetar u leđa od sastanka sa saveznicima u NATO-u", rekao je Hamilton za VOA.

Sastanak NATO u ponedjeljak također će označiti kraj vojnih operacija u Afganistanu u trenutku kada su Sjedinjene Države okončale najmanje polovinu svog povlačenja iz te zemlje.

"Pitanje će biti kakva je dalja uloga NATO-a u Afganistanu nakon izvan vojnih operacija" primjetio je Hamilton.

NATO također predlaže da vojske članica Alijanse i privatni sektor sagledaju saradnju po pitanju novih tehnologija, uz razmatranje proširenog partnerstva sa udaljenim istomišljenicima i demokratijama, uključujući i indo-pacifički region, usred sve veće zabrinutosti zbog ekspanzionizma Kine.

"Ova administracija želi i retorički i sadržajno da pokaže da u SAD postoji značajna snaga koja stoji uz njihove evropske saveznike. Ali još uvijek ima puno izazova u transatlantskim odnosima o tome kako se odnositi prema Rusiji i Kini i kako se suprotstaviti Covidu i klimatskim promjenama", rekao je viši saradnik Atlantskog savjeta Mark Simakovsky za Glas Amerike.

"Bolje korištenje predsjednikovog vremena bilo bi forsiranje teškog, ali neophodnog razgovora unutar NATO o temama kojih se Alijansa u prošlosti klonila", kaže saradnik na pitanjima prioriteta odbrane Dan DePetris. "To znači preispitivanje - i nadam se zatvaranje - NATO politike otvorenih vrata, koja je u ovom trenutku više odvod savezništva i bezbjednosnih obaveza SAD nego neto korist".

Poznat pod članom 10, NATO princip otvorenih vrata predviđa da bilo koja druga država može biti pozvana da se pridruži Alijansi jednoglasno. To je postalo tačka spora između onih koji kažu da promoviše organizacionu stabilnost i onih koji kažu da nosi rizik da organizacija tako postane glomazna, možda ugrožavajući svoj mandat.

"Biden bi takođe trebalo da ponovi i zaista ojača NATO mehanizme za rešavanje sukoba i dijalog sa Rusijom, koji, koliko god da je uznemirujuće, njegovo ponašanje ne može jednostavno biti zanemareno ili sankcionisano", rekao je DePetris za Glas Amerike.

Ove nedjelje također se prati obnovljeno interesovanje SAD za uvođenje Ukrajine i Gruzije u NATO.

Michael O’Hanlon, viši saradnik i direktor istraživanja na Institutu Brookings, naziva to "vrlo lošom idejom“ jer se rizikuje rat sa Rusijom ako i kada akcije Moskve na suprotstavljanju tom planu pređu "preko praga tolerancije koji osjećamo".

Bidenovo prisustvo na pregovorima sa NATO treba da demonstrira obnovljenu posvećenost američkom vodstvu u Alijansi.

Prema nekim analitičarima, američki predsjednik bi u Briselu mogao da naiđe na nešto skepticizma.

"Oni vide šta se ovde događa u zemlji i brinu se za budućnost Republikanske stranke. Oni se brinu šta će se dogoditi poslije Bidena", kaže Rachel Ellehuus, zamjenica direktora i viša saradnica u Programu za Evropu, Rusiju i Evroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije. "Oni se brinu da bi neki negativni jezik o saveznicima i partnerima i američkoj posvećenost NATO-u i globalnom vodstvu mogli ponovo da posustanu".

Tokom sastanka u utorak, Biden i evropski lideri "razgovaraće o zajedničkom dnevnom redu kako bi se obezbjedila globalna zdravstvena bezbjednost, podstakao globalni ekonomski oporavak, suočili sa klimatskim promjenama, unaprijedila digitalna i trgovinska saradnja, ojačala demokratija i riješile zajedničke spoljnopolitičke brige", navela je Bijela kuća.

See all News Updates of the Day

Pomoć Ukrajini može zavisiti od toga ko će kontrolisati Kongres 2023.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obraća se virtuelno Kongresu SAD-a, 16. mart 2022.

Predstojeći novembarski izbori na sredini predsjedničkog mandata, na kojima se osporava kontrola nad oba doma Kongresa Sjedinjenih Država, mogli bi da imaju značajne posljedice po najveći spoljnopolitički izazov sa kojim se trenutno suočava Bidenova administracija: ruska invazija na Ukrajinu.

Otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio svojim trupama da uđu u Ukrajinu u februaru, SAD i njihovi saveznici, uključujući većinu zemalja NATO-a, usmjeravaju pomoć i oružje u zemlju kako bi pomogli vladi i odbili osvajače.

Dok američka javnost i dalje podržava široku podršku Ukrajini, a zakone koji predviđaju pomoć usvajaju velike dvopartijske većine, glasna manjina republikanskih poslanika, uz odjek brojnih uticajnih glasova u širem konzervativnom pokretu, kritikovala je federalnu vladu, rekavši da troši previše i potencijalno produžava sukob.

Pritisak na politiku SAD

Sada, neki stručnjaci dovode u pitanje stepen do kojeg bi ta manjina mogla da utiče na američku politiku ako stranka uspješno zauzme Predstavnički dom, Senat ili oba tijela Kongresa u novembru.

"Mislim da je to najvažnije za mnoge ljude u Washingtonu koji podržavaju ono što radimo u Ukrajini", rekao je za Glas Amerike Conor Savoy, viši saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije.

Savoy je rekao da je značajan broj republikanskih poslanika koji su do sada glasali protiv pomoći Ukrajini - uključujući mnoge od 57 koji su glasali protiv paketa pomoći od 40 milijardi dolara u maju - to učinili zbog zabrinutosti zbog nedostatka nadzora nad potrošnjom.

Ali drugi uključuju mnoge samozvane populiste u stilu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji su instinktivno sumnjičavi prema trošenju za inostranu pomoć, čak i kada je ono podržalo rukovodstvo stranke.

"Ovo im se ne sviđa", rekao je Savoy. "Oni misle da je to novac za strane pacovske kanale."

Iako je bilo i određenog demokratskog protivljenja potrošnji za Ukrajinu, otpor u toj stranci je bio daleko manji. U kombinaciji sa širokom podrškom republikanaca, demokratske većine su uspijevale da proguraju pakete pomoći.

Određivanje otpora

Daleko je od izvjesnog da bi se stvari promjenile ako GOP (Republikanska stranka) preuzme vlast u Kongresu, s obzirom na to da većina republikanaca i dalje podržava pomoć Ukrajini. Međutim, važno je zapamtiti da je u Kongresu odlučna manjina često u stanju da izrazi volju većine.

Prije jedne decenije, dok je Republikanska partija vodila Predstavnički dom, osnovna grupa konzervativaca — Klub za slobodu — dosljedno je kočila napore svog rukovodstva da sklopi budžetske sporazume sa tadašnjim predsjednikom Barackom Obamom, što je dovelo do zatvaranja vlade i straha od neizvršenja obaveza od strane odjeljenje trezora.

Neki posmatrači su primjetili rastući razdor između rukovodstva Republikanske partije i njenog populističkog krila.

"Raskol između republikanaca iz establišmenta stranke i populista u Trumpovom stilu postavlja pitanje da li predsjednik Joe Biden može da se osloni na zakonodavce da će nastaviti da finansiraju priliv američke vojne opreme u Ukrajinu ako demokrate izgube kontrolu nad Kongresom", primjetio je prošlog mjeseca website Defense News.

Tokom predizborne kampanje, demokrate su koristile prijetnju republikanskog preuzimanja vlasti koje će ugasiti pomoć Ukrajini kao tačku za razgovor.

U državi Ohio, demokratski kandidat za Senat Tim Ryan je više puta slijedio svog republikanskog protivnika, J. D. Vancea, priznajući kasnije: "Baš me briga šta će se desiti sa Ukrajinom na ovaj ili onaj način".

Konzervativne grupe su sumnjive

Tokom vikenda, uticajna Konzervativna politička akciona konferencija (CPAC) objavila je tvit koji je odmah privukao široku pažnju jer se činilo da potvrđuje Putinovu tvrdnju da je "anektirao" četiri regiona Ukrajine.

"Vladimir Putin najavljuje aneksiju četiri ukrajinske okupirane teritorije", navodi se u tvitu. "Biden i demokrati nastavljaju da šalju Ukrajini milijarde dolara poreskih obveznika. U međuvremenu, napadnuti smo na našoj južnoj granici. Kada će demokrate staviti #Ameriku na prvo mjesto i okončati davanje poklona Ukrajini?"

Organizacija je kasnije izbrisala tvit, tvrdeći da ga nije odobrilo njeno rukovodstvo. Zamijenjen je onim koji je Putina nazvao "luđakom", a njegovu invaziju na Ukrajinu nezakonitom.

Međutim, ostala je ista nevoljnost da se nastavi finansiranje Ukrajine na sadašnjem nivou.

"Moramo se suprotstaviti Putinu, ali američki poreski obveznici ne bi trebalo da snose ogromnu većinu troškova", poručio je CPAC.

Druge konzervativne organizacije također su izrazile zabrinutost.

"Američki narod je umoran od neokonzervativnog političkog konsenzusa koji zahtijeva da se milijarde njihovih poreskih dolara potroše na odbranu integriteta ukrajinske granice kada se ne mogu pronaći resursi i upravljanje za naše", rekao je prošlog mjeseca siteu Defense 1 Russ Vought, predsjednik Centra za obnovu Amerike, ocejnjujući da će novi paket pomoći produžiti borbu i "omogućiti regionalnim saveznicima da još jednom izbjegnu svoje bezbejdnosne odgovornosti".

Preusmjeriti resurse

U nedjelju je republikanski kongresmen Matt Gaetz, čiju matičnu državu Floridu upravo poharao uragan, preko Twittera sugerisao da se pomoć Ukrajini preusmjeri na pomoć za njegove birače.

"Dragi Kongrese: U ime mojih sugrađana na Floridi, kojima je veoma potrebna pomoć… Samo nam pošaljite polovinu onoga što ste poslali Ukrajini. U potpisu, vaši sugrađani Amerikanci", napisao je on.

Prošle nedjelje, najavljujući svoj glas protiv rezolucije o potrošnji koja je uključivala više sredstava za Ukrajinu, članica Kongresa Marjorie Taylor Grin je tvitovala: "Danas glasam NE za kontinuiranu rezoluciju o finansiranju 50 američkih država, plus 51. američke države: Ukrajine. Također u vijestima, Vladimir Putin je upravo anektirao veliki dio Ukrajine. Da li i mi finansiramo Rusiju?"

Republikanski lideri u Predstavničkom domu nagovijestili su da će, ako preuzmu vlast, opšti pogled njihovih kokusa - uključujući sve novoizabrane članove - biti uključen u njihovo donošenje odluka.

U izjavi novinarima prošlog mjeseca, predstavnica Elise Stefanik, trećeplasirana republikanka u Predstavničkom domu, rekla je: "Želimo da budemo sigurni da oni dobiju sve informacije. Znam da postoji zabrinutost, s pravom, oko nadzora nad tim dolarima".

Rekla je, međutim, da neće da govori prije izbora novih članova. "To će biti konferencijska odlukatih novih članova."

Da li će Putin povući nuklearni obarač?

Predsjednik Rusije Vladimir Putin

Šta namjerava ruski predsjednik Vladimir Putin i da li će povući nuklearni obarač? Za analitičare koji prate Kremlj u nastojanju da utvrde da li su nuklearne pretnje ruskog lidera samo blef, ne postoji važnije - ili teže pitanje.

Za sada, analitičari oprezno nagovještavaju da je rizik da Putin iskoristi najveći svjetski nuklearni arsenal i dalje, po svemu sudeći, mali. CIA kaže da ne vidi znake da neposredno predstoji ruski nuklearni napad.

Pa ipak, njegova obećanja da će „koristiti sva sredstva na raspolaganju” da odbrani Rusiju, dok vodi rat u Ukrajini, shvataju se veoma ozbiljno. A njegova tvrdnja u petak da su Sjedinjene Države „stvorile presedan” kada su bacile atomske bombe u Drugom svjetskom ratu, dodatno je izazvala nervozu.

Bijela kuća je upozorila na „katastrofalne posljedice po Rusiju” ukoliko Putin iskoristi nuklearno oružje.

Međutim, da li će to zaustaviti Putina je neizvjesno. Nervozni posmatači Kremlja priznaju da ne mogu da budu sigurni na koji način on razmišlja, pa ni da li je racionalan i dobro obaviješten.

Bivši agent KGB-a pokazao je da voli rizik i balansiranje na ivici rata. Čak i zapadnim obavještajnim agencijama sa njihovim špijunskim satelitima je teško da ocijene da li Putin blefira ili iskreno namjerava da prekrši nuklearni tabu.

„U američkoj obavještajnoj zajednici u ovom trenutku ne vidimo nikakve praktične dokaze da se on približava stvarnoj upotrebi, da postoji neposredna prijetnja da će Rusija koristiti taktičko nuklearno naoružanje”, izjavio je direktor CIA-e William Burns za mrežu CBS News.

„Ali moramo da vrlo ozbiljno sve shvatimo i da pratimo da li postoje znaci pravih priprema”, rekao je Burns.

Analitičari, eksperti za Rusiju, su zbunjeni djelimično i zato što ne vide kako bi nuklearna sila mogla da u većoj mjeri pomogne Rusiji da nadoknadi svoje vojne gubitke u Ukrajini i promijeni stanje na terenu.

Ukrajinski vojnici ne koriste veliki broj tenkova da bi preuzimali teritoriju a bitka se nekada vodi za pojedinačna sela. Šta bi onda mogla da bude meta ruskih nuklearnih snaga za tako odlučujući napad?

Ruski migovi sa balističkim raketama sa nuklearnim kapacitetom nadlijetaju Crveni trg za vreme vojne parade na Dan pobjede u Moskvi, 7. maja 2021.
Ruski migovi sa balističkim raketama sa nuklearnim kapacitetom nadlijetaju Crveni trg za vreme vojne parade na Dan pobjede u Moskvi, 7. maja 2021.

„Nuklearno oružje nije čarobni štapić”, kaže Andrey Baklitskiy, istraživač Instituta UN za istraživanje razoružanja. „To nije nešto što samo možete da upotrijebite i što će riješiti sve vaše probleme.”

Analitičari se nadaju da tabu koji okružuje nuklearno oružje služi da obeshrabri svakoga ko razmišlja o upotrebi tog naoružanja. Strahovite razmjere ljudskih stradanja u Hirošimi i Nagasakiju nakon što su SAD uništile japanske gradove atomskim bombama bačenim 6. i 9. augusta 1945. godine, predstavljaju snažan argument protiv ponovljene upotrebe tog oružja. U napadima je ubijeno 210.000 ljudi.

Nijedna zemlja od tada nije koristila nuklearno oružje. Analitičari pretpostavljaju da bi čak i za Putina bilo teško da postane prvi svjetski lider poslije američkog predsjednika Harryja Trumana koji ga je upotrijebio.

„Prekoračiti taj prag je i dalje tabu u Rusiji”, kaže Dara Massicot, analitičarka korporacije Rand, koja je prethodno radila kao analitičarka ruskih vojnih kapaciteta u američkom Sekretarijatu za odbranu.

“To je jedna od najvećih odluka u historiji svijeta", ističe Andrey Baklitskiy.

A posljedice bi mogle da budu potpuno izopštenje Putina iz međunarodne zajednice.

Ruševine Hirošime poslije bačene atomske bombe, na fotografiji snimljenoj 7. septembra 1945.
Ruševine Hirošime poslije bačene atomske bombe, na fotografiji snimljenoj 7. septembra 1945.

„Kršenje nuklearnog tabua bi, u najmanju ruku, donijelo kompletnu diplomatsku i ekonomsku izolaciju Rusije", kaže Sidharth Kaushal, istraživač Instituta ujedinjenih kraljevskih službi u Londonu.

Nuklearno oružje dugog dometa koje bi Rusija mogla da upotrijebi u direktnom sukobu sa Sjedinjenim Državama je spremno za bitku. Ali zalihe bojevih glava kraćeg dometa - takozvano taktičko oružje koje bi Putin mogao da bude u iskušenju da primjeni u Ukrajini - nisu, kažu analitičari.

„Svo to oružje je u skladištima”, ukazuje Pavel Podvig, još jedan istraživač i stručnjak za nuklearno oružje u tink-tenku Ujedinjenih nacija za razoružanje u Ženevi.

„Moraće da ih izvade iz bunkera, utovare u kamione, a onda spoje sa projektilima i drugim sistemima”, kaže Podvig.

Rusija nije objavila kompletan inventar svog taktičkog nuklearnog oružja i njegovih kapaciteta. Putin bi mogao da naredi da se manji broj tajno spremi za iznenadnu upotrebu.

Ali otvoreno izvlačenje oružja iz skladišta je također taktika koju bi Putin mogao da primijeni da pojača pritisak, a da ne upotrijebi samo oružje. Očekivao bi da će američki sateliti opaziti tu aktivnosti, možda u nadi da bi takvo „pokazivanje zuba” u nuklearnom smislu moglo da zaplaši zapadne sile i navede ih da smanje podršku Ukrajini.

„To je upravo karta na koju bi Rusi mogli da zaigraju, da svaka eskalacija drugoj strani predstavlja prijetnju, ali i pruža dobar razlog za pregovore sa Rusijom", kaže analitičar Kaushal i dodaje:

„Postoji određena gramatika nuklearnog signaliziranja i balansiranja, i logika veća od prosto toga da jedan ludak jednog dana riješi da primijeni to oružje.”

Analitičari također očekuju da bi prvo uslijedile drugačije vrste eskalacije, uključujući pojačane ruske napade na Ukrajinu ne-nuklearnim oružjem.

„Ne mislim da će to biti grom iz vedra neba", kaže Nikolai Sokov, koji je učestvovao u pregovorima o kontroli naoružanja kada je radio u ruskom Ministarstvu spoljnih poslova, a sada radi u Centru za razoružanje i neširenje naoružanja u Beču.

Analitičari također nastoje da identifikuju koje bi mete na bojnom polju bile vrijedne ogromne cijene koju bi Putin morao da plati. Ako jedan nuklearni napad ne zaustavi napredovanje ukrajinske vojske, da li bi onda izvršio dodatne udare?

Podvig ističe da u ovom ratu „ne postoji velika koncentracija trupa” koje bi mogle da se napadnu. Udar na gradove, u nadi da će to navesti Ukrajinu na predaju, bio bi užasavajuća alternativa.

„Odluka da se hladnokrvno ubiju desetine i stotine hiljada ljudi, to je teška odluka, kako i treba da bude", podsjeća Pavel Podvig.

Putin se možda nada da će već same prijetnje usporiti zapadne isporuke oružja Ukrajini i kupiti vrijeme da se obuči 300.000 dodatnih vojnika koje je mobilisao, što je izazvalo proteste i egzodus vojno sposobnih muškaraca.

Međutim, ukoliko Ukrajina nastavlja da odbija invaziju i ostvaruje uspjehe, a Putin ne bude mogao da zadrži teritoriju koju je zauzeo, analitičari strahuju da postoji sve veći rizik da će odlučiti da mu ponestaju druge opcije.

„Putin je do sada već eliminisao mnogo opcija, mobilizacijom, aneksijom novih teritorija”, kaže Dara Mesikot iz korporacije Rand.

„To pokazuje da je riješen da uloži sve što ima da ostvari pobedu”, dodaje ona. „Veoma sam zabrinuta kuda to u krajnjoj liniji vodi - i da li, na kraju, mora da uključi i neku vrstu nuklearne odluke.”

Samir Beharić: Birači se odlučili za građansku opciju u Predsjedništvu, na drugim nivoima nisu imali mnogo izbora

Samir Beharić: Birači se odlučili za građansku opciju u Predsjedništvu, na drugim nivoima nisu imali mnogo izbora
please wait

No media source currently available

0:00 0:07:38 0:00

Rezultate Općih izbora u BiH za Glas Amerike je komentirao Samir Beharić iz njemačkog Marshall fonda Sjedinjenih Država.

update

Sjedinjene Države sankcionisale Fadila Novalića i Slobodana Stankovića koji je blizak Dodiku

Fadil Novalić dolazi u Sud BiH zbog afere „Respiratori”, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)

Sjedinjene Države sankcionisale su premijera FBiH Fadila Novalića. Sankcionisan je i Slobodan Stanković, vlasnik firme Integral inženjering i blizak Miloradu Dodiku, kao i njegova firma. U reakciji, Antony Blinken je rekao kako političari ne trebaju koristiti javne resurse za ličnu korist.

U svom službenom svojstvu premijera FBiH, Novalić je zloupotrijebio podatke o penzionerima u korist vlastite političke stranke i suprotno zakonima BiH, saopćio je Ured za kontrolu imovine stranaca Ministarstva financija SAD-a

Dalje se navodi da je Novalić u sedmici prije izbora 2018. koristio podatke o penzionerima do kojih je došao preko službenog položaja kako bi slao pisma u kojima je naveo svoja postignuća i obećavao povećanje penzija u zemlji u kojoj pitanje penzija ima jaku političku važnost

Ova radnja krši zakon BiH i odražava širi, javno objavljen obrazac korištenja njegovog položaja političkog uticaja za ličnu ili stranačku korist, podriva demokratske procese ili institucije u BiH, stoji u obrazloženju.

„Novalić je danas uvršten na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu”, Ured za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija SAD

Arhiv - Slobodan Stanković (Foto: CIN)
Arhiv - Slobodan Stanković (Foto: CIN)

Sankcionisan je i Slobodan Stanković, jedan od najbogatijih pojedinaca u BiH, dugogodišnji je vlasnik Integral Inženjering A.D. Laktaši, velike inženjerske firme u RS.

Pod sankcijama je i njegova kompanija.

„Stanković i njegova kompanija povezivane su sa korupcijom u građevinskom sektoru u kojem su Integralu dodjeljivani neki od najvećih projekata u RS zahvaljujući bliskosti sa rukovodstvom RS”, obrazlaže se u odluci. „Veliki građevinski projekti često su dodjeljivani Stankoviću bez fer i otvorene konkurencije. Većina Stankovićevog bogatstva potiče iz javnih sredstava.”

Kako navodi Ured za kontrolu imovine stranaca, Stanković je također bivši vlasnik Alternativne televizije d.o.o. Banja Luka (ATV), medijske kuće koja je ranije uvrštena na listu i koja je pod ličnom kontrolom korumpiranog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.

„Stanković je danas uvršten na listu u skladu sa Izvršnom odredbom 14033 jer je u materijalnom smislu pomagao, sponzorisao, ili osiguravao finansijsku, materijalnu ili tehnološku podršku ili sredstva ili usluge direktno, ili kao potporu Dodiku. Kompanija Integral je danas uvrštena na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 jer je u vlasništvu ili pod kontrolom, ili je djelovala ili se čini da je djelovala u ime Stankovića direktno ili indirektno”, obrazloženo je.

Sankcije uključuju blokadu imovine u Sjedinjenim Državama. Također se državljanima SAD-a zabranuju transakcije koje uključuju imovinu osoba koje su pod sankcijama.

Američka ambasada u Sarajevu navela je na Twitteru: „Sjedinjene Države će upotrijebiti sva sredstva koja su im na raspolaganju kako bi pozvala na odgovornost one koji potkopavaju demokratske procese u BiH ili podržavaju destabilizirajuće aktivnosti.”

Uvedene sankcije komentarisao je američki državni sekretar Antony Blinken, rekavši kako "političke stranke i lideri ne bi trebali biti u mogućnosti da koriste javne resurse za vlastitu korist, a ljudi se ne bi trebali obogatiti pomažući im".

UN: Ruska aneksija je neprihvatljiva i pravno ništavna

UN: Ruska aneksija je neprihvatljiva i pravno ništavna
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:20 0:00

Prvi čovjek UN-a Antonio Guterres izjavio je da ruska aneksija nema pravnu valjanost te je za zajednicu naroda svijeta - neprihvatljjiva.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG