Najnovije
Biden poručio saveznicima da se "Amerika vratila", NATO označio Kinu globalnim izazovom
Lideri NATO objavili su da Kina predstavlja stalni bezbjednosni izazov i radi na podrivanju globalnog poretka, dodajući da su zabrinuti zbog brzine kojom Kinezi razvijaju nuklearno oružje.
U saopštenju sa samita u Briselu, kome prisustvuje i američki predsjednik Joe Biden, lideri NATO su naveli da kineski "ciljevi i ponašanje predstavljaju sistemski izazov međunarodnom poretku i oblastima relevantnim za bezbjednost Alijanse".
Američki predsjednik pozvao je kolege iz NATO-a da se suprotstave kineskom autoritarizmu i sve većoj vojnoj moći, što je promjena fokusa saveza koji je stvoren da bi branio Evropu od Sovjetskog saveza tokom hladnog rata.
Dok je 30 šefova vlada i država izbjeglo da Kinu nazove rivalom, izrazili su zabrinutost zbog "politike vojne prijetnje", netransparentnih načina na koje modernizuje svoje oružane snage i primjene dezinoformacija.
Lideri NATO pozvali su Peking da se pridržava međunarodnih obaveza i ponaša odgovorno u međunarodnom sistemu.
Predsjednik Biden stigao je na svoj prvi NATO samit na tom položaju u ključnom trenutku za savez, poslije Donalda Trumpa koji je dovodio u pitanje relevantnost multilateralne organizacije.
Ubrzo po dolasku u sjedište NATO, Biden je razgovarao sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom i istakao američku privrženost članu 5. povelje Alijanse, u kome se navodi da je napad na jednu članicu napad na sve članice, koji zahtijeva kolektivni odgovor.
"Član 5. je sveta obaveza", rekao je Biden. "Želim da NATO zna da je Amerika tu."
NATO je posljednji put ažurirao dokument koji opisuje svrhu postojanja Alijanse 2010. godine. Bezbjednosne prijetnje i izazovi sa kojima se suočava promijenili su se od tada, prema riječima generalnog sekretara organizacije Jensa Stoltenberga.
"Na primjer, u trenutnom strateškom konceptu Kina se ne pominje ni jednom rječju. A klimatske promjene se gotovo uopšte ne pominju. I naravno, naš odnos sa Rusijom bio je na sasvim drugom mjestu u to vrijeme u poređenju sa onim gdje smo danas", rekao je Stoltenberg novinarima u petak. "Danas smo na najnižoj tački od Hladnog rata u našem odnosu sa Rusijom i pod sofisticiranijim cyber napadima, a mnogi izazovi su evoluirali tokom ovih godina".
NATO je odložio raspravu o promjenama svog strateškog koncepta dok je Bidenov prethodnik na mjestu predsjednika SAD Donald Trump bio na funkciji.
"Evropljani nisu željeli da otvore tu Pandorinu kutiju tokom Trumpove administracije, jer nisu znali šta će reći Sjedinjene Države", rekao je Dan Hamilton, direktor programa Globalna Evropa u Wilson centru.
Trump je imao loš odnos sa ostalim liderima vojne alijanse, više puta im je zamjerao i pozivao ih da povećaju svoje budžete za odbranu - "doprinose" za NATO, kako ih je pogrešno nazivao - i dovodeći u pitanje klauzulu NATO o međusobnoj odbrani, poznatoj kao član 5.
Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan dodao je u nedjelju, "čuvamo im leđa, baš kao i oni naša".
Sullivan je rekao novinarima koji su putovali sa Bidenom da će se razgovori o NATO-u u ponedjeljak fokusirati na kolektivnu bezbjednost, međusobni uticaj klime i bezbednosti, terorizam, cyber bezbjednost i Rusiju. Rekao je da će se Kina predstaviti u službenom saopštenju grupe "na robusniji način nego što smo ikada ranije vidjeli".
Američki lider također u ponedjeljak vodi sporedne razgovore sa predsjednicima Estonije, Letonije i Litvanije, koje je Sullivan opisao kao "moćan primjer demokratskog upravljanja na istočnom krilu NATO".
Biden je u Brisel stigao u nedjelju uoči sastanka NATO, kao i samita SAD sa liderima Evropske unije u utorak.
Te rasprave događaju se neposredno prije Bidenovog sastanka u srijedu u Ženevi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, pa američki predsjednik "želi da ima snažan vjetar u leđa od sastanka sa saveznicima u NATO-u", rekao je Hamilton za VOA.
Sastanak NATO u ponedjeljak također će označiti kraj vojnih operacija u Afganistanu u trenutku kada su Sjedinjene Države okončale najmanje polovinu svog povlačenja iz te zemlje.
"Pitanje će biti kakva je dalja uloga NATO-a u Afganistanu nakon izvan vojnih operacija" primjetio je Hamilton.
NATO također predlaže da vojske članica Alijanse i privatni sektor sagledaju saradnju po pitanju novih tehnologija, uz razmatranje proširenog partnerstva sa udaljenim istomišljenicima i demokratijama, uključujući i indo-pacifički region, usred sve veće zabrinutosti zbog ekspanzionizma Kine.
"Ova administracija želi i retorički i sadržajno da pokaže da u SAD postoji značajna snaga koja stoji uz njihove evropske saveznike. Ali još uvijek ima puno izazova u transatlantskim odnosima o tome kako se odnositi prema Rusiji i Kini i kako se suprotstaviti Covidu i klimatskim promjenama", rekao je viši saradnik Atlantskog savjeta Mark Simakovsky za Glas Amerike.
"Bolje korištenje predsjednikovog vremena bilo bi forsiranje teškog, ali neophodnog razgovora unutar NATO o temama kojih se Alijansa u prošlosti klonila", kaže saradnik na pitanjima prioriteta odbrane Dan DePetris. "To znači preispitivanje - i nadam se zatvaranje - NATO politike otvorenih vrata, koja je u ovom trenutku više odvod savezništva i bezbjednosnih obaveza SAD nego neto korist".
Poznat pod članom 10, NATO princip otvorenih vrata predviđa da bilo koja druga država može biti pozvana da se pridruži Alijansi jednoglasno. To je postalo tačka spora između onih koji kažu da promoviše organizacionu stabilnost i onih koji kažu da nosi rizik da organizacija tako postane glomazna, možda ugrožavajući svoj mandat.
"Biden bi takođe trebalo da ponovi i zaista ojača NATO mehanizme za rešavanje sukoba i dijalog sa Rusijom, koji, koliko god da je uznemirujuće, njegovo ponašanje ne može jednostavno biti zanemareno ili sankcionisano", rekao je DePetris za Glas Amerike.
Ove nedjelje također se prati obnovljeno interesovanje SAD za uvođenje Ukrajine i Gruzije u NATO.
Michael O’Hanlon, viši saradnik i direktor istraživanja na Institutu Brookings, naziva to "vrlo lošom idejom“ jer se rizikuje rat sa Rusijom ako i kada akcije Moskve na suprotstavljanju tom planu pređu "preko praga tolerancije koji osjećamo".
Bidenovo prisustvo na pregovorima sa NATO treba da demonstrira obnovljenu posvećenost američkom vodstvu u Alijansi.
Prema nekim analitičarima, američki predsjednik bi u Briselu mogao da naiđe na nešto skepticizma.
"Oni vide šta se ovde događa u zemlji i brinu se za budućnost Republikanske stranke. Oni se brinu šta će se dogoditi poslije Bidena", kaže Rachel Ellehuus, zamjenica direktora i viša saradnica u Programu za Evropu, Rusiju i Evroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije. "Oni se brinu da bi neki negativni jezik o saveznicima i partnerima i američkoj posvećenost NATO-u i globalnom vodstvu mogli ponovo da posustanu".
Tokom sastanka u utorak, Biden i evropski lideri "razgovaraće o zajedničkom dnevnom redu kako bi se obezbjedila globalna zdravstvena bezbjednost, podstakao globalni ekonomski oporavak, suočili sa klimatskim promjenama, unaprijedila digitalna i trgovinska saradnja, ojačala demokratija i riješile zajedničke spoljnopolitičke brige", navela je Bijela kuća.
See all News Updates of the Day
Rusija osudila američkog državljanina za "špijunažu" nakon suđenja zatvorenog za javnost
Ruski sud osudio je američkog državljanina Eugena Spektora na 15 godina zatvora zbog "špijunaže" usred optužbi nekoliko zapadnih vlada da Moskva osuđuje strane državljane kako bi ih koristila za pregovaranje o razmeni zatvorenika, izvještava ruski servis RSE.
Spektoru je 24. decembra izrečena presuda Gradskog suda u Moskvi nakon suđenja koje je održano iza zatvorenih vrata.
Malo se zna o optužbama sa kojima se suočio bivši izvršni direktor farmaceutske kompanije jer je suđenje zatvoreno za javnost zbog navodno poverljivih materijala koja su prezentovana tokom suđenja.
Ovaj slučaj dolazi u trenutku pogoršanja odnosa između Moskve i Washingtona, koji su na najnižoj tački od kraja Hladnog rata.
Moskva je optužena da je targetirala američke građane tako što ih je pritvarala na osnovu izmišljenih optužbi da bi ih kasnije koristila kao monetu u pregovorima o vraćanju Rusa osuđenih za zločine u Sjedinjenim Državama i drugim zapadnim zemljama.
Najmanje deset američkih državljana ostalo je iza rešetaka u Rusiji čak i nakon razmene zatvorenika 1. avgusta. Moskva pristala da oslobodi 16 ljudi u zamenu za osmoro Rusa osuđenih za zločine i odslužene zatvorske kazne u Sjedinjenim Državama i Evropi.
"Iako se razmena zatvorenika s pravom može smatrati pobedom diplomatije, ne treba brzopleto da objavljujemo da je pravda pobedila", rekla je Julija Mineeva, saradnica u Chatam Houseu, nakon razmene zatvorenika.
Dodala je da je "ruska strana držala taoce kako bi oslobodila svoje ubice, špijune i hakere, dok je Zapad doneo tešku odluku u korist slobode i života nevinih ljudi, ne samo njihovih građana, već i ruskih državljana".
Državna novinska agencija TASS navodi da je Spektor rođen 1972. u Sankt Peterburgu i preselio se u Sjedinjene Države, gde je postao državljanin SAD-a. Njegovo rusko ime je Jevgenij Mironovič, dodao je TASS.
Spektor je bio predsednik odbora Medpolimerprom grupe, kompanije poznate po svom fokusu na razvoj lekova za lečenje raka.
Osuđen je 2021. na četiri godine zatvora zbog navodne optužbe za primanje mita. Kazna mu je smanjena za šest meseci nakon ponovljenog suđenja.
Oružane grupe u Siriji pristale da budu raspuštene, tvrdi nova vlast
Nove sirijske vlasti saopštile su u utorak da su naoružane grupe u zemlji pristale da se rasformiraju i integrišu u Ministarstvo odbrane.
U saopštenju se navodi da je odluka uslijedila nakon sastanka između vođa oružanih grupa i Ahmada al-Sharae, koji je predvodio pobunjeničko napredovanje u kom je dugogodišnji lider te zemlje, Bashar al-Assad, svrgnut sa vlasti.
Pobunjenici su preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sirije 8. decembra nakon munjevitog napredovanja u kojem su preuzeli nekoliko ključnih gradova za nekoliko dana nakon mnogo godina relativnog zastoja u 13-godišnjem građanskom ratu u zemlji.
Od Assadovog svrgavanja, vlade širom regiona poslale su izaslanike u Damask zbog pitanja o političkoj budućnosti Sirije i zabrinutosti zbog dodatne nestabilnosti u regionu.
Jedan od razloga za zabrinutost je potencijalno ponovno oživljavanje grupe Islamska država, koja je zauzela područja istočne Sirije 2014. i zapadnog Iraka prije nego što je izgubila veći dio te teritorije.
Vojska SAD saopštila je u ponedjeljak da je izvela vazdušni napad u kojem su ubijena dva militanata Islamske države u istočnoj sirijskoj provinciji Deir Ezur.
Američka Centralna komanda je u saopštenju navela da su militanti "premještali kamion oružja, koji je uništen tokom napada".
U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.
Ruski RT nasuprot sudski utvrđenim činjenicama: Šta trebate znati o filmu o ratu u BiH
Ruska državna televizija RT u novom dokumentarnom filmu “Razdor u BiH: Pogled iz Republike Srpske”, posvećenom ratu u Bosni i Hercegovini, umanjuje ratne zločine počinjene od Vojske Republike Srpske, nekritički predstavlja uloge vojnih i političkih rukovodilaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića te iznosi stavove koji su u suprotnosti sa sudski utvrđenim činjenicama.
Dokumentarni film, emitovan u novembru 2024. godine, prati nekoliko sagovornika, od novinara preko bivših vojnika Ujedinjenih nacija (UN) do pisaca i visokih dužnosnika, koji iznose vlastita mišljenja a koja autor dokumentarnog filma Vitalij Buzuev ne preispituje, izvještava Detektor.
Kroz film, autor relativizuje zločine koje je počinila Vojska Republike Srpske (VRS). U dijelu filma posvećenom genocidu u Srebrenici, tvrdi se – bez da se ponudi dokaz za to – kako su suđenja u Haškom tribunalu i UN-ova Rezolucija o Srebrenici optužili “srpski narod”, te da su ubijeni u genocidu pripadnici 28. divizije Armije BiH koji su “poginuli u borbama s VRS-om”.
Ali u sudskim presudama, koje su dostupne u Detektorovoj bazi sudski utvrđenih činjenica, konstatovano je da je u koloni, koja je s područja Srebrenice krenula ka teritoriji pod kontrolom Armije BiH, bila samo jedna trećina naoružanih, ali da, po razbijanju kolone na više dijelova i zarobljavanju na hiljade muškaraca i dječaka, nije napravljen ni najmanji napor da se civili razdvoje od vojnika. Uz to, utvrđeno je da ni pripadnici Armije BiH koji su zarobljeni nisu aktivno učestvovali u borbama kada su ubijeni.
Kako se navodi u više presuda izrečenih u Haagu, hiljade zarobljenih Bošnjaka je pogubljeno gotovo do posljednjeg čovjeka. Većina njih, između 7.000 i 8.000, ubijena je u pažljivo isplaniranim masovnim egzekucijama.
RT filmom negira i umanjuje značaj postojanja opsade Sarajeva. Između ostalog, kao argument se navodi da je Armija BiH na području grada imala veći broj vojnika od VRS-a, te da je Armija kontrolisala pojedina brda u gradu. Ali RT ne propituje da li navedene činjenice imaju bilo kakvu ulogu u kreiranju blokade grada.
Ratni zločinci kao heroji
U filmu se kao sagovornik pojavljuje i trenutni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji Karadžića i Mladića naziva “časnim” predstavnicima Srba, što autor ne preispituje.
Karadžić i Mladić su, kao bivši politički i vojni rukovodioci Republike Srpske, u Haagu osuđeni na doživotne kazne zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, uključujući terorisanje građana Sarajeva.
U presudi Mladiću se konstatuje da je Sarajevsko-romanijski korpus (SRK) VRS-a u suštini okružio Sarajevo i držao ga pod opsadom, te da je grad kao takav bio pod blokadom. Također, u presudi komandantu SRK-a Stanislavu Galiću, utvrđeno je da su snage ovog korpusa izvršile terorisanje, napad na civile, ubistva i nečovječna djela nad građanima Sarajeva.
U filmu Dodik poziva na spajanje naroda u BiH s “matičnim državama”, a Nijemce naziva “ključnim neprijateljima”. Sam autor filma tvrdi kako je njemački utjecaj u Bosni i Hercegovini jak, a to dokazuje činjenicom da se državna valuta zove konvertibilna marka.
Autor RT-a dalje navodi, ne nudeći gledateljima dokaz za to, kako se trenutni visoki predstavnik Christian Schmidt “zalaže za centralizaciju Bosne i Hercegovine” i “oduzimanje teritorije od Republike Srpske u korist Federacije BiH”.
Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov, također jedan od sagovornika, predstavnike zapadnih zemalja u BiH naziva “protivnicima” koji Bošnjake koriste kao “instrument podjele”. U filmu se bez dokaza tvrdi kako su se Bošnjaci, uz signale iz inozemstva, “pripremali za rat jer su željeli državu u kojoj će muslimani vladati”.
Bošnjake kroz film autor i sagovornici uglavnom oslovljavaju kao muslimane, a njihovo porijeklo i ime se analiziraju, dok se to isto ne čini kada se govori o drugim narodima u BiH.
Činjenice kao začin
Širenje dezinformacija dešava se gotovo uvijek tako što se netačne tvrdnje miješaju s tačnim informacijama. RT tako govori o stvarnom stradanju civila u Republici Srpskoj tokom rata u BiH, kao što je smrt 12 beba 1992. godine u Banjoj Luci i ubistvo 13 srpskih civila, među kojima je šestero djece, na Petrovačkoj cesti 1995. godine. Za ove događaje, ističe RT, do sada niko nije odgovarao.
RT pažnju posvećuje nacistima, pa tako emituje izjavu Christiana Schmidta u kojoj kaže da njemački pilot u Drugom svjetskom ratu Werner Molders “nema mrlje na uniformi”.
Ali RT u dijelu posvećenom nacistima ne spominje četnikog vođu Dražu Mihailovića, kojeg mnogi historičari smatraju nacističkim kolaboracionistom, a RT-ov sagovornik Milorad Dodik – pozitivnom ličnošću.
RT je u posljednjih nekoliko godina snimio više dokumentarnih filmova kojima je glavna tema radikalizacija muslimana u BiH. Jedan od njih zagovara tezu o postojanju bh. kalifata i vjerskoj radikalizaciji muslimana, dok istovremeno, kao i što je slučaj s posljednjim dokumentarnim filmom, negira postojanje presuda za opsadu Sarajeva i genocid Srebrenici.
Preko svoje web stranice RT Balkan, čije je sjedište u Beogradu, RT, nekadašnja Russia Today, objavljuje tekstove i videe usmjerene ka publici u BiH, Srbiji i Crnoj Gori. S portala se dijele sadržaji koji su često jednostrani, bazirani na zanemarivanju dokazanih činjenica ili u potpunosti zasnovani na dezinformacijama.
RT Balkan je nedavno zaposlio dopisnike iz Bosne i Hercegovine, o čemu je Detektor izvještavao. Također, RT je kao TV kanal na engleskom jeziku dostupan u većem dijelu Bosne i Hercegovine.
Međunarodna nevladina organizacija “Reporteri bez granica” je krajem ljeta 2024. godine pozvala Evropsku uniju i njene članice da izvrše pritisak na Srbiju jer dozvoljava rad RT-a Balkan, koji je, zbog svoje propagandne uloge u invaziji na Ukrajinu, pod sankcijama EU.
Povratak kući? Sirijci u Evropi nisu tako sigurni
Nabil Attar posipa susam i nar kremastom mutabalom, umakom od pečenih patlidžana iz njegove rodne Sirije - jedan od mnogih recepata njegove majke koji se sada nalazi u njegovom restoranu Narenj.
Mala kuhinja u kojoj radi čini se neobičnim mjestom za Attara, nekada uspješnog biznismena iz Damaska specijalizovanog za elektronske transfere sredstava. To je bilo prije nego što je režim Bashara al-Assada oteo jednog od njegovih sinova, prije skoro deset godina.
"Bilo je tako komplikovano", prisjetio se Attar, opisujući iznuđivačke postupke koje je država koristila kako bi napunila svoju kasu. "Platio sam mnogo novca da vratim sina."
Godine 2015. Attar i njegova porodica pridružili su se stotinama hiljada Sirijaca koji su bježali iz svoje ratom razorene zemlje u Evropu. Nastanio se u gradu Orleansu u dolini Loare, udaljenom sat vremena vožnje vozom od Pariza. Zatim su ranije u decembru stigle vijesti da je Assadova era završena.
"Nikad nisam zamišljao da bi se to moglo dogoditi u životu", rekao je Attar, radujući se padu diktatora. "Sada je Sirija slobodna."
Za sve veći broj zemalja Evropske unije, Assadovo svrgavanje izaziva više od slavlja. Usred rastućih antiimigracijskih osjećaja u cijeloj regiji, nekoliko ih je suspendovalo sirijske zahtjeve za azil uz obrazloženje da više ne postoje razlozi radi koji su ih pokrenuli.
To je slučaj Njemačke, koja je primila gotovo milion sirijskih tražitelja azila na vrhuncu priliva izbjeglica, 2015-2016. Dok kancelar Olaf Scholz kaže da su oni "integrisani" dobrodošli, jedan poslanik opozicione Hrišćansko-demokratske unije predložio je da se Sirijcima plati otprilike 1.040 dolara po osobi da odu kući - stav koji je već usvojila susjedna Austrija.
Stvrdnjavanje stavova je također evidentno u Francuskoj, uprkos tome što ima samo oko 30.000 sirijskih izbjeglica. Anketa CSA ovog mjeseca pokazala je da 70 posto Francuza podržava obustavljanje novih zahtjeva za azil. Francuske vlasti kažu da proučavaju ovo pitanje.
"Pošto čujemo da se sirijske izbjeglice raduju padu diktatora Assada, hajde da se angažujemo da ih pošaljemo kući", rekao je nedavno pred okupljenima oduševljenoj masi Jordan Bardella, predsjednik francuskog krajnje desničarskog Nacionalnog skupa. "I nadajmo se da će Evropa zatvoriti vrata nakon što oni odu."
Za sirijsku dijasporu u Evropi i zagovornike prava, dobrodošlica koja nestaje izaziva alarm. U intervjuima širom regiona, mnoge izbeglice kažu da se plaše povratka.
"Situacija u Siriji je izuzetno nestabilna, krajnje nepredvidiva", rekla je Olivia Sundberg Diez, zagovornica za migracije i azil Evropske unije u Amnesty Internationalu. "Najvažnije treba biti sigurnost sirijskih izbjeglica i ljudi koji traže zaštitu - ovo mora biti prioritet u odnosu na političke interese."
"Užurbanost povratka miliona Sirijaca izvršila bi još veći pritisak na Siriju u izuzetno krhkom trenutku i potkopala bi izglede za uspješnu tranziciju", upozorio je Will Todman, zamjenik direktora i viši saradnik programa za Bliski istok u Centru za Strateške i međunarodne studije, istraživačke grupe sa sjedištem u Washingtonu.
Debata je odjeknula među sirijskom zajednicom oko Orleansa.
"Zabrinut sam za zemlju, zabrinut sam za budućnost", rekao je Ramez Ghadri, sirijski ginekolog koji se prije nekoliko decenija nastanio u Francuskoj. Nove sirijske lidere je opisao kao ekstrmiste.
Ehad Naily, sirijski advokat za prava koji živi izvan grada, također je zabrinut. Kao i Attar, stigao je u Francusku 2015. i osnovao lokalno udruženje za podršku kolegama izbjeglicama.
"Ne možete reći 'režim je uništen, sada možete živjeti u Siriji'", rekao je Naily, opisujući uništenu infrastrukturu i gradove, te splet vjerskih i etničkih tenzija koji tinjaju u njegovoj domovini. Nakon skoro decenije života u Francuskoj, njegova 15-godišnja kćerka ne govori arapski.
"Ne možete natjerati ljude da napuste zemlje domaćina ako tamo nema stabilnosti", rekao je.
Attar je optimističniji u pogledu bliske budućnosti Sirije.
"Vjerujem da će Sirija biti bolja - mnogo, mnogo bolja nego prije", rekao je.
Kao i drugi Sirijci ovdje, opisao je kako stanovnici Orleansa kao pozdravljaju pridošlice. Njegov stariji sin, koji je kidnapovan, sada je pilot. Njegov najmlađi je još u školi. "Nikada nismo imali problema" u Francuskoj, rekao je Attar.
Nakon što je dobio azil, naučio je da vodi restoran. On i njegova supruga su 2018. godine otvorili Narenj, što na arapskom znači "gorka naranča".
"Ovdje je dobro poznat. Ima mnogo lojalnih kupaca," rekla je Sophie Martinet, bivša Attarova profesorica francuskog koja je sada postala prijateljica. "On je neosporno talentovan. I ljudi poput Nabila."
Tokom godina, međutim, Assadova tajna služba ga je pratila, rekao je Attar, tražeći novac da ga ostavi na miru. "Ovaj režim, oni stalno prate sve", rekao je. "Bio je to posao, mreža. Bio je to organizirani kriminal."
Sada francuski državljanin, Attar se ne brine da će biti vraćen u Siriju.
"Ljudi koji rade, koji daju sve od sebe, koji su dobro integrisani u društvo - neće biti pogođeni onim što se dešava u Siriji", rekao je.
Sam Attar je nestrpljiv da se vrati u post-Assadovu Siriju.
"Volio bih da se vratim, posjetim svoju porodicu, prijatelje“, rekao je. "Da vidim ulice na kojima sam radio, gdje sam živio."
Ali ne zauvijek. Danas je, rekao je Attar, njegov život i budućnost u Francuskoj.
Demokratija ulazi u 2025. uzdrmana, ali nepokolebljiva
Demokratija je pretpjela udarce, ali nije poražena dok ulazi u 2025.
U godini u kojoj su zemlje koje predstavljaju gotovo polovinu svjetskog stanovništva pozvale birače na izbore, demokratije su se suočile sa nasiljem i zastrašivanjem, ali su pokazale i optornost.
Bivši američki predsjednik Donald Trump preživio je dva atentata i, uprkos strahovima od spornog rezultata i nemira, ponovno je osvojio Bijelu kuću jasnom pobjedom i čini se da je spreman mirno preuzimanje vlasti sljedećeg mjeseca.
Meksiko je zabilježio najkrvavije izbore u svojoj modernoj historiji s 37 ubijenih kandidata uoči glasanja, ali je izabrao prvu ženu za predsjednicu, Claudiu Sheinbaum.
Na četiri kontinenta, sadašnji zvaničnici smijenjeni su sa pozicija na izborima na kojima se događalo nasilje, ali su u konačnici postigli glavnu funkciju demokratije: uredan prenos vlasti u skladu sa željama birača.
Dugogodišnje vladajuće stranke u Južnoafričkoj Republici i Indiji zadržale su vlast, ali su izgubile apsolutnu većinu.
Zašto je to važno
Politička kriza u Južnoj Koreji ovog mjeseca pokazuje važnost zdrave demokratija.
U nekoliko zbunjujućih sati, predsjednik četvrte najveće azijske ekonomije i ključnog vojnog saveznika SAD-a proglasio je izvanredno stanje u večernjem TV obraćanju, a zatim se brzo povukao nakon što su mu se zastupnici i masa ljudi suprotstavili.
Parlament je kasnije opozvao predsjednika Yoon Suk Yeola, ali on je odbio pozive da podnese ostavku, čekajući odluku Ustavnog suda o njegovoj budućnosti.
U Evropi je krajnja desnica ostvarila uspjehe u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Europskom parlamentu i Rumiji, gdje će se predsjednički izbori ponoviti nakon optužbi za rusko uplitanje.
To je potaknulo raspravu o tome proživljava li Evropa blažu verziju 1930-ih kada je fašizam krenuo u marš.
Stranke naklonjene Rusiji također su prošle bolje nego što su ankete predviđale i u Gruziji i u Moldaviji.
Pomak Evrope udesno odražavao je ekonomske brige, ali iste su brige potaknule i neke političke pomake u drugom smjeru, poput Britanije, gdje je lijevo orijentirana Laburistička stranka okončala 14-godišnju vladavinu konzervativaca.
Općenito, ove godine nije bilo pokušaja da se spriječi miran prijenos vlasti, rekla je Yana Gorokhovskaia, direktorica istraživanja u prodemokratskom lobiju Freedom House sa sjedištem u SAD-u, koji objavljuje godišnje izvještaje o globalnoj demokratiji.
No Gorokhovskaia je rekla da su autokratije postale represivnije u 2024, navodeći lažne izbore u Rusiji, Iranu i Venezueli. Freedom House kaže da birači nisu imali pravi izbor na četvrtini od 62 izbora održana od 1. januara do 5. novembra.
"Nije toliko da demokratija gubi tlo pod nogama, već da su autokratije sve gore", rekla je.
Šta to znači za 2025.
Puno manje izbora predviđeno je u 2025. godini, iako će Njemačka ponovno testirati privlačnost krajnje desnice u zemlji toliko traumatiziranoj nacističkom erom da je uspostavila kontrolu i ravnotežu kako bi spriječila desničarske ekstremiste da ikada ponovno preuzmu vlast.
Njemački birači će 23. februara birati novi saziv parlamenta.
Još jedan fokus 2025. bit će kako će demokratske institucije, poput slobode medija i nezavisnog pravosuđa, proći pod zvaničnicima koji su došli na vlast ili su ponovno izabrani ove godine.
U tom kontekstu, Freedom House kaže da će pogledati što Trump radi u svom drugom mandatu.
Trump je rekao da su "mainstream" mediji korumpirani i da će istraživati ili krivično goniti političke rivale, bivše obavještajne službenike i tužioce koji su ga istraživali.
Nadolazeća godina također će vjerojatno biti važna za Bangladeš i Siriju, gdje su revolucije svrgnule autokratske vođe brzinom koja oduzima dah.
Šef privremene vlade Bangladeša, nobelovac Muhammad Yunus, počeo je s izradom izbornih reformi nakon što su masovni protesti natjerali premijera Sheika Hasinu da da ostavku i pobjegne u Indiju. Kaže da bi izbori mogli biti održani do kraja 2025. pod uslovom da se najprije provedu temeljne reforme.
U Siriji, nakon 13 godina građanskog rata, naoružani pobunjenici zauzeli su glavni grad Damask u munjevitom napredovanju, što je natjeralo predsjednika Bashara al-Assada da pobjegne u Rusiju. Većim dijelom zemlje sada upravljaju pobunjenici predvođeni islamističkom skupinom Hayat Tahrir al-Sham, koju su neke zapadne nacije označile kao terorističku grupu.
Novi vlastodršci govore o toleranciji i vladavini prava, ali se o izborima dosad nisu javno očitovali.
