Najnovije
Biden poručio saveznicima da se "Amerika vratila", NATO označio Kinu globalnim izazovom
Lideri NATO objavili su da Kina predstavlja stalni bezbjednosni izazov i radi na podrivanju globalnog poretka, dodajući da su zabrinuti zbog brzine kojom Kinezi razvijaju nuklearno oružje.
U saopštenju sa samita u Briselu, kome prisustvuje i američki predsjednik Joe Biden, lideri NATO su naveli da kineski "ciljevi i ponašanje predstavljaju sistemski izazov međunarodnom poretku i oblastima relevantnim za bezbjednost Alijanse".
Američki predsjednik pozvao je kolege iz NATO-a da se suprotstave kineskom autoritarizmu i sve većoj vojnoj moći, što je promjena fokusa saveza koji je stvoren da bi branio Evropu od Sovjetskog saveza tokom hladnog rata.
Dok je 30 šefova vlada i država izbjeglo da Kinu nazove rivalom, izrazili su zabrinutost zbog "politike vojne prijetnje", netransparentnih načina na koje modernizuje svoje oružane snage i primjene dezinoformacija.
Lideri NATO pozvali su Peking da se pridržava međunarodnih obaveza i ponaša odgovorno u međunarodnom sistemu.
Predsjednik Biden stigao je na svoj prvi NATO samit na tom položaju u ključnom trenutku za savez, poslije Donalda Trumpa koji je dovodio u pitanje relevantnost multilateralne organizacije.
Ubrzo po dolasku u sjedište NATO, Biden je razgovarao sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom i istakao američku privrženost članu 5. povelje Alijanse, u kome se navodi da je napad na jednu članicu napad na sve članice, koji zahtijeva kolektivni odgovor.
"Član 5. je sveta obaveza", rekao je Biden. "Želim da NATO zna da je Amerika tu."
NATO je posljednji put ažurirao dokument koji opisuje svrhu postojanja Alijanse 2010. godine. Bezbjednosne prijetnje i izazovi sa kojima se suočava promijenili su se od tada, prema riječima generalnog sekretara organizacije Jensa Stoltenberga.
"Na primjer, u trenutnom strateškom konceptu Kina se ne pominje ni jednom rječju. A klimatske promjene se gotovo uopšte ne pominju. I naravno, naš odnos sa Rusijom bio je na sasvim drugom mjestu u to vrijeme u poređenju sa onim gdje smo danas", rekao je Stoltenberg novinarima u petak. "Danas smo na najnižoj tački od Hladnog rata u našem odnosu sa Rusijom i pod sofisticiranijim cyber napadima, a mnogi izazovi su evoluirali tokom ovih godina".
NATO je odložio raspravu o promjenama svog strateškog koncepta dok je Bidenov prethodnik na mjestu predsjednika SAD Donald Trump bio na funkciji.
"Evropljani nisu željeli da otvore tu Pandorinu kutiju tokom Trumpove administracije, jer nisu znali šta će reći Sjedinjene Države", rekao je Dan Hamilton, direktor programa Globalna Evropa u Wilson centru.
Trump je imao loš odnos sa ostalim liderima vojne alijanse, više puta im je zamjerao i pozivao ih da povećaju svoje budžete za odbranu - "doprinose" za NATO, kako ih je pogrešno nazivao - i dovodeći u pitanje klauzulu NATO o međusobnoj odbrani, poznatoj kao član 5.
Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan dodao je u nedjelju, "čuvamo im leđa, baš kao i oni naša".
Sullivan je rekao novinarima koji su putovali sa Bidenom da će se razgovori o NATO-u u ponedjeljak fokusirati na kolektivnu bezbjednost, međusobni uticaj klime i bezbednosti, terorizam, cyber bezbjednost i Rusiju. Rekao je da će se Kina predstaviti u službenom saopštenju grupe "na robusniji način nego što smo ikada ranije vidjeli".
Američki lider također u ponedjeljak vodi sporedne razgovore sa predsjednicima Estonije, Letonije i Litvanije, koje je Sullivan opisao kao "moćan primjer demokratskog upravljanja na istočnom krilu NATO".
Biden je u Brisel stigao u nedjelju uoči sastanka NATO, kao i samita SAD sa liderima Evropske unije u utorak.
Te rasprave događaju se neposredno prije Bidenovog sastanka u srijedu u Ženevi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, pa američki predsjednik "želi da ima snažan vjetar u leđa od sastanka sa saveznicima u NATO-u", rekao je Hamilton za VOA.
Sastanak NATO u ponedjeljak također će označiti kraj vojnih operacija u Afganistanu u trenutku kada su Sjedinjene Države okončale najmanje polovinu svog povlačenja iz te zemlje.
"Pitanje će biti kakva je dalja uloga NATO-a u Afganistanu nakon izvan vojnih operacija" primjetio je Hamilton.
NATO također predlaže da vojske članica Alijanse i privatni sektor sagledaju saradnju po pitanju novih tehnologija, uz razmatranje proširenog partnerstva sa udaljenim istomišljenicima i demokratijama, uključujući i indo-pacifički region, usred sve veće zabrinutosti zbog ekspanzionizma Kine.
"Ova administracija želi i retorički i sadržajno da pokaže da u SAD postoji značajna snaga koja stoji uz njihove evropske saveznike. Ali još uvijek ima puno izazova u transatlantskim odnosima o tome kako se odnositi prema Rusiji i Kini i kako se suprotstaviti Covidu i klimatskim promjenama", rekao je viši saradnik Atlantskog savjeta Mark Simakovsky za Glas Amerike.
"Bolje korištenje predsjednikovog vremena bilo bi forsiranje teškog, ali neophodnog razgovora unutar NATO o temama kojih se Alijansa u prošlosti klonila", kaže saradnik na pitanjima prioriteta odbrane Dan DePetris. "To znači preispitivanje - i nadam se zatvaranje - NATO politike otvorenih vrata, koja je u ovom trenutku više odvod savezništva i bezbjednosnih obaveza SAD nego neto korist".
Poznat pod članom 10, NATO princip otvorenih vrata predviđa da bilo koja druga država može biti pozvana da se pridruži Alijansi jednoglasno. To je postalo tačka spora između onih koji kažu da promoviše organizacionu stabilnost i onih koji kažu da nosi rizik da organizacija tako postane glomazna, možda ugrožavajući svoj mandat.
"Biden bi takođe trebalo da ponovi i zaista ojača NATO mehanizme za rešavanje sukoba i dijalog sa Rusijom, koji, koliko god da je uznemirujuće, njegovo ponašanje ne može jednostavno biti zanemareno ili sankcionisano", rekao je DePetris za Glas Amerike.
Ove nedjelje također se prati obnovljeno interesovanje SAD za uvođenje Ukrajine i Gruzije u NATO.
Michael O’Hanlon, viši saradnik i direktor istraživanja na Institutu Brookings, naziva to "vrlo lošom idejom“ jer se rizikuje rat sa Rusijom ako i kada akcije Moskve na suprotstavljanju tom planu pređu "preko praga tolerancije koji osjećamo".
Bidenovo prisustvo na pregovorima sa NATO treba da demonstrira obnovljenu posvećenost američkom vodstvu u Alijansi.
Prema nekim analitičarima, američki predsjednik bi u Briselu mogao da naiđe na nešto skepticizma.
"Oni vide šta se ovde događa u zemlji i brinu se za budućnost Republikanske stranke. Oni se brinu šta će se dogoditi poslije Bidena", kaže Rachel Ellehuus, zamjenica direktora i viša saradnica u Programu za Evropu, Rusiju i Evroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije. "Oni se brinu da bi neki negativni jezik o saveznicima i partnerima i američkoj posvećenost NATO-u i globalnom vodstvu mogli ponovo da posustanu".
Tokom sastanka u utorak, Biden i evropski lideri "razgovaraće o zajedničkom dnevnom redu kako bi se obezbjedila globalna zdravstvena bezbjednost, podstakao globalni ekonomski oporavak, suočili sa klimatskim promjenama, unaprijedila digitalna i trgovinska saradnja, ojačala demokratija i riješile zajedničke spoljnopolitičke brige", navela je Bijela kuća.
See all News Updates of the Day
Rusija se fokusira na američke zvijezde društvenih mreža kako bi prikriveno utjecala na birače
Rusija se sve više okreće američkim zvijezdama društvenih medija kako bi prikriveno utjecala na birače uoči predsjedničkih izbora 2024., prema američkim zvaničnicima i nedavno objavljenim krivičnim prijavama.
“Ono što vidimo da rade je oslanjanje na pametne i nesvjesne Amerikance kako bi započeli, promovirali i dodali kredibilitet narativima koji služe interesu ovih stranih aktera”, rekao je visoki obavještajni dužnosnik na brifingu u petak. “Ove strane zemlje obično računaju da će Amerikanci vjerojatnije vjerovati stavovima drugih Amerikanaca.”
Američke sigurnosne agencije naširoko smatraju ovaj pristup jednom od ruskih preferiranih taktika u ovom ciklusu kako bi njihove strane psihološke operacije izgledale autentičnije. Uopšteno govoreći, ove misije obično nastoje naljutiti Amerikance, naglasiti društvene podjele i naglasiti stranačke stavove dok dovode u pitanje efikasnost i ulogu američke vlade u globalnoj sigurnosti, kažu stručnjaci.
"Fokusiramo se na ove taktike jer bi američka javnost trebala znati da sadržaj koji čita na internetu, posebno na društvenim mrežama, može biti strana propaganda, čak i ako se čini da dolazi od sugrađana Amerikanaca", rekao je drugi visoki američki obavještajni dužnosnik u julskom brifingu sa novinarima o sigurnosti izbora. “Ukratko, strani utjecajni akteri postaju sve bolji u skrivanju ruku i korištenju Amerikanaca da to učine.”
TENET
U srijedu je Ministarstvo pravde otkrilo krivične prijave protiv dvojice bivših zaposlenika ruske medijske kuće Russia Today ili RT, za koje kažu da su tajno finansirali američku političku medijsku kompaniju.
Optužnica ocrtava navodnu šemu u kojoj su Rusi poslali oko 10 miliona dolara za dvoje vlasnika medijskih preduzeća, Lauren Chen i Liamu Donovanu, koji su potom platili američkim konzervativnim influenserima da kreiraju video snimke i objave na društvenim mrežama.
Neki od komentatora su u različito vrijeme dijelili antiukrajinski sadržaj, koji je bio u skladu s prioritetima napora. Chen i Donovan nisu odgovorili na zahtjev za komentar.
Iako se u optužnici ne navodi ime optuženog medija, Reuters je otkrio da je riječ o firmi Tenet Media sa sjedištem u Tennesseeju, koja sebe javno opisuje kao dom "neustrašivih glasova". Tenet nije odgovorio na ponovljene zahtjeve za komentar. Istorijski gledano, zapošljavao je nekoliko istaknutih ličnosti društvenih medija, uključujući podcastera Tima Poola i bivšeg novinara Bennyja Johnsona, između ostalih.
U optužnici se navodi da su Chen i Donovan znali da primaju novac od ruskih operativaca, ali da su komentatori koje su plaćali izgleda bili nesvjesni dogovora.
Tenet upravlja YouTube kanalom i raznim drugim profilima na društvenim mrežama, gdje objavljuje video i audio zapise svojih saradnika. Prema sudskim dokumentima, osnivači Teneta uputili su jednog neimenovanog komentatora da svojim gledaocima na internetu iznosi lažne tvrdnje da je Ukrajina, a ne ISIS, odgovorna za smrtonosni teroristički napad u Moskvi u aprilu.
Pool i Johnson su kasno u srijedu objavili izjave u kojima priznaju optužnicu protiv Teneta. Pul je rekao da "nikada niko osim mene nije imao punu uređivačku kontrolu nad emisijom" i da smo "kao i druge ličnosti i komentatori bili prevareni i žrtve". Johnson je na sličan način napisao u izjavi da je "uznemiren navodima u današnjoj optužnici, koji jasno pokazuju da smo ja i drugi influenceri bili žrtve ovog navodnog plana".
Stručnjaci kažu da se shema uklapa u istorijski trend.
„Plaćanje novinarima ili lažnim medijima bio je vrlo ustaljen proces za pranje propagande tokom Hladnog rata, na primjer, ovo je neka vrsta digitalnog ažuriranja toga“, rekla je Renee DiResta, analitičarka digitalnih dezinformacija. “Zanimljivo je to što koriste influensere, a ne novinare – to je priznanje gdje su utjecajni glasovi u zajednici.”
DOPPELGANGER
U povezanoj, ali odvojenoj dokumentaciji u srijedu, Ministarstvo pravde također je razotkrilo drugačiju rusku operaciju, poznatu kao Doppelganger, koja je imitirala stvarne zapadne vijesti i dijelila lažne informacije o američkim političkim kandidatima i ratu u Ukrajini.
Ovaj napor je navodno orkestrirala ruska vlada kroz grupu ruskih marketinških agencija pod nazivom Social Design Agency, Structura National Technology i ANO Dialog.
Među dokazima dostavljenim sudu, tužioci su naveli interne prezentacije ruskih marketinških agencija koje su objasnile njihov pristup i alate. Ključni element programa, prema dokumentima, uključivao je prepoznavanje zapadnih uticajnih ljudi koji dijele simpatične stavove i pronalaženje načina za saradnju s njima.
U jednoj prezentaciji se navodi kako „rade s influenserima među zagovornicima tradicionalnih vrijednosti koji se zalažu za okončanje rata u Ukrajini i mirnih odnosa između SAD-a i Rusije i koji su spremni da se uključe u promociju narativa projekta. Među njima su glumci, političari, stručnjaci iz različitih oblasti, predstavnici medija, aktivisti društvenih organizacija i sveštenici, itd.”
U drugoj prezentaciji se navodi da ruske kompanije aktivno prate ukupno 2.800 influensera, od kojih je 600 sa sjedištem u SAD-u, uključujući radio voditelje, blogere i komičare.
„Ruski akteri uticaja poduzeli su značajne napore tokom ovog izbornog ciklusa da izgrade i iskoriste mreže američkih i drugih zapadnih ličnosti za stvaranje i širenje ruskih prijateljskih narativa“, rekao je visoki obavještajni zvaničnik.
“Ove ličnosti objavljuju sadržaj na društvenim mrežama, pišu za razne web stranice s otvorenim i prikrivenim vezama s ruskom vladom i provode druge medijske napore.”
Nije jasno kako i kada FBI upozorava američke zvijezde društvenih mreža da su uključene u operaciju stranog utjecaja. Tokom julskog brifinga sa novinarima, visoki obavještajni zvaničnik je rekao da je "to složen odgovor" koji je "očigledno specifičan za slučaj" i koji zahtijeva konsultacije s Uredom direktora nacionalne obavještajne službe, ili DNI, koji nadgleda američku obavještajnu zajednicu.
Zvaničnik DNI-a je u petak rekao da su takozvani "odbrambeni brifinzi" za upozorenje Amerikanaca da su meta stranog uticaja uzeli maha.
Detektor: Dodikov san o ukidanju sankcija u beogradskim ruševinama
Niz pobjeda desničarskih partija u nekoliko evropskih zemalja, ohrabruju Milorada Dodika da bi za nekoliko mjeseci na američkim izborima na vlast ponovo mogao doći Donald Trump, čija bi ga nova administracija, smatra, skinula s liste sankcija.
To bi bitno smanjilo pritisak koji sada osjeća, a nada se i otvorilo put za planove o otcjepljenju Republike Srpske. U novoj epizodi TV Justice u fokusu su Dodikove međunarodne veze koje gradi s desničarskim i proruskim političarima širom svijeta, sam, ali i uz pomoć Aleksandra Vučića.
Milorad Dodik je mogao slaviti u noći kada su objavljeni rezultati prvog kruga izbora u Francuskoj gdje su desničari, vođeni Marine Le Pen, krajem juna odnijeli pobjedu. Godinama je gradio prijateljstva s njima, pa su dvojica članova Nacionalnog okupljanja iz svečane lože uz Dodika posmatrali paradu tokom neustavnog Dana Republike Srpske 2022. godine.
Kada u drugom krugu izbora desničari nisu zadržali prednost, Dodik je odlučio pobjedu čestitati francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu.
Tokom ljeta i sam je putovao u Pariz da izgradi nove veze s francuskim parlamentarcima. Njegov najveći politički saveznik Aleksandar Vučić nedavno je s Macronom dogovorio kupovinu 12 francuskih aviona za gotovo više od pet milijardi maraka.
Uz druga savezništva koja već ima, naklonost iz Francuske smanjila bi pritisak, ali Dodik sada gleda u Washington, gdje se u novembru održavaju predsjednički izbori. Još krajem prošle godine Dodik je rekao da mu je žao što nije proglasio nezavisnost Republike Srpske kada je Donald Trump osvojio svoj prvi predsjednički mandat 2016. godine.
“Ali ako bi Tramp ponovo pobijedio, mislim da ne bih oklijevao”, rekao je za TV Prva iz Srbije.
Dodik je godinama pod sankcijama SAD-a. On ih je ismijavao sve donedavno, kada su banke zbog sankcija počele da zatvaraju račune pojedincima, ali i firmama u Republici Srpskoj. Dodik nije uspio pronaći rješenje, pa je nekoliko firmi zatvoreno.
Zbog toga u posljednjih nekoliko sedmica on i ljudi oko njega otvoreno govore da se nadaju Trumpovoj pobjedi, tvrdeći da bi on ukinuo američke sankcije.
U Beogradu već ulažu u prijateljstvo s Trumpom. Nedavno je objavljeno da bi zgrada Generalštaba JNA u Beogradu, koju su 1999. godine uništile NATO snage tokom bombardiranja Srbije, mogla biti pretvorena u novu građevinu, a posao povjeren Trumpovom zetu.
“Trump nije čovek koji će to mnogo vrednosno razmatrati”, smatra poslanik u Skupštini Srbije Nebojša Novaković.
“Ako postoji interes da se obezbedi protok novca ili kapitala s ovog prostora, taj čovjek će sići s liste sankcioniranih, i u tom smislu to jesu kompatibilni interesi”, dodaje on.
Trump je već bio predsjednik i nije sklonio ime Milorada Dodika s liste sankcija, ali ovaj put bi moglo biti drugačije, smatra Kurt Bassuener, osnivač i saradnik pri Vijeću za politiku demokratizacije.
“BiH je dobro prošla kada je Trump prvi put bio predsjednik. Imamo razloga da vjerujemo, imajući u vidu naklonost Vučiću, da bi postojalo razumijevanje za ideju da je Bosna i Hercegovina propala i nemoguća država, te da bi možda trebala biti podijeljena”, kaže Bassuener.
Ta se naklonost, smatra Bassuener, može kupiti, a Vučić zna kako se to radi.
Sjedište Generalštaba Vojske Jugoslavije u Beogradu je uništeno prije 25 godina tokom NATO-ovog bombardiranja. Danas bi je mogao kupiti Jared Kushner, zet Donalda Trumpa.
Ključnu ulogu u poslu mogao bi imati Richard Grenell, bivši ambasador SAD-a u Njemačkoj i predsjednikov izaslanik za pregovore između Srbije i Kosova.
“Nikada nije napustio Balkan. On je jedan od medijatora dogovora Jareda Kushnera, Trumpovog zeta”, kaže Bassuener.
Analitičari u SAD-u vjeruju da bi, u slučaju Trumpove pobjede, Grennel imao značajnu poziciju.
Dodik i sam pokušava da se približi ljudima iz Trumpove administracije. Sredinom augusta se pohvalio da je u Beču bio na skupu podrške Trumpu. Na skupu je bio i Grenell.
Autokratske vođe širom svijeta također se nadaju pobjedi Trumpa. Beogradski novinar Slobodan Georgiev kaže da je Trump izuzetno drag i Vladimiru Putinu.
“Zašto je Trump toliko drag Rusiji? Zato što on kaže – mi hoćemo da se zatvorimo, hoćemo da napravimo zid – a Rusija bi rekla samo napred, molim te, da te ne gledamo ovde, da možemo da raditi šta hoćemo”, kaže Georgiev.
Trump demokratske zemlje tretira kao izvršitelje američke volje, a pregovara s onima koji su američki neprijatelji ili američki konkurenti, objašnjava Božo Kovačević, bivši ambasador Hrvatske u Rusiji.
“Zbog toga Putin računa da je Trump bolji predsjednik, sa stajališta interesa Ruske Federacije, jer s njim Rusija može pregovarati, ne očekujući da će, kao preduvjet za postizanje bilo kakvog dogovora, Trump postaviti zahtjeve koji se tiču unutarnje politike u Rusiji”, kaže Kovačević.
"Svuda u Evropi rastu snage koje su više otvorene prema srpskom narodu, Srbiji i Republici Srpskoj, i Mađarska više u tome nije usamljena", rekao je u julu šef misije BiH u Evropskoj uniji Obrad Kesić, prenio je RTRS.
On je naglasio značaj savezništva s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom kao i podrške iz Slovačke, ali i govorio o naklonosti francuskih političara i partnerstvu s Austrijom.
Kesić je otvoreno rekao da se nada nastavku trenda porasta suverenističkih i antiglobalističkih snaga u Evropi.
Dodik pokušava da se poveže sa što više njih, smatra zagrebački politički analitičar Denis Avdagić koji godinama prati Dodikove i političke poteze Aleksandra Vučića.
“To povezivanje njemu garantira da ne dođe pod i sankcije Europske unije. Kada bi se to dogodilo, on bi bio u potpunosti zatvoren, jer nakon toga bi mu vrlo vjerojatno okrenuo leđa i sam Vučić”, smatra Avdagić.
Ali svi oni imaju nešto što ih ujedinjuje – sanjaju jednu drugačiju Evropu, misli Borislav Stefanović, potpredsjednik Partije slobode i pravde u Srbiji.
“Vučić ne govori javno, ali on sanja jednu novu Evropu u kojoj će biti populistički autokratski lideri koji će pitanje lične sigurnosti, pitanje ekonomskog i socijalnog napretka, potpuno uništiti i staviti se na nivou identiteta”, kaže Stefanović.
“Najveću zamerku bih dao ovim ovdje vlastima, što znaju u čemu učestvuju, što znaju da svet za pet godina može da bude drastično drugačije mesto, lošije ukoliko bi se ostvarili enormni uspesi njihovih trenutnih partnera, a koji još nisu zauzeli najveću moguću poziciju”, kaže Novaković.
Dodik i Vučić nisu odgovorili za zahtjeve za razgovor za TV Justice.
Debata Harris - Trump u utorak - ključni trenutak kampanje
Pozornica je pripremljena za ono što bi mogao biti ključni trenutak u kampanji koja vodi do predsjedničkih izbora u SAD-u 5. novembra - debate u utorak navečer između potpredsjednice iz redova Demokrata Kamale Harris i republikanskog bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
Dvoje kandidata se nikada nisu sreli, pa čak ni razgovarali telefonom, ali će u utorak stajati na maloj udaljenosti jedno od drugog iza govornica u Nacionalnom ustavnom centru u Filadelfiji. Postavljeni su za međusobnu razmjenu od 90 minuta dok odgovaraju na pitanja koja su postavljaju dvoje voditelja ABC Newsa, David Muir i Linsey Davis.
Desetine miliona Amerikanaca će vjerovatno gledati susret između dvoje predsjedničkih kandidata u, moguće, jedinoj debati u kampanji. Događaj se održava osam sedmica prije zvaničnog dana izbora, ali samo nekoliko dana prije početka prijevremenog glasanja u nekim od 50 država u zemlji.
Nacionalne ankete pokazuju da je nadmetanje tijesno, zbog čega je još važnije da oboje kandidata daju svoje najbolji argumente u debati za mali broj birača koji se još nisu odlučili. U pitanju je povratak Trumpa u Bijelu kuću nakon što je izgubio reizbor 2020. od predsjednika Joea Bidena ili uzdizanje Harris, Bidenove zamjenice.
Kada je Biden odustao od svoje kandidature za reizbor u julu nakon posrnuća u debati protiv Trumpa krajem juna i podržao Harrisovu kao svoju nasljednicu, demokrate su se brzo udružile oko njene kandidature. Dok je Biden zaostajao za Trumpom kada je završio svoju kampanju, Harris je u brojnim nacionalnim anketama ispred Trumpa za dva ili tri procentna poena.
Anketa New York Times-Siena College objavljena u nedjelju pokazala je Trumpa sa 48-47% vodstva na nacionalnom nivou, iako su novine pokazale da je Harris ispred u presjeku više anketa u tri ključne bojne države, Viskonsinu, Mičigenu i Pensilvaniji, a sa izjednačenim kandidatima u četiri druge ključne države, Arizoni, Džordžiji, Nevadi i Sjevernoj Karolini.
Očekuje se da će sedam država igrati veliku ulogu u određivanju ishoda izbora jer SAD ne biraju svog predsjednika i potpredsjednika brojevima na nacionalnom glasanju.
Umjesto toga, izbori su 50 nadmetanja od države do države, pri čemu birači za pobjedničku kartu u svim osim dvije države daju sve svoje glasove u Elektorskom kolegijumu ili za Harrisa i njenog potpredsjedničkog kandidata, guvernera Minnesote Tima Walza, ili za Trumpa i njegov kolegu, senatora iz Ohaja JD Vancea. Glasovi elektorskog kolegijuma temelje se na broju stanovnika, tako da najmnogoljudnije države imaju najveći utjecaj.
Nova anketa Times-Siene pokazala je da su ulozi u debati za Harris posebno veliki u predstavljanju američkoj javnosti, pri čemu je 28% ispitanih reklo da moraju znati više o njoj, dok je samo 9% reklo isto o Trumpu.
Trener debate na Univerzitetu u Mičigenu Aaron Kal rekao je za Glas Amerike: „Utorak uveče je jedna od najočekivanijih i najočekivanijih predsjedničkih debata svih vremena. Trump je iskusan predsjednički debatant, ali ima povijest davanja kontroverznih primjedbi protiv protivnika na sceni, što bi moglo odvratiti pažnju od važnijeg fokusa na suštinska pitanja politike.”
“Harris je upravo ušla u utrku u julu i još uvijek je definiraju birači i Trumpova kampanja. Ona mora pokazati da može procesuirati slučaj protiv Trumpovog prvog mandata i nedavnih postupaka”, rekao je. “Trump je posebno efikasan u kontraudarcima i mogao bi koristiti strategiju spaljene zemlje ako se osjeća nepravedno oklevetanim na sceni.”
Kal je dodao: „Oboje kandidata treba da naglase svoje ubedljive biografije i jedinstvene veštine koje ih čine posebno kvalifikovanim da vode zemlju u naredne četiri godine.“
Rekao je da kandidati "moraju natjerati ove glasače da se osjećaju ugodno s idejom da će biti predsjednici u naredne četiri godine i da će se redovno pojavljivati na njihovim televizijskim ekranima i u njihovim dnevnim sobama."
Harris se pripremala za debatu u hotelu u Pittsburghu u državi Pennsylvania, jednoj od ključnih. Održala je nekoliko lažnih debata sa zamjenom nalik Trumpu, zajedno s televizijskim osvjetljenjem i budućim moderatorima koji su joj postavljali pitanja.
Trump je učestvovao u političkim brifinzima sa svojim pomoćnicima, izbjegavajući lažne debate.
Na pozornici debate, pravila za Harris i Trumpa bit će ista kao u junu. Mikrofon svakog kandidata će biti isključen kada drugi govori. Svako će imati dvije minute da odgovori na pitanje moderatora, a drugi minut da replicira.
Prava na abortus, imigracija na američkoj granici s Meksikom, stopa kriminala u Sjedinjenim Državama i lični karakter su među pitanjima koja će voditelji ABC-a vjerovatno pokrenuti.
U međuvremenu, Trump i Harris su sparingovali na daljinu.
Trump je prošle nedelje rekao komentatoru Fox Newsa Šonu Henitiju da je pustio Bidena da govori na njihovoj debati u junu, dodajući: „Pustiću je da govori. Ima onih koji kažu da je Biden pametniji od nje. Ako je to slučaj, imamo problem.” Trump je često vređao Harrisin intelekt, govoreći da ona "nema pojma šta dođavola radi".
"Vidi, ovo je žena koja je opasna", rekao je. “Ne smijete riskirati. Nemate izbora. Morate glasati za mene, čak i ako vam se ne sviđam.”
Harris se takođe rugala Trumpu.
Na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji prošlog mjeseca, kada je prihvatila predsjedničku nominaciju stranke, Harris je rekla: "Na mnogo načina, Donald Trump je neozbiljan čovjek." Ona je dodala: “Ali posljedice vraćanja Donalda Trumpa u Bijelu kuću su izuzetno ozbiljne.”
Vrhovni sud SAD-a nedavno je presudio da su Trump i svi budući predsjednici SAD imuni od krivičnog gonjenja za prekršaje dok su na funkciji zbog radnji povezanih sa njihovim službenim dužnostima, za što je Harris rekla da predstavlja problem ako Trump ponovo osvoji predsjedništvo.
„Zamislite samo Donalda Trumpa bez zaštitne ograde“, rekla je Harris, „i kako bi se on koristio ogromne ovlasti predsjedništva Sjedinjenih Država. Ne da poboljša svoj život, ne da ojača našu nacionalnu sigurnost, već da služi jedinom klijentu kojeg je ikada imao, sebi.”
Kongres donosi niz zakona koji ciljaju Kinu, od dronova do droge
Pitanje kako obuzdati i suprotstaviti se uticaju i moći Kine - putem njenih biotehnoloških kompanija, dronova i električnih vozila - dominirat će u Domu SAD-a prve sedmice nakon ljetne pauze, a zakonodavci poduzimaju niz mjera usmjerenih na Peking.
Washington vidi Peking kao svog najvećeg geopolitičkog rivala, a zakon se reklamira kao osiguranje da SAD prevladaju u konkurenciji. Čini se da mnogi od zakona koji su planirani za glasanje ove sedmice imaju i republikansku i demokratsku podršku, što odražava snažan konsenzus da su potrebne akcije Kongresa da bi se suprotstavio Kini.
Zakonom će se "preduzeti značajni koraci kako bi se suprotstavili vojnoj, ekonomskoj i ideološkoj prijetnji Komunističke partije Kine", rekao je poslanik John Moolenaar, predsjedavajući Odbora za izbor, republikanac iz Michigana. "Postoji dvostranački cilj da se dobije ovo takmičenje."
Grupe za zagovaranje zabrinute su zbog utjecaja, upozoravajući na retoriku koja šteti azijskim Amerikancima i koja bi mogla stvoriti "atmosferu krivice zbog udruživanja ili podstaći podjele", rekla je Christine Chen, izvršna direktorica Asian & Pacific Islander American Vote.
Kineska ambasada u Washingtonu nazvala je zakon "novim makartizmom" koji pojačava tenzije u izbornoj godini. Ako budu usvojeni, nacrti će "prouzročiti ozbiljno uplitanje u kinesko-američke odnose i obostrano korisnu saradnju i neizbježno će oštetiti vlastite interese, imidž i kredibilitet SAD", rekao je glasnogovornik Liu Pengyu u saopćenju.
Među zakonima su napori da se smanje oslanjanje SAD na kineske biotehnološke kompanije, zabrana kineskih električnih vozila i dronova, ograničavanje kineskih državljana da kupuju poljoprivredno zemljište, pooštravanje izvoznih ograničenja i oživljavanje programa za iskorijenjivanje špijuniranja američkog intelektualnog vlasništva.
Ako budu odobrene, mjere bi i dalje trebale potvrdu u Senatu.
Ciljanje biotehnologije povezane s Pekingom
Zakonom se želi zabraniti grupi od pet biotehnoloških kompanija s kineskim vezama da rade sa svima koji primaju federalni novac.
Među tim kompanijama su i one koje rade na pomaganju liječnicima da otkriju genetske uzroke raka ili vrše istraživanje i proizvodnju za američke proizvođače lijekova, što se smatra ključnim korakom u razvoju novih lijekova.
Američke biotehnološke kompanije rekle su da će zakon poremetiti njihova partnerstva s kineskim izvođačima, što će rezultirati kašnjenjem kliničkih ispitivanja novih lijekova i većim troškovima.
Pristalice kažu da je zakon neophodan kako bi se zaštitili zdravstveni podaci u SAD i smanjilo oslanjanje zemlje na Kinu u njenom medicinskom lancu nabavke.
"Američki pacijenti ne mogu biti u poziciji da se oslanjamo na Kinu za genomsko testiranje ili osnovne medicinske potrepštine", rekao je zastupnik Brad Wenstrup, republikanac iz Ohaja koji je sponzorirao zakon. On je to nazvao "prvim korakom" u zaštiti genetskih podataka Amerikanaca.
BGI, jedna od kineskih kompanija navedenih u zakonu, nazvala je to "lažnom zastavom koja cilja kompanije pod pretpostavkom nacionalne sigurnosti". Kompanija, koja nudi genetsko sekvenciranje u istraživačke svrhe u SAD-u, rekla je da slijedi zakon i da nema pristup ličnim podacima Amerikanaca.
Zabrana kineskih dronova
Drugim prijedlogom zakona dronovi koje proizvodi kineska kompanija DJI, koja dominira globalnim tržištem dronova, nazivaju se "neprihvatljivim rizikom za američku nacionalnu sigurnost" i ukidaju se njeni proizvodi iz američkih komunikacijskih mreža zbog zabrinutosti za sigurnost podataka.
Zakon bi zaštitio podatke i kritičnu infrastrukturu Amerikanaca, rekla je republikanska predstavnica Elise Stefanik iz New Yorka, koja ga je predstavila. “Kongres mora iskoristiti svaki alat koji nam je na raspolaganju da zaustavi” kinesku “monopolsku kontrolu nad tržištem dronova”, rekla je.
DJI tvrdi da se korisnici moraju "suglasiti" za dijeljenje podataka kao što su evidencija letova, fotografije i video snimci sa kompanijom. Ako korisnici to ne učine, kompanija je rekla da neće imati podatke za dijeljenje s bilo kojom vladom kada bude primorana. Također je odbacila optužbe da se radi o kineskoj vojnoj kompaniji i da je pomagala u progonu pripadnika etničkih muslimanskih manjina.
Adam Bry, suosnivač i izvršni direktor velikog američkog proizvođača dronova Skydio, rekao je kongresnom odboru u junu o gubitku posla u Kini, gdje je "kineska vlada pokušala kontrolirati industriju bespilotnih letjelica, ulivajući resurse u nacionalne šampione i ciljajući na konkurente u SAD i na Zapadu, naginjući teren u korist Kine."
Zaštita intelektualnog vlasništva
Izazov je vjerovatno protiv pokušaja oživljavanja programa iz Trumpove ere koji je opisan kao način da se zaustave kineski napori da ukradu intelektualno vlasništvo i špijuniraju industriju i istraživanje.
Nacrt zakona bi naložio Ministarstvu pravosuđa da obuzda špijuniranje od strane Pekinga o američkoj intelektualnoj svojini i akademskim institucijama i krene na ljude koji su uključeni u krađu poslovnih tajni, hakovanje i ekonomsku špijunažu.
Program iz Trumpove ere, nazvan Kineska inicijativa, okončan je 2022. godine nakon višestrukih neuspješnih progona istraživača i zabrinutosti da je doveo do rasnog i etničkog profiliranja. Kritičari također kažu da je to zahladilo saradnju između SAD-a i Kine u nauci i tehnologiji koja je imala za cilj dobrobit.
"Naše kolege u Republikanskoj stranci pokušale su da obnove ovaj neuspjeli program jer su htjele da izgledaju kao da rješavaju probleme. Ali u stvarnosti, samo su raspirivali strah i mržnju", reklo je nekoliko demokratskih poslanika u izjavi u martu, kada su se borili još jedan pokušaj ponovnog pokretanja programa.
Ograničavanje prodaje na farmama
Drugi zakon, koji kaže da će zaštititi američko poljoprivredno zemljište od stranih protivnika, izazvao je zabrinutost zbog diskriminacije.
To bi potaklo sekretara za poljoprivredu u američki Komitet za strana ulaganja, da razmatra implikacije stranih transakcija na nacionalnu sigurnost. Nacrt zakona također označava prodaju zemlje kao "izvještajnu" koja uključuje građane Kine, Sjeverne Koreje, Rusije i Irana.
"Sigurnost hrane je nacionalna sigurnost i predugo je savezna vlada dozvoljavala kineskoj Komunističkoj partiji da ugrozi našu sigurnost tako što zatvara oči na njihovu stalno rastuću kupovinu američkog poljoprivrednog zemljišta", rekao je rep. Dan Newhouse, republikanac iz države Washington, koji je predstavio prijedlog zakona.
Nacionalni centar za poljoprivredno pravo procjenjuje da 24 države zabranjuju ili ograničavaju strancima bez prebivališta i stranim preduzećima ili vladama da posjeduju privatno poljoprivredno zemljište. Interes se pojavio nakon što je kineski milijarder kupio više od 130.000 hektara u blizini baze američkog ratnog zrakoplovstva u Teksasu, a druga kineska kompanija pokušala je uzgajati biljku kukuruza u blizini baze zračnih snaga u Sjevernoj Dakoti.
Netanyahu obećava nastavak borbe protiv Hamasa dok rat ulazi u 12. mjesec
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao je u nedjelju da će nastaviti svoj rat protiv militanata Hamasa u Gazi dok sukob ulazi u 12. mjesec, rekavši da je njegova zemlja "okružena ubilačkom ideologijom koju vodi iranska osovina zla".
Izraelski lider je, govoreći na sedmičnom sastanku najviših vladinih zvaničnika, osudio najnovije nasilje na Bliskom istoku, napad naoružanog čovjeka u kojem su ubijena tri Izraelca na prijelazu na mostu Allenby između Zapadne obale i Jordana. Izraelske snage sigurnosti uzvratile su vatru i ubile napadača.
U međuvremenu, u Gazi je u izraelskom zračnom napadu ubijeno pet osoba, uključujući dvije žene, dvoje djece i visokog zvaničnika Civilne odbrane.
Netanyahu je izraelsku borbu izrazio biblijskim riječima, rekavši: „Zajedno ćemo vitlati Davidovim mačem i uz Božju pomoć, pobijedit ćemo“.
Citirajući Bibliju, Netanyahu je upitao: „Hoće li mač zauvijek proždirati?“
"Na Bliskom istoku," rekao je, "bez mača, nema 'zauvijek'."
Posljednjih dana došlo je do velikih uličnih protesta zbog njegovog vođenja 11-mjesečnog rata protiv Hamasa, zajedno s njegovim neuspjehom da postigne prekid vatre s militantima i vrati preostalih 100-ak talaca koje drži Hamas, za SAD teroristička grupa.
Ali Netanyahu je ostalim izraelskim čelnicima rekao da “velika većina građana Izraela… zna da smo u potpunosti posvećeni postizanju ciljeva rata: eliminirati Hamas, vratiti sve naše taoce, osigurati da Gaza nikada više ne predstavlja prijetnju u Izrael i da naše stanovnike na sjeveru i jugu sigurno vratimo u njihove domove.”
U nedjeljnom napadu na Zapadnoj obali, vojska je rekla da je naoružani napadač prišao prelazu Allenby Bridge sa jordanske strane u kamionu i otvorio vatru na izraelske snage sigurnosti, koje su ubile napadača u pucnjavi. U njemu se navodi da su tri ubijene osobe izraelski civili, svi muškarci u 50-im godinama.
Jordan istražuje pucnjavu, objavila je državna novinska agencija Petra.
Arapska zemlja saveznica Zapada sklopila je mir sa Izraelom 1994. godine, ali je duboko kritična prema njegovoj politici prema Palestincima. Jordan ima veliku palestinsku populaciju i bio je poprište masovnih protesta protiv Izraela zbog rata u Gazi.
Prijelaz Allenby preko rijeke Jordan, poznat i kao Most kralja Huseina, uglavnom koriste Izraelci, Palestinci i međunarodni turisti. Vlasti u Izraelu i Jordanu saopćile su da je prijelaz zatvoren do daljnjeg, a Izrael je kasnije najavio zatvaranje oba svoja kopnena prijelaza s Jordanom, u blizini Beit Sheana na sjeveru i Eilata na jugu.
Zapadna obala koju je okupirao Izrael doživjela je porast nasilja otkako je Hamasov napad na Gazu 7. oktobra pokrenuo tamošnji rat. Izrael je pokrenuo gotovo svakodnevne vojne napade na guste palestinske stambene oblasti, a također je došlo do porasta nasilja među naseljenicima i palestinskih napada na Izraelce.
Civilna odbrana u Gazi - prva pomoć koja djeluje pod vladom koju vodi Hamas - rekla je da je izraelski napad u nedjelju bio usmjeren na dom zamjenika direktora za sjever Gaze, Mohammeda Morsija, u urbanom izbjegličkom kampu Jabaliya.
Izraelska vojska nije odmah komentarisala. Vojska kaže da pokušava izbjeći nanošenje štete civilima i cilja samo na militante.
Rat je pokrenut šokantnim napadom 7. oktobra na južni Izrael prošle godine u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi i doveo do hvatanja oko 250 talaca. U izraelskoj ofanzivi odmazde ubijeno je više od 40.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece, iako izraelska vojska kaže da broj poginulih uključuje nekoliko hiljada militanata.
Sjedinjene Države, Katar i Egipat proveli su mjesece pokušavajući da posreduju u prekidu vatre i povratku talaca, ali su pregovori više puta zaglibili.
Ovaj izvještaj je uključivao materijal iz Associated Pressa.
