Linkovi

Top priča SAD / Svijet

Bidenova administracija podržala prijedlog o privremenom ukidanju patenta na vakcine protiv Covida

Predsjednik Joe Biden u fabrici za proizvodnju Pfizer-BioNTech vakcina protiv Covida-19 u Michiganu.

Zemlje članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) tokom dvodnevnih razgovora u Ženevi bile su posvećene privremenom ukidanju prava intelektualne svojine za nove vakcine protiv Covida-19.

Administracija predsjednika Joea Bidena podržala je prijedlog, pod pritiskom demokratskih članova Kongresa ali i više od 100 drugih zemalja.

Biden, koji je tokom predizborne kampanje podržao privremeno ukidanje prava na patent za vakcine, u srijedu je najavio da će govoriti o tome, a ubrzo poslije njegovog govora u Bijeloj kući, njegov glavni trgovinski pregovarač Katherine Tai, predstavnica Sjedinjenih Država u WTO, objavila je saopštenje u kojem je objavila da Bidenova administracija podržava predloženu mjeru.

"Ovo je globalna zdravstsvena kriza i izuzetne okolnosti pandemije Covida-19 zahtijevaju izuzetne mjere", navela je Tai. "Administracija snažno vjeruje u zaštitu intelektualne svojine ali u cilju okončanja pandemije, podržava privremeno ukidanje tih zaštita koje se odnose na vakcine protiv Covida-19."

Tai je dodala da će SAD učestvovati u pregovorima u WTO da bi se postarale da se taj prijedlog ostvari, ali je upozorila da bi pregovori mogli da potraju.

Ambasadori iz 164 zemlje članice WTO raspravljali su o prijedlogu koji su prvo iznijele Južna Afrika i Indija u oktobru, kojim bi se privremeno ukinuli patenti farmaceutskih kompanija koje su razvile vakcine.

Pristalice prijedloga kažu da bi ukidanje patenta omogućilo bržu proizvodnju vakcina za Covid-19 koje koriste zemlje u razvoju, gdje je stopa vakcinacije zaostaje za onom u bogatim zemljama.

Međutim, farmaceutske kompanije tvrde da bi ukidanje zaštite intelektualne sredine nanijelo štetu budućim inovacijama i da neće dovesti do brže proizvodnje vakcina protiv koronavirusa.

Desetine grupa civilnog društva i bivši šefovi država među kojima su nekadašnji britanski premijer Gordon Brown​ i bivši sovjetski lider Mihail Gorbačov apelovali su na američkog predsjednika da podrži prijedlog.

Više od 100 članova Predstavničkog doma, u kojem većinu ima Demokratska stranka, potpisali su pismo u kojem su pozvali Bidena da pruži podršku ukidanju patenta za vakcine protiv Covida.

Prijedlog mora da dobije pristanak svih 164 zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije.

See all News Updates of the Day

Blinken putuje u EU na konferenciju o Libiji, raspravu o Holokaustu, jačanje savezništva

Arhiva - Državni sekretar SAD Antony Blinken maše dok se ukrcava u avion pred polijetanje sa aerodroma u Ženevi, Švajcarska, 16. juna 2021.

Američki državni sekretar Antony Blinken putuje u utorak u Njemačku gdje će učestvovati na konferenciji o Libiji i sa njemačkim kolegom razgovarati o načinima za borbu protiv poricanja holokausta i antisemitizma.

Njemačka i Ujedinjene nacije su domaćini konferencije u Berlinu u srijedu, u nastojanju da nastave sa ranijim naporima da se trajno zaustave borbe u Libiji i podrži stabilna vlada.

Američki specijalni izaslanik za Libiju Ričard Norland rekao je da će razgovori dati zamah koracima koje treba uskoro preduzeti kako bi se izbori u Libiji održali u decembru, uključujući uspostavljanje ustavne i pravne osnove za glasanje.

Norland je rekao novinarima u ponedeljak da će konferencija takođe imati naglasak na stranim borcima koji napuštaju Libiju.

Libija je ušla u političku nestabilnost nakon pobune koju je 2011. podržao NATO, a tokom koje je sa vlasti zbačen dugogodišnji lider Moamer Gadafi. Suparničke vlasti godinama su djelovale u odvojenim dijelovima zemlje prije sporazuma o prekidu vatre u oktobru koji je podrazumijevao zahtjev da svi strani borci i plaćenici napuste Libiju u roku od 90 dana ili za oko tri mjeseca.

"U vezi sa stranim snagama, u potpunosti ste u pravu da snage još nisu otišle, a naš osnovni stav je da ne bi trebalo da čekamo do izbori pa da pokušamo da postignemo određeni napredak u ovom cilju", rekao je Norland. "Jedan od razloga zašto su izbori toliko važni je to što se potpuno osnažena, vjerodostojna, legitimna libijska vlada može obratiti stranim akterima i reći: 'Vrijeme je da izbacite svoje trupe'."

Norland je rekao da će oni koji prisustvuju konferenciji u Berlinu takođe razgovarati o "destabilizacijskim akcijama oružanih grupa i terorizmu", pozivajući se na nedavne napade militanata Islamske države u Libiji.

Suprotstavljanje negiranju Holokausta

Zvaničnici američkog State Departmenta takođe su istakli potrebu da se suprotstave onima koji negiraju ili iskrivljuju Holokaust, o čemu će ove nedelje biti riječi u razgovorima Blinkena sa njemačkim ministrom spoljnih poslova Hajko Masom.

"Kako znanje o Holokaustu blijedi, bezočni pojedinci, organizacije i povremeno vlade se upuštaju u poricanje i iskrivljavanje Holokausta u sve svrhe", rekla je novinarima specijalna izaslanica SAD za pitanja Holokausta Čeri Denijels.

Danijels je rekla da će promovisanje veće edukacije o Holokaustu, njegovim posljedicama i njegovom porijeklu pomoći vladinim zvaničnicima i javnosti da "prepoznaju savremene manifestacije antisemitizma, pa čak i drugih oblika mržnje", i da im se suprotstave.

Jačanje savezništava

Poraz Islamske države biće u fokusu još jedne konferencije čiji su domaćini Blinken i italijanski ministar inostranih poslova Luiđi di Majo, kada Blinken kasnije bude boravio u Rimu tokom svog evropskog putovanja. Blinken bi takođe trebalo da učestvuje na ministarskom sastanku u Italiji u vezi sa Sirijom i humanitarnim potrebama u toj zemlji.

Evropska turneja zatim vodi Blinkena i u Francusku kako bi se sastao sa predsjednikom Emanuelom Makronom, prateći nedavne sastanke američkog predsjednika Joe Bidena sa saveznicima u regionu radi jačanja transatlantskih odnosa.

"Ovo je zaista prilika za sekretara Blinkena da ponovi predsjednikovu poruku i razgovara sa našim najstarijim saveznikom o oblastima saradnje, uključujući globalnu bezbjednost i, ponovo, pandemiju - o oporavku od pandemije i popravljanju i modernizaciji naših saveza", rekao je v.d. pomoćnika sekretara za evropska i euroazijska pitanja Filip Riker novinarima u ponedeljak.

Blinken bi takođe trebalo da posjeti Vatikan, gdje je Riker rekao da dnevni red sastanaka uključuje borbu protiv klimatskih promjena i trgovine ljudima.

Nuklearni pregovori sa Iranom: Oprezni optimizam

Nuklearni pregovori sa Iranom: Oprezni optimizam
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:41 0:00

BiH i Kosovo među zemljama kojima će SAD donirati vakcine

FedEx Delivers 1.35 Million COVID-19 Vaccine Doses to Mexico Shipment marks the first delivery of COVID-19 vaccines from the U.S. to Mexico by FedEx for Direct Relief.

Bijela kuća predstavila je u ponedjeljak 21. juna plan za globalnu raspodjelu još 55 miliona doza vakcina protiv COVID-19, a među planiranim državama nalaze se Kosovo i Bosna i Hercegovina.

Ranije je najavljeno kako je planirano da vakcine budu raspoređene tokom jula.

Otprilike 75 posto doza bit će raspodijeljeno Latinskoj Americi, Karibima, Aziji i Africi kroz COVAX sistem.

Planom se ispunjava obećanje na koje se obvezao američki predsjednik Joe Biden rekavši da će podijeliti 80 miliona doza širom svijeta. Ranije je predstavljen plan za dijeljenje još 25 miliona.

Dok nastavljamo borbu protiv pandemije COVID-19 kod kuće i dok radimo na okončanju pandemije širom svijeta, predsjednik Biden je obećao da će SAD biti arsenal vakcina za svijet”, naveli su iz Bijele kuće, prenosi Reuters.

Od 55 miliona doza, 41 milion će biti podijeljen kroz COVAX, a oko 14 miliona će biti podijeljeno Latinskoj Americi i Karibima, 16 miliona Aziji i 10 miliona Africi, rekli su iz Bijele kuće.

Ostatak će biti podijeljen sa zajedničkim “regionalnim prioritetima”, uključujući Kolumbiju, Argentinu, Iran, Ukrajinu, Zapadnu obalu i Gazu. Bosna i Hercegovina i Kosovo dobit će vakcine kroz direktnu raspodjelu.

Za sve ove doze prednost treba dati onima koji su najugroženiji, poput zdravstvenih radnika na temelju nacionalnih planova vakcinisanja”, naveli su iz Bijele kuće.

SAD, Evropa, Kanada, uvode sankcije Bjelorusiji

Belarus President Alexander Lukashenko addresses Prime Ministers from the Commonwealth of Independent States during a meeting, in Minsk, Belarus, May 28, 2021.

Sjedinjene Države uvele su sankcije više od 15 pojedinaca i entiteta iz Bjelorusije, saopštio je Sekretarijat za finansije, čime se Amerika pridružila Velikoj Britaniji, Kanadi i Evropskoj uniji u primjeni pritiska na režim Aleksandra Lukašenka zbog kršenja ljudskih prava i erozije demokratije.

Sekretarijat za finansije saopštio je da je na crnu listu stavljeno 16 pojedinaca i pet entiteta zbog poteza Lukašenkove vlade koji su doveli do "eskalacije nasilja i represije, uključujući i prinudno preusmjeravanje komercijalnog leta RyanAira i hapšenje novinara Romana Prataševiča.

"SAD i partneri neće tolerisati produžene napade na demokratiju i neprestano gušenje nezavisnih glasova u Bjelorusiji", saopštila je Andrea Gacki, direktorka Kancelarije za kontrolu strane imovine u okviru Sekretarijata za finansije.

Meta sankcija su bliski saradnici Lukašenka, naveo je Sekretarijat za finansije, uključujući njegovog sekretara za medije i predsjedavajuću Savjeta republike, gornjeg doma parlamenta Bjelorusije.

EU pozdravila podršku Srbije odluci o sankcijama Bjelorusiji

Za to vrijeme, šefovi diplomatija Evropske unije najavili su nove sankcije protiv bjeloruske vlade, koje su ovog puta usmjerene na 86 pojedinaca i entiteta u vlasništvu države.

Evropski savjet objavio je u ponedeljak saopštenje u kojem je pozdravio odluku zemalja kandidata za članstvo u EU - među kojima je i Srbija - da podrže restriktivne mjere.

Spisak od 78 ljudi i osam entiteta, za koji se očekuje da će biti objavljen u službenom listu EU 21. juna, uključuje parlamentarce, tužioce, sudije i druge zvaničnike za koje Unija smatra da su "odgovorni za ozbiljna kršenja ljudskih prava i za ozbiljno podrivanje pravila zakona, kao i za represiju nad civilnim društvom i demokratskom opozicijom".

Lukašenkov sin Dmitrij i supruga njegovog najstarijeg sina Lilija, takođe su na spisku za sankcije zbog "koristi i podrške režima Lukašenka".

Odluka o uvođenju sankcija usvojena je jednoglasno, javio je AFP.

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sogurnost Josep Borrell izjavio je pred sastanak da se uvode nove sankcije i da je predviđen i niz mjera čiji je cilj da se oslabi ekonomija te zemlje.

"Nećemo više sankcionisati samo pojedince. Sada ćemo uvesti i sektorske sankcije što znači da ćemo sada raditi na ekonomskim oblastima koje su od posebnog značaja za Bjelorusiju i za prihod režima", rekao je njemački šef diplomatije Heiko Maas.

Unija je sankcije Bjelorusiji počela da uvodi nakon spornih predsjedničkih izbora na kojima je Aleksandar Lukašenko osvojio šesti mandat.

Izbori, koje je opozicija smatrala namještenim, bili su okidač za masovne proteste u toj zemlji.

Nove sankcije će se odnositi na više od 86 pojedinaca i organizacija. Mnogi od tih zvaničnika su povezani sa prošlomjesečnim preusmjeravanjem leta aviona Ryanaira iz Atine za Viljnus na glavni grad bjelorusije Minsk kada je uhapšen opozicioni aktivista.

Prije sastanka ministri su održali radni doručak sa lidericom bjeloruske opozicije Svetlanom Tihanovskajom.

Američke korporacije sve više podržavaju LGBTQ prava

Novi set Lego kockica u duginim bojama upućuje poruku inkluzivnosti.

Jun je mesec LBGTQ ponosa - promocija ravnopravnosti, dostojanstva i veće vidljivosti gej, biseksualnih i transseksualnih osoba kao socijalne grupe, nasuprot tendencijama da se posrame i budu žigosani u društvu

Američki potrošači primijetili su da je više korporacija u posljednje vrijeme usvojilo znak duge - simbol LGBTQ.

Primjetno je da su i neki brendovi koji su u principu najviše namijenjeni djeci počeli da upućuju inkluzivne poruke.

Ovog mjeseca je kompanija LEGO, koja formalno proizvodi igračke za djecu ali je popularna kod ljudi svih generacija, počela da prodaje set Lego kockica u duginim bojama nazvan "Everyone is Awesome" (Svi su sjajni).

"Želio sam da stvorim model koji simbolizuje inkluzivnost i slavi sve, bez obzira kako se identifikuju ili koga vole", saopštio je dizajner Metju Ešton kada je predstavljen novi set.

Proizvodjač hrane Kelogs udružio se sa GLAAD, neprofitnom organizacijom koja promoviše prihvatanje i pozitivno prikazivanje LBGTQ ljudi, i predstavio svoje ovsene pahuljice Fruit Loops, koje su već proizvod u duginim bojama, u novom obliku srca.

Novi dizajn Kelogsovih cerealija iskazuje podršku pravima na različito seksualno opredeljenje.
Novi dizajn Kelogsovih cerealija iskazuje podršku pravima na različito seksualno opredeljenje.

Ljudi sa svih strana ideološkog spektra na društvenim medijima su izražavali svoja mišljenja o velikim brendovima i korporacijama koje su podržale ciljeve društvene pravde, kažu stručnjaci za marketing, i ako su kompanije odlučile da učestvuju, to vjerovatno znači da su sigurne i da će ta odluka biti profitabilna.​

"Kompanije ponovo razmatraju ko su kupci", kaže za Glas Amerike Angeli Đanćandani, profesorka marketinga na Univerzitetu Nju Hejvena.

"Oni gledaju podatke i razumiju ko su njihovi potrošači", navodi ona.

Đanćandani takoše ukazuje da je do promjene u marketingu možda djelimično došlo zbog veće raznovrsnosti unutar samih kompanija, gdje zaposleni osjećaju veću slobodu da predlože ideje koje se odnose na pitanja društvene pravde i jednakosti.

"Mnogo tih kompanija ima raznovrsniju strukturu zaposlenih, što im pomaže da pronađu nove načine da prave proizvode i razmišljaju o tome ko je njihov kupac", navodi ona.

Na primjer, Ešton, dizajner Lego seta "Everyone is Awesome" i potpredsjednik kompanije za dizajn, otvoreno je govorio o svojim problemima dok je rastao kao pripadnik LGBTQ zajednice 1980-ih. Mnogi odrasli kupci su na Twitteru izrazili podršku proizvodu.

Dok su neke kompanije kao što je Kelogs iskazale podršku pro-LBGTQ, pojedini kritičari su ukazali da mnoge korporacije koje koriste grafiku sa dugom nisu pokazale da zaista i podržavaju gej prava.

Članica Predstavničkog doma Pramila Džajapal na Twitteru je objavila spisak brojnih korporacija koje su usvojile verziju svojih logotipa sa dugama ali su donirale političkim kampanjama republikanaca koji su blokirali zakonske prijedloge kojima se zabranjuje diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije.

Dok su Džajapal i drugi političari iz američke ljevice skeptični u pogledu podrške nekih korporacija društvenoj pravdi, grupe hrišćana, evanđelista, osudile su popularizaciju "mjeseca ponosa."

Pa ipak, stručnajci za marketing vjeruju da bez obzira na diskusije dva pola političkog spektra, baza potrošača većine tih kompanija će ostati ista, ili veća.

Prema Lisi Monahan, profesorki marketinga na Koledžu Meredit, brendovi kao što su Kelogs i Lego imaju "značajne podatke o svojim potrošačima i tome kako bi jedan takav potez mogao da utiče na njihov profit."

Monahan kaže da postoje "značajni dokazi" koji pokazuju ne samo da će oni lojalni brendu zanemariti njegova politička gledišta u dužem roku, već i da će neki koji sada nisu lojalni tom brendu biti podstaknuti da počnu da kupuju njegove proizvode.

"Iskazivanje podrške društvenim pitanjima koja su možda polarizujuća na kraju ima pozitivan efekat, uprkos riziku da će se time odbiti potrošači čija su gledišta suprotna onima za koja se zalaže brend", napisala je u emailu Glasu Amerike Monahan.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG