Najvažnije
Bidenova administracija podržala prijedlog o privremenom ukidanju patenta na vakcine protiv Covida
Zemlje članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) tokom dvodnevnih razgovora u Ženevi bile su posvećene privremenom ukidanju prava intelektualne svojine za nove vakcine protiv Covida-19.
Administracija predsjednika Joea Bidena podržala je prijedlog, pod pritiskom demokratskih članova Kongresa ali i više od 100 drugih zemalja.
Biden, koji je tokom predizborne kampanje podržao privremeno ukidanje prava na patent za vakcine, u srijedu je najavio da će govoriti o tome, a ubrzo poslije njegovog govora u Bijeloj kući, njegov glavni trgovinski pregovarač Katherine Tai, predstavnica Sjedinjenih Država u WTO, objavila je saopštenje u kojem je objavila da Bidenova administracija podržava predloženu mjeru.
"Ovo je globalna zdravstsvena kriza i izuzetne okolnosti pandemije Covida-19 zahtijevaju izuzetne mjere", navela je Tai. "Administracija snažno vjeruje u zaštitu intelektualne svojine ali u cilju okončanja pandemije, podržava privremeno ukidanje tih zaštita koje se odnose na vakcine protiv Covida-19."
Tai je dodala da će SAD učestvovati u pregovorima u WTO da bi se postarale da se taj prijedlog ostvari, ali je upozorila da bi pregovori mogli da potraju.
Ambasadori iz 164 zemlje članice WTO raspravljali su o prijedlogu koji su prvo iznijele Južna Afrika i Indija u oktobru, kojim bi se privremeno ukinuli patenti farmaceutskih kompanija koje su razvile vakcine.
Pristalice prijedloga kažu da bi ukidanje patenta omogućilo bržu proizvodnju vakcina za Covid-19 koje koriste zemlje u razvoju, gdje je stopa vakcinacije zaostaje za onom u bogatim zemljama.
Međutim, farmaceutske kompanije tvrde da bi ukidanje zaštite intelektualne sredine nanijelo štetu budućim inovacijama i da neće dovesti do brže proizvodnje vakcina protiv koronavirusa.
Desetine grupa civilnog društva i bivši šefovi država među kojima su nekadašnji britanski premijer Gordon Brown i bivši sovjetski lider Mihail Gorbačov apelovali su na američkog predsjednika da podrži prijedlog.
Više od 100 članova Predstavničkog doma, u kojem većinu ima Demokratska stranka, potpisali su pismo u kojem su pozvali Bidena da pruži podršku ukidanju patenta za vakcine protiv Covida.
Prijedlog mora da dobije pristanak svih 164 zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije.
See all News Updates of the Day
Amerikanci o optužnici protiv Trumpa: Od radosti do osude
Vijest da je bivši predsjednik SAD Donald Trump optužen za krivično djelo, što je prvi takav slučaj u historiji, među Amerikancima se tumači različito.
Podignuta optužnica protiv Donalda Trumpa
Bivši američki predsjednik Donald Trump optužen je u vezi sa navodima da je tokom predsjedničke kampanje 2016. godine platio porno glumici Stormi Danijels za diskreciju o njihovoj navodnoj aferi, potvrdio je Trumpov pravni zastupnik Džo Takopina.
Advokat bivšeg američkog predsjednika rekao je agenciji AP da se velika porota, koja se sastajala mjesecima, saglasila sa podizanjem optužnice protiv Trampa.
Konkretne optužbe trenutno su nepoznate.
Kancelarija njujorškog tužioca koji je vodio istragu Alvina Brega, saopštila je da je u četvrtak uveče kontaktirala pravnog zastupnika Donalda Trumpa, da bi dogovorili njegovu predaju. U saopštenju za javnost naveli su da optužnica ostaje zatvorena za javnost i da će se dalji koraci znati kada bude poznat datum pojavljivanja pred sudom.
Bivši američki predsjednik optužnicu je označio političkim progonom i miješanjem u izborni proces.
"Potpuno sam nevin", istakao je Donald Trump u saopštenju.
Radi se o prvom krivičnom postupku protiv jednog bivšeg američkog predsjednika. Trump je, inače, objavio kandidaturu za predsjedničke izbore 2024. godine.
Očekuje se da će se Trump, koji negira optužbe i oštro kritikuje istragu, predati vlastima naredne nedelje – javlja AP pozivajući se na neimenovani izvor.
Pravni zastupnik Stormi Danijels, Klark Bruster, izjavio je da optužnica ne bi trebalo da bude razlog za slavlje.
"Neka istina i pravda prevagnu" poručio je Bruster.
Inače, sama isplata novca porno glumici nije krivično djelo, ali njujorški tužilac Alvin Breg istraživao je da li je Trump lažno fakturisao isplatu svom tadašnjem advokatu Majklu Koenu kao troškove za pravnog zastupnika advokata - što se smatra falsifikovanjem poslovnih dokumenata.
Protiv Trumpa se vode još dvije istrage: jedna o povjerljivim dokumentima pronađenim u njegovoj vili na Floridi, a druga u Džordžiji u vezi sa uticajem da se promijene rezultati izbora.
Donald Trump, polarizujuća ličnost u američkoj politici, uživao je podršku pretežno bijelaca, radnika i konzervativnih hrišćanskih birača i upravljao zemljom kao populista desnog krila.
Dva puta je opozovan u Predstavničkom dom – jednom 2019. zbog ponašanja u vezi sa Ukrajinom, i zatim 2021. zbog napada njegovih pristalica na Kapitol. Oba puta je oslobođen u Senatu. Trump trenutno vodi u ranoj trci za predsjedničku nominaciju svoje stranke, i prema anketi koju su u februaru sproveli Reuters i Ipsos, ima podršku 43% republikanaca, u poređenju sa 31% koliko podržava njegovog najvećeg rivala, Rona Desantisa, guvernera Floride, koji još nije objavio svoju kandidaturu.
Trump je 18. marta na društvenim medijima napisao da očekuje da bude uhapšen 21. marta i pozvao svoje pristalice da protestuju i “povrate svoju zemlju”, što podsjeća na njegove govore i pozive uoči napada na Kapitol 6. januara 2021.
Neki vodeći republikanci uoči podizanja optužnice optužili su tužioca Brega za selektivno krivičnog gonjenje koje ima političku motivaciju.
Republikanski predsjedavajući Predstavničkog doma, Kevin Makarti, izjavio je da je u pitanju “skandalozna zloupotreba moći od strane radikalnog tužioca” i najavio kongresnu istragu o federalnim sredstvima korištenim da se podrži Bregova istraga.
Tri republikanska predsedavajuća različitih komisija Predstavničkog doma tražili su od Brega da im dostavi dokumenta i svjedočanstva o njegovoj istrazi.
Bregova kancelarija je 23. marta u pismu je odgovorila kongresmenima, navodeći da je Trump stvorio “lažno očekivanje” da će biti uhapšen. Takođe je rečeno da su kongresmeni tražili informacije o krivičnoj istrazi koja je u toku – informacije koje su povjerljive.
Trump je 2018. porekao da zna bilo šta o isplati Stormi Danijels. Kasnije je priznao da je svom ličnom advokatu Majklu Koenu nadoknadio novac za tu isplatu, koju je nazvao “običnom privatnom transakcijom”.
Koen je 2018. priznao krivicu za kršenje zakona o finansiranju kampanje zbog svoje uloge u orkestriranju isplata Danijels i Karen Mekdugal, bivšoj Plejbojevoj zečici, koja je takođe tvrdila da je imala seksualne odnose sa Trampom.
Koen je osuđen na tri godine zatvora i svjedočio da mu je Trump dao nalog da obavi te isplate.
Koen je 13. marta svjedočio pred velikom porotom na Menhetnu, koja je vodila istragu protiv Trumpa. Porota je takođe čula iskaz Dejvida Pekera, bivšeg izdavača tabloida Nešnel Inkvajerer. Tabloid je kupio prava na priču Mekdugal o njenoj navodnoj vezi sa Trumpom za 150.000 dolara, ali je nikada nije objavio.
Stormi Danijels navodi da je imala seksualni odnos sa Trumpom u hotelu na jezeru Taho 2006. godine, godinu dana nakon što se oženio svojom sadašnjom suprugom Melanijom, i više od deset godina prije nego što će biznismen, koji je ušao u politiku, postati predsjednik.
Vrhovni sud je 2021. odbacio njen zahtjev da se ponovo pokrene tužba za klevetu koju je podnijela protiv Trumpa zbog objave na Tviteru u kojoj ju je optužio da je “prevarantkinja”, nakon što je objavila da je dobijala prijetnje zato što je objavila detalje o svojoj seksualnoj vezi sa njim. Niži sudovi su odbacili njenu tužbu.
Tužilaštvo na Menhetnu je takođe vodilo istragu i podiglo optužnicu protiv Trumpove organizacije zbog izbjegavanja plaćanja poreza, ali je tužilac Breg odbio da je optuži samog Trampa za finansijske malverzacije, zbog čega je dvoje tužilaca koji su radili na istrazi podnijelo ostavku.
Za to vrijeme, u okrugu Fulton u Džordžiji, demokrata Feni Vilis, državni tužilac, vodi istragu o tome da li je Trump nezakonito pokušao da preokrene svoj izborni poraz u toj državi 2020.
Samit demokratije: Ukrajina treba pravedan mir
Održavan uglavnom virtuelno, summit demokratije uključuje i neke zemlje koje se kritizira zbog nedemokratske politike, među njima Indija, Izrael i Poljska. Prvi dan summita se, kako javlja Cindy Saine, fokusirao na Ukrajinu.
SAD: Struja iz obnovljivih izvora prvi put nadmašila energiju iz uglja
Električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora prvi put je nadmašila onu iz uglja u Sjedinjenim Državama 2022. godine, saopštila je američka Uprava za informacije o energetici.
Obnovljivi izvori su takođe nadmašili nuklearnu generaciju 2022, nakon što se to prvi put dogodilo godinu dana ranije.
Rast solarne i energije vjetra je u značajnoj mjeri podstakao povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije i čini 14% struje proizvedene u Americi tokom 2022.
“Drago mi je što smo prešli taj prag, ali to je samo jedan korak u nečemu što mora da bude veoma ubrzani i mnogo jeftiniji proces", kaže Stiven Porder, profesor ekologije na univerzitetu Braun.
Kalifornija je proizvela 26% solarne energije na nacionalnom nivou, a slijedi Teksas sa 16% i Sjeverna Karolina sa 8%.
Najviše energije na vjetar proizvedeno je u Teksasu - 26% ukupne energije proizvedene u SAD, a slijede Ajova sa 10% i Oklahoma sa 9%.
“Ovaj procvat je u velikoj mjeri izazvan ekonomskim faktorima", kaže Gregori Vetstoun, predsjednik Američkog savjeta za obnovljivu energiju. "U proteklih 10 godina, troškovi proizvodnje energije vjetra su smanjeni za 70 procenata, dok su troškovi proizvodnje solarne energije opali za još impresivnijih 90 procenata."
"Obnovljiva energija je sada najpristupačniji izvor nove struje u većini dijelova zemlje", dodaje Vetstonu.
Uprava za informacije o energetici predviđa da će udei vjetra u proizvodnji električne energije u SAD porasti sa 11 na 12% od 2022. do 2023. godine, a da će udio solarne energije u istom periodu porasti sa 4 na 5 odsto. Očekuje se da će udio prirodnog gasa ostati na istom nivou - 39% dok će se udio uglja smanjiti sa prošlogodišnjih 20% na 17% ove godine.
“Vjetar i solarna energija će biti kičma rasta obnovljivih izvora energije, ali da li će oni moći da pruže 100% američke struje bez neke druge, rezervne varijante je nešto o čemu inženjeri trenutno razgovaraju", navodi profesor Porder sa univerziteta Braun.
U izvještaju je ustanovljeno da se zemlja ipak snažno oslanja na sagorijevanje fosilnih goriva koji utiču na promjene klime. Struja proizvedena sagorijevanjem uglja je činila 20% sektora električne energije 2022, što je pad sa 23% iz 2021. Prirodni gas bio je najveći izvor struje u SAD 2022, i prošle godine proizveo 39% ukupne električne energije u poređenju sa 37% 2021.
“Kad pogledate podatke, prirodni gas je bio veliki pokretač smanjenja emisije štetnih gasova prilikom proizvodnje struje jer je u velikoj mjeri počeo da zamijenjuje elektrane na ugalj", ističe Melisa Lot, direktorka za istraživanja u Centru za globalnu energetsku politiku na univerzitetu Kolumbija.
“U narednom periodu, ne smijemo da dozvolimo da emisija gasova kontinuirano raste, morate da je veoma brzo spustite", dodaje Lot.
Zakon o smanjenju inflacije (IRA) uticao je na broj projekata obnovljive energije koji su predloženi 2022. godine, ističe Melisa Lot, i očekuje se da će imati "ogroman uticaj na ubrzavanje projekata o upotrebi čiste energije.
Naoružana djevojka ubila troje djece i troje odraslih u osnovnoj školi u Nešvilu
28-godišnja naoružana žena ubila je troje dece i troje članova nastavnog osoblja u privatnoj hrišćanskoj školi u glavnom gradu Tenesija, prije nego što je i sama stradala u okršaju sa policijom. Vlasti navode da je napadačica nekada bila đak te škole.
Još nema zvaničnih informacija o mogućem motivu za nasilje koje se dogodilo ubrzo poslije početka nastave u prezbiterijanskoj školi Kovenant, koju pohađa oko 200 djece od predškoskog uzrasta do šestog razreda osnovne škole.
Međutim, djevojka je nacrtala detaljnu mapu škole, uključujući sve ulaze, i ostavila za sobom "manifest" i druge tekstove koje istražitelji sada pregledaju, saopštio je šef policije Džon Drejk.
Drejk je identifikovao osumnjičenu kao ženu po imenu Odri Elizabet Hejl, stanovnicu Nešvila i koristio ženske zamjenice. Međutim, odgovarajući na pitanja reportera, rekao je da se ona "predstavljala kao transrodna osoba."
Troje dece je proglašeno mrtvim nakon što su prebačena u lokalnu dječiju bolnicu u Vanderbiltu sa prostrelnim ranama, saopštio je portparol bolnice. Naoružana djevojka je takođe ubila troje odraslih članova nastavnog osoblja.
Policija je kasnije objavila imena žrtava. Ubijeno je troje devetogodišnjih učenika - Evelin Dikhaus, Heli Skrags i Vilijam Kini, kao i 61-godišnja Sintija Pik, 60-godišnja Ketrin Kuns i 61-godišnji Majk Hil.
Predsjednik Joe Biden je pucnjavu opisao kao "najveću noćnu moru svake porodice, i još jednom pozvao Kongres da usvoji njegov prijedlog zabrane automatskog oružja.
"Ovo je bolesno. Moramo da uradimo više da spriječimo epidemiju oružanog nasilja i zaštitimo naše škole, da se ne pretvore u zatvore", izjavio je Biden, koji je izrazio saučešće porodicama žrtava i pohvalio policiju Nešvila zbog brze akcije.
Smrtonosne masovne pucnjave postale su uobičajene u Sjedinjenim Državama, ali je veoma neobično kada je napadač - žena. Samo četiri od 191 masovne pucnjave od 1966. godine, iz evidencije neprofitnog istraživačkog centra Projekat protiv nasilja, izvršila je ženska osoba.
U SAD se od početka godine dogodilo 89 pucnjava u školama, prema bazi podataka o školskim pucnjavama K-12, vebsajtu koji je osnovao Dejvid Ridman. Prošle godine, dogodilo se 303 takvih incidenata, što je najviši broj od početka vođenja statistike 1970. godine.
Među novijim pucnjavama koje su potresle američku javnost su prošlogodišnji masakr u osnovnoj školi u Uvaldeu u Teksasu, slučaj učenika prvog razreda koji je pucao na svoju učiteljicu u Virdžiniji, kao i prošlonedeljna pucnjava u Denveru, u kojoj je ranjeno dvoje članova školske administracije.
Škola je osnovana 2001. godine i nalazi se u imućnom kraju Nešvila zvanom Grin Hil, južno od centra grada, blizu najpoznatijih univerziteta u gradu i slavnog kafića Bluebird - popularnog mjesta za okupljanje muzičara.
