U Donjoj Jablanici, mjestu sa najviše stradalih, danas su pronađena tijela dvije osobe.

Ukupan broj žrtava sada je 19. Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona poginulo je 16 osoba, a tri u Fojnici.

Prema podacima policije Hercegovačkoneretvanskog kantona, u Jablanici se traga za pet osoba, a u Konjicu za četiri.

U Jablanici je poginulo 15 osoba, a u Konjicu jedna. Uzrok najvećeg broja mrtvih u toj općini je sručivanje kamenoloma na Donju Jablanicu sa obližnjeg brda.

U Jablanici je u nedjelju proglašena trodnevna žalost.

Načelnik Općine Jablanica Damir Šabanović je rekao kako veliki dio gradskog vodovoda prolazi kroz Donju Jablanicu, i u toku su radovi na uspostavljanju vodosnabdijevanja. Kaže i da je prioritet uspostavljanje putnih pravaca, kako bi bilo moguće doći do svakog građanina. Dodao je da imaju dovoljno mašina.

Nakon što je BiH aktivirala Mehanizam civilne zaštite EU, interventni timovi stižu u područja pogođena poplavama, odronima i klizištima, rekao je šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca.

„Na lice mjesta stižu interventne ekipe”, rekao je Soreca na mreži X

Ministarstvo sigurnosti BiH navodi kako su spasilački timovi iz Hrvatske stigli u „bazu operacija”, i bit će raspoređeni na područje Jablanice.

„Pomoć MUSAR tima sa psima za potrage i ljudstvom uputila je i Republika Slovenija. Pomoć je ponudila i Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Poljska, Republika Češka,Turska...”, stoji u saopćenju Ministarstva sigurnosti.

Srbija je također poslala 36 pripadnika specijalističkih timova u poplavljenja područja, rekao je ministar policije Ivica Dačić.

Iz Vlade Hercegovačkog-neretvanskog kantona kažu kako se uz potragu za nestalima radi na obnovi saobraćajne, telekomunikacijske i energetske infratstrukture.

Iz BIHAMK-a kažu kako je obustavljen saobraćaj na cestama koje vode od Jablanice prema Mostaru i Blidinju, dok se otežano vozi putem Jablanica - Prozor.

U BiH se danas održavaju izbori, ali je glasanje odgođeno u poplavljenim područjima - Jablanici, Konjicu, Kiseljaku, Kreševu i Fojnici.

Izvještaj je promijenjen u nedjelju 4. oktobra u 21.00 sati. Zvaničnici HNK-a kažu da je u subotu navečer neprovjereno prijavljena smrt jedne osobe u Buturović Polju.

Draško Stanivuković (PDP) proglasio je pobjedu za gradonačelnika Banja Luke.

Dodik je rekao je kako je njegova stranka SNSD pobijedila u 47 od 63 lokalne zajednice, priznajući poraz u Banja Luci.

SDS je proglasio pobjedu u deset lokalnih zajednica.

U Kantonu Sarajevu došlo je do manje promjene, prema dosadašnjim rezultatima Centralne izborne komisije i stranačkih projekcija. Kandidati Trojke (Naša stranka, NIP i SDP) pobijedili su općinama Centar, Stari Grad i Ilidža, dok je Semir Efendić (Stranka za BiH) ponovo pobijedio u Općini Novi Grad. Trojka je proglasila i tijesnu pobjedu Benjamine Karić u Općini Novo Sarajevo, dok iz Stranke za BiH kažu da „utakmica još nije završena”. SDA je osvojila Vogošću, Hadžiće i Trnovo, a izgubila Ilijaš.

Kandidat SDA za Općinu Trnovo bio je Ibro Berilo, koji se nalazi u pritvoru zbog nezakonite gradnje na Bjelašnici i primanja mita.

Lider SDA Bakir Izetbegović je rekao kako je ova stranka osvojila osam načelničkih mjesta više nego na prošlim izborima. Dodao je kako su na prošlim izborima pobijedili u 26 općina, a sada su osvojili deset novih, a izgubili dvije.

Zajednički kandidat srpskih stranaka za Srebrenicu Miloš Vučić proglasio je pobjedu. Radio Slobodna Evropa je izvijestio danas o prisustvu velikog broja automobila sa registarskim tablicama Srbije u Srebrenici.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kaže kako je ta stranka „jako zadovoljna” izbornim rezultatima.

Predsjednik Naše stranke Edin Forto je objavio kako „porodica ratnog zločinca u Velikoj Kladuši više neće vladati”. Boris Horvat, zajednički kandidat šest stranaka, proglasio je pobjedu nad kandidatom Laburističke stranke koju je osnovao Fikret Abdić, a koji je osuđen zbog ratnih zločina.

Centralna izborna komisija počela je objavljivati preliminarne rezultate nekoliko sati poslije zatvaranja birališta.

Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije, rekla je da je na ovim izborima manja izlaznost (47,72 posto) u odnosu na lokalne izbore prije četiri godine (51 posto).

Glasanje je otkazano u poplavljenim općinama – Jablanici, Konjicu, Kiseljaku i Kreševu i Fojnici.

Pravo glasa ima 3,4 miliona osoba koji su danas birali 137 načelnika/gradonačelnika, te vijećnike/odbornike. Centralna izborna komisija BiH ovjerila je kandidature ukupno 296 političkih subjekata.

Iz Koalicije pod Lupom kažu da su do 12 sati primijetili oko 80 težih slučajeva izborne nepravilnosti.

„Radi se o slučajevima nedostatka izbornog materijala, proceduralnim propustima u pristupu posmatrača biračkim mjestima, te nepravilnostima pri procesu glasanja poput fotografisanja glasačkih listića, propustima u radu biračkih odbora, zloupotreba pomoći pri glasanju, ugrožene tajnosti glasanja”, kažu u ovoj organizaciji.

MUP Republike Srpske je zabilježio više incidenata na biračkim mjestima.

Američki ambasador u BiH Michael Murphy obišao je biračko mjesto u Lukavici.

„Opštinske vlasti u BiH su nivo vlasti koji je najbliži građanima BiH. Danas građani opština, građani BiH, imaju priliku da izvrše utjecaj na to kako će se rukovoditi ovim opštinama u naredne četiri godine”, rekao je Murphy.

Na ovim izborima provedena su i četiri pilot projekta: autentifikacija birača i transmisija rezultata uz podršku Delegacije EU na 165 biračkih mjesta u 11 općina/gradova, optički skeneri i automatsko prebrojavanje listića uz podršku USAID-a na 145 biračkih mjesta u 7 izbornih jedinica, biometrijska identifikacija birača na svih 138 biračkih mjesta u Brčko distriktu BiH uz podršku Misije OSCE-a u BiH, te uvođenje video nadzora prebrojavanja listića na 10 biračkih mjesta u 5 izbornih jedinica.

Izborna kampanja za Lokalne izbore 2024. bila je jedna od najskupljih, kažu u Transparency International BiH. Stranke su potrošile više od 10 miliona KM.

Centralna izborna komisija je akreditirala nešto više od 2.000 posmatrača. Ovogodišnji lokalni izbori koštaju oko 19 miliona KM.

Hiljade demonstranata izašlo je u subotu na ulice u većim gradovima širom svijeta tražeći prekid krvoprolića u Gazi i na Bliskom istoku uoči prve godišnjice smrtonosnog napada Hamasa na Izrael.

Oko 40.000 propalestinskih demonstranata marširalo je centralnim Londonom, dok su se hiljade okupile u Parizu, Rimu, Manili, Cape Townu i New Yorku. Demonstracije su održane i u blizini Bijele kuće u Washingtonu zbog američke podrške Izraelu u vojnim kampanjama u Gazi i Libanu.

Rat u Gazi pokrenut je kada su palestinski militanti Hamasa napali južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši 1.200 ljudi i uzevši oko 250 ljudi kao taoce, prema izraelskim podacima.

Prosvjednici na Times Squareu u New Yorku uzvikivali su slogane poput: "Gaza, Libanone, ustat ćete, ljudi su uz vas". Držali su transparente tražeći embargo na oružje protiv Izraela.

U naknadnom vojnom napadu Izraela na Gazu ubijeno je skoro 42.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravlja Gaze.

U Jakarti, glavnom gradu Indonezije, najmnogoljudnijoj zemlji s muslimanskom većinom na svijetu, najmanje 1.000 propalestinskih demonstranata okupilo se u nedjelju ujutro u blizini američke ambasade tražeći da Washington prestane isporučivati oružje Izraelu.

U nedjelju su planirani još protesti u nekoliko gradova.

U Londonu u subotu, kontrademonstranti su mahali izraelskim zastavama dok su prolazili propalestinski demonstranti.

U Rimu je policija ispalila suzavac i vodene topove nakon što su izbili sukobi. Oko 6.000 demonstranata prkosilo je zabrani marširanja centrom grada uoči godišnjice rata u Gazi.

U Berlinu je protest privukao oko 1.000 demonstranata sa palestinskim zastavama, koji su uzvikivali: "Jedna godina genocida". Rat u Gazi doveo je do optužbi za genocid protiv Izraela na Svjetskom sudu, što Izrael negira.

Njemački demonstranti također su kritizirali ono što su nazvali policijskim nasiljem nad propalestinskim demonstrantima. Izraelske pristalice u Berlinu protestovale su protiv rastućeg antisemitizma. Izbile su tuče između policije i propalestinskih demonstranata.

U protekloj godini, razmjeri ubijanja i razaranja u Gazi izazvali su neke od najvećih globalnih demonstracija u posljednjih nekoliko godina, uključujući i SAD.

Zagovornici su izrazili zabrinutost zbog antisemitske i islamofobične retorike u nekim protestima i kontraprotestima vezanim za sukob. Zagovornici prava upozorili su na rastuće prijetnje muslimanima i Jevrejima širom svijeta.

Sjedinjene Države i drugi saveznici podržali su pravo Izraela na samoodbranu, ali Izrael se suočio sa širokom međunarodnom osudom zbog svojih akcija u Gazi, a sada i zbog bombardiranja Libana.

Premijer Benjamin Netanyahu kaže da njegova vlada djeluje kako bi spriječila ponavljanje Hamasovog napada od 7. oktobra.

Rat u Gazi proširio se regionom, privlačeći grupe koje podržava Iran u Libanu, Jemenu i Iraku. Izrael je posljednjih sedmica oštro eskalirao kampanju u Libanu. Iran je ove sedmice lansirao salvu projektila na Izrael.

U Parizu, libansko-francuski demonstrant Houssam Houssein rekao je: "Plašimo se regionalnog rata, jer u ovom trenutku postoje tenzije s Iranom, a možda i s Irakom i Jemenom." Houssein je dodao: "Zaista moramo zaustaviti rat jer je sada postao nepodnošljiv."

U Manili su se aktivisti sukobili s policijom za borbu protiv nereda nakon što im je onemogućeno održavanje demonstracija ispred američke ambasade u filipinskoj prijestolnici protiv podrške Washingtona Izraelu.

U napadu je pogođena džamija u kojoj se nalaze skloništa za raseljena lica u blizini bolnice mučenika al-Aqsa u gradu Deir al-Balah, navodi se u saopćenju bolnice.

Novinar Associated Pressa prebrojao je tijela u bolničkoj mrtvačnici. Bolnička evidencija pokazuje da su svi mrtvi muškarci. Još dva muškarca su teško ranjena, saopšteno je iz bolnice.

Izraelska vojska nije odmah komentarisala napad na džamiju.

Posljednji udari doprinose rastućem broju palestinskih poginulih u Gazi, koji se približava 42.000, prema palestinskom Ministarstvu zdravlja. Ministarstvo ne pravi razliku između smrtnih slučajeva civila i militanata, ali mnogi od poginulih su žene i djeca.

Napad je u nedjelju rano uslijedio nakon što je Izrael bombardirao Liban u subotu, gađajući borce Hezbollaha i Hamasa.

Hiljade ljudi u Libanu, uključujući palestinske izbjeglice, nastavilo je bježati od širenja sukoba u regionu, dok su širom svijeta održani skupovi povodom godišnjice početka rata u Gazi.

Jurij Belousov, koji vodi Odjeljenje Glavnog tužilaštva zaduženog za istragu zločina počinjenih u oružanim sukobima, izneo je posljednji broj tokom televizijskog gostovanja 4. oktobra.

"Sada imamo informaciju o smrti 93 naša vojnika koji su pogubljeni na bojnom polju", rekao je Belousov za "Jedini novini", kanal koji objedinjuje više ukrajinskih televizijskih kanala.

Belousov je rekao da je ove godine zabilježeno oko 80 odsto pogubljenja, ali da je broj pogubljenja počeo da raste u novembru "kada je došlo do promjena na gore u odnosu ruskih vojnika prema našim ratnim zarobljenicima".

Kancelarija glavnog tužioca je 1. oktobra objavila da je otvorila istragu o onome što su opisali kao "najveće masovno pogubljenje" ukrajinskih ratnih zarobljenika koje su počinile ruske trupe od početka invazije Moskve u punom obimu u februaru 2022.

Prema zvaničnom saopštenju objavljenom na Telegram kanalu Kancelarije, ruske snage su nedavno ubile 16 ukrajinskih "ratnih zarobljenika" u blizini sela Nikolajevka i Suvi Jar u Pokrovskom okrugu u Donjeckoj oblasti.

Čini se da video snimci koji kruže raznim Telegram kanalima pokazuju ukrajinske vojnike, koje su tek zarobile ruske trupe, kako izlaze iz šumskog područja.

Nakon što su se zatvorenici postrojili, ruske snage su otvorile vatru. Na snimcima se zatim vidi kako ruski vojnici prilaze onima koji su samo bili ranjeni i ponovo u njih pucaju iz neposredne blizine iz mitraljeza.

Nezavisni izvori nisu verifikovali autentičnost video snimaka.

Prema međunarodnom humanitarnom pravu, pogubljenje vojnika koji su se predali smatra se ratnim zločinom.

Ukrajinski komesar za ljudska prava Dmitro Lubinec rekao je da je kontaktirao i Ujedinjene nacije i Međunarodni komitet Crvenog krsta zbog smrti, navodeći kršenje Ženevskih konvencija koje regulišu tretman ratnih zarobljenika.

U martu je posmatračka misija UN-a za ljudska prava u Ukrajini objavila izvještaj u kojem je zabilježeno pogubljenje najmanje 32 ukrajinska ratna zarobljenika u 12 odvojenih slučajeva od decembra 2023. do februara 2024. godine.