Linkovi

Najvažnije

Biden: Ameriku su uvijek pokretale velike državne investicije

Joe Biden tokom govora u gradu La Crosse u državi Wisconsin (REUTERS/Kevin Lamarque)

"Ameriku su ka budućnosti uvijek pokretale velike državne investicije", poručio američki predsjednik Joe Biden u gradu La Crosse u državi Wisconsin, gdje je otpočeo kampanju promovisanja infrastrukturnog plana vrijednog 1,2 hiljade milijarde dolara o kom su u junu u Bijeloj kući saglasnost postigli demokratski i republikanci senatori.

"Prije pet mjeseci, prilikom preuzimanja mandata, obavezao sam se da ću ujediniti Ameriku. Vjerujem da ne postoji ništa što ne možemo da ostvarimo ujedinjeni – kao demokrate i republikanci", ukazao je američki predsjednik, podsjetivši da je prije 65 godina u Americi počela izgradnja putne infrastrukture.

"Predsjednik Eisenhower potpisao je zakon o izgradnji autoputeva širom Amerike. Vrijeme je da nastavimo tu priču. Nakon nekoliko mjeseci dogovorili smo sporazum koji će predstavljati generacijsku investiciju i stvoriti milione dobro plaćenih poslova. To će nas učiniti konkurentnim u svijetu. Američki radnici imaće dobro plaćene poslove na izgradnji i modernizaciji naših puteva i mostova", poručio je Biden u obraćanju.

Da bi predloženi plan postao zakon, potrebno je da bude usvojen u američkom Kongresu.

Tokom posljednjih dana, rasprave o dogovoru bile su usredsređene na plan potrošnje veći od hiljadu milijardi dolara, podijeljen približno ujednačeno između novog i unaprijed namijenjenog finansiranja.

Specifični ciljevi djelovanja uključuju poboljšanje mreže državnih puteva i elektro-mreže i proširenje pristupa širokopojasnom internetu.

Biden je ranije predložio paket od oko 2,3 hiljada milijardi dolara, a kasnije se predložena njegova vrijednost smanjivala u pokušaju da pridobije republikansku podršku potrebnu za napredak mjera u ravnomjerno podijeljenom Senatu.

Brojni republikanci plan ulaganja u infrastrukturu kritikovali su kao bespotrebno rasipanje novca.

See all News Updates of the Day

update

Sjedinjene Države sankcionisale Fadila Novalića i Slobodana Stankovića koji je blizak Dodiku

Fadil Novalić dolazi u Sud BiH zbog afere „Respiratori”, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)

Sjedinjene Države sankcionisale su premijera Federacije BiH Fadila Novalića. Sankcionisan je i Slobodan Stanković, vlasnik firme Integral inženjering i blizak Miloradu Dodiku, kao i njegova firma.

U svom službenom svojstvu premijera FBiH, Novalić je zloupotrijebio podatke o penzionerima u korist vlastite političke stranke i suprotno zakonima BiH, saopćio je Ured za kontrolu imovine stranaca Ministarstva financija SAD-a

Dalje se navodi da je Novalić u sedmici prije izbora 2018. koristio podatke o penzionerima do kojih je došao preko službenog položaja kako bi slao pisma u kojima je naveo svoja postignuća i obećavao povećanje penzija u zemlji u kojoj pitanje penzija ima jaku političku važnost

Ova radnja krši zakon BiH i odražava širi, javno objavljen obrazac korištenja njegovog položaja političkog uticaja za ličnu ili stranačku korist, podriva demokratske procese ili institucije u BiH, stoji u obrazloženju.

„Novalić je danas uvršten na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu”, Ured za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija SAD

Arhiv - Slobodan Stanković (Foto: CIN)
Arhiv - Slobodan Stanković (Foto: CIN)

Sankcionisan je i Slobodan Stanković, jedan od najbogatijih pojedinaca u BiH, dugogodišnji je vlasnik Integral Inženjering A.D. Laktaši, velike inženjerske firme u RS.

Pod sankcijama je i njegova kompanija.

„Stanković i njegova kompanija povezivane su sa korupcijom u građevinskom sektoru u kojem su Integralu dodjeljivani neki od najvećih projekata u RS zahvaljujući bliskosti sa rukovodstvom RS”, obrazlaže se u odluci. „Veliki građevinski projekti često su dodjeljivani Stankoviću bez fer i otvorene konkurencije. Većina Stankovićevog bogatstva potiče iz javnih sredstava.”

Kako navodi Ured za kontrolu imovine stranaca, Stanković je također bivši vlasnik Alternativne televizije d.o.o. Banja Luka (ATV), medijske kuće koja je ranije uvrštena na listu i koja je pod ličnom kontrolom korumpiranog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.

„Stanković je danas uvršten na listu u skladu sa Izvršnom odredbom 14033 jer je u materijalnom smislu pomagao, sponzorisao, ili osiguravao finansijsku, materijalnu ili tehnološku podršku ili sredstva ili usluge direktno, ili kao potporu Dodiku. Kompanija Integral je danas uvrštena na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 jer je u vlasništvu ili pod kontrolom, ili je djelovala ili se čini da je djelovala u ime Stankovića direktno ili indirektno”, obrazloženo je.

Sankcije uključuju blokadu imovine u Sjedinjenim Državama. Također se državljanima SAD-a zabranuju transakcije koje uključuju imovinu osoba koje su pod sankcijama.

Američka ambasada u Sarajevu navela je na Twitteru: „Sjedinjene Države će upotrijebiti sva sredstva koja su im na raspolaganju kako bi pozvala na odgovornost one koji potkopavaju demokratske procese u BiH ili podržavaju destabilizirajuće aktivnosti.”

UN: Ruska aneksija je neprihvatljiva i pravno ništavna

UN: Ruska aneksija je neprihvatljiva i pravno ništavna
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:20 0:00

Prvi čovjek UN-a Antonio Guterres izjavio je da ruska aneksija nema pravnu valjanost te je za zajednicu naroda svijeta - neprihvatljjiva.

Biden: SAD će poštovati međunarodne granice Ukrajine

Joe Biden

Povodom ruske aneksije ukrajinskih okupiranih teritorija saopćenjem se oglasio američki predsjednik Joe Biden.

"Sjedinjene Države osuđuju današnji lažni pokušaj Rusije da pripoji suvereni ukrajinski teritorij. Rusija krši međunarodno pravo, gazi Povelju Ujedinjenih naroda i posvuda pokazuje svoj prezir prema miroljubivim narodima.

Ne griješite: te radnje nemaju legitimitet. Sjedinjene Države uvijek će poštovati međunarodno priznate granice Ukrajine. Nastavit ćemo podupirati napore Ukrajine da ponovno uspostavi kontrolu nad svojim teritorijem jačanjem vojnim i diplomatskim putem, uključujući kroz 1,1 milijardu dolara dodatne sigurnosne pomoći koju su Sjedinjene Države najavile ove sedmice.

Kao odgovor na ruske lažne tvrdnje o aneksiji, Sjedinjene Države, zajedno s našim saveznicima i partnerima, danas najavljuju nove sankcije. Ove će sankcije nametnuti troškove pojedincima i subjektima -- unutar i izvan Rusije -- koji pružaju političku ili gospodarsku potporu nezakonitim pokušajima promjene statusa ukrajinskog teritorija. Okupit ćemo međunarodnu zajednicu da osudi ove poteze i da Rusiju pozove na odgovornost. Nastavit ćemo opskrbljivati Ukrajinu opremom koja joj je potrebna da se odbrani, nepokolebani drskim naporima Rusije da prekroji granice svog susjeda. I radujem se potpisivanju zakona od strane Kongresa koji će osigurati dodatnih 12 milijardi dolara za potporu Ukrajini.

Pozivam sve članove međunarodne zajednice da odbace ruske nezakonite pokušaje aneksije i da budu uz narod Ukrajine koliko god je potrebno.", stoji u izjavi Predsjednika SAD Joe Bidena povodom ruske aneksije ukrajinskih okupiranih teritorija.

O novonastalim okolnostima oglasio se i savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan otkrivajući da je razgovarao sa glavnim sekretarom NATO saveza Jensom Stoltenbergom.

"Razgovarali su o zajedničkoj zabrinutosti zbog nelegitimnih pokušaja Rusije da navodno pripoji ukrajinski teritorij putem lažnih referenduma i izrazili svoju čvrstu predanost suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine. Nakon očite sabotaže plinovoda Nord Stream u Baltičkom moru, razgovarali su o zaštiti kritične infrastrukture." stoji u pisanoj reakciji.

Rusija anektirala otete dijelove Ukrajine

Ceremony to declare Russia's annexation of four Ukrainian territories held in Moscow

Ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je ceremoniju u Kremlju kojom je započeo proces pripajanja dijelova Ukrajine Rusiji, prkoseći međunarodnom pravu.

Ceremonija pripajanja održana je raskošnoj bijelo-zlatnoj dvorani Svetog Jurja u Kremlju gdje su Putin i čelnici četiri regije Ukrajine potpisali ugovore za njihovo pridruživanje Rusiji, u oštroj eskalaciji sedmomjesečnog sukoba.

U govoru koji je prethodio ceremoniji potpisivanja sporazuma o pripajanju četiri ukrajinske regije Rusiji, Putin je upozorio da njegova zemlja nikada neće odustati od okupiranih područja i da će ih štititi kao dio svog suverenog teritorija.

Pozvao je Ukrajinu da sjedne za pregovore o okončanju borbi, ali je oštro upozorio da Rusija nikada neće predati kontrolu nad regijama Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporizhzhia. Optužio je Zapad za raspirivanje neprijateljstava kao dio svog plana da Rusiju pretvori u "koloniju" i "gomilu robova".

Putin i njegovi vojni dužnosnici otvoreno su upozorili Ukrajinu da ne poduzima ofanzivu kako bi povratila regije, rekavši da će Rusija to promatrati kao čin agresije na svoj suvereni teritorij i da neće oklijevati upotrijebiti “sva raspoloživa sredstva” za odmazdu, pozivajući se na nuklearni arsenal.

Događaj u Moskvi kojim se slavi pripajanje otetih ukrajinskih teritorija.
Događaj u Moskvi kojim se slavi pripajanje otetih ukrajinskih teritorija.

Glasanje u Ukrajini organizirano od strane Kremlja i nuklearno upozorenje pokušaj su Putina da izbjegne nove poraze u Ukrajini koji bi mogli ugroziti njegovu 22-godišnju vladavinu.

Rusija kontrolira većinu regija Luhansk i Kherson, oko 60% regije Donetsk i veliki dio regije Zaporizhzhia gdje je preuzela kontrolu nad najvećom nuklearnom elektranom u Europi.

Ceremonija dolazi tri dana nakon završetka "referenduma" o pridruživanju Rusiji koje je orkestrirao Kremlj, a koje su Kijev i Zapad odbacili kao čisto otimanje zemlje, održano uz prijetnju oružjem i temeljeno na lažima.

Separatističke regije Donjecka i Luganska u istočnoj Ukrajini podupire Moskva od proglašenja neovisnosti 2014., nekoliko sedmica nakon aneksije ukrajinskog poluotoka Krima. Južnu regiju Herson i dio susjednog Zaporožja Rusija je zauzela ubrzo nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu 24. februara.

Oba doma ruskog parlamenta koji je pod kontrolom Kremlja sastat će se sljedeće sedmice kako bi potpisali ugovore za pridruživanje regija Rusiji i poslali ih Putinu na odobrenje.

Putin priznao nezavisnost dva okupirana ukrajinska regiona, Biden i Gutereš kritikuju plan o aneksiji

Vladimir Putin, Predsjednik Ruske federacije

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je dekrete kojima se ukrajinski regioni Herson i Zaporožje priznaju kao nezavisne teritorije.

Kako je izvestila agencija Reuters, radi se o potezu nephodnom da bi ruski predsjednik mogao da nastavi sa planovima, prema kojima bi u petak trebalo da objavi, da su ti okupirani ukrajinski regioni formalno pripojeni Rusiji.

Ruska državna novinska agencija RIA novosti objavila je da su prethodnih dana u Hersonu i Zaporožju, inače okupiranim ukrajinskim područjima, održani referendumi - kojima je velikom većinom izglasano otcjepljenje od Ukrajine i priključenje Ruskoj Federaciji.

Međunarodno nepriznate i samoproglašene, Donjecka i Luganska narodna republika, takođe su održale referendum o pridruživanju Rusiji - kojima je podržano pripajanje.

Ukrajina i veliki dio međunarodne zajednice odbacio je rezultate glasanja - označivši ih nelegalnim i sprovedenim pod prinudom Rusije koja pod vojnom okupacijom drži ukrajinske regione.

Gutereš: Ruski plan o aneksiji - opasna eskalacija

Prije objave iz Kremlja - generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio da ruski plan o aneksiji četiri ukrajinska regiona predstavlja, kako se izrazio, opasnu eskalaciju koja bi ugrozila mogućnosti za postizanje mira u tom regionu.

"Bilo kakva odluka o nastavku procesa anektiranja ukrajinskih regiona Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje nema nikakvu pravnu snagu i zaslužuje da bude osuđena", rekao je Gutereš.

Generalni sekretar svetske organizacije istakao je da Rusija aneksijom dijelova ukrajinske teritorije krši Povelju UN i međunarodno pravo.

"Svaka aneksija teritorije neke države od strane druge države, koja je posljedica prijetnje ili upotrebe sile, predstavlja kršenje principa Povelje i međunarodnog prava", precizirao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija.

Prethodno je zvanični Kremlj je saopštio da će Rusija u petak održati ceremoniju zvaničnog uključivanja četiri oblasti Ukrajine u sastav Rusije, što je proces koji su Ukrajina i njeni saveznici odbacili kao nelegitiman, dok stižu najave odmazde u vidu novih sankcija.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u četvrtak da će na ceremoniji učestvovati ruski predsednik Vladimir Putin, zajedno sa šefovima četiri regiona u kojima je Rusija organizovala referendume koji su završeni ranije ove nedelje.

Nemački kancelar Olaf Šolc objavio je u četvrtak na Tviteru da je uvjerio ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da Njemačka nikada neće priznati "takozvane rezultate" referenduma.

"Lažni referendumi koje je Putin sproveo u ilegalno okupiranim oblastima Ukrajine su bezvrijedni", rekao je Šolc.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Karin Žan-Pjer rekla je novinarima u srijedu da Sjedinjene Države očekuju da će Rusija "iskoristiti ove lažne referendume kao lažni izgovor da pokuša da anektira ukrajinsku teritoriju uz flagrantno kršenje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija".

Žan-Pjer je rekla da bez obzira na to šta Rusija tvrdi, te oblasti ostaju ukrajinska teritorija.

"Kao odgovor, radićemo sa našim saveznicima i partnerima na nametanju dodatnih ekonomskih troškova Rusiji i pojedincima i entitetima unutar i van Rusije koji pružaju podršku ovoj akciji", rekla je ona.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je u srijedu da EU planira da odgovori "oštrim novim zabranama uvoza ruskih proizvoda" i da proširi zabranu izvoza "kako bi se vojni kompleks Kremlja lišio ključnih tehnologija".

"Ovo će zadržati ruske proizvode van evropskog tržišta i uskratiti Rusiji dodatnih sedam milijardi eura prihoda", rekla je fon der Lajen novinarima u Briselu. 27 zemalja članica EU moralo bi da odobre sankcije da bi one stupile na snagu, a blok je imao poteškoća u postizanju sporazuma o nekim prethodnim sankcijama.

"Odlučni smo da nateramo Kremlj da plati ovu dalju eskalaciju", rekla je ona.

Ukrajinska teritorija koju Rusija planira da pripoji obuhvata Donjecku, Hersonsku, Lugansku i Zaporošku oblast, što predstavlja oko 15 odsto zemlje.

Curenje iz gasovoda

NATO je u četvrtak saopštio da sve dostupne informacije ukazuju na to da su višestruka curenja u podvodnim gasovodima koji prenose gas iz Rusije u Evropu rezultat "namjernih, nepromišljenih i neodgovornih djela sabotaže".

U saopštenju NATO navodi se da curenje izaziva duboku zabrinutost i da alijansa podržava istrage o uzroku.

"Mi, kao saveznici, obavezali smo se da ćemo se pripremiti, odvraćati i braniti od zloupotrebe energije i drugih hibridnih taktika od strane državnih i nedržavnih aktera", saopštio je NATO. "Svaki namjerni napad na kritičnu infrastrukturu saveznika naišao bi na ujedinjen i odlučan odgovor".

Švedska obalska straža saopštila je u četvrtak da je otkriveno četvrto curenje, sa ukupno dva u blizini Švedske, a druga dva u blizini Danske.

Curenja su u međunarodnim vodama.

Cjevovodi trenutno nisu u funkciji, ali sadrže gas koji je iscurio u Baltičko more.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, France - Presse i Reuters.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG