„Prema izvještaju, godina je bila posebno smrtonosna za novinare i medijske profesionalce. Više od polovine ubijenih novinara, njih 55, stradalo je u Gazi. IFJ se zalaže da Ujedinjene nacije što prije usvoje Međunarodnu konvenciju za zaštitu novinara”, navedeno je u saopštenju te međunarodne organizacije usredsređene na zaštitu medijskih sloboda i novinara.

Izvještaj IFJ objavljen je povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava 10. decembra.

„Sumorne brojke potvrđuju krkhost slobode medija i rizike novinarske profesije. Potreba javnosti za informacijama je realna u trenutku kada jačaju autoritarni režimi širom svijeta. Potrebno je da naša profesija bude budnija. Pozivamo države članice Ujedinjenih nacija da preduzmu mjere kako bi osigurale usvajanje obavezujuće konvencije o bezbjednosti novinara, da bi se okončale pogibije i povrijeđivanje novinara”, istakao je Anthony Bellanger, generalni sekretar Međunarodne federacije novinara (IFJ).

Ta organizacija ukazala je da u 2023. dokumentovala smrt 129 novinara, što je najveća brojka od kada IFJ objavljuje godišnje izvještaje o pogibijama novinara.

Bliski istok

Drugu godinu zaredom, navodi IFJ, na Bliskom istoku je u 2024. poginuo najveći broj novinara u godini dana – njih 66.

„Rat u Gazi i Libanu skrenuo je pažnju na masakr palestinskih (55), libanskih (6) i sirijskih (1) medijskih profesionalaca. Na tim područjima ubijeno je 60 odsto od ukupnog broja stradalih novinara u 2024. Od početka rata 7. oktobra 2023, broj ubijenih palestinskih novinara povećan je na najmanje 138, što to područje čini jednom od najopasnijih u historiji modernog novinarstva, iza Iraka, Filipina i Meksika”, navedeno je u izvještaju IFJ.

Ta organizacija je, kako navodi, oktobra 2023. zatražila od Organizacije Ujedninjenih nacija za očuvanje kulturne baštine (UNESCO) da zaštiti novinare, uspostavi trajni prekid vatre, otvori humanitarne koridore za civile i omogući novinarima Gaze da se evakuišu, a stranim reporterima da uđu u enklavu.

„Sve je to bilo uzalud”, navodi IFJ u izvještaju.

U drugim dijelovima regiona, notirana je smrt troje novinara u Iraku, od kojih su dvije bile žene, i jednog fotografa u Siriji.

Azijsko-pacifički region

U izvještaju se navodi da je brojka od dvadeset ubijenih novinara tokom 2024, znatno veća u poređenju sa 2023. i 2022. godinom, kada ih je stradalo 12, odnosno 16.

„Uz to, vojna hunta u Mjanmaru nastavlja lov na novinare, troje ih je ubijeno ove godine. U Indoneziji i Kazhastanu ubijen je po jedan novinar”, navodi IFJ u izvještaju.

Afrika

Na afričkom kontinentu u 2024. ubijeno je osam novinara, prethodne godine četvoro, a devetoro u 2023. U Sudanu ih je stradao najveći broj – petero.

„Dvoje somalijskih novinara i jedan iz Čada su također poginuli, što ukazuje na krhku i nasilnu političku situaciju u tim zemljama”, piše Međunarodna federacija novinara.

Amerika

Kako je ukazano u izvještaju, prije sukoba u Gazi, Latinska Amerika i posebno Meksiko, bili su najopasnija mjesta na svijetu za profesionalce iz oblasti medija.

„U 2024. notirana je smrt šest novinara, naspram trideset u 2022. i šest 6 u 2023. - uključujući pet Meksikanaca i jednog Kolumbijca. Prijetnje, zastrašivanja, otmice i ubistva novinara povezani sus a izvještavanjem o trgovini drogom, koja ugrožava Meksiko duže od dvije decenije”, ukazuje IFJ.

Evropa

Na evropskom kontinentu, rat u Ukrajini utjecao je na povećanje broja žrtava iz redova novinara.

„Četvero ih je ubijeno u 2024, u poređenju sa trinaest u 2022. i četvero u 2023. Uprkos tom sukobu, Evropa ostaje najsigurniji kontinent za novinare na svijetu”, piše u izvještaju.

Kada je riječ o pritvorenim medijskim profesionalcima, ta organizacija navodi da ih je od ukupno 520, najviše pritvoreno u Kini (135), uključujući Hong Kong.

„Kina ostaje najveći zatvor za medijske profesionalce, prednjači u odnosu na Izrael i Mjanmar”, navedeno je u tekstu.

Primjećeno je i da je azijsko-pacifičkom region pritvoreno njih 254, na širem području Evrope 142, Bliskom istoku 101, Africi 17 i Latinskoj Americi 6.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da „samo odlučnost” može okončati ruski rat u Ukrajini i donijeti trajni mir.

Nekoliko dana nakon razgovora s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom, Zelenski je rekao da je zajednički rad na okončanju rata glavni prioritet, te je izrazio zahvalnost Trumpu „za njegovu snažnu odlučnost da ovaj rat dovede do poštenog kraja”.

Ukrajinski lider je dalje rekao da je Trumpu rekao da se ruski predsjednik Vladimir Putin „boji samo njega, a možda i Kine”.

„Znamo da Amerika ima kapacitet da postigne izvanredne stvari - stvari koje drugi nisu mogli postići”, objavio je Zelenski na X. „Da bismo uspjeli okončati ovaj rat, potrebno nam je jedinstvo - jedinstvo Amerike, Evrope i svih u svijetu koji cijeni sigurnost – kao i jake pozicije i garancije za mir.”

Komentari Zelenskog dolaze usred pitanja o nivou američke podrške Ukrajini dok američko vodstvo prelazi iz administracije predsjednika Joea Bidena na novi Trumpov mandat sljedećeg mjeseca.

Sjedinjene Države pod Bidenom su predvodile napore da se organiziraju milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini, uključujući municiju i protuzračnu odbranu od ruskih napada.

Trump je nakon sastanka u nedjelju rekao da bi trebalo odmah doći do prekida vatre u Ukrajini i početka pregovora između Ukrajine i Rusije.

Neke informacije dolaze od AP-a, AFP-a i Reutersa.

Brojni ključni sastanci održani su u ponedjeljak u Jordanu, gdje su visoki američki predstavnici i diplomatski zvaničnici održali konsultacije sa svojim jordanskim kolegama nakon sličnih sastanaka dan ranije u Dohi, u Kataru.

I američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da se radi na dodatnim diplomatskim misijama.

"Viši zvaničnici ovog odjeljenja prolaze regionom dok razgovaramo, radeći sa kolegama na tome kako Sjedinjene Države mogu da pomognu u podršci sirijskom narodu dok odlučuje o sopstvenom putu za budućnost", rekao je Blinken publici u State Departmentu u ponedjeljak.

"Ovaj trenutak predstavlja historijsku priliku, ali nosi i značajne rizike", rekao je on. "Historija pokazuje koliko brzo trenuci koji obećavaju mogu prerasti u sukob i nasilje."

Kao dokaz da su SAD zabrinute, komandant Centralne komande SAD, koja nadgleda američke snage na Bliskom istoku, također je bio angažovan sa saveznicima u regionu.

General Michael "Erik" Kurilla sastao se u Amanu sa general-majorom Yousefom Al-Hunaitijem, predsjedavajućim združenog generalštaba Jordana. Američki CentCom je saopštio da je Kurilla obećao podršku SAD Jordanu ukoliko se situacija u Siriji pogorša.

I drugi zvaničnici SAD su u ponedjeljak također naglasili potrebu za mirnom i uređenom tranzicijom u Siriji.

"Želimo da budemo sigurni da su naši saveznici sigurni i bezbjedni", rekao je zamjenik ambasadora u Ujedinjenim nacijama Robert Wood novinarima u sedištu UN u New Yorku.

"Želimo da budemo sigurni da neće doći do humanitarne katastrofe", rekao je Wood. "Dakle, mi ćemo raditi u narednim danima i nedjeljama da pokušamo da osiguramo da se sve te stvari dogode."

Ali zvaničnici State Departmenta i Pentagona upozoravaju da postoji dovoljno razloga za zabrinutost da bi se nade u bolju budućnost sirijskog naroda mogle raspasti, a razlike da dovedu do novih talasa nasilja, pa čak i novih migracija iz Sirije.

Oni kažu da, iako reči i akcije sirijskih pobunjeničkih lidera, uključujući Abu Mohammeda al-Golanija iz Hayat Tahrir al-Shama, izgledaju obećavajuće. Obećanja za formiranje nove, inkluzivne vlade će biti testirana ako tenzije između rivalskih grupa nastave da tinjaju ili eskaliraju.

Zvaničnici State Departmenta rekli su da Hayat Tahrir al-Sham, grupa koju su SAD označile kao terorističku, a koja je nastala iz sirijske podružnice terorističke grupe Al Qaide prije nego što je prekinula veze sa njom, tek treba da pokaže da zaslužuje da joj se ukloni oznaka terorizma.

Isto tako, postoji zabrinutost zbog terorističke grupe Islamska država (ISIS), koja komanduje sa između 2.500 i 5.000 boraca širom Sirije i Iraka, a koja posljednjih mjeseci jača.

"ISIS će pokušati da iskoristi ovaj period da ponovo uspostavi svoje sposobnosti, da stvori utočišta", rekao je Blinken u ponedjeljak, koristeći akronim za terorističku grupu, također poznatu kao IS, ISIL ili DAEŠ. "Odlučni smo da to ne dozvolimo."

Saveznici SAD na terenu u Siriji, međutim, upozoravaju da je Islamska dražva već počela da pojačava svoje napade, nastojeći da iskoristi kolaps snaga sirijskog režima tokom prošle nedjelje.

"Zabrinuti smo", rekao je za Glas Amerike američki predstavnik za političko krilo Sirijskih demokratskih snaga (SDF), snaga koje SAD podržavaju i koje predvode Kurdi, ukazujući na porast broja napada širom sjeveroistočne Sirije.

"Oni gađaju naše unutrašnje bezbjednosne snage", rekla je predstavnica Sirijskog demokratskog saveta (SDC) Sinam Mohamad, ističući napore spavajućih ćelija ISIS-a na mjestima kao što su Raka, Deir el-Zur, pa čak i Hasaka, gdje se nalazi jedan od zatvora pod kontrolom SDF-a u kojima se nalaze hiljade boraca ISIS-a zarobljenih nakon pada samoproglašenog kalifata te terorističke grupe 2019.

Ona je također upozorila na pojačanu aktivnost i nove pokušaje bjekstva iz Al-Hola, kampa za raseljena lica u kojem se nalaze desetine hiljada supruga i drugih članova porodica pripadnika ISIS-a, među kojima su i mnoga djeca.

Mohammad hvali američke snage za pružanje podrške SDF-u, ali je kaže da postoje naznake dodatnih aktivnosti ISIS-a u oblastima koje su napustile snage sirijskog režima zajedno sa svojim ruskim i iranskim saveznicima.

Vojni zvaničnici SAD se nadaju da će serija vazdušnih udara, izvedenih u nedjelju na pet lokacija širom centralne Sirije, pomoći da se ublaži prijetnja.

Udari su "način da se svakako spriječi (ISIS) da iskoristi dinamiku unutar Sirije i trenutnu situaciju", rekla je portparolka Pentagona Sabrina Sing,h na brifingu za novinare u Pentagonu u ponedjeljak.

Ali zvaničnici SAD za borbu protiv terorizma već dugo upozoravaju da je Islamska država sposobna da demonstrira i strpljenje, i otpornost, i da je dobro svjesna vrsta pukotina koje još uvijek mogu poslužiti za zbacivanje tranzicione vlade u Siriji.

I možda nigdje te tenzije trenutno nisu tako opipljive kao na sjeveroistoku Sirije, gde su izbile borbe između kurdskih milicija i Sirijske nacionalne armije (SNA), koalicije milicija koje podržava Turska.

Turska je branila različite napore za napad na SDF, tvrdeći da te snage predvode borci Jedinica za zaštitu naroda (YPG) - formacije koja ogranak Kurdistanske radničke partije (PKK) sa sedištem u Siriji, koju i Ankara, i Washington smatraju za terorističku organizacija.

Sirijski demokratski savjet (SDC) i Sirijske demokratske snage (SDF) zauzvrat su optužile Sirijsku nacionalnu armiju za napad na civile u Manbiju i drugim obližnjim oblastima.

"Sjedinjene Države sada pokušavaju da zaustave ovo", rekla je Mohammad iz SDC-a za Glas Amerike.

"Postoje neki pregovori", rekla je ona. "Nadamo se da oni [SAD] mogu uspjeti u tome."

State Department je u ponedjeljak saopštio da je bio jasan u komunikaciji sa obje strane, ponavljajući upozorenja SDF-a da bi sukobi koji su u toku mogli da naškode sposobnosti snaga koje SAD podržavaju da obuzdaju Islamsku državu.

"Ne želimo da vidimo eskalaciju", rekao je portparol Matthew Miller o sukobima između kurdskih grupa i SNA. "Ne želimo da vidimo da neko iskoristi ovaj period nestabilnosti da pokuša i unaprijedi sopstvenu poziciju".

Nike Ching, Margaret Besheer i Carla Babb dale su doprinos pisanju ovog izvještaja.

Kada su naoružane pobunjeničke grupe koje podržava Hayat Tahrir al-Sham (HTS) ušle u Damask, Assad je napustio sirijsku prijestolnicu, a potom je iz Rusije stigla potvrda da su Assad i njegova porodica stigli u Moskvu.

Izvori iz vojske i eksperti koji su govorili za Turski servis Glasa Amerike ocijenili su da je najveći pobjednik ovakvog razvoja događaja Turska, a najveći gubitnici su Iran i Rusija. Međutim, dodaju da će biti odlučujuće kako dalje budu napredovali pregovori između HTS-a i Turske, posebno u vezi sa kurdskim pitanjem.

Analitičari objašnjavaju i zašto se situacija u Siriji ovako razvila baš u ovom trenutku - prema njihovom mišljenju, Assad je oslabio jer su oslabili Hezbollah, Iran i Rusija koji ga podržavaju. Rusija je u potpunosti fokusirana na Ukrajinu, a Izrael je oslabio Iran i Hezbollah. HTS, koji se dugo pripremao, smatrao je da je ovo pravi trenutak za napad.

Odgovarajući na pitanja Turskog servisa Glasa Amerike o razvoju događaja, general Dominique Trinquand, bivši šef francuske misije NATO-a i bivši savetnik za odbranu predsjednika Emmanuela Macrona, među onima je koji smatraju da je Assadovo svrgavanje „potpuno preraspodijelilo karte” u regionu.

„Najveći pobjednik s krajem Assadovog režima je prvenstveno sirijski narod. I naravno, Turska odmah potom. Jer Turska je u pobjedničkoj poziciji kao zemlja koja stoji iza HTS-a i može da kontroliše ono što se dešava u Siriji. Najveći gubitnici su Rusija i Iran, koji podržavaju ovaj režim. Rusija je došla do kraja svojih kapaciteta. Nagovijestila je da je spremna na pregovore oko Ukrajine, to ukazuje da je u teškoj situaciji”, rekao je on.

Isto mišljenje iznosi i potpredsjednik francuskog Međunarodnog instituta za strateške studije (IRIS) i stručnjak za Bliski istok i Tursku Didier Billion.

„Historija još nije napisana, ali Turska je na strani pobjednika”, rekao je on.

S druge strane, stručnjaci podvlače da je Assad preduzeo korake koji razočaravaju čak i one koji ga podržavaju i da nije preduzeo mere da ekonomski oživi zemlju.

General Trinquand naglašava da je Izrael i kratkoročni pobjednik zato što „Iran više ne može da podržava Hezbollah preko Sirije”.

„Kažem u kratkom roku, jer je neophodno vidjeti razvoj događaja i kakvu će politiku nova sirijska vlada voditi prema Izraelu”, ističe on.

Billion je ističe da je Assad na sebe navukao veliki gnjev, jer je „odbacio zahtjeve režima UAE i Saudijske Arabije da spriječi trgovinu drogom”.

„Nije prihvatio ponudu Turske za sastanak. Ostavio je Hezbollah da se sam nosi sa nedavnim sukobima. Dakle, nikoga nije ostavio oko sebe”, objašnjava on.

Zašto je Turska najveći pobjednik?

Kada je riječ o pitanju zašto je Turska na pobjedničkoj strani, general Trinquand je objasnio da su „pobunjenici u Idlibu pod uticajem Turske, a Rusija i Turska su se dogovorile da ih razoružaju tokom procesa iz Astane”.

„U interesu Turske je da Assad padne. Ali sada je veoma važno šta će Turska uraditi sa ovom pobjedom. Jer kurdsko pitanje dolazi na red. I ovaj problem se nije mogao riješiti. Mislim da će nezavisna Sirija, vlada HTS-a i Turska pregovarati o smanjenju kapaciteta kurdske milicije u Siriji, Jedinice narodne odbrane (YPG), da stvara probleme Turskoj”, rekao je on.

Profesor Bislion ističe da je Turska u stalnom kontaktu sa HTS-om i Golanijem preko vojnih snaga koje podržava u Idlibu. Ali, kako objašnjava, snage pod turskim utjecajem nisu se borile u istom regionu kao HTS, i Turska je praktično „dozvolila operaciju HTS-a, ali da o njoj nije odlučivala”.

Billion dodaje da je još jedna važna tačka za Tursku da obezbijedi povratak imigranata u „što većem broju”. Smatra da snage HTS treba da budu veoma oprezne i da „slijede umjereniju liniju koja uključuje sve”, i da treba da ih finansijski podrže Saudijska Arabija i UAE.

Procjenjuje da će biti potrebno najmanje 10 godina da se Sirija vrati u normalu.

Kakve su reakcije iz Evrope i zemalja Zaliva

Evropska unija je preko svoje visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kallas izrazila „zadovoljstvo zbog pada Assada” i navela da „za sada pažljivo prate događaje”.

Ocjenjujući razvoj događaja iz evropske perspektive, general Trinquand navodi da se Islamska država koja je prijetila Evropi - raspala, i da ostaje da se vidi kakve će korake preduzeti nove snage.

Trinquand tvrdi da su HTS-ove „prve poruke hrišćanskoj manjini i pozivi da se sve grupe u Siriji uključe u tranzicioni period dobar početak”. Podvlačeći da su ove poruke pozitivno primljene u zapadnim centrima, on zaključuje da će Francuska i Evropa pomno pratiti prelazni period.

Billion, s druge strane, ističe da niko ne zna „u šta će se Sirija zaista razviti” i da Evropa za sada može „davati oprezne izjave koje se raduju odlasku Assada”.

Pored Turske, Irana i Rusije, također je važno pitanje kakav će stav u ovom procesu zauzeti zemlje Zaliva, posebno Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su važni akteri u regionu.

Francuski stručnjak ističe da bi zalivske zemlje mogle imati važnu ulogu u novoj eri u Siriji. Billion kaže da se za vraćanje stabilnosti u zemlji mora pružiti finansijska pomoć siromašnom sirijskom narodu, a da su dva važna aktera u regionu koja to mogu učiniti Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.