Linkovi

Najvažnije

Biden traži strožije zakone o oružju: Koliko još pokolja smo spremni da prihvatimo?

Joe Biden

„Dosta, dosta”, uzviknuo je više puta predsjednik SAD Joe Biden, tokom strastvenog obraćanja naciji, moleći Kongres da preduzme mjere protiv oružanog nasilja, poslije masovnih ubistava - za koje je rekao da su škole i druga svakodnevna mjesta pretvorile u „polja smrti”.

„Dosta, dosta”, uzviknuo je više puta predsjednik SAD Joe Biden, tokom strastvenog obraćanja naciji, moleći Kongres da preduzme mjere protiv oružanog nasilja, poslije masovnih ubistava - za koje je rekao da su škole i druga svakodnevna mjesta pretvorile u „polja smrti”.

Ako zakonodavci ne budu reagovali, upozorio je Biden, birači bi trebalo da svoj bijes pretvore u centralno pitanje na novembarskim izborima, koji se održavaju na polovini Bidenovog mandata.

U obraćanju iz Bijele kuće, Biden je priznao da nailazi na ogroman politički otpor dok pokušava da poveća pritisak na Kongres da usvoji strožija ograničenja u vezi sa oružjem, s obzirom da su slični napori bili neuspješni poslije prethodnih napada.

Biden je ponovo zatražio da se obnovi zabrana na prodaju poluautomatskog i automatskog oružja i šaržera velikih kapaciteta - i rekao je da, ako Kongres neće da prihvati sve njegove prijedloge, mora bar da pronađe kompromis, kao što je sprječavanje onih koji imaju problema sa mentalnim zdravljem da dođu u posjed oružja ili podizanje starosne granice za kupovinu poluatomatskoh i automatskog oružja sa 18 na 21 godinu.

„Koliko smo još pokolja spremni da prihvatimo”, pitao je Biden poslije prošlonedjeljnog masakra koji je počinio 18-godišnjak, koji je ubio 19 učenika i dva nastavnika u osnovnoj školi u Uvaldeu u Texasu, i još jednog napada u srijedu u Tulsi, u Oklahomi, gdje je napadač pucao i ubio četiri osobe i sebe u medicinskoj ordinaciji.

Ameriku je proteklih sedmica potresao niz masovnih pucnjava - u prodavnici u Buffalu, u državi New York, osnovnoj školi u Texasu i kliničkom centru u Oklahomi, prenosi agencija Reuters.

„Ovog puta moramo da odvojimo vreme i nešto preduzmemo”, rekao je Biden, prozivajući Senat, u kojem je neophodno 10 glasova republikanaca da bi se usvojio zakonski preijdlog.

„Znam koliko je to teško, ali nikad neću odustati. A ukoliko Kongres ne bude reagovao, vjerujem da ovog puta većina Amerikanaca takođe neće odustati”, dodao je Biden.

See all News Updates of the Day

Brittney Griner predata američkim vlastima u razmjeni zatvorenika sa Rusijom

Brittney Griner

Američka košarkašica Brittney Griner oslobođena je iz zatvora u Rusiji zahvaljujući razmjeni zatvorenika sa Rusijom i predata je američkim vlastima, saopštio je predsjednik SAD Joe Biden u četvrtak.

"Upravo sam razgovarao sa Brittney Griner. Na sigurnom je. U avionu. Ona je na putu kući", napisao je Biden na Twitteru, što je i ponovio na početku obraćanja iz Bijele kuće.

Predsjednik Biden je napomenuo da američki zvaničnici nastavljaju da pokušavaju da osiguraju oslobađanje još jednog američkog državljanina koji se nalazi u ruskom zatvoru, bivšeg marinca Paula Whelana.

"Nažalost i iz potpuno nelegitimnih razloga, Rusija tretira Paulov slučaj drugačije od Brittney. Iako još nismo uspjeli da osiguramo Paulovo oslobađanje, ne odustajemo. Nikad nećemo odustati", rekao je Biden.

Whelan služi 16-godišnju zatvorsku kaznu u ruskoj oblasti Mordoviji, osuđen za špijunađu, što poriče. On je uhapšen 2018, a osuđen dvije godine kasnije.

Biden i potpredsjednica Kamala Harris razgovarali su telefonom sa zvijezdom američke WNBA lige iz ovalne kancelarije, rekao je jedan zvaničnik Bijele kuće, a u razgovoru je učestvovala i Cherelle Griner, supruga Brittney Griner.

Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da je razmijenilo Griner za ruskog državljanina Viktora Buta, bivšeg trgovca oružjem i da se razmjena odigrala na aerodromu u Abu Dabiju.

Tridesetdvogodišnja Griner, košarkašica WNBA ligaša Phoenix Mercury uhapšena je 17. februara, sedam dana prije početka ruske invazije na Ukrajinu , što je značajno zakomplikovalo situaciju, usljed znatnog pogoršanja odnosa Washingtona i Moskve.

Dvostruka olimpijska šampionka uhapšena je na aerodromu u Moskvi kada su u njenom prtljagu pronađene patrone za vejpovanje, koje su sadržale ulje marihuane, koje je zabranjeno zakonom u Rusiji.

Osuđena je na devet godina zatvora 4. augusta, pošto se izjasnila da je kriva, jer je pogrešila, ali da nije imala namjeru da prekrši zakon. Prošlog mjeseca je prebačena u kaznenu koloniju u Mordoviji da bi odslužila kaznu.

Viktor But, koji ima 55 godina, postao je jedan od najtraženijih ljudi svijeta tokom karijere kao međunarodni trgovac oružjem, i stekao nadimak "Trgovac smrti".

Ozloglašen je po tome što je bio spreman da prodaje oružje svakom, bez izuzetka, od paravojnih foprmacija u Sijera Leoneu, preko pripadnika brutalnog režima Charlesa Taylora u Liberiji do talibana.

Njegov život poslužio je kao inspiracija za holivudsko ostvarenje iz 2005. "Gospodar rata" (Lord of War), sa dobitnikom Oscara Nicolasom Cageom u glavnoj ulozi.

Buta su američke vlasti uhapsile 2008. godine na Tajlandu, a 2012. je osuđen na 25 godina zatvora. Rusija je tvrdila da je nevin i pokušavala da osugura njegovo oslobađanje.

Pregled dešavanja na Capitol Hillu 2022.

Pregled dešavanja na Capitol Hillu 2022.
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:29 0:00

Od finansiranja klimatskih i socijalnih programa do zaštitite prava na istospolne brakove, i istrage protiv bivšeg predsjednika Trumpa, demokratski zakonodavci su se bavili sa mnogo pitanja, u godini u kojoj su imali većinu u Kongresu, što više nije slučaj.

Zelenskyy i ‘duh Ukrajine’ osoba godine magazina Time

The AP Interview Russia Ukraine War Zelenskyy

Magazin Time proglasio je u srijedu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog svojom osobom godine, dodijelivši mu priznanje "zbog dokaza da hrabrost može biti zarazna kao i strah".

Glavni urednik Edward Felsenthal rekao je da je izbor Zelenskog — uz “duh Ukrajine” — bio “najjasniji u sjećanju”.

“Bez obzira ispunjava li bitka za Ukrajinu nadom ili strahom, svijet je 2022. marširao u stilu Volodimira Zelenskog”, rekao je.

Komičar koji je postao političar koji je 2019. izabran da vodi Ukrajinu, Zelenskyy je neprestano radio od ruske invazije 24. februara kako bi potaknuo otpor svoje zemlje i pridobio međunarodnu potporu Ukrajini.

Felsenthal je rekao da je odluka Zelenskog kad je rat počeo "da ne bježi iz Kijeva, nego da ostane i skupi podršku bila sudbonosna".

“Za dokazivanje da hrabrost može biti zarazna kao i strah, za poticanje ljudi i naroda da se okupe u odbrani slobode, za podsjećanje svijeta na krhkost demokratije — i mira — Volodymyr Zelensky i duh Ukrajine su TIME-ova osoba za 2022. godine”, dodao je.

Magazin je također istaknuo ljude za koje se kaže da utjelovljuju duh Ukrajine. Među njima su inženjer Oleg Kutkov, koji je pomogao da Ukrajina ostane povezana; Olga Rudenko, urednica Kyiv Independenta; i britanski borbeni kirurg David Nott.

Timeov godišnji izbor izazivao je raspravu, a ponekad i kontroverzu otkako je započeo 1927. Osoba godine 2021. bio je Elon Musk, tehnološki, telekomunikacijski i svemirski magnat koji je nedavno kupio Twitter. Godine 2020. titula je pripala predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu - u to vrijeme izabranom predsjedniku - i potpredsjednici Kamali Harris.

Demokratski senator Vornok pobjednik drugog kruga izbora u Džordžiji

Demokratski senator Rafael Vornok (Foto: AP/Brynn Anderson)

Demokratski senator Rafael Vornok pobijedio je u utorak republikanskog protivkandidata i bivšeg fudbalera Heršela Volkera u drugom krugu izbora u Džordžiji, čime su demokrate proširile većinu u Senatu, pokazuju projekcije agencije AP i vodećih američkih televizijskih mreža.

Poslije Vornokove pobjede, demokrate će imati većinu od 51. mjesta u Senatu koji broji 100 članova, nakon što su prethodno obje stranke imale po 50 mjesta. To će demokratama donekle olakšati da potvrđuju Bajdenove kandidate za sudije i položaje u administraciji. Međutim, za usvajanje većine zakona i dalje je potrebna podrška republikanaca.

Vornokova pobjeda učvrstila je status Džordžije kao jedne od ključnih država na predsjedničkim izborima 2024. godine. Demokrate su protekle dvije godine pobijedile u tri trke za Senat u toj američkoj državi, u kojoj je nekada Republikanska stranka imala najveću popularnost, ali u kojoj je predsjednik Džo Bajden pobijedio 2020. godine.

Volkerov poraz predstavlja neuspjeh za bivšeg predsjednika Donalda Tuampa koji se ponovo kandidovao za republikansku predsjedničku nominaciju. Tramp je na proteklim kongresnim izborima podržao Volkera i desetine drugih istaknutih republikanskih kandidata, ali je imao pomiješane rezultate u tijesnim trkama.

Volkerovu kampanju opterećivao je niz optužbi, uključujući i tvrdnje bivših djevojaka - koje je negirao - da ih je ohrabrivao na abortus, iako je javno tražio da se prekid trudnoće proglasi nelegalnim.

Drugi krug izbora u Džoržiji, održan nakon što ni jedan kandidat nije osvojio 50 odsto glasova tokom prvog kruga 8. novembra, najskuplja je izborna trka ovogodišnjeg izbornog ciklusa u koju je utrošeno više od 400 miliona dolara. Prema finansijskim podacima, Vornok je imao jasnu prednost kada je riječ o novcu izdvojenom za kampanju.

Ovo je druga Vornokova pobjeda u drugom krugu izbora za dvije godine - mjesto senatora prvi put je osvojio u januaru 2021. godine.

Vornok je sveštenik u istorijskoj crkvi u Atlanti u kojoj je nekad propovjedao čuveni američki borac za ljudska prava Martin Luter King. I Vornok i Volker su Afroamerikanci.

Volker je optužio Vornoka da podržava politiku koja je dovela do rasta inflacije, a tokom kampanje je izražavao protivljenje učešću transrodnih osoba u ženskim sportovima.

Republikanci su na izborima za Kongres osvojili tijesnu većinu u Predstavničkom domu, ali se nisu ostvarila neka predviđanja o "crvenom talasu" odnosno ubjedljivim pobjedama republikanskih kandidata. Republikanska stranka takođe nije osvojila većinu u Senatu.

Biden spreman da razgovara sa Putinom, ali ne sada. I Putin je voljan da pregovora, ali po zahtjevima Moskve

Kombinovana fotografija ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Joea Bidena.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je "otvoren za pregovore" o Ukrajini, ali Zapad mora da prihvati zahtjeve Moskve, saopšteno je iz Kremlja dan pošto je američki predsjednik Joe Biden izjavio da je spreman da razgovara sa Putinom o okončanju rata.

Rusija je saopštila da zapadni zahtjevi da se potpuno povuče iz Ukrajine kao preduslov za bilo koje buduće razgovore u suštini isključuju mogućnost takvih pregovora.

Portparol Kremlja Dmitri Peskov je naglasio da je ruski predsjednik otvoren za pregovore ali da je zapadni zahtjev da Moskva prvo povuče vojnike iz Ukrajine - neprihvatljiv.

Poslije nekoliko sati privatnih razgovora sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o Ukrajini i drugim temama, američki predsjednik Biden je izjavio da je spreman da razgovara sa Putinom, ali samo uz konsultacije sa saveznicima iz NATO.

Dodao je da je spreman da razgovara "ako Putin pokaže da je zainteresovan da se nađe način da se okonča rat", dodajući da ruski lider "to još nije pokazao".

Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby u petak je pojasnio da Biden ne namjerava da sada razgovara sa Putinom zato što još ne postoje uslovi za to.

"Jednostavno nismo sada u situaciji gdje razgovori izgledaju kao koristan pristup", rekao je Kirby.

Putin je u petak ujutru telefonom razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Kako je saopšteno iz Scholzovog kabineta, kancelar je Putinu jasno prenio da je "što prije potrebno pronaći diplomatsko rješenje, što uključuje povlačenje ruskih vojnika".

U saopštenju izdatom iz Kremlja poslije razgovora sa Scholzom, Putin je ponovo okrivio Zapad da podstiče Ukrajinu da produžava rat snabdijevajući je oružjem. Putin je izjavio da su nedavni napadi na ukrajinsku infrastrukturu bili "neminovni" nakon što je Ukrajina navodno bombardovala ključni most na krimskom poluostrvu i energetska postrojenja.

Američki predsjednik Biden nije direktno razgovarao sa Putinom od ruske invazije na Ukrajinu 24. februara. U martu, Biden je ruskog predsjednika opisao kao "kasapina", koji "ne može ostati na vlasti".

"Postoji jedan način da se ovaj rat završi - da se Putin povuče iz Ukrajine", rekao je Biden u četvrtak. "Bolesno je to što radi. Ako traži način da okonča rat, ništa nije učinio."

Predsjednik SAD DJoe Biden i predsjednik Francuske Emmanuel Macron hodaju pored vozila tokom sastanka u Washingtonu, 30. novembra 2022.
Predsjednik SAD DJoe Biden i predsjednik Francuske Emmanuel Macron hodaju pored vozila tokom sastanka u Washingtonu, 30. novembra 2022.

Macron je rekao da je uvjeren da će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu uz veću vojnu i humanitarnu pomoć.

"Riječ je o našim vrijednostima", rekao je francuski lider. "Veoma je važno da SAD podržavaju Ukrajinu."

Biden je rekao da SAD "nikada neće tražiti od Ukrajine da pravi kompromis" da okonča rat bez saglasnosti vlade u Kijevu.

Ranije, prije njihovih privatnih razgovora, Biden je, pozdravljajući Macrona u prvoj državnoj posjeti jednog stranog lidera otkad je preuzeo položaj, rekao: "Francuska i Sjedinjene Države se suočavaju sa ambicijom Vladimira Putina".

"Savez između naše dvije nacije ostaje od suštinskog značaja za našu odbranu", rekao je Biden. "SAD nisu mogle da traže boljeg partnera od Francuske".

On je opisao Francusku kao najstarijeg saveznika i nepokolebljivog partnera u cilju slobode.

Macron je, govoreći tokom sunčanog, ali prohladnog jutra u Washingtonu, rekao: "Dok se rat vraća na evropsko tlo sa ruskom agresijom protiv Ukrajine i u svjetlu višestrukih kriza sa kojima se suočavaju naše nacije i društva, moramo još jednom jednom da postanemo braća po oružju".

Rekao je da Washington i Pariz "dijele istu vjeru u slobodu i demokratske vrijednosti".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG