Najnovije
Biden optužio Rusiju da se već miješa u izbore 2022.

Rusija se već miješa u američke izbore na sredini predsjedničkog mandata, koji se održavaju naredne godine, rekao je u utorak predsjednik Joe Biden u govoru u Kancelariji direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI).
Pozivajući se na tajni brifing koji je za njega pripremila obavještajna zajednica, Biden je rekao: "Pogledajte šta Rusija već radi oko izbora i dezinformacija 2022."
Takve akcije Moskve predstavljaju "čisto kršenje našeg suvereniteta", rekao je predsjednik, ne obrazlažući detaljno, u opasci pred oko 120 predstavnika američke obavještajne zajednice koji su se okupili u severnoj Virginiji u sjedištu ODNI.
Bidenovo javno pozivanje na nešto što je sadržano u tajnom predsjedničkom dnevnom izvještaju sigurno će izazvati neka podrozrenja.
"On je predsjednik. Može da deklasifikuje sve što poželi kad god poželi", rekla je Emily Harding, zamjenica direktora i viša saradnica u međunarodnom programu bezbjednosti u Centru za strateške i međunarodne studije.
"I nisam sigurna da će to što Rusija gleda na dezinformacije za izbore 2022. biti šok za bilo koga. Mislim da je to zaista dobar podsjetnik da Rusija nastavlja to da radi i da ih još ništa nije odvratilo", rekla je.
Predsjednik je takođe imao zloslutna predviđanja o eskalaciji cyber napada na Sjedinjene Države za koje je njegova administracija krivila državne hakere u Kini i one koji nekažnjeno posluju u Rusiji.
Biden je rekao da vjeruje da je sve veća vjerovatnoća da bi Sjedinjene Države mogle "da završe u pravom oružanom ratu sa velikim silama", kao posljedici cyber napada.
Takve cyber sposobnosti američkih protivnika "eksponencijalno rastu", rekao je predsjednik.
Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je Bidenu, čini se, puno puta na pameti dok je govorio pred ljudima iz obavještane zajednice.
Putin ima "nuklearno oružje, naftne bušotine i ništa drugo", rekao je Biden, dodajući da ruski lider zna da je ekonomski u stvarnim problemima, "što ga čini još opasnijim".
Biden je takođe pohvalio američku obavještajnu zajednicu zbog superiornosti nad kolegama u Moskvi.
Putin "zna da ste bolji od njegovog tima. I to mu pakleno smeta", rekao je Biden.
"Vidim da se točkovi u Moskvi okreću kako bi odgovorili na to", rekla je Harding za Glas Amerike.
Bajden je i Rusiju i Kinu nazvao "možda smrtnim konkurentima dalje na putu".
U svojoj izjavi, američki predsjednik je rekao da je kineski predsjednik Xi Jinping "smrtno ozbiljan u pogledu toga da postanu najmoćnija vojne sile na svetu, kao i najveća i najistaknutija ekonomija na svijetu" do sredine 2040-ih.
Biden je iznio nekoliko tajnih referenci po pitanju hipersoničnog oružja protivnika. Ali jednom se zaustavio usred rečenice nakon što je rekao "ne znam, vjerovatno imamo neke ljude koji nisu potpuno čisti" u sobi. U stvari, bila je prisutna grupa izvještača iz Bijele kuće, a televizijska kamera je snimala govor za medije.
Predsjednik je takođe apelovao na svoj obavještajni tim, koji se sastoji od elemenata iz 17 različitih agencija, "da mi to odmah kaže direktno. Ne tražim da mi uvijate... a kada niste sigurni, recite da niste sigurni".
Biden je rekao "ne mogu da donosim odluke koje treba da donosim, ukoliko ne dobijam najbolje neokrnjene, nepristrasne sudove koje mi možete dati. Ne želim čuti lijepe stvari. Tražim da čujem ono što mislite da je istina".
Te riječi su "velika stvar. To je stvar koju je vjerovatno najviše trebalo da kaže" ovoj određenoj publici, rekla je Harding.
Biden je naglasio da obavještajne agencije ne bi trebalo da budu pod uticajem toga koja politička stranka ima vlast u Kongresu ili u Bijeloj kući. Rekao je da je "toliko vitalno da ste i da budete potpuno oslobođeni bilo kakvog političkog pritiska ili partijskog uticaja".
Biden je obećao da dok je predsjednik neće pokušati da "utiče ili promijeni vaše procjene o tome šta mislite da je situacija sa kojom se suočavamo. Nikada neću politizovati posao koji obavljate. Imate moju riječ u vezi sa tim. To je previše važno za našu zemlju".
Pojavljivanje 46. američkog predsjednika trebalo je djelimično da demonstrira drugačiji odnos sa obavještajnom zajednicom od onog koji je imao njegov prethodnik Donald Trump.
"Mislim da svi možete da uočite svojstven kontrast", rekla je novinarima prethodnog dana sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.
Trumpov stav prema obavještajnoj zajednici javno se pogoršao nakon što je pristao na Putinovo poricanje zaključka američke vlade da se Kremlj miješao u predsjedničke izbore 2016. godine. Trump, republikanac, na tim izborima je tesno pobijedio izazivača, kandidatkinju Demokratske stranke Hillary Clinton.
See all News Updates of the Day
Na protestima u Sarajevu zatražene sankcije za stradanje u poplavama, Tužilaštvo tvrdi da nastavlja istragu

Grupa studenata i građana okupila se u ponedjeljak, 10. februara na protestima u Sarajevu, zahtijevajući podizanje optužnica protiv odgovornih za stradanja u poplavama, koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu početkom oktobra prošle godine.
U poplavama i klizištima koji su pogodili Hercegovinu i centralni dio BiH, 4. oktobra prošle godine, poginulo je 27 osoba. Ukupna šteta u Donjoj Jablanici, Konjicu, Kreševu, Fojnici i Kiseljaku, mjestima koja su bila zahvaćena poplavama, iznosi 270 miliona konvertibilnih maraka.
Noseći transparente sa ispisanim porukama "Ko je kriv?", "Zašto nema hapšenja?" i "Životi nisu statistika", okupljeni na protestima ispred Parlamenta BiH pročitali su imena žrtava poplava, tražeći "pravdu za njih".
"Ubio ih je nemar. Prošla su četiri mjeseca, a niko nije odgovarao za njihovu smrt. Ovaj sistem ubija i onda se pitamo zašto mladi odlaze iz zemlje", poručila je jedna od okupljenih studentica, obraćajući se na protestima.
Jedan od zahtjeva je i sankcionisanje odgovornih za rad kamenoloma u Donjoj Jablanici, koji je obuhvaćen tužilačkom istragom zbog sumnje da je mogao pokrenuti klizište.
Očekuju, također, procesuiranje nadležnih koji nisu djelovali preventivno kako bi spriječili pogibiju, kao i reviziju dozvola za rad svih kamenoloma u BiH.
Na protestima je zatraženo i javno objavljivanje trošenja novca, kako iz budžeta Federacije BiH, tako i donacija pristiglih za sva poplavljena područja.
Četiri mjeseca nakon poplava poznato je samo da su većinu stradalih ugušili zemljani nanosi, što je u svom saopštenju potvrdilo i Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Naveli su kako su u toku istražne radnje čiji je cilj utvrđivanje postojanja osnova sumnje o počinjenju krivičnog djela, te da se rad na ovom predmetu kontinuirano obavlja.
"Da li će doći do podizanja optužnice ovisit će o rezultatima provjera, nalazima vještaka i dokazima, koji će se prikupiti i koji će predstavljati osnovanu sumnju za počinjenje kaznenog djela", saopštilo je Tužilaštvo 10. februara.
Nadležni u Vladi Federacije BiH tvrdili su da je obrušavanje kamenoloma mogući uzrok velikog broja žrtava u Donjoj Jablanici.
Kamenolom od koga se nakon tragedije ograđuju svi nivoi vlasti, počeo je s radom 2002. godine, a dokumenti, u koje je RSE imao na uvid, pokazuju da je, po svemu sudeći, do 2008. godine imao dozvolu vlasti entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.
Također, nalazi se na državnom zemljištu kojim raspolaže poduzeće u većinskom vlasništvu kantonalne vlade, dok su njegov rad općinske vlasti 2006. okvalificirale kao "javni interes općine".
Nedavno je donacijama obnovljena oštećena željeznička pruga, dok se čeka na početak obnove stambenih objekata u Jablanici.
Trumpov zvaničnik naredio agenciji za zaštitu potrošača da obustavi rad

Trumpova administracija naložila je Birou za finansijsku zaštitu potrošača da prekine gotovo sav svoj rad, efektivno zatvorivši agenciju koja je stvorena da zaštiti potrošače nakon finansijske krize 2008. i skandala sa drugorazrednim hipotekarnim kreditima.
Russell Vought, novopostavljeni direktor Ureda za upravljanje i budžet, uputio je CFPB-u, u e-poruci u subotu uveče koju je potvrdio Associated Press, da prekine rad na predloženim pravilima, da suspenduje datume stupanja na snagu svih pravila koja su finalizirana, ali još nisu na snazi, te da zaustavi istražni rad i ne započinju nikakve nove istrage.
Agencija je bila na meti konzervativaca otkako je predsjednik Barack Obama insistirao da se ona uključi u zakon o finansijskoj reformi iz 2010. koji je uslijedio nakon finansijske krize 2007-2008.
E-mail je također naložio birou da "prestane sa svim aktivnostima nadzora i ispitivanja".
Pošto je CFPB tvorevina Kongresa, bio bi potreban poseban akt Kongresa da bi se on formalno eliminisao. No, šef agencije ima diskreciono pravo u vezi s tim koje radnje izvršenja treba poduzeti, ako ih ima.
Ipak, Elon Musk je u petak na društvenoj mreži X komentirao “CFPB RIP”. A početna stranica CFPB-a na Internetu je u nedjelju bila neaktivna, zamijenjena porukom “stranica nije pronađena”.
Također kasno u subotu, Vought je u objavi na društvenim mrežama rekao da CFPB neće povući svoju sljedeću rundu finansiranja iz Federalnih rezervi, dodajući da su njegove trenutne rezerve od 711,6 miliona dolara “pretjerane.” Kongres je naredio da biro finansira Fed kako bi ga izolirao od političkih pritisaka.
"Ovaj otvor, koji je dugo doprinosio neodgovornosti CFPB-a, sada se isključuje", rekao je Vought na X.
CFPB kaže da je od svog osnivanja dobio gotovo 20 milijardi dolara finansijske pomoći za američke potrošače u obliku otkazanih dugova, kompenzacija i smanjenih zajmova. Prošlog mjeseca, biro je tužio Capital One jer je navodno obmanjivao potrošače o svojim ponudama za štedne račune s visokim kamatama - i kao rezultat toga "prevario" klijente za više od 2 milijarde dolara izgubljenih kamata.
Dennis Kelleher, predsjednik zagovaračke grupe Better Markets, rekao je, „zato najveće banke Wall Streeta i Trumpovi milijarderi saveznici mrze biro: on je efikasan policajac u finansijskom preokretu i stao je rame uz rame sa stotinama miliona Amerikanaca – republikanaca i demokrata – koji se bore protiv finansijskih predatora.”
Potez administracije protiv CFPB-a također naglašava tenzije između Trumpovih populističkih obećanja o smanjenju troškova za porodice radničke klase i njegovog obećanja da će smanjiti vladinu regulativu.
Tokom kampanje, Trump je rekao da će ograničiti kamatne stope na kreditne kartice na 10%, nakon što su one porasle na rekordne nivoe iznad 20%, u prosjeku, pošto su Federalne rezerve podigle kamatne stope 2022. i 2023. CFPB je započeo rad na tome kako će se taj prijedlog implementirati.
Biro i dalje može primati žalbe, ali ne može provoditi nove ili postojeće istrage, kaže osoba upoznata s agencijom koja je insistirala na anonimnosti kako bi razgovarala o poslovanju CFPB-a. Memorandum se također tumači kao blokiranje komunikacije s kompanijama koje reguliše, zagovornicima potrošača ili drugim vanjskim grupama.
Muskov tim bi također imao pristup žalbama, istragama i podacima regulatornog nadzora. Pristup otvara neugodna pitanja ako Muskova kompanija X pokrene sistem plaćanja jer CFPB ima podatke o konkurentima kao što je Cash App, rekla je osoba.
Voughtov e-mail slijedi sličnu direktivu ministra financija Scotta Bessenta od 3. februara i najnoviji je potez Trumpove administracije da brzo smanji rad federalnih agencija koji su smatrali pretjeranim.
Obama je predvodio stvaranje biroa nakon stambenog balona 2007-2008 i finansijske krize, koja je dijelom uzrokovana lažnim hipotekarnim kreditima. Bila je to zamisao demokratske senatorke iz Massachusettsa Elizabeth Warren i privukla je tužbe velikih banaka i trgovinskih udruženja finansijske industrije.
„Vought daje velikim bankama i džinovskim korporacijama zeleno svjetlo za prevare porodica“, rekao je Warren.
Prošle sedmice, Warren je pozvao Trumpa da radi s Biroom kako bi zaštitio Amerikance od debankinga, prakse banaka da zatvaraju račune klijenata jer vjeruju da predstavljaju finansijske, pravne ili reputacijske rizike za banke.
Voughtov e-mail kaže da ga je predsjednik Donald Trump u petak postavio za vršioca dužnosti direktora CFPB-a. Trump je 1. februara smijenio prethodnog direktora biroa Rohita Chopra. Vought je bio arhitekta Projekta 2025, nacrta politike za Trumpovu Bijelu kuću koju je Trump pokušao odbaciti tokom prošlogodišnje kampanje.
Pod Chopra, CFPB je odobrio pravila za ograničavanje naknada za prekoračenje od strane banaka, ograničavanje neželjenih naknada i predložio je ograničenja za brokere podataka koji prodaju lične podatke kao što su brojevi socijalnog osiguranja.
Bijela kuća brani napore da zatvori agenciju za stranu pomoć

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Michael Waltz branio je u nedjelju plan predsjednika Donalda Trumpa da zatvori glavnu agenciju za vanjsku pomoć u zemlji, tvrdeći da ona "prečesto" nije usklađena sa strateškim interesima SAD-a i rasipa novac.
Waltz je za NBC-jev “Meet the Press” rekao da programi Američke agencije za međunarodni razvoj, često hrana i humanitarna pomoć širom svijeta, “nisu u skladu sa strateškim interesima SAD-a kao što je odbijanje Kine. Oni rade razne druge stvari koje, iskreno, nisu u skladu sa strateškim interesima ili vizijom predsjednika.”
Štaviše, rekao je: „Često, prečesto, samo centi od dolara zapravo stižu ljudima kojima je potrebna, između velikih izvođača, podizvođača, lokalnih izvođača, dolari se ne koriste... mudro. Moramo to dobro pogledati. Moramo brzo krenuti, a to je upravo ono što se radi.”
Trump je prošle sedmice naredio zatvaranje agencije od 10.000 radnika, a očekuje se da će ih manje od 300 na kraju biti zadržano jer se programi agencije ili prebacuju pod kontrolu State Departmenta ili ukidaju.
Savezni sudija u Washingtonu u petak je naredio privremenu obustavu planova da se hiljade zaposlenih u USAID-u povuku sa posla.
Istog dana, radnici su slovo po slovo izbacili ime agencije sa ulaza njenog sjedišta u Washingtonu.
Demokrate u Kongresu kritikovali su promjene u vezi sa USAID-om, a neki su se u znak protesta obavezali da će odugovlačiti kandidate Trumpovog kabineta i iskoristiti glasove za novi zakon o vladinoj potrošnji.
Napor da se ugasi USAID bio je najvidljiviji rezultat Trumpovog slanja milijardera Elona Muska i njegovih pomoćnika da preispitaju programe i legitimnost potrošnje u desetinama federalnih vladinih agencija.
Trump je praktično svim vladinim radnicima, njih 2,3 miliona civilnih radnika, ponudio priliku da daju otkaz i nastave da primaju platu do 30. septembra bez rada, ali je savezni sudija pauzirao ponudu dok u ponedeljak popodne ne održi novo ročište o legalnosti.
Bijela kuća je saopćila da je 65.000 radnika, 2,8 posto vladine civilne radne snage, prihvatilo ponudu da da otkaz i bude plaćeno da ne radi, što je mnogo manje od cifre od 5 do 10 posto kojoj su se Musk i njegovi rezači troškova nadali.
Trump je rekao da će sve vladine agencije biti predmet finansijskih pregleda, uključujući jednu od najvećih meta, Ministarstvo odbrane, gdje Musk ima milijarde dolara ugovora.
Waltz je rekao da je pregled potrošnje Pentagona posebno potreban.
“Čini se da sve tamo košta previše, traje predugo i isporučuje premalo vojnicima... zaista su nam potrebni veliki umovi, i trebaju nam poslovni lideri da uđu tamo i apsolutno reformišu Pentagonov proces akvizicije,” rekao je.
Waltz, bivši kongresmen iz južne države Floride, rekao je: “Ja, kao član Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma, držao sam vreću vijaka koja bi koštala 100 dolara... u prodavnici željeza, koja je koštala 90.000 dolara za Ratno zrakoplovstvo Sjedinjenih Država, a američki narod je rekao dosta, dosta s nadimanjem i rasipanjem….”
“Za naše kasarne i naše vojnike potrebna nam je sva efikasnost koju možemo postići u Pentagonu, i mislim da će američki narod i vojnici pozdraviti” reviziju potrošnje, rekao je.
S druge strane, Waltz je rekao da se vode "osjetljivi razgovori" o tome kako okončati gotovo trogodišnji rat Rusije protiv Ukrajine.
“Imat ćemo našeg državnog sekretara, našeg sekretara odbrane, našeg potpredsjednika, našeg specijalnog izaslanika u Evropi ove sedmice koji će razgovarati o detaljima o tome kako okončati ovaj rat”, rekao je Waltz. “A to znači da obje strane za sto.”
Waltz je rekao da će razgovori uključivati buduću američku pomoć Ukrajini, vjerovatno u zamjenu da Kijev snabdijeva SAD svojim rijetkim mineralima - neophodnim za proizvodnju visokotehnološke robe.
“Ti razgovori će se desiti ove sedmice. I mislim da je osnovni princip ovdje da Evropljani moraju posjedovati ovaj sukob u budućnosti”, rekao je Waltz. “Predsjednik Trump će to okončati. A onda, u smislu sigurnosnih garancija, to će biti s Evropljanima.”
Trump će u novoj trgovinskoj eskalaciji objaviti tarife od 25% na čelik i aluminijum

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da će uvesti nove carine od 25% na sav uvoz čelika i aluminija u SAD, pored postojećih dažbina na metale, u još jednoj velikoj eskalaciji svoje trgovinske politike.
Trump je, govoreći novinarima na Air Force One na putu za NFL Super Bowl u New Orleansu, rekao da će u ponedjeljak objaviti nove tarife za metale.
On je također rekao da će u utorak ili srijedu objaviti recipročne tarife, koje će stupiti na snagu skoro odmah, primjenjujući ih na sve zemlje i podudarajući se sa tarifnim stopama koje naplaćuje svaka zemlja.
"I vrlo jednostavno, ako oni nama naplaćuju, mi njima naplaćujemo", rekao je Trump o recipročnom tarifnom planu.
Najveći izvori američkog uvoza čelika su Kanada, Brazil i Meksiko, a slijede Južna Koreja i Vijetnam, prema podacima vlade i američkog Instituta za željezo i čelik.
Uz veliku maržu, Kanada bogata hidroelektranama najveći je dobavljač primarnog metala aluminijuma u SAD, čineći 79% ukupnog uvoza u prvih 11 mjeseci 2024.
"Kanadski čelik i aluminij podržavaju ključne industrije u SAD-u od odbrane, brodogradnje i automobila", objavio je kanadski ministar za inovacije Francois-Philippe Champagne na X.
"Nastavit ćemo se zalagati za Kanadu, naše radnike i naše industrije."
Trump je također rekao da, iako će američka vlada dozvoliti japanskom Nippon Steel-u ulaganje u U.S. Steel, ali neće dozvoliti da ovo postane većinski udio.
"Tarife će ga ponovo učiniti vrlo uspješnim i mislim da ima dobro upravljanje", rekao je Trump za US Steel.
Nippon Steel je odbio komentirati najnovije Trumpove najave.
PITANJA KVOTA
Trump je tokom svog prvog mandata uveo carine od 25% na čelik i 10% na aluminijum, ali je kasnije za nekoliko trgovinskih partnera odobrio oslobođenja od carine, uključujući Kanadu, Meksiko i Brazil. Meksiko je glavni dobavljač aluminijumskog otpada i aluminijumskih legura.
Bivši predsjednik Joe Biden kasnije je pregovarao o bescarinskim kvotama sa Britanijom, Evropskom unijom i Japanom. Iz Trumpove objave nije odmah bilo jasno šta će se dogoditi s tim izuzećima i dogovorima o kvotama.
"Quebec izvozi 2,9 miliona tona aluminijuma u (SAD), odnosno 60% njihovih potreba. Da li više vole da se snabdijevaju iz Kine?" Francois Legault, premijer Kvebeka, rekao je na X-u.
"Sve ovo pokazuje da moramo početi ponovo pregovarati o našem sporazumu o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Državama što je prije moguće, a ne čekati reviziju planiranu za 2026. Moramo stati na kraj ovoj neizvjesnosti."
Korištenje kapaciteta čeličana skočilo je na nivoe iznad 80% u 2019. nakon Trumpovih početnih carina, ali je od tada palo jer je kineska globalna dominacija u sektoru gurnula cijene čelika na niže. Topionica aluminijuma u Missouriju koja je oživjela carinama prošle je godine mirovala.
Kevin Dempsey, predsjednik i izvršni direktor Američkog instituta za željezo i čelik (AISI), rekao je da industrijska trgovinska grupa pozdravlja Trumpovu posvećenost snažnoj američkoj industriji čelika.
„Radujemo se bliskoj saradnji s predsjednikom i njegovom administracijom na implementaciji robusnog i osnaženog trgovinskog programa kako bi se pozabavili mnogim politikama i praksama koje narušavaju strano tržište koje stvaraju neravnopravne uvjete za američke proizvođače čelika.
Trump je rekao da će održati konferenciju za novinare u utorak ili srijedu kako bi pružio detaljne informacije o recipročnom tarifnom planu, dodajući da je u petak prvi put otkrio da planira recipročne carine kako bi osigurao "da budemo ravnopravno tretirani s drugim zemljama".
Novi američki predsjednik se dugo žalio da su carine EU od 10 posto na uvoz automobila mnogo veće od stope američkih automobila od 2,5 posto.
Često izjavljuje da Evropa "neće uzeti naše automobile" već da svake godine šalje milione na zapad preko Atlantika. SAD, međutim, uživaju tarifu od 25% na kamione, vitalni izvor profita za proizvođače automobila iz Detroita, General Motors, Ford i Stellantis u SAD-u.
Prosječna carinska stopa u SAD-u je oko 2,2%, prema podacima Svjetske trgovinske organizacije, u poređenju sa 12% za Indiju, 6,7% za Brazil, 5,1% za Vijetnam i 2,7% za zemlje Evropske unije.
Chris Swonger, izvršni direktor Vijeća za destilirane alkoholne pića Sjedinjenih Država, izrazio je zabrinutost da će Trumpove nove tarife na čelik dovesti do toga da EU ponovo uvede carine na američki viski i podigne ih na 50%. “Pozivamo SAD i EU da brzo pronađu rješenje. Naša velika američka industrija viskija je u pitanju.
Carina od 50% na domaći duh Amerike imat će katastrofalan ishod za 3.000 malih destilerija širom Sjedinjenih Država.”
U odvojenom intervjuu za Fox News, Trump je rekao da su akcije Kanade i Meksika da osiguraju svoje američke granice i zaustave protok droge i migranata nedovoljne prije roka za carine 1. marta.
Trump je zaprijetio da će uvesti carine od 25 posto na sav meksički i kanadski uvoz ukoliko dva najveća trgovinska partnera Amerike ne preduzmu jače mjere.
On je pauzirao carine do 1. marta nakon nekih početnih ustupaka u sigurnosti granica od dvije zemlje, s Meksikom koji se obavezao da će dodati 10.000 vojnika Nacionalne garde na svoju granicu, a Kanada će rasporediti novu tehnologiju i osoblje i poduzeti nove korake protiv fentanila.
Na pitanje da li su akcije Meksika i Kanade bile dovoljno dobre, Trump je odgovorio: "Ne, nije dovoljno", rekao je Trump.
"Nešto se mora dogoditi, nije održivo, i ja to mijenjam." Trump nije rekao šta Kanada i Meksiko treba da urade da izbjegnu široke carine 1. marta.
Philadelphia pobijedila Kanzas City u Super Bowlu

Philadelphia Eaglesi su izdominirali Kansas City Chiefse u ovogodišnjem Super Bowlu, savladavši aktuelne šampione rezultatom 40-22.
Chiefsi blago favorizirani, ušli su u obračun u američkom fudbalu s nadom da će osvojiti svoju treću uzastopnu titulu Nacionalne fudbalske lige.
Ali Eaglesi su držali Chiefse bez golova do kraja treće četvrtine. U to vrijeme, tim iz Filadelfije je već imao 34 boda na tabeli u Caesars Superdomeu u New Orleansu.
Kvoterbek Philadelphia Eaglesa Jalen Hurts proglašen je za MVP-a utakmice.
Predsjednik Donald Trump prisustvovao je utakmici, prvi aktualni predsjednik SAD-a koji je to učinio. Prije utakmice, predsjednik je izdao saopštenje za javnost u kojem se navodi da je "fudbal najpopularniji sport u Americi - s dobrim razlogom - on njeguje osjećaj nacionalnog jedinstva, okuplja porodice, prijatelje i navijače i jača zajednice."
“Ova godišnja tradicija nadilazi naše razlike i personificira naše zajedničke patriotske vrijednosti porodice, vjere i slobode koje herojski brane naši vojnici, policajci i hitne pomoći”, rekao je on.
Procjenjuje se da je Super Bowl privukao više od 120 miliona gledalaca, a reklame u trajanju od 30 sekundi koštale su rekordnih 8 miliona dolara.
Prije početka, svečanost je odala počast poginulima i ranjenima u novogodišnjem terorističkom napadu u New Orleansu u ulici Bourbon, kao i službama koje su prve odgovorile.