Najnovije
Biden optužio Rusiju da se već miješa u izbore 2022.
Rusija se već miješa u američke izbore na sredini predsjedničkog mandata, koji se održavaju naredne godine, rekao je u utorak predsjednik Joe Biden u govoru u Kancelariji direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI).
Pozivajući se na tajni brifing koji je za njega pripremila obavještajna zajednica, Biden je rekao: "Pogledajte šta Rusija već radi oko izbora i dezinformacija 2022."
Takve akcije Moskve predstavljaju "čisto kršenje našeg suvereniteta", rekao je predsjednik, ne obrazlažući detaljno, u opasci pred oko 120 predstavnika američke obavještajne zajednice koji su se okupili u severnoj Virginiji u sjedištu ODNI.
Bidenovo javno pozivanje na nešto što je sadržano u tajnom predsjedničkom dnevnom izvještaju sigurno će izazvati neka podrozrenja.
"On je predsjednik. Može da deklasifikuje sve što poželi kad god poželi", rekla je Emily Harding, zamjenica direktora i viša saradnica u međunarodnom programu bezbjednosti u Centru za strateške i međunarodne studije.
"I nisam sigurna da će to što Rusija gleda na dezinformacije za izbore 2022. biti šok za bilo koga. Mislim da je to zaista dobar podsjetnik da Rusija nastavlja to da radi i da ih još ništa nije odvratilo", rekla je.
Predsjednik je takođe imao zloslutna predviđanja o eskalaciji cyber napada na Sjedinjene Države za koje je njegova administracija krivila državne hakere u Kini i one koji nekažnjeno posluju u Rusiji.
Biden je rekao da vjeruje da je sve veća vjerovatnoća da bi Sjedinjene Države mogle "da završe u pravom oružanom ratu sa velikim silama", kao posljedici cyber napada.
Takve cyber sposobnosti američkih protivnika "eksponencijalno rastu", rekao je predsjednik.
Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je Bidenu, čini se, puno puta na pameti dok je govorio pred ljudima iz obavještane zajednice.
Putin ima "nuklearno oružje, naftne bušotine i ništa drugo", rekao je Biden, dodajući da ruski lider zna da je ekonomski u stvarnim problemima, "što ga čini još opasnijim".
Biden je takođe pohvalio američku obavještajnu zajednicu zbog superiornosti nad kolegama u Moskvi.
Putin "zna da ste bolji od njegovog tima. I to mu pakleno smeta", rekao je Biden.
"Vidim da se točkovi u Moskvi okreću kako bi odgovorili na to", rekla je Harding za Glas Amerike.
Bajden je i Rusiju i Kinu nazvao "možda smrtnim konkurentima dalje na putu".
U svojoj izjavi, američki predsjednik je rekao da je kineski predsjednik Xi Jinping "smrtno ozbiljan u pogledu toga da postanu najmoćnija vojne sile na svetu, kao i najveća i najistaknutija ekonomija na svijetu" do sredine 2040-ih.
Biden je iznio nekoliko tajnih referenci po pitanju hipersoničnog oružja protivnika. Ali jednom se zaustavio usred rečenice nakon što je rekao "ne znam, vjerovatno imamo neke ljude koji nisu potpuno čisti" u sobi. U stvari, bila je prisutna grupa izvještača iz Bijele kuće, a televizijska kamera je snimala govor za medije.
Predsjednik je takođe apelovao na svoj obavještajni tim, koji se sastoji od elemenata iz 17 različitih agencija, "da mi to odmah kaže direktno. Ne tražim da mi uvijate... a kada niste sigurni, recite da niste sigurni".
Biden je rekao "ne mogu da donosim odluke koje treba da donosim, ukoliko ne dobijam najbolje neokrnjene, nepristrasne sudove koje mi možete dati. Ne želim čuti lijepe stvari. Tražim da čujem ono što mislite da je istina".
Te riječi su "velika stvar. To je stvar koju je vjerovatno najviše trebalo da kaže" ovoj određenoj publici, rekla je Harding.
Biden je naglasio da obavještajne agencije ne bi trebalo da budu pod uticajem toga koja politička stranka ima vlast u Kongresu ili u Bijeloj kući. Rekao je da je "toliko vitalno da ste i da budete potpuno oslobođeni bilo kakvog političkog pritiska ili partijskog uticaja".
Biden je obećao da dok je predsjednik neće pokušati da "utiče ili promijeni vaše procjene o tome šta mislite da je situacija sa kojom se suočavamo. Nikada neću politizovati posao koji obavljate. Imate moju riječ u vezi sa tim. To je previše važno za našu zemlju".
Pojavljivanje 46. američkog predsjednika trebalo je djelimično da demonstrira drugačiji odnos sa obavještajnom zajednicom od onog koji je imao njegov prethodnik Donald Trump.
"Mislim da svi možete da uočite svojstven kontrast", rekla je novinarima prethodnog dana sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.
Trumpov stav prema obavještajnoj zajednici javno se pogoršao nakon što je pristao na Putinovo poricanje zaključka američke vlade da se Kremlj miješao u predsjedničke izbore 2016. godine. Trump, republikanac, na tim izborima je tesno pobijedio izazivača, kandidatkinju Demokratske stranke Hillary Clinton.
See all News Updates of the Day
Uragan Helena nameće klimatske promjene u prvi plan predsjedničke kampanje u SAD-u
Razaranja koja su ostala iza uragana Helena dovela su klimatske promjene u prvi plan predsjedničke kampanje u SAD-u, nakon što je to pitanje mjesecima bilo na marginama.
Potpredsjednica Kamala Harris otputovala je u Georgiju u srijedu da obiđe teško pogođena područja, dva dana nakon što je njen republikanski protivnik, bivši predsjednik Donald Trump, bio u toj državi, gdje je kritikovao federalni odgovor na oluju u kojoj je poginulo najmanje 180 ljudi. Hiljade ljudi u Južnoj i Sjevernoj Karolini i dalje nemaju tekuću vodu, uslugu mobilne telefonije i struju.
Predsjednik Joe Biden obišao je u srijedu helikopterom neka od najteže pogođenih područja. Biden, koji je često pozivan da provjeri štetu i utješi žrtve nakon tornada, šumskih požara, tropskih oluja i drugih prirodnih katastrofa, otputovao je u Sjevernu i Južnu Karolinu kako bi se izbliza uvjerio u razaranja.
Očekuje se da će ove nedjelje posjetiti Georgiju i Floridu.
"Oluje postaju sve jače i jače", rekao je Biden nakon što je uvidio štetu u blizini Ashevillea u Sjevernoj Karolini. Najmanje 70 ljudi je poginulo u toj državi.
"Niko više ne može poricati utjecaj klimatske krize", rekao je Biden na brifingu u Raleighu, glavnom gradu države.
U međuvremenu, Harris je obišla jednu od porodica u uraganom opustošenoj Augusti u Georgiji.
"Postoji prava bol i trauma koja je nastala zbog ovog uragana" i njegovih posljedica, rekla je Harris ispred kuće oštećene olujom sa oborenim drvećem u dvorištu.
"Ovo će trajati dugo", dodala je ona.
Fokus na oluju - i njenu vezu sa klimatskim promjenama - bio je primjetan nakon što su klimatske promjene samo olako pomenute u dvije predsjedničke debate ove godine. Kandidati su se fokusirali na prava na abortus, ekonomiju, imigraciju i druga pitanja.
Uragan je bio važan segment debate kandidata za potpredsjednika u utorak, pošto su republikanac JD Vance i demokrata Tim Walz bili upitani o oluji i široj temi klimatskih promjena.
Obojica su uragan nazvali tragedijom i složili se da je potreban snažan federalni odgovor. Ali Walz, guverner Minnesote, stavio je oluju u kontekst klime koja se zagrijava.
"Nema sumnje da se ova stvar pojavila na sceni brže i jače od svega što smo vidjeli", rekao je on.
Bob Henson, meteorolog i pisac iz Yaleovih Klimatskih veza (Yale Climate Connections), rekao je da nije iznenađenje što Helena u razgovore u kampanji nameće i federalni odgovor na katastrofe, te klimatske promjene uzrokovane ljudskim faktorom.
"Katastrofe izazvane vremenom se često zanemaruju kao faktor na velikim izborima", rekao je on. "Helena je velika katastrofa koja pogađa milione Amerikanaca. I to je povezano sa nekoliko dobro uspostavljenih veza između uragana i klimatskih promjena, uključujući brzo intenziviranje i pojačane pljuskove", rekao je on.
Više od 40 hiljada milijardi galona kiše (galon iznosi 4,5 litara) zalilo je jugoistok SAD u protekloj nedjelji, količina koja bi, ako bi se sva skoncentrisala u Sjevernoj Karolini, prekrila državu vodom dubokom preko metar. "To je ekstremno velika količina padavina", rekao je Ed Clark, šef Nacionalnog centra za vodu Nacionalne uprave za okeane i atmosferu u Tuscaloosi u Alabami.
Tokom debate u utorak, Walz je pohvalio Vancea za prethodne izjave u kojima je priznao da su klimatske promjene problem. Ali, primijetio je da je Trump klimatske promjene nazvao "prevarom", te da se šalio se da bi porast nivoa mora "napravio više imanja uz more u koja bi se moglo ulagati".
Trump je u govoru u utorak rekao da je "planeta u posljednje vrijeme zapravo postala malo hladnija", dodajući: "Klimatske promjene pokrivaju sve."
U stvarnosti, ljeto 2024. bilo je najtoplije na Zemlji do sada, zbog čega je vjerovatno da će ova godina biti najtoplija koju je čovječanstvo ikad izmjerilo, prema Evropskoj klimatskoj službi Copernikus. Globalni rekordi su srušeni i prošle godine jer klimatske promjene izazvane ljudima, uz privremeni podsticaj El Ninja, nastavljaju da povećavaju temperature i izazivaju ekstremne vremenske prilike, rekli su naučnici.
Vance, senator iz Ohioa, rekao je da on i Trump podržavaju čist vazduh, čistu vodu i da "žele da životna sredina bude čistija i sigurnija".
Međutim, Trump je tokom svoje četiri godine na vlasti preduzeo niz akcija da poništi više od 100 ekoloških propisa.
Vance je izbjegao odgovor na pitanje da li se slaže sa Trumpovom izjavom da su klimatske promjene prevara: "Ono što je predsjednik rekao je da ako demokrate — posebno Kamala Harris i njeno rukovodstvo — zaista vjeruju da su klimatske promjene ozbiljne, ono na čemu bi radili je veća proizvodnja (dobara) i veća proizvodnja energije u Sjedinjenim Američkim Državama. A to nije ono što oni rade", rekao je on.
"Ova ideja da emisije ugljenika (ugljen-dioksida) pokreću sve klimatske promjene... Pa, hajde da kažemo da je to istina, samo radi diskusije. Dakle, ne raspravljamo o čudnoj nauci. Ako vjerujete u to, šta biste željeli da uradite", upitao je Vance.
Odgovor je, kako je rekao, "proizvesti što više energije u Sjedinjenim Državama, jer smo najčistija ekonomija na cijelom svijetu".
Vance je ustvrdio da politike Bidena i Harris zapravo pomažu Kini, jer se mnogi solarni paneli, litijum-jonske baterije i drugi materijali koji se koriste u proizvodnji obnovljive energije i električnim vozilima proizvode u Kini i uvoze u Sjedinjene Države.
Walz je odbacio tu tvrdnju, napominjući da Zakon o smanjenju inflacije, zakon demokrata o klimi koji je odobren 2022. godine, uključuje najveću investiciju ikada u domaću proizvodnju čiste energije. Zakon, za koji je Harris dala odlučujući glas, otvorio je 200.000 radnih mjesta širom zemlje, uključujući Ohio i Minnesotu, rekao je Walz. Vance nije bio u Senatu kada je zakon usvojen.
"Mi proizvodimo više prirodnog gasa i više nafte (u Sjedinjenim Državama) nego ikada ranije", rekao je Walz. "Također proizvodimo više čiste energije."
Ovaj komentar je predstavljao ponavljanje opaske Kamale Harris, izrečene u prošlomjesečnoj predsjedničkoj debati. Administracija Biden-Harris je nadgledala "najveći porast domaće proizvodnje nafte u historiji zbog pristupa koji priznaje da se ne možemo previše oslanjati na stranu naftu", rekla je tada Harris.
Iako Biden to retko pominje, domaća proizvodnja fosilnih goriva pod njegovom upravom je bila na vrhuncu u historiji. Proizvodnja sirove nafte je u prosjeku iznosila 12,9 miliona barela dnevno prošle godine, što je nadmašilo prethodni rekord postavljen 2019. pod Trumpom, prema Upravi za energetske informacije SAD.
Demokrate žele da nastave sa ulaganjima u obnovljive izvore energije kao što su vjetar i solarna energija - i to ne samo zato što to žele pristalice Novog zelenog sporazuma, rekao je Walz.
"Moji farmeri znaju da su klimatske promjene stvarne. Vidjeli su 500-godišnje suše i 500-godišnje poplave koje su se dešavale jedne iza drugih. Ali ono što oni rade je prilagođavanje", rekao je on.
"Rješenje za nas je da nastavimo da idemo naprijed, (prihvatimo) da su klimatske promjene stvarne" i smanjimo oslanjanje na fosilna goriva, rekao je Walz, dodajući da administracija radi upravo to.
"Vidimo da postajemo energetska supersila za budućnost, a ne samo za sadašnje vrijeme", rekao je on.
Treći dan štrajka lučkih radnika u SAD-u, prijete nestašice od banana do autodijelova
Teretni brodovi stoje u dugim redovima ispred glavnih američkih luka, pošto je najveći štrajk lučkih radnika u proteklih skoro pola vijeka, ušao u treći dan - što onemogućava istovar robe sa brodova.
Zbog toga prijete nestašice razne robe, od banana do autodijelova.
Za sada nisu zakazani nikakvi pregovori između Međunarodnog udruženja brodara (ILA) i poslodavaca, ali su vlasnici luka pod pritiskom Bijele kuće da povećaju ponudu za plate kako bi sklopili sporazum. Oni su signalizirali da su otvoreni za nove pregovore.
"Što ovo duže traje, više ćemo osjećati posljedice “, rekao je ministar saobraćaja Pete Buttigieg za MSNBC. "Jednostavno, ne možete imati dobro funkcionisanje lanca snabdijevanja osim ako ove luke na istočnoj obali i obali Meksičkog zaliva ne rade."
Najmanje 45 brodova sa kontejnerima nije bilo u mogućnosti da istovari robu u lukama na istočnoj obali SAD i Meksičkom zalivu.
"Čini se da su mnogi odlučili da sačekaju, vjerovatno u nadi da će se štrajk brzo riješiti, umjesto da donesu proaktivnu odluku o preusmjeravanju", rekla je Jena Santoro iz firme Everstream Analytics.
Ona procjenjuje da bi broj zaglavljenih brodova mogao da se udvostruči do kraja nedjelje i da bi takva situacija mogla potrajati nedjeljama, ako ne i mjesecima.
Jedna od alternativa je da se otplovi do luka na zapadnoj obali na drugoj strani zemlje kroz Panamski kanal, što je putovanje od nekoliko hiljada kilometara koje bi povećalo troškove i dodatno usporilo isporuke.
Od utorka je u štrajku 45.000 lučkih radnika od Maina do Texasa, što je prva velika obustava rada od 1977. godine, nakon što su propali razgovori o novom šestogodišnjem ugovoru sa grupom poslodavaca Pomorske alijanse SAD (USMKS).
Međunarodno udruženje brodara (ILA) traži povećanje plata i obustavu automatizacije luka za koju se pretpostavlja da će ukinuti radna mjesta. USMKS je ponudio povećanje plata od 50 posto, ali je ILA rekla da to nije dovoljno.
"Postizanje sporazuma zahtijevaće pregovore", saopštio je USMKS.
Administracija predsjednika Joea Bidena stala je na stranu sindikata i pritiska poslodavce u lukama da povećaju ponudu. Administracija je odbila pozive republikanaca i poslodavaca da iskoristi ovlaštenja i spriječi štrajk - jer bi to smanjilo podršku demokratama kod sindikata, uoči izbora 5. novembra.
Nacionalna maloprodajna federacija, zajedno sa 272 druga trgovinska udruženja, takođe je pozvala Bidenovu administraciju da iskoristi ovlaštenja i da zaustavi štrajk koji bi mogao imazi "razorne posljedice".
Štrajkom je pogođeno 36 luka - uključujući New York, Baltimore i Houston.
Ekonomisti kažu da zatvaranje luka neće u početku povećati cijene, jer su kompanije u proteklim mjesecima ubrzavale isporuke ključnih dobara.
Ali, prolongiranje štrajka će se odraziti i na poskupljenja i prvo će se osjetiti na cijenama hrane, kažu ekonomisti Morgan Stanleyja.
"Poslije prve nedjelje, možemo očekivati uticaj na cijene voća, morskih plodova, kafe, jer će manje robe stizati do potrošača i to će podići cijene", kaže Tony Pelly iz firme BSI Americas.
Izvještaj CPJ: Sloboda medija u SAD pod nikad gorim pritiscima
Kako se u Sjedinjenim Državama približavaju predsjednički izbori, sigurnost novinara u zemlji koja se ponosi Prvim amandmanom (koji garantuje slobodu štampe), više nije zagarantovana, navodi se u izvještaju Komiteta za zaštitu novinara.
Novinari u Sjedinjenim Državama suočavaju se sa nizom prijetnji, čak i napadima policije, uznemiravanje, na internetu, nasiljem, ali i sudskim postupcima, navodi se u izvještaju Komiteta za zaštitu novinara (CPJ) sa sjedištem u New Yorku. Izvještaj prvenstveno analizira situaciju od 2020. godne.
„Postojala je nada na početku Bidenove administracije da će stvari biti bolje za novinare. A ono što smo vidjeli, zapravo, je da situacija nije postala bolje. Ostala je ista ili se čak negdje pogoršala”, rekla je za Glas Amerike Katherine Jacobsen, koordinatorica programa CPJ za SAD, Kanadu i Karibe.
Statistika zabrinjava. Od septembra 2024. godine, napadi na novinare u Sjedinjenim Državama u vezi sa profesijom porasli su za više od 50% u odnosu na prošlu godinu, sa 45 na 68 napada, prema podacima američkog programa za praćenje slobode medija (U.S. Press Freedom Tracker).
„Neprijatelji naroda”
Iako je bivši predsjednik Donald Trump izgubio na predsjedničkim izborima 2020, izvještaj ukazuje na njegov uticaj kao pokretačku silu koja stoji iza neprijateljskog okruženja u kome rade novinari širom Amerike. Tokom Trumpovog mandata, on je novinare redovno nazivao korumpiranim, nepoštenim i narodnim neprijateljima.
Takve vrste napada nastavljaju da se dešavaju, uz rekordno nisko povjerenje u medije u Sjedinjenim Državama, prema anketi Gallupa iz 2023.
„Odnos Donalda Trumpa prema medijima i dalje je važan jer je to ostalo kao problem. To je zaista efikasna politička taktika za promjenu narativa i rušenje kredibiliteta medija", rekla je Jacobsen, koja je autorica izvještaja.
Trumpova administracija je također pojačala krivično gonjenje izvora vijesti, miješala se u poslovanje vlasnika medija i maltretirala novinare koji prelaze granice SAD, navodi se u izvještaju CPJ iz 2020.
Trumpov kabinet i predsjednička kampanja nisu odmah odgovorili na zahtjev Glasa Amerike za komentarom na ovaj članak. Karoline Leavitt, sekretarica za štampu Trumpove kampanje, također nije odmah odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za komentar.
U međuvremenu, CPJ se obratio kampanjama Trumpa i Kamale Harris, sa idejom da potpišu obećanje toj organizaciji da će pružiti podršku slobodi štampe. Trumpova kampanja nije odgovorila, a Harrisina kampanja je potvrdila da je dobila pismo, ali nije potpisala obećanje.
Posljedice ostaju
Trump nije na funkciji skoro četiri godine, ali njegov mandat u Bijeloj kući i dalje ima posljedice po novinare u Sjedinjenim Državama, kaže Jacobsen.
„Da antimedijska retorika Donalda Trumpa nije naišla na odjek u široj američkoj javnosti, onda ne bismo ni razgovarali o tome”, rekla je Jacobsen.
Administracija predsjednika Joea Bidena bila je izrazito nastrojenija prema novinarima, prema izvještaju, ali Jacobsen dodaje da to nije dovelo do poboljšanja medijskog ambijenta.
Najveća prijetnja sa kojom se suočavaju novinari je nasilje, koje je u posljednjih deset godina u Sjedinjenim Državama u stalnom porastu, navodi se u izvještaju. Među najgorim slučajevima je ubistvo novinara as Vegas Review-Journal Jeffa Germana 2022. godine, koji je pronađen izboden na smrt ispred svoje kuće.
Robert Telles, bivši lokalni zvaničnik Nevade, proglašen je krivim za ubistvo Germana krajem augusta. Iako su ubistva novinara rijetka u Sjedinjenim Državama, ona mogu imati zastrašujući efekat na medijsku zajednicu, smatra Jacobsen.
Novinari su rekli CPJ da se zbog mržnje prema novinarima osjećaju manje sigurno u svom ličnom okruženju.
„Ubijanje novinara, posebno lokalnih novinara koji odlaze u iste prodavnice kao i ljudi o kojima pišu, stvara osjećaj da nigdje nije sigurno“, kaže Jacobsen.
Incidenti sa policijom su druga opasnost za novinare. Policija Chicaga nedavno je uhapsila tri fotoreportera dok su pratili propalestinski protest tokom Nacionalne konvencije Demokratske stranke u augustu.
Prije četiri godine, najmanje 459 novinara je napadnuto dok su izvještavali o protestima Black Lives Matter 2020, a u najmanje 273 slučaja novinari su se našli na meti policije, navodi Tracker.
„Novinari su oči i uši javnosti, a ako se mediji uklone sa scene, javnost ostaje slijepa za ono što se dešava oko njih”, rekao je Gejb Rottman, advokat u Komitetu za slobodu štampe u izvještaju CPJ.
Prema izvještaju, fizičke prijetnje novinarima su pojačane prijetnjama na internetu. Istraživanje Istraživačkog centra Pew iz 2022. pokazalo je da je jedna trećina anketiranih novinara prijavila da im je prijećeno na društvenim mrežama u prethodnoj godini.
Pošto je do izbora ostalo još malo vremena, Jacobsen je rekla da je važno sjetiti se pobune 6. januara 2021. na Capitolu u Washingtonu. Novinari su na meti tokom nereda, a tog dana je napadnuto najmanje 18 novinara, navodi Tracker. Ali, prema Jacobsen, nije bilo mnogo presuda u tim slučajevima, a veliki dio američke javnosti još se ne slaže oko toga šta se dogodilo tog dana.
Neki novinari koji su bili prisutnu kažu da je bilo teško nositi se sa traumom koja je uslijedila, navodi se u izvještaju.
„Stvarno mislim da je 6. januar bio metak upozorenja. Bio je to poziv na buđenje naše krhke demokratije i za povjerenje u institucije, kao što su mediji, kao što je vlada, koje je ugroženo dosta dugo”, navela je u izvještaju CPJ Amanda Andrade-Rhoades, fotoreporterka koja je bila na zadatku u Capitolu tokom nereda.
Jacobsen je rekla da je zabrinuta zbog posljedica za medijski ambijent ako rezultati predsjedničkih izbora budu osporavani. Trump je ranije rekao da će demokrate varati na izborima i naveo da će svi izbori na kojima on ne pobijedi vjerovatno biti nepošteni.
„Za novinare širom zemlje je zaista važno da se pripreme za najgori scenario i nadaju se najboljem”, rekla je Jacobsen.
Izrael poziva stanovništvo južnog Libana na evakuaciju
Izraelska vojska pozvala je u četvrtak stanovnike više od 20 gradova na jugu Libana da odmah napuste svoje domove dok nastavlja sa napadima nakon što je pretrpjela svoje najveće ljudske gubitke u godini borbe protiv oružane grupe Hezbollah koju podržava Iran.
Poziv za evakuaciju iz južnih gradova uključivao je glavni grad provincije Nabatieh, što sugerira da je neizbježna još jedna izraelska operacija osmišljena da dodatno oslabi Hezbollah.
Izrael, koji se skoro godinu dana bori s Hamasom u Gazi, poslao je svoje trupe u južni Liban nakon dvije sedmice intenzivnih zračnih napada, eskalirajući tenzije što riskira uvlačenje u sukob Sjedinjenih Država i Irana.
Izrael je noćas bombardovao centralni Bejrut u napadu u kojem je, kako je Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo, poginulo devet osoba.
„Još jedna neprospavana noć u Bejrutu. Brojanje eksplozija koje su potresle grad. Nema sirena upozorenja. Ne znajući šta je sljedeće. Samo ta neizvjesnost je pred nama. Anksioznost i strah su sveprisutni”, rekla je specijalna koordinatorica UN-a u Libanu Jeanine Hennis-Plasschaert na mreži X.
Grupa civilne odbrane povezane sa Hezbollahom saopštila je da je sedam članova njenog osoblja, uključujući dva medicinara, ubijeno u napadu u Bejrutu, za koji je Izrael rekao da je bio „precizan” vazdušni napad.
Osam izraelskih vojnika ubijeno je u kopnenoj borbi u srijedu na jugu Libana. Dok se probija u južni Liban, Izrael također razmatra opcije za odmazdu protiv svog najvećeg neprijatelja Irana.
Izraelska vojska je u četvrtak saopštila da je „eliminisala” Rawhi Mushtaha, šefa Hamasove vlade u Gazi, zajedno sa visokim sigurnosnim zvaničnicima Sameh Al-Sirajom i Sami Oudehom u napadima od prije tri mjeseca.
Novi generalni sekretar NATO-a u posjeti Kijevu: Alijansa stoji uz Ukrajinu
Novi generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao je u četvrtak u Kijevu da Alijansa zna da Ukrajina ima hitne potrebe u borbi protiv ruske invazije.
Rutte, razgovarajući sa novinarima tokom svoje posjete Kijevu gdje se sastao sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim, rekao je novinarima da mu je bilo važno da ode u Ukrajinu u ovom trenutku „kako bi vama, narodu Ukrajine i svima koji gledaju” rekao „kristalno jasan da NATO stoji uz Ukrajinu”.
Rutte je rekao da su on i Zelenski razgovarali o oblastima u kojima je Ukrajini potrebna dodatna podrška i načinima na koje saveznici u NATO-u rade na ispunjavanju tih potreba.
„NATO stoji uz Ukrajinu, za vašu i našu sigurnost”, rekao je on.
Zelenski je rekao da je sa Rutteom razgovarao o svom „planu pobede”, ponavljajući pozive ukrajinskim saveznicima da osiguraju oružje kako bi se to oružje koristilo za gađanje ciljeva duboko u Rusiji.
