Linkovi

Najnovije

Biden optužio Rusiju da se već miješa u izbore 2022.

Predsjednik Joe Biden govori predstavnicima obavještajne zajednice tokom posjete Kancelariji direktora nacionalne obavještajne službe u McLeanu, Washington, 27. jula 2021.
Predsjednik Joe Biden govori predstavnicima obavještajne zajednice tokom posjete Kancelariji direktora nacionalne obavještajne službe u McLeanu, Washington, 27. jula 2021.

Rusija se već miješa u američke izbore na sredini predsjedničkog mandata, koji se održavaju naredne godine, rekao je u utorak predsjednik Joe Biden u govoru u Kancelariji direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI).

Pozivajući se na tajni brifing koji je za njega pripremila obavještajna zajednica, Biden je rekao: "Pogledajte šta Rusija već radi oko izbora i dezinformacija 2022."

Takve akcije Moskve predstavljaju "čisto kršenje našeg suvereniteta", rekao je predsjednik, ne obrazlažući detaljno, u opasci pred oko 120 predstavnika američke obavještajne zajednice koji su se okupili u severnoj Virginiji u sjedištu ODNI.

Bidenovo javno pozivanje na nešto što je sadržano u tajnom predsjedničkom dnevnom izvještaju sigurno će izazvati neka podrozrenja.

"On je predsjednik. Može da deklasifikuje sve što poželi kad god poželi", rekla je Emily Harding​, zamjenica direktora i viša saradnica u međunarodnom programu bezbjednosti u Centru za strateške i međunarodne studije.

"I nisam sigurna da će to što Rusija gleda na dezinformacije za izbore 2022. biti šok za bilo koga. Mislim da je to zaista dobar podsjetnik da Rusija nastavlja to da radi i da ih još ništa nije odvratilo", rekla je.

Predsjednik je takođe imao zloslutna predviđanja o eskalaciji cyber napada na Sjedinjene Države za koje je njegova administracija krivila državne hakere u Kini i one koji nekažnjeno posluju u Rusiji.

Biden je rekao da vjeruje da je sve veća vjerovatnoća da bi Sjedinjene Države mogle "da završe u pravom oružanom ratu sa velikim silama", kao posljedici cyber napada.

Takve cyber sposobnosti američkih protivnika "eksponencijalno rastu", rekao je predsjednik.

Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je Bidenu, čini se, puno puta na pameti dok je govorio pred ljudima iz obavještane zajednice.

Putin ima "nuklearno oružje, naftne bušotine i ništa drugo", rekao je Biden, dodajući da ruski lider zna da je ekonomski u stvarnim problemima, "što ga čini još opasnijim".

Biden je takođe pohvalio američku obavještajnu zajednicu zbog superiornosti nad kolegama u Moskvi.

Putin "zna da ste bolji od njegovog tima. I to mu pakleno smeta", rekao je Biden.

"Vidim da se točkovi u Moskvi okreću kako bi odgovorili na to", rekla je Harding za Glas Amerike.

Bajden je i Rusiju i Kinu nazvao "možda smrtnim konkurentima dalje na putu".

U svojoj izjavi, američki predsjednik je rekao da je kineski predsjednik Xi Jinping "smrtno ozbiljan u pogledu toga da postanu najmoćnija vojne sile na svetu, kao i najveća i najistaknutija ekonomija na svijetu" do sredine 2040-ih.

Biden je iznio nekoliko tajnih referenci po pitanju hipersoničnog oružja protivnika. Ali jednom se zaustavio usred rečenice nakon što je rekao "ne znam, vjerovatno imamo neke ljude koji nisu potpuno čisti" u sobi. U stvari, bila je prisutna grupa izvještača iz Bijele kuće, a televizijska kamera je snimala govor za medije.

Predsjednik je takođe apelovao na svoj obavještajni tim, koji se sastoji od elemenata iz 17 različitih agencija, "da mi to odmah kaže direktno. Ne tražim da mi uvijate... a kada niste sigurni, recite da niste sigurni".

Biden je rekao "ne mogu da donosim odluke koje treba da donosim, ukoliko ne dobijam najbolje neokrnjene, nepristrasne sudove koje mi možete dati. Ne želim čuti lijepe stvari. Tražim da čujem ono što mislite da je istina".

Te riječi su "velika stvar. To je stvar koju je vjerovatno najviše trebalo da kaže" ovoj određenoj publici, rekla je Harding.

Biden je naglasio da obavještajne agencije ne bi trebalo da budu pod uticajem toga koja politička stranka ima vlast u Kongresu ili u Bijeloj kući. Rekao je da je "toliko vitalno da ste i da budete potpuno oslobođeni bilo kakvog političkog pritiska ili partijskog uticaja".

Biden je obećao da dok je predsjednik neće pokušati da "utiče ili promijeni vaše procjene o tome šta mislite da je situacija sa kojom se suočavamo. Nikada neću politizovati posao koji obavljate. Imate moju riječ u vezi sa tim. To je previše važno za našu zemlju".

Pojavljivanje 46. američkog predsjednika trebalo je djelimično da demonstrira drugačiji odnos sa obavještajnom zajednicom od onog koji je imao njegov prethodnik Donald Trump.

"Mislim da svi možete da uočite svojstven kontrast", rekla je novinarima prethodnog dana sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.

Trumpov stav prema obavještajnoj zajednici javno se pogoršao nakon što je pristao na Putinovo poricanje zaključka američke vlade da se Kremlj miješao u predsjedničke izbore 2016. godine. Trump, republikanac, na tim izborima je tesno pobijedio izazivača, kandidatkinju Demokratske stranke Hillary Clinton.

See all News Updates of the Day

Ruski mediji umanjuju prijetnje kojima su kosovski Albanci bili izloženi uoči NATO intervencije 1999.

Majka na grobu jedne od albanskih žrtava masakra u Račku na jugu Kosova (Armend Nimami/AFP)
Majka na grobu jedne od albanskih žrtava masakra u Račku na jugu Kosova (Armend Nimami/AFP)

Uzroci rata na Kosovu su kompleksni, a zločine su počinile obje strane. Međutim, činjenice ukazuju na prisilno raseljavanje i smišljeno ubijanje kosovskih Albanaca – što je prethodilo NATO intervenciji 1999. godine.

Obilježeno je dvadeset pet godina od početka operacije “Saveznička snaga”, vazdušne kampanje Sjevernoatlantske alijanse (NATO) protiv Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) tokom rata na Kosovu, koja je pokrenuta 24. marta 1999.

Intervencija je okončana 10. juna 1999, pošto se predsjednik SRJ Slobodan Milošević saglasio sa povlačenjem trupa sa Kosova i raspoređivanjem međunarodnih mirovnih snaga.

Ruska državna novinska agencija “Sputnjik” 25. marta 2024. pokušala je da ospori dobro poznate razloge za reakciju NATO-a: masovni egzodus kosovskog albanskog stanovništva pred vojno-policijskim snagama bivše SRJ, kao i njihovo etničko čišćenje, piše Poligraph.info specijalizovani servis Glasa Amerike za provjeru tačnosti objavljenih sadržaja.

Svijet je saznao da SAD i NATO Zemljinu kuglu vide kao sopstveno igralište u kom su, prije četvrt vijeka, mogli da rade šta hoće. Države Zapada su 24. marta 1999. počele bombardovanje Beograda, prijestonice Jugoslavije, pod izgovorom zaštite kosovskih Albanaca”, objavio je Sputnjik.

Tvrdnja "Sputnjika" da nije postojao legitiman razlog za zaštitu kosovskih Albanaca je obmanjujuća.

Stručnjaci su razmatrali razloge zbog kojih se NATO odlučio za pokretanje dvoipomjesečne kampanju protiv SRJ i da li je intervencija iz humanitarnih razloga bila u skladu sa međunarodnim pravom.

Prinudno raseljavanje stotina hiljada ljudi, slučajevi masovnih ubistava i druga teška kršenja prava kosovskih Albanaca prethodili su NATO intervenciji.

Procjenjuje se da je 250.000 kosovskih Albanaca protjerano iz svojih domova do jeseni 1998. Usred straha od humanitarne katastrofe, događaji poput masakra u Drenici u februaru-martu 1998. i masakra u Račku u januaru 1999. doprinijeli su odluci NATO-a da upotrijebi vojnu silu.

Spomen obilježje žrtvama masakra u Račku, gdje su srpske snage pogubile Albance januara 1999. godine. (Foto: Reuters)
Spomen obilježje žrtvama masakra u Račku, gdje su srpske snage pogubile Albance januara 1999. godine. (Foto: Reuters)

"Izjave viših američkih zvaničnika i kreatora politike Vašingtona ukazuju na to da je masakr u Račku transformisao politiku Zapada na Balkanu. Ubijedio je administraciju tadašnjeg američkog predsjednika Bila Clintona, a kasnije i NATO saveznike, da su šestogodišnji napori da se spriječi etnički sukob na Kosovu bili osuđeni na propast“, objavio je tada Barton Gelman – novinar uglednog Washington posta.

Stručnjaci za međunarodne odnose Džejms Goldgejer i Gorana Grgić naveli su da NATO intervenciju 1999. treba posmatrati u kontekstu, kako su ukazali, najvećeg čina masovnog ubijanja u Evropi – aludirajući tu na genocid nad bošnjačkim stanovništvom, koji su Srbija i etnički bosanski Srbi izvršili tokom jugoslovenskih ratova.

Tokom čitave godine međunarodna zajednica je pokušavala da odvrati Miloševićev režim od napada na albansko civilno stanovništvo na Kosovu uvođenjem niza trgovinskih i investicionih sankcija, zamrzavanjem imovine i embargom na oružje i naftu. To je sve bilo uzaludno, ponekad čak i potpuno kontraproduktivno, kao u slučaju embarga na oružje u tom trenutku znatno slabijim kosovskim Albanaca. Kako je broj slučajeva kršenja ljudskih prava, masovnih raseljavanja i smrtnih slučajeva počeo da se povećava, a međunarodni pokušaji posredovanja propali, postalo je jasno da direktna vojna intervencija ostaje kao posljednje sredstvo“, napisali su Goldgejer i Grgić.

Gregori Stenton, stručnjak za genocid, tvrdi da su izraz etničko čišćenje osmislili Milošević i srpski propagandisti - kao eufemizam za prisilnu deportaciju i genocid.

Ujedinjene nacije su saopštile da je etničko čišćenje bukvalni prevod srpsko-hrvatskog izraza navodeći, međutim, da precizni korjeni termina, kao i ko je izašto počeo da ga koristi, još nisu izvjesni.

Ipak, uzroci sukoba su kompleksni i odgovornosti ima na obje strane.

Slobodan Milošević, tadašnji predsjednik Srbije, pažnju na sebe skrenuo je ukidanjem autonomije Kosovu 1989. SFR Jugoslavija je Kosovu, pokrajini u sastavu Srbije, dodelila autonomiju Ustavom iz 1974. U aprilu 1992. njene republike Srbija i Crna Gora osnivale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ), posle raspada SFR Jugoslavije i ratova koji su počeli 1991.

Slobodan Milošević, tadašnji predsjednik Srbije, pažnju na sebe skrenuo je ukidanjem autonomije Kosovu. Socijalistička Jugoslavija je Kosovu, pokrajini u sastavu Srbije, dodijelila autonomiju Ustavom iz 1974. aprila 1992. Njene republike Srbija i Crna Gora osnivale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ), poslije raspada Jugoslavije i ratova koji su počeli 1991.

Milošević je bio predsjednik Srbije od 1989. do 1997, a potom je funkciju predsednika SRJ obavljao od 1997. do 2000.

Otpor kosovskih Albanaca srpskoj vlasti prerastao je u pobunu slabijeg kapaciteta pojavom Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) 1996. godine, koja je tražila odvajanje od SRJ i osnivanje tvorevine pod nazivom Velika Albanija.

Oružana pobuna postala je intenzivinija do 1998. godine - što je iniciralo oštar obračun vlasti sa albanskim stanovništvom.

Napadi sa obje strane su intenzivirani, a OVK, jugoslovenske i srpske snage bile su umiješane u zločine. Međunarodni napori da se obuzda nasilje bili su neuspješni.

Time su nesrazmjerno bili pogođeni albanski civili.

Februara 1999, na mirovnim pregovorima u francuskom Rambujeu koje je podržao NATO, objema stranama predstavljen je Privremeni sporazum koji je trebalo da obezbijedi mir i samoupravu na Kosovu – da bi se okončalo nasilje i olakšao povratak izbjeglica i raseljenih osoba.

Sporazum je podrazumijevao i povlačenje bezbjednosnih snaga Srbije i SRJ sa Kosova.

Sporazum je takođe predviđao vraćanje autonomije Kosovu, ali i neometan pristup snaga NATO-a čitavoj nekadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji. Pojedini stručnjaci i bivše američke diplomate tvrdile su da su ti uslovi neprihvatljivi za Miloševića.

Njegovo protivljenje da potpiše sporazum ubrzalo je pokretanje vazdušne kampanje NATO-a.

Tadašnji generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan vojnu kampanju protiv SRJ okarakterisao je postupkom za žaljenje, ali i neophodnim sredstvom u situaciji kada su sva druga bila iscrpljena.

Snage bezbjednosti Srbije i SRJ intenzivirale su kampanju etničkog čišćenja nakon povlačenja Verifikacione misije Organizacije za bezbjednost i saradnju (OEBS) i početka bombardovanja Alijanse.

Nevladina organizacija Human Rights Watch, sa sjedištem u Njujorku, saopštila je da je 525.787 izbjeglica izbjeglo u susedne zemlje sa Kosova tokom prve tri nedelje kampanje. Kako je ukazano – konačan broj protjeranih Albanaca sa Kosova bio je 862.979.

Stiven Hozmer, iz Rend korporacije – skupa stručnjaka i istraživačkog instituta, tvrdio je 2001. da je Milošević donio pogrešnu pretpostavku da će izbjeglička kriza, kao posjledica srpske kampanje etničkog čišćenja na Kosovu, uticati na NATO da prekine napade.

Pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova u Prizrenu, juna 1999. u trenutku ulaska nemačkih NATO trupa i povlačenja jugoslovenskih i srpskih snaga (Foto: AP/David Guttenfelder)
Pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova u Prizrenu, juna 1999. u trenutku ulaska nemačkih NATO trupa i povlačenja jugoslovenskih i srpskih snaga (Foto: AP/David Guttenfelder)

Nasuprot tvrdnjama “Sputnjika” da je NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije izazvalo humanitarnu katastrofu, stoje činjenice da znatan procenat žrtava rata čine albanski civili koje su pogubile jugoslovenske i srpske snage bezbjednosti.

“Kosovska knjiga pamćenja”, kojom je dokumentovan broj žrtava tokom sukoba 1998-2000, navodi da ih je ukupno bilo 13.535. Od toga je ukupno bilo 10.317 civila koji su živote izgubili u vezi sa ratnim dejstvima. Njih 8.676 je bilo albanske nacionalnosti.

Prema istom izvoru, živote je izgubilo 1.196 Srba, 445 Roma i civila drugih nacionalnosti.

“Kosovska knjiga pamćenja” prema ocjeni nevladine organizacije “Grupa za analizu podataka o ljudskim pravima dokumentuje sve ili gotovo sve ljudske gubitke tokom sukoba.

Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) bila je umiješana u neka od tih ubistava.

Prema izvještaju nevladine organizacije Amnesty International iz 2012. godine, OVK je navodno otela i ubila 800 pripadnika manjinskih zajednica na Kosovu, uključujući i neke kosovske Albance za koje su smatrali da su lolajni ili saradnici tadašnjih srpskih i jugoslovenskih vlasti.

Tokom kampanje, koja je trajala 78 dana, NATO je izvršio 38.400 letova – od kojih je njih 10.484 označeno udarnim. Lansirano je i bačeno 23.614 raketa i bombi.

Nevladina organizacija Hjuman Rights Watch (HRW) sprovela je opsežnu misiju tokom koje je utvrdila da je broj civilnih žrtava iznosio između 489 i 528. Notirano je da se 62% do 66% odsto tih pogibija dogodio u 12 incidenata.

Lice i naličje NATO intervencije u bivšoj SRJ
please wait

No media source currently available

0:00 0:08:21 0:00

Međunarodni krivični sud Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju utvrdio je da brojke i podaci sa terena ne ukazuju da je NATO vodio kampanju u namjeri da ona kao posljedicu ima značajne civilne žrtve – neposredno ili posredno.

Takođe, tribunal Ujedinjenih nacija primio je k znanju publikaciju Ministarstva spoljnih poslova bivše SRJ „Zločini NATO-a u Jugoslaviji“, koja obuhvata procjenu o 495 ubijenih i 820 ranjenih civila.

"Očigledne laži": Stručnjaci o izjavama Kremlja o povezanosti terorističkog napada s Ukrajinom

Raščišćavanje ruševina na mjestu terorističkog napada na Crocus City Hall. 26. marta 2024 Rusko Ministarstvo za vanredne situacije/Handout preko REUTERS-a
Raščišćavanje ruševina na mjestu terorističkog napada na Crocus City Hall. 26. marta 2024 Rusko Ministarstvo za vanredne situacije/Handout preko REUTERS-a

Stručnjaci za borbu protiv terorizma ukazuju na želju Moskve da odgovornost za masovne pogibije tokom terorističkog napada prebaci na Kijev i Zapad.

Ruske vlasti su u utorak pokrenule pravi informativni napad na Kijev: visoki zvaničnici u Moskvi su praktično jednoglasno optužili Ukrajinu za umiješanost u teroristički napad na Crocus City Hall.

Direktor FSB-a Aleksandar Bortnikov, sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Nikolaj Patrušev i predsjednik Državne dume Vjačeslav Volodin rekli su jedan za drugim da iza napada stoje Kijev i Zapad.

Istovremeno, bilo je očigledno neslaganje i kontradiktornost u izjavama zvaničnika: posebno su se pojavile izjave Bortnikova, Patruševa i Volodina nakon što je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao novinarima da „zvanične vlasti ne mogu sebi priuštiti da daju izjave o povezanosti terorističkog napada na Crocus City Hall sa bilo kim, uključujući Ukrajinu. I Aleksandar Bortnikov je javno priznao da su Sjedinjene Države obavijestile Moskvu o mogućnosti terorističkih napada na mjestima s puno ljudi - i doslovno odmah optužio same Sjedinjene Države da stoje iza napada na ljude u Crocus City Hall-u.

Ruski zvaničnici i političari nisu dali nikakve dokaze za svoje reči, samo su nejasno nagovijestili da „mnogo tačaka ukazuje na povezanost Ukrajine sa teroristima” (Patrušev), da postoji „činjenica da imamo” (Bortnikov) i da je „krvavi režim Ukrajine, Washingtona, Brisela“ pokušavaju da „posiju razdor i neprijateljstvo i na međuetničkoj osnovi“ (Volodin).

Međutim, Bloomberg je, pozivajući se na nekoliko izvora povezanih s Kremljom, danas izvijestio da ruske vlasti malo vjeruju da Ukrajina stoji iza napada, ali je svima jasno da Putin “„ima namjeru da iskoristi tragediju da pokuša okupiti Ruse za rat sa Ukrajinom."

I zaista, Vladimir Putin je bio taj koji je dao ton naknadnim komentarima dan ranije, takođe prilično zbunjujući povezujući teroristički napad u blizini Moskve sa Ukrajinom: još jednom je upotrebio reči „kijevski režim“, „nacisti“ i jasno stavio do znanja da on uopšte nije verovao Zapadu po ovom pitanju.

Ni ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ne vjeruje Zapadu, a ne vjeruje u to do te mjere da odmah odbija pomoć Interpola u istrazi terorističkog napada.

Dobijamo takvu pomoć, koja će očito biti manifestacija dvostrukih standarda i najvjerovatnije će biti usmjerena na promociju teorije pogodne za Zapad da je to uradila Islamska država, a Ukrajina s tim nema nikakve veze. Jedva dobijamo takvu pomoć „Ako je potrebno, možemo sami da se izborimo“, rekao je Lavrov 26. marta na konferenciji za novinare u Moskvi.

„Moskva i sama vjerovatno razumije da na Zapadu to ne rade“

U međuvremenu, zapadni stručnjaci za terorizam jasno kažu da je ono što se dogodilo u Crocus City Hallu najveći promašaj ruskih obavještajnih službi, sa kojih žele skrenuti pažnju dezinformisanjem ruskih građana.

Lucas Webber, suosnivač informativnog resursa Militant Wire, koji prati aktivnosti naoružanih grupa širom svijeta, u intervjuu za rusku službu Glasa Amerike, otvoreno je rekao da nema vjerovanja u bilo kakve izjave Moskve o umiješanost Ukrajine i Zapada u teroristički napad:

Ovaj pokušaj povezivanja napada s Ukrajinom, za koji nema dokaza, znači da se napad jednostavno koristi da se opravda tekuća vojna kampanja protiv Ukrajine. Mislim da je ova poruka više usmjerena na stanovništvo Rusije i pristalice Kremlja na Zapadu – krajnje ljevice, krajnje desnice itd. I mislim da Kremlj vjerovatno razumije da ljudi na Zapadu koji zauzimaju liderske pozicije, kao i oni koji rade u medijima, ne padaju na ovo.

Drugi poznati analitičar terorizma, direktor Centra za terorizam Instituta Middlebury, Jason Blazakis, nije krio ogorčenje izjavama Moskve u intervjuu za Glas Amerike:

Kampanja ruske dezinformacije osmišljena je da uvjeri Ruse da je Ukrajina na neki način umiješana u smrtonosni napad. Ovo je očigledna laž! Putin i njegove obavještajne agencije su, nažalost, vrlo nesposobni kada je riječ o zaštiti ruskog naroda."

Jason Blazakis je podsjetio da je sasvim nedavno Vladimir Putin pozvao FSB da prvenstveno obrati pažnju na ono što se dešava na rusko okupiranim teritorijama Ukrajine, potpuno ne pominjući opasnost od naoružanih islamista:

Mislim da su smetnje i fokus na ilegalni rat protiv Ukrajine spriječili ruske obavještajne agencije da prate stvarnu prijetnju ruskoj nacionalnoj sigurnosti koju predstavlja IS-Khorasan, koji je, kao što vidimo, izveo ovaj užasan napad. I pošto su obavještajne službe bile ometene Putinovim političkim željama, njegovom željom da preuzme Ukrajinu, vidjeli smo kako je skoro 150 nevinih Rusa umrlo od ruke opasne terorističke organizacije. Istovremeno, teroristički napad Islamske države udario je direktno na Putina, na njegovu sposobnost da govori o svojoj sposobnosti da upravlja i kontroliše rusku državu. Ovim napadom IS je to pokazao da je sve ovo samo iluzija.

Upozoreni su jasno i glasno

Jason Blazakis podsjeća da su Sjedinjene Države direktno i javno upozorile na predstojeće "neposredne" terorističke napade u Rusiji:

Iskreno govoreći, neuspjeh ruskih obavještajnih službi je i zbog činjenice da kada su dobili informacije, posebno od Sjedinjenih Država, pokušavajući da upozore Rusiju na predstojeći napad, Putin je to ignorirao i čak nazvao “političkom ucjenom”.Čak i sa američkim protivnicima, mi smo kroz istoriju dijelili informacije o napadačima koji pokušavaju da izvrše terorističke napade.”

Informacije smo dijelili čak i sa režimima kao što su iranski i ruski“, nastavlja stručnjak. “Unatoč značajnim političkim razlikama, mi u Sjedinjenim Državama vjerujemo da imamo odgovornost upozoriti druge vlade kada loši akteri planiraju teroristički napad.ISIS već dugo planira napad na Rusiju, ali Moskva je ignorisala sva upozorenja.

Zauzvrat, Lucas Webber podsjeća da je IS-Khorasan nedavno počeo širiti svoje aktivnosti, što su pratili mnogi stručnjaci:

Ovaj napad nije iznenađenje za one koji prate ovu temu jer je u velikoj mjeri u skladu sa događajima koji se odvijaju i ubrzavaju u posljednje vrijeme. Od decembra u Evropi postoje najmanje dvije zavjere povezane s IS-Khorasan. Zavjera je također otkrivena u Kirgistanu, pri čemu je jedan tadžikistanski službenik za provođenje zakona rekao novinarima da je IS-Khorasan povezan s bombaškim napadom automobila u Tadžikistanu koji je bio na meti lokalnog političara. Osim toga, očigledno je osujećen njihov plan za teroristički napad na sinagogu u moskovskoj oblasti. Prije ovog napada bilo je značajnih aktivnosti vezanih za IS-Khorasan u Turskoj i drugim zemljama, a vidimo da rastu njihove međunarodne ambicije, namjere i sposobnosti za vanjske operacije - sudeći po njihovim planovima koji su osujećeni u Evropi, Centralnoj Aziji i drugim mjestima ."

Ruska elita pokušava da sakrije Putinov lični neuspjeh

Osnivač resursa Militant Wire smatra da je uznemirenost Kremlja zbog udarca ISIS-Khorasan izražena u omalovažavanju Zapada i Ukrajine:

“Ovaj napad je uvelike zbunio Kremlj i dodao mu probleme: on već vodi punopravni rat koristeći konvencionalno oružje protiv Ukrajine, nakon što je od toga već dobio mnogo problema – što je, naravno, počelo invazijom. A trenutno se suočavaju s potpunim nedostatkom sigurnosti na granici kao rezultatom racija proukrajinskih snaga kao što je Ruski dobrovoljački korpus. Međutim, Sjedinjene Države su ih vrlo jasno upozorile, izdavši upozorenje koje je bilo prilično specifično u pogledu detalja napada - govorilo se o prepunim mjestima, što je i bio taj koncert. Stoga čujemo očiglednu zbunjenost i nervozne reakcije ruskih zvaničnika na najvišim nivoima.”

Jason Blazakis takođe vidi u izjavama visokih ruskih predstavnika frustraciju i strah da bi Vladimir Putin, koji je izgledao slab kao šef države, mogao da izvuče svoju iritaciju na njih:

Predstavnik ruskog Ministarstva vanjskih poslova čak je nedavno počeo govoriti o tome kako Sjedinjene Države na neki način kontroliraju ISIS-Khorasan i koriste ga kao oružje protiv ruskih interesa. Kampanja dezinformacija koja optužuje Sjedinjene Države i Ukrajinu za napad ISIS-a na rusku teritoriju se provodi jer ne mogu da objasne ruskom narodu ko je dozvolio ovaj nemar. Putin ne može biti nemaran jer će zbog toga izgledati slabo. I zato je ruska elita krenula u kampanju laži, pokušavajući da sakrije neuspeh Putina lično.”

Istovremeno, napad IS-a je napad direktno na Putina, na njegovu sposobnost da govori o svojoj sposobnosti upravljanja i kontrole u ruskoj državi. IS-Khorasan je svojim terorističkim napadom pokazao da je sve ovo samo iluzija”, zaključuje stručnjak.

Ukrajina kaže da ruski dronovi i raketni napadi oštećuju elektroenergetske objekte

Posljedice ruskog raketnog i dronskog napada u Kamjanski
Posljedice ruskog raketnog i dronskog napada u Kamjanski

Napadi ruskih raketa i bespilotnih letjelica pogodili su termo i hidroelektrane u centralnoj i zapadnoj Ukrajini, saopštio je u petak operater električne mreže Ukrenergo, u posljednjem napadu usmjerenom na već oštećenu elektroenergetsku infrastrukturu u zemlji.

"Tokom noći, Rusi su ponovo udarili na energetske objekte u masovnom i kombinovanom napadu", rekao je Ukrenergo u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

"Oštećene su termo i hidroelektrane u centralnom i zapadnom regionu."

Regionalni zvaničnici rekli su da su ruske snage napale infrastrukturu u okrugu Kamianske u blizini grada Dnjepra. Najmanje jedna osoba je ranjena, dodaju.

Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko je također rekao da su napadnuti energetski objekti u regijama Dnjepropetrovsk, Poltava i Čerkasi.
"Postrojenja za proizvodnju električne energije bila su gađana bespilotnim letjelicama i projektilima", rekao je Geluščenko na Facebooku.

Premijer Denys Shmyhal je kasnije u saopćenju rekao da su napadnuti energetski objekti u šest ukrajinskih regija. Rekao je da je Ukrajini potrebno više sistema protivvazdušne odbrane kako bi osigurala kritičnu infrastrukturu i zaštitila stanovništvo.

Ukrajinska vojska je saopštila da su njene zračne snage uništile 58 jurišnih dronova koje je lansirala Rusija od ukupno 60, zajedno sa 26 od 39 projektila.

"Neprijatelj je pokrenuo snažan raketni i vazdušni udar na sektor goriva i energetike Ukrajine, koristeći različite tipove projektila i dronova", rekao je komandant.

Reuters nije mogao nezavisno provjeriti izvještaj.

Ukrajinska televizija je saopštila da su se čule eksplozije u regijama Ivano-Frankivsk i Hmeljnicki, kao i u gradu Dnjepru, jer su ruske krstareće rakete primijećene u ukrajinskom vazdušnom prostoru.

DTEK, NAFTOGAZ POD VATROM

Najveća privatna elektroprivredna kompanija DTEK saopćila je da su njene tri termoelektrane bile napadnute.

"Oprema je teško oštećena", piše na Telegramu. "Nakon što je napad završio, energenti su odmah počeli da popravljaju štetu."

Ukrajinski distributer električne energije Yasno rekao je ove sedmice da je DTEK izgubio otprilike polovinu svog kapaciteta nakon ruskih napada raketama i dronovima.

Ukrajinska državna kompanija Naftogaz takođe je saopštila da su njeni objekti bili napadnuti u petak ujutro.

"(Ruski napadi) ciljali su objekte Grupe Naftogas, ali nije bilo ozbiljne štete", navodi se u saopštenju, ne dajući više detalja.

Petrič za RSE: Strpljenje za Dodika na izmaku u Evropi i Washingtonu

Wolfgang Petrisch, austrijski diplomata, bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Wolfgang Petrisch, austrijski diplomata, bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Milorad Dodik je stigao do krajnjih granica strpljenja i tolerancije koje su za njega imali Evropska unija i Sjedinjene Države, rekao je Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch), bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sa predsjednikom Austrijskog instituta za međunarodne odnose i diplomatom koji je od 1999. do 2002. godine obavljao funkciju visokog predstavnika u BiH, RSE razgovara nakon posljednjih prijetnji Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska.

Između ostalog, Dodik je rekao tokom sjednice Narodne skupštine Republike Srpske da će se predstavnici srpskog naroda povući iz državnih institucija ukoliko odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Kristijana Šmita (Christian Schmidt), ne budu proglašene ništavnim u državnom parlamentu.

Takođe je rekao da državni parlamentarci trebaju američkog, britanskog i njemačkog ambasadora u BiH, kao i Šmita, proglasiti "neprijateljima".

RSE: Gospodine Petrič, Narodna skupština Republike Srpske je raspravljala, između ostalog, o nametnutom Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. Milorad Dodik, predsjednik ovog bh. entiteta, rekao je da će tražiti da Parlament BiH poništi odluke Kristijana Šmita, te će u suprotnom povući predstavnike RS iz bh. institucija.

Da li je ovo, nakon nedavnog napretka BiH, nova prepreka na njenom evropskom putu?

Petrič: U suštini, ovdje se ne radi toliko o Izbornom zakonu, nego o tome da se Bosna i Hercegovina približava Evropskoj uniji, što bi značilo kraj njegovih šarada.

On zna šta bi onda vladavina prava značila za njega.

RSE: Kako komentarišete njegove riječi da želi da neprijateljima BiH proglasi ambasadore Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Njemačke, zajedno sa Kristijanom Šmitom. Da li je konfrontacija sa ovako moćnim zemljama svojevrsno političko samoubistvo?

Petrič: Ovo se ne treba uzimati toliko ozbiljno. Radi se o nekome ko nema apsolutno nikakvu moć ni uticaj na međunarodnoj sceni, neko kome je zabranjen ulazak u SAD, i ko je jedan od najgorih političara, koji istovremeno želi da skrene pažnju sa ekonomske katastrofe u kojoj se nalazi Republika Srpska.

Morate shvatiti da kada je on došao na vlast, u RS je bilo 1,1 milion stanovnika. Sada su pali na brojku od 700.000. Ako se ovo nastavi, gospodin Dodik će vladati nad praznom zemljom.

On je uništava, a ja se pitam- kako ljudi mogu ovo da prihvate? Naravno, oni koji znaju da je ovo što on radi veoma loše za njih i za zemlju, oni odlaze.

Zbog toga, nije preostao niko da bude glas razuma. Bolje reći, tih glasova je ostalo premalo.

Republika Srpska, kao dio Bosne i Hercegovine, leži u srcu Evrope. Postoji određena civilizacija u kojoj su pravoslavne hrišćanske tradicije veoma važne. One su već uključene u Evropsku uniju.

A on je pokušao da uradi nešto što služi samo njemu. Zaista je skandalozno što ljudi koji se ovako ponašaju, zarađuju novac. Ne govorim o korupciji, govorim o normalnoj plati koju on prima kao predsjednik Republike Srpske. Zaista je nevjerovatno, s obzirom na tako lošu politiku koju vodi.

RSE: Dodik prijeti da će se predstavnici Srba u državnim institucijama BiH povući iz procesa donošenja odluka u institucijama, ukoliko njegovi planovi ne dobiju podršku u bh. Parlamentu. Takođe, ponovo je ponovio stare prijetnje od prije nekoliko godina, kada je rekao da će se RS povući iz sporazuma o vojsci, indirektnim porezima, Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.

Mislite li da će ići do kraja sa tim prijetnjama? I šta to znači za bezbjednost u Bosni i Hercegovini?

Petrič: Situacija se u odnosu na prije tri godine promijenila u Evropi. Sada imamo rat ruskog agresora, njegovih ruskih prijatelja, protiv Ukrajine. Imamo rat na Bliskom istoku. Dakle, Evropa je okružena sukobima i veoma složenim situacijama.

Mislim da je strpljenje za gospodina Dodika na izmaku. On je imenovao te zemlje, njihove ambasadore, kao neprijatelje, a bojim se da će te zemlje postupiti veoma odlučno po tom pitanju.

Evropa, EU, SAD, neće prihvatiti da Putinov bliski prijatelj pokušava da vodi svoj mali rat protiv civilizacije, protiv svog naroda, protiv Evrope. To je apsolutno neprihvatljivo.

Bojim se da je stigao do krajnjih granica tolerancije koja je postojala u evropskim glavnim gradovima i Vašingtonu.

RSE: Jedan od razloga za održavanje sjednice NSRS su izmjene Izbornog zakona, koje je nametnuo gospodin Šmit. Zvaničnici iz RS su se izjasnili, šta misle o njima, Hrvati u BiH su, takođe, protiv, čak i EU koja mu je ranije davala bezrezervnu podršku, nije u potpunosti oduševljena novim nametanjem odluka.

Šta Vi mislite o ovim izmjenama Izbornog zakona, tim više što su u biti tehničke?

Petrič: Već godinama nisam zadovoljan, što se i nakon više od četvrt vijeka, izvana moraju nametati važne odluke, koje su ponekad i tehničke prirode, a koje svaka vlada u ostatku Evrope donosi sama.

Naravno, mislim da trebamo biti i malo samokritični što smo tu ostali predugo, radeći težak posao, ne uvjeravajući parlamentarce da sami završe taj posao.

Ako ste demokratski izabrani u parlament, morate i raditi svoj posao. Za to ste plaćeni. Mislim da bi građani trebali ustati i pitati šta to rade, za šta ih plaćaju. Da kažu: Mi vas plaćamo, a vi ne radite svoj posao.

Ovo je zaista tužna situacija. U Austriji podržavamo BiH, mi smo dio grupe prijatelja Bosne i Hercegovine. Ja sam neko ko je radio tamo, moje srce je uvijek za BiH, pratim razvoj događaja.

No, kad vidite te političke aktere, a to nije samo gospodin Dodik nego ima i drugih drugih koji ne preuzimaju odgovornost za svoj narod. Ovo je za mene stvarno kulturološki šok, da nakon toliko vremena, nakon više od 25 godina od završetka rata, oni još "ratuju" jedni protiv drugih.

U konačnici, svi ti nacionalistički lideri bore se protiv vlastitog naroda. Ovo je autodestruktivna situacija, i to me stvarno brine. Zaista me ne veseli to što odluke i dalje mora donositi visoki predstavnik. Veselim se danu kada Parlament BiH počne sam donositi teške odluke.

RSE: Postoji li možda rješenje za ovu situaciju? I šta će međunarodna zajednica učiniti u svjetlu ovih događaja?

Petrič: U evropskim prijestonicama, u Vašingtonu, postoje planovi za nepredviđene situacije.

Ne moram biti tamo, ali sudeći po mojim čestim razgovorima sa predstavnicima vlada da situacija zbog dva rata koja sam pomenuo, zbog izbora za Evropski parlament, izbora u Vašingtonu, ističe vrijeme za odugovlačenje.

Sada postoji jasna volja, ako ovo ne bude djelovalo, ljudi koji su odgovorni za to će biti uhvaćeni, dovedeni pred lice pravde.

Mislim da je sada najvažnija stvar u cijeloj Evropi, uključujući posebno Bosnu i Hercegovinu, ali i Kosovo, da se održi bezbjednost ljudi.

I neće biti dozvoljeno da neki, koji su prijatelji gospodina Putina, sada rade Putinov posao na Balkanu. To definitivno neće biti dozvoljeno.

U suprotnom bismo ugrozili cijelu Evropu. Ovo nije nešto što ljudi i vlade shvataju olako.

RSE: Kakav je Vaš stav o budućnosti OHR-a u Bosni i Hercegovini? Prije ili kasnije, OHR će morati da bude zatvoren. Kada to očekujete, šta će biti preduslovi za to?

Petrič: Pa, mislim da sada imamo sasvim novu situaciju, da je s jedne strane 27 članica Evropske unije jednoglasno dalo istorijsku priliku Bosni i Hercegovini da pregovara o članstvu.

Prema meni, to, naravno, podiže i odgovornost Bosne i Hercegovine na veći nivo.

Sa ovim se treba uhvatiti u koštac, EU će definitivno podržati one koji to žele, i mislim da bi to trebala biti koalicija demokrata, bosanskih patriota.

Oni bi se sada trebali okupiti i reći, iskoristićemo ovu istorijsku šansu, ovu istorijsku priliku za našu zemlju, mi ćemo napredovati, a ostali koji ne žele da nam se pridruže, neka ostanu po strani.

Vlada SAD mijenja način na koji klasificira ljude prema rasi, etničkoj pripadnosti

Putnici na Penn stanici u New Yorku, 9. decembra 2023., kreću na peron kako bi se ukrcali na voz New Jersey Transit. Američka vlada mijenja kako klasificira ljude prema rasi i etničkoj pripadnosti kako bi preciznije prebrojala stanovništvo.
Putnici na Penn stanici u New Yorku, 9. decembra 2023., kreću na peron kako bi se ukrcali na voz New Jersey Transit. Američka vlada mijenja kako klasificira ljude prema rasi i etničkoj pripadnosti kako bi preciznije prebrojala stanovništvo.

Američka vlada mijenja način na koji klasifikuje ljude prema rasi i etničkoj pripadnosti, u potezu za koji se zvaničnici nadaju da će bolje prebrojati ljude koji se identifikuju kao Hispanoamerikanci ili bliskoistočnog i sjevernoafričkog naslijeđa.

Najavljene od strane Ureda za upravljanje i budžet, revizije su prve promjene službenih kategorija u 27 godina i označavaju pokušaj preciznijeg prebrojavanja stanovništva SAD. Oni koji podržavaju izmjene kažu da će one bolje odražavati identitet ljudi i pomoći u definiranju biračkih okruga, između ostalog.

Neki ljudi koji žive u Sjedinjenim Državama neće vidjeti promjene do sljedećeg popisa stanovništva, jednom u deceniji 2030., ali drugi će možda vidjeti da se revizije odraze ranije u drugim oblicima i anketama savezne vlade, kao i državnih vlada i privatnih preduzeća i univerzitete koji uzimaju uzor od Washingtona.

U skladu sa revizijama, pitanja o rasi i etničkoj pripadnosti koja su prethodno postavljana odvojeno biće preformatizovana u jedno pitanje, što će ljudima dati mogućnost da biraju više kategorija u isto vrijeme. "Odaberite sve što je primjenjivo", piše u uputama.

Također će biti kreirana kategorija Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Ranije je američka vlada brojala takve pojedince kao "Bijeli", ali sada imaju mogućnost da se identifikuju u novoj, zasebnoj kategoriji.

Ove revizije popisa su počele 2014. pod Obaminom administracijom, ali su odbačene za vrijeme Trumpove administracije, a zatim oživljene pod Bidenovom administracijom.

Preformatirano pitanje o rasi i etničkoj pripadnosti također će uključivati opciju „Hispanac ili Latino“ koju ispitanici mogu izabrati. Istraživanja pokazuju da veliki dio Hispanaca nije jasan kako odgovoriti na rasno pitanje kada im se postavlja odvojeno, jer su skloni razmišljati o rasi i etničkoj pripadnosti kao o sličnim stvarima i kao rezultat toga često biraju "neku drugu rasu" ili ostavljaju pitanje prazno.

U okviru revizija, ljudi će takođe imati mogućnost da uđu u više detalja o svom porijeklu. Na primjer, ljudi koji kažu da su Azijati također mogu detaljno navesti, na primjer, da li su Kinezi ili Vijetnamci.

Neke informacije u ovom izvještaju stigle su iz Associated Pressa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG