Sirijska opservatorija za ljudska prava, koja ima istraživače širom ratom razorene zemlje, saopćila je u subotu da su Hayat Tahrir al-Sham, džihadistički savez predvođen bivšim ogrankom Al Kaide u Siriji, i savezničke frakcije preuzele kontrolu nad većinom grada, vladinim centrima i zatvorima.

"Guverner Aleppa i rukovodstvo policijskih i sigurnosnih grana povukli su se iz centra grada, a režimske snage i pojačanje pobjegli su iz grada u područje Al-Safirah", dodaje Opservatorija.

"Nije bilo borbi, nije ispaljen nijedan hitac, pošto su se režimske snage povukle", rekao je on.

Svjedok u Aleppu, koji nije želio biti imenovan iz sigurnosnih razloga, potvrdio je za Glas Amerike da su pobunjeničke snage napredovale u petak u dijelovima grada nakon sukoba sa snagama lojalnim vladi sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

Reuters je, pozivajući se na vojne izvore, rekao da su sirijske vlasti u subotu zatvorile aerodrom u Aleppu, kao i sve puteve koji vode u grad.

Bio je to prvi veliki napad na Aleppo od 2016. godine, kada su snage sirijske vlade, uz podršku milicija koje podržava Iran i ruskih zračnih snaga, potisnule pobunjeničke frakcije iz istočnih dijelova grada tokom vrhunca građanskog rata u Siriji.

Drugi svjedok u Aleppu, koji također nije želio da bude identifikovan iz sigurnosnih razloga, rekao je da su borbe natjerale hiljade stanovnika da pobjegnu u sigurnije dijelove grada. Svjedok je za Glas Amerike rekao da je došlo do sukoba u naselju u zapadnom dijelu grada, dodajući da su se snage sirijske vlade na kraju povukle iz tog područja.

Napredovanje u petak u Aleppu dio je velike ofanzive koju su pokrenuli sirijski pobunjenici i njihovi saveznici koja je počela u srijedu. Pobunjeničke snage saopštile su da su u protekla dva dana preuzele kontrolu nad desetinama gradova i sela u provincijama Aleppp i Idlib.

Sirijska opservatorija za ljudska prava saopćila je u petak da je 277 ljudi ubijeno u sukobima od srijede, od kojih su većina pobunjenici i sirijski vojnici.

David Carden, zamjenik regionalnog humanitarnog koordinatora UN-a za krizu u Siriji, rekao je u petak da je u borbama ubijeno i najmanje 27 civila, uključujući djecu.

Dok vlada ističe prednosti zabrane, koja je prva te vrste na svijetu, tehnološki giganti kao što je TikTok tvrde da bi odluka mogla da mlade gurne u "mračne ćoškove interneta."

Australija je usvojila zabranu društvenih mreža za djecu u četvrtak kasno uveče, poslije emotivne debate koja je zaokupila cijelu zemlju, i postavila smjernice za sudove širom svijeta, jednom od najstrožijih regulativa koje se odnose na velike tehnološke kompanije.

Zakonom se giganti kao je Meta Platforms, vlasnik Instagrama i Facebooka, prisiljavaju da spriječe maloljetnike da otvaraju naloge i koriste te mreže, a ako to ne urade, prijete im kazne u iznosu do čak 32 miliona dolara. U januaru počinje proba metoda sprovođenja zabrane, koja će stupiti na snagu za godinu dana.

"Platforme sada imaju društvenu odgovornost da se postaraju da im bezbjednost naše djece bude prioritet", izjavio je australijski premijer Anthony Albanese u petak.

Govoreći o detaljima zabrane ranije ovog mjeseca, Albanese je pominjao rizike koji prijete fizičkom i mentalnom zdravlju djece zbog prekomjerne upotrebe društvenih medija, a posebno rizik za djevojčice zbog štetnih opisa tijela i fizičkog izgleda, kao i mizoginih sadržaja namijenjenih dječacima.

U Sidneyju u petak, reakcije na zabranu su bile pomiješane.

"Mislim da je to sjajna ideja, jer sam primijetila da društvene mreže za djecu zapravo nisu odgovarajuće za njihove godine, ponekad gledaju nešto što ne bi trebalo da gledaju", kaže stanovnica Sidneyja Francesca Sambas.

Drugi su oštriji.

"Veoma sam bijesna. Imam osjećaj da je ova vlada uzela demokratiju i bacila je kroz prozor", kaže 58-godišnja Shon Klose.

"Kako su uopšte mogli da izmisle ta pravila i nametnu ih ljudima?"

Djeca, za to vrijeme, kažu da će pokušati da nađu načine da zaobiđu zabranu.

"Mislim da ću ih i dalje koristiti, samo - tajno", kaže 11-godišnja Emma Wakefield.

Prvi u svijetu

Zemlje među kojima su Francuska i neke američke države uvele su zakone da se maloljetnicima ograniči pristup mrežama bez pristanka roditelja, ali australijska zabrana je apsolutna. Puna zabrana pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 14 godina na Floridi je osporena pred sudom na osnovu argumenata o slobodi govora i slučaj se još razmatra.

Albanizova Laburistička partija dobila je ključnu podršku od opozicionih konzervativaca za zakon koji je brzo usvojen u parlamentu u okviru zakonskog paketa od 31 prijedloga, koji su svi "progurani" haotičnog posljednjeg dana zasjedanja australijske skupštine ove godine.

Vlada smatra da je dala dovoljno vremena za raspravu pošto je zabranu prvi put najavila posle parlamentarne istrage ranije ove godine, kada su poslanci čuli svjedočenja roditelja djece koja su nanijela sebi povrede nakon što su bila maltretirana preko interneta.

Međutim, zakon su kritikovale kompanije za društvene medije i neki poslanici koji smatraju da prijedlog zakona nije dovoljno detaljno razmotren.

Portparol TikToka, platforme koja je izuzetno popularna među tinejdžerima, rekao je u petak da je proces bio suviše brz i da rizikuje da djeca budu izložena još većim opasnostima.

"Razočarani smo što je australijska vlada ignorisala savjete mnogih stručnjaka za mentalno zdravlje, bezbjednost interenta, i aktiviste za mlade koji su se snažno protivili zabrani".

Albanese je u petak rekao da je usvajanje zabrane prije nego što je obavljena proba verifikacije godišta korisnika društvenih mreža - ispravan pristup.

"Naša poruka roditeljima Australije je da smo tu i da vam čuvamo leđa", rekao je premijer.

"Ne tvrdimo da će implementacija biti savršena, baš kao što zabrana alkohola mlađima od 18 ne znači da neko mlađi od 18 nikada nema pristup alkoholu, ali znamo da je to ispravna stvar."

Zabrana bi mogla da utiče na odnose Auustralije sa ključnim saveznikom, Sjedinjenim Državama, gdje je vlasnik X-a Elon Musk, centralna figura u administraciji novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, u jednoj objavi ovog mjeseca napisao da se čini da je ta zabrana "zaobilazni način da se kontroliše pristup svih Australijanaca internetu".

Također, zabranom se pojačava atmosfera antagonizma koja trenutno postoji između Australije i tehnoloških giganata koji su uglavnom američke kompanije. Australija je bila prva zemlja koja je obavezala platforme za društvene mreže da plate tantijeme medijima za dijeljenje njihovih sadržaja a sada planira da ih kazni ako ne uspiju da spriječe različite prevare.

U nastojanju da dobije opsežan sporazum o uzajamnoj sigurnosti preko granice ranije ove godine, Rijad ublažio svoj stav o palestinskoj državnosti, rekavši Washingtonu da bi javna predanost Izraela rješenju o dvije države mogla biti dovoljna da se zaljevsko kraljevstvo normalizira odnosima.

Ali dok je javni bijes u Saudijskoj Arabiji i na širem Bliskom istoku u usijanju zbog izraelskih vojnih akcija u Gazi, princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman ponovo je uvjetovao priznanje Izraela poduzimanjem konkretnih koraka za stvaranje palestinske države, rekla su dva saudijska i tri zapadna izvora.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i dalje je željan osigurati normalizaciju sa saudijskom silom kao historijsku prekretnicu i znak šireg prihvaćanja u arapskom svijetu, rekli su zapadni diplomati.

No on se kod kuće suočava s velikim protivljenjem bilo kakvim ustupcima Palestincima nakon napada Hamasa 7. oktobra i zna da bi bilo kakva gesta u smjeru državnosti razbila njegovu vladajuću koaliciju, rekli su.

Budući da su oba lidera za sada okovana svojim domaćim bazama moći, Rijad i Washington se nadaju da bi skromniji odbrambeni pakt mogao biti zapečaćen prije nego predsjednik Joe Biden napusti Bijelu kuću u januaru, rekli su izvori.

Pakt o kojem se sada raspravlja uključivao bi proširenje zajedničkih vojnih vježbi i vježbi za rješavanje regionalnih prijetnji, uglavnom iz Irana. Potaknula bi partnerstva između američkih i saudijskih obrambenih kompanija, uz mjere zaštite za sprječavanje suradnje s Kinom, rekli su izvori.

Sporazum bi promovirao saudijska ulaganja u napredne tehnologije, posebice odbranu od bespilotnih letjelica. SAD bi povećao svoju prisutnost u Rijadu kroz obuku, logistiku i podršku kibernetičkoj sigurnosti, a mogao bi rasporediti raketni bataljon Patriot kako bi poboljšao odbranu od projektila i integrirano odvraćanje.

Ali to ne bi bila vrsta obvezujućeg sporazuma o odbrani koja bi obavezivala američke snage da zaštite najvećeg svjetskog izvoznika nafte u slučaju stranog napada.

"Saudijska Arabija će dobiti sigurnosni sporazum koji će omogućiti veću vojnu saradnju i prodaju američkog oružja, ali ne i sporazum o odbrani sličan onom sa Japanom ili Južnom Korejom kako se prvobitno tražilo", rekao je Abdelaziz al-Sagher, čelnik Zaljevskog istraživačkog instituta think-tank u Saudijskoj Arabiji.

Dolazak Trumpa u Bijelu kuću

Slika je, međutim, dodatno komplikovana predstojećim dolaskom Donalda Trampa u Belu kuću.

Iako Trumpov plan za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba isključuje bilo kakve odredbe za palestinsku državnost ili suverenitet, on je blizak saveznik saudijskog prijestolonasljednika.

Palestinski i neki arapski zvaničnici zabrinuti su da bi ga Trump i njegov zet Jared Kushner - arhitekta "Dogovora stoljeća" i također bliski saveznik prijestolonasljednika - mogli na kraju uvjeriti da podrži plan.

Trenutna američka administracija nije odustala od nade u dogovor o sigurnosnim garancijama prije nego što Biden napusti funkciju u januaru, ali i dalje postoje brojne prepreke.

Američki zvaničnici imaju na umu da je kraljevstvo još uvijek zainteresirano za formalno učvršćivanje garancija koje je tražilo, posebno za pristup naprednijem oružju, ali nisu sigurni da li bi radije to uradili u mandatu Bidena ili čekali Trumpa, rekao je izvor.

"Nastavljamo da razgovaramo i imamo mnogo napora na stolu (sa Saudijcima)", rekao je američki zvaničnik.

Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće odbilo je komentar na pitanje o naporima za postizanje sporazuma o američkim sigurnosnim garancijama za Saudijsku Arabiju.

Netanyahuov ured je odbio komentirati na pitanje o saudijskom stavu o palestinskoj državnosti.

Odbrambeni sporazum koji Saudijskoj Arabiji daje američku vojnu zaštitu u zamjenu za priznanje Izraela preoblikovao bi Bliski istok ujedinjavanjem dva dugogodišnja neprijatelja i vezanjem Rijada za Washington u vrijeme kada Kina prodire u regiju.

To bi omogućilo kraljevstvu da ojača svoju sigurnost i odbije prijetnje od Irana i njegovih saveznika Huti, kako bi se izbjeglo ponavljanje napada na naftna postrojenja iz 2019. godine, za koje su Rijad i Washington okrivili Teheran. Iran je negirao bilo kakvu ulogu.

Visoki saudijski zvaničnik rekao je da je sporazum 95% završen, ali je Rijad odlučio da razgovara o alternativnom sporazumu, s obzirom da to nije izvodljivo bez normalizacije odnosa sa Izraelom.

U zavisnosti od formata, smanjeni sporazum o saradnji mogao bi biti odobren bez Kongresa prije nego što Biden napusti funkciju, rekla su dva izvora.

Bilo je i drugih kamena spoticanja u pregovorima da se osigura sporazum o međusobnoj odbrani.

Na primjer, nije bilo napretka u razgovorima o civilnoj nuklearnoj saradnji jer je Saudijska Arabija odbila potpisati takozvani sporazum 123 sa SAD-om koji bi Rijadu uskratio pravo na nuklearno obogaćivanje, kazalo je šest izvora.

Saudijski prigovori dijelove koji se odnose na ljudska prava pokazali su se kao još jedna oblast neslaganja, rekao je za Reuters jedan saudijski izvor blizak razgovorima.

"Velika nagrada"

Iako saudijsko rukovodstvo snažno zagovara palestinsku državnost, ostaje neizvjesno, prema diplomatama, kako bi prestolonasljednik odgovorio da Trump oživi sporazum koji je sklopio 2020. za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba.

Plan označava dramatičnu promjenu u američkoj politici i međunarodnim sporazumima otvorenim usklađivanjem s Izraelom i oštrim odstupanjem od dugogodišnjeg okvira zemlja za mir koji je historijski vodio pregovore.

To bi omogućilo Izraelu da anektira ogromne dijelove zemlje na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući izraelska naselja i dolinu Jordana, i priznaje Jerusalim kao "nepodijeljenu prijestolnicu Izraela" - efektivno poričući palestinske pretenzije na istočni Jerusalem kao njihov glavni grad, centralnu aspiraciju u njihovim državnim ciljevima i u skladu sa rezolucijama UN.

Trumpov plan mnogi vide kao težak udarac rješenju o dvije države i palestinskim nadama državnosti.

Saudijski zvaničnici insistiraju na tome da stvaranje palestinske države u skladu s prethodnim međunarodnim sporazumima, uključujući istočni Jerusalem kao njen glavni grad, ostaje suštinski uslov za dugoročni regionalni mir i stabilnost.

Bez toga će ciklus nasilja nastaviti da ugrožava sve normalne odnose, kažu oni.

"Kako možemo zamisliti integriranu regiju ako zaobiđemo palestinsko pitanje?" rekao je visoki saudijski zvaničnik. "Ne možete spriječiti palestinsko pravo na samoopredjeljenje."

I u nekim od najoštrijih kritika Izraela od početka rata u Gazi, prestolonasljednik Mohamed nazvao je izraelske vojne akcije u Gazi "kolektivnim genocidom" u obraćanju na arapskom i islamskom samitu u Rijadu ovog mjeseca.

Potencijal za saudijsku normalizaciju s Izraelom, međutim, mogao bi se ponovo razmotriti u budućnosti, možda kada se prašina slegne nakon rata u Gazi - i možda pod drugom izraelskom vladom, kažu diplomate.

Fawaz Gerges, stručnjak za Bliski istok na Londonskoj školi ekonomije, rekao je da će Trump iskoristiti sve moguće puteve kako bi osigurao historijsku normalizaciju između Saudijske Arabije i Izraela.

"Za Trumpa je Saudijska Arabija velika nagrada", rekao je Gerges.

Ali u svojoj izjavi - datoj dan pošto je imala telefonski razgovor sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom - nije precizirala ko je šta ponudio.

"Neće biti potencijalnog rata tarifama", rekla je Sheinbaum na pitanje tim povodom na njenom dnevnom jutarnjem brifingu.

Trump je u srijedu napisao da je Sheinbaum pristala da zaustavi neovlaštenu migraciju preko granice u Sjedinjene Države. Ona je istog dana na svojim nalozima na društvenim mrežama napisala da su "migranti i karavani zbrinuti prije nego što stignu do granice".

Ali da li je to bilo obećanje, zavjet ili obična izjava o stvarnosti ostaje nejasno.

Posljednjih godina, migranti koji nisu mogli da dobiju dozvolu da pređu Meksiko udruživali su se u karavane kako bi pješačili ili stopirali na putu ka sjeveru prema američkoj granici, tražeći sigurnost u brojnosti.

U stvari, osim prvih karavana 2018. i 2019. - kojima su obezbjeđeni autobusi da se voze dijelom ka sjeveru - nijedan karavan nikada nije stigao do granice hodajući ili stopirajući na bilo koji kohezivan način.

Meksička policija i migracioni agenti su godinama blokirali, uznemiravali ili sprječavali migrantske karavane da se voze. Također su često hvatani ili vraćani u područja blizu granice sa Gvatemalom. Dakle, čini se da izjava Sheinbaum odražava stvarnost koja je postoji već neko vrijeme.

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u četvrtak da se nada da će Trump ponovo razmisliti o svom planu za uvođenje tarifa Meksiku i Kanadi, rekavši da bi to moglo da "pokvari" odnose sa bliskim saveznicima.

"Nadam se da će ponovo razmisliti. Mislim da je to kontraproduktivna stvar", rekao je Biden.

Trump je ranije zaprijetio da će uvesti tarife od 25 odsto na uvoz iz Meksika i Kanade dok te zemlje na zadovoljavajući način ne zaustave ilegalnu imigraciju i protok ilegalnih droga kao što je fentanil u Sjedinjene Države.

On je također rekao da će se kineski uvoz suočiti sa dodatnim carinama od 10 odsto dok Peking ne obustavi proizvodnju materijala koji se koriste za pravljenje fentanila.

Uprkos samopouzdanju Sheinbaum - ona je telefonski razgovor sa Trumpom opisala kao "odličan" - mnogi Meksikanci brinu da bi američke tarife mogle da utiču na širok spektar kultnih meksičkih proizvoda i da ugroze čitave regionalne ekonomije.

U zapadnom Meksiku, nijedan usjev ne donosi prihod za toliko malih uzgajivača kao što je to avokado, a Meksiko je glavni snabdijevač američkog tržišta voćem. Ali uzgajivači avokada, berači i oni koji pakuju zabrinuti su da će potrošači u SAD, suočeni sa 25 odsto višim cijenama, možda jednostavno preskočiti pravljenje gvakamole (jela od avokada).

A ranije ove nedjelje, Sheinbaum je rekla da Meksiko priprema listu uzvratnih tarifa ako Trump nastavi sa svojim planovima za uvozne namete.

Ako bi se Meksiko, Kanada i Kina suočile sa dodatnim tarifama koje je Trump predložio na svu robu uvezenu u Sjedinjene Države, to bi moglo biti otprilike jednako naplati poreza od 266 milijardi dolara, što je broj koji ne pretpostavlja bilo kakve poremećaje u trgovini ili uzvratne poteze drugih zemalja.

Troškove tih poreza vjerovatno bi snosile američke porodice, uvoznici i domaće i strane kompanije u vidu viših cijena ili nižeg profita.