Linkovi

Najnovije

Bidenova administracija traži ogroman novac za infrastrukturne projekte

Los Angeles
Los Angeles

Uz američki paket pomoći za oporavak od korona virusa u visini od 1,9 biliona dolara, koji je već u opticaju najveće svjetske ekonomije, ekonomski savjetnici predsjednika Joea Bidena pripremaju još veći ekonomski poticaj - mogući paket od tri biliona dolara za obnovu stare infrastrukture u zemlji i, kako kažu, investiranje u ekonomiju budućnosti.

Detalji novog paketa tek trebaju biti javno objavljeni, ali Bidenova kampanja za predsjednika prošle godine ukazala je na potrebu obnove puteva i mostova, modernizaciju aerodroma i tranzitnih sistema i ulaganje u širokopojasnu tehnologiju. Biden je rekao da će finansiranje tog plana biti omogućeno povećanjem poreza za korporacije i pojedince koji zarađuju više od 400.000 američkih dolara godišnje.

Infrastrukturni razvojni plan predviđa mnogo više od fizičke strukture. Vjerovatno će uključiti smanjenje emisija ugljkivog dioksida većom upotrebom obnovljivih izvora energije, zatim smanjenje ekonomske nejednakosti i pružanje masovnog besplatnog upisa na javne fakultete, te univerzalnog predškolskog obrazovanja.

Mjere za olakšavanje posljedica koronavirusa, koje je Biden progurao kroz Kongres isključivo uz podršku demokratskih zakonodavaca preko jedinstvene republikanske opozicije, bio je usmjeren na omogućavanje masovne vakcinacije i pružanje pomoći teško pogođenim biznisima uništenim pandemijom. Bidenova administracija novu potrošnju zamišlja kao pripremu ekonomije za godine koje dolaze.

Joe Biden
Joe Biden

U januaru, dok je preuzimao dužnost na četvorogodišnji mandat, Biden je ekonomski poticaj opisao kao dio svog plana "Izgradi bolje". Međutim, infrastrukturni poslovi u Washingtonu često su bili usporeni zbog nesuglasica između zakonodavaca oko toga što treba finansirati i kako to platiti.

Tokom administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, planirani događaji "Sedmica infrastrukture" zasjenjeni su hitnijim pitanjima i brzo zaboravljeni.

Bidenova portparolka Jen Psaki rekla je nedavno da rasprave o tome što bi na kraju moglo biti uključeno u novi prijedlog ostaju otvorene.

Jen Biden
Jen Biden

"Predsjednik Biden i njegov tim razmatraju niz potencijalnih mogućnosti kako uložiti u radničke porodice i reformisati naš porezni zakon tako da nagrađuje rad, a ne bogatstvo", rekla je Psaki. "Ti razgovori su u toku, tako da je svako nagađanje o budućim ekonomskim prijedlozima preuranjeno i nije odraz razmišljanja Bijele kuće."

Neki aspekti eventualnog plana, koje je iznio demokratski predsjednik, mogli bi više privući republikanske zakonodavce nego druge, s obnovom puteva i mostova kao nečim što je visoko na listi onoga na šta zakonodavci mogu ukazati kada se kandiduju za ponovni izbor.

Međutim, plaćanje računa za obnovu je problematičnije.

"Svako ko zaradi više od 400.000 američkih dolara vidjeće malo do značajno povećanje poreza", rekao je Biden prošle sedmice u ABC-ovoj emisiji "Dobro jutro Amerika".

Republikanski lider u Senatu, Mitch McConnell rekao je novinarima: "Mislim da na našoj strani neće biti entuzijazma za povećanje poreza".

Mitch McConnell
Mitch McConnell

U politički podijeljenom Kongresu, gdje demokrate tijesno kontrolišu i Senat i Predstavnički dom, Biden je koristio zakonodavnu taktiku dostupnu za prijedloge potrošnje da tijesno progura sporazum za oporavak od koronavirusa na jednostavnoj većini glasova.

Kada je u pitanju infrastrukturalni prijedlog, možda će trebati potražiti podršku od najmanje 10 republikanaca kako bi spriječio opstrukciju u Senatu, koji je podijeljen između 50 republikanaca i 50 demokrata.

Kao alternativu, mogao bi ponovo pokušati primijeniti istu zakonodavnu taktiku koja je korištena za donošenje zakona o olakšicama glasanjem po stranačkoj liniji, sa potpredsjednicom Kamalom Harris koja osigurava odlučujući glas u Senatu.

Nije određen datum objavljivanja Bidenovog infrastrukturnog prijedloga.

See all News Updates of the Day

Ukrajina desetinama dronova napala Krim, Rusija tvrdi da je presrela svaku letjelicu

Krim
Krim

Ruski sistemi protivvazdušne odbrane uništili su svih 38 dronova koje je Ukrajina lansirala na poluostrvo Krim rano u nedelju, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane, nakon izveštaja na ukrajinskim i ruskim društvenim medijima o snažnim eksplozijama u luci Feodosiji.

Rusko ministarstvo odbrane nije navelo da li je bilo štete ili žrtava u svom saopštenju u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Drumski saobraćaj u blizini Feodosije bio je značajno ograničen, saopštili su ranije zvaničnici na Krimu koji su postavili ruski zvaničnici.

Saobraćaj na mostu koji povezuje poluostrvo Krim sa ruskim kopnom bio je zaustavljen nekoliko sati prije nego što je nastavljen oko 01:40 GMT, rekli su zvaničnici na Krimu na Telegramu.

Ruski i ukrajinski društveni mediji citiraju stanovnike Feodosije kako su se čule snažne eksplozije u području morske luke i skladišta nafte oko 2 sata ujutro po lokalnom vremenu u nedjelju (23:00 GMT u subotu).

Reuters nije bio u mogućnosti da nezavisno provjeri izvještaje o eksplozijama. Nije bilo komentara ukrajinskih zvaničnika.

Poluostrvo Krim, koje je Rusija anektirala od Ukrajine na potez koji su saveznici Kijeva osudili 2014. godine, i Crno more koje se graniči sa poluostrvom postali su ključno poprište u dvogodišnjem ratu.

Pojačani ukrajinski napadi zračnim i morskim dronovima na tamošnje ruske vojne ciljeve oštetili su ili uništili brodove i brodogradilišta za popravku mornarice u luci Sevastopolj i pogodili druge ciljeve.

Moskva koristi svoju flotu u Crnom moru za izvođenje dalekosežnih udara na Ukrajinu. Ali za ruskog predsjednika Vladimira Putina, vode koje se povezuju sa Sredozemnim morem su također važna odskočna daska za projektovanje moći na Bliski istok i Evropu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su njegove trupe uspjele umanjiti vojnu snagu Moskve u Crnom moru, što bi, kako je rekao, uz veću podršku saveznika Kijeva moglo dovesti do konačne pobjede njegove zemlje nad Rusijom.

SAD iz zraka ispustile 35.000 obroka i pomoć u Gazu

Ljudi gledaju kako američka vojska izbacuje prvu rundu pomoći iznad Gaze, 2. marta 2024.
Ljudi gledaju kako američka vojska izbacuje prvu rundu pomoći iznad Gaze, 2. marta 2024.

Vojska Sjedinjenih Država izbacila je iz zraka hranu i pomoć iznad Gaze - prvu rundu hitne humanitarne pomoći koju je odobrio predsjednik Joe Biden, rekli su američki zvaničnici.

Palestinci su na društvenim mrežama objavili video snimke na kojima se vide kutije s pomoći koje bacaju teretni avioni američke vojske C-130. U prvoj fazi humanitarne operacije više od 35.000 obroka i pomoći bačeno je na paletama u enklavu, gdje je, prema podacima Ujedinjenih naroda, jedna četvrtina stanovništva samo korak od gladi.

Bijela kuća je saopštila da će ispuštanje iz zraka biti kontinuirani napor i da Izrael podržava operaciju.

Vojske Jordana i Egipta saopštile su da su takođe izvršile ispuštanje iz vazduha.

Biden je dao zeleno svjetlo za humanitarnu operaciju, prvu od mnogih, nakon što je najmanje 115 Palestinaca ubijeno dok su jurili kako bi dobili zalihe iz konvoja pomoći koji su isporučeni u četvrtak. Stotine je povrijeđeno u haotičnoj situaciji, prema Ministarstvu zdravlja Gaze kojom upravlja Hamas.

Međunarodni pozivi na istragu su rasli jer pitanja i dalje postoje dan nakon incidenta u kojem su učestvovali izraelski vojnici i ljudi koji traže pomoć u sjevernoj Gazi.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres rekao je u petak da je neophodna "efikasna nezavisna istraga" kako bi se razumjeli uzroci i ko je odgovoran za užasne događaje. Portparol Bijele kuće je također rekao da događaj "treba temeljno istražiti".

Na slici iz video snimka AFPTV-a, ljudi se okupljaju oko paketa hrane koji su bačeni iz američkih aviona iznad plaže u pojasu Gaze 2. marta 2024.
Na slici iz video snimka AFPTV-a, ljudi se okupljaju oko paketa hrane koji su bačeni iz američkih aviona iznad plaže u pojasu Gaze 2. marta 2024.

Palestinski svjedoci optužili su izraelske trupe da su otvorile vatru na masovno okupljanje ljudi koji su čekali da pokupe pomoć iz konvoja koji se približavao. Izrael osporava verziju, govoreći da su mnogi ljudi gazili jedni druge i da su ih pregazili kamioni pomoći koji su bježali. Vojni glasnogovornik je rekao da su njihove trupe ispalile samo "nekoliko hitaca upozorenja" kako bi rastjerale ljude.

"Nije izveden nikakav napad IDF-a prema konvoju pomoći", rekao je glasnogovornik izraelskih odbrambenih snaga kontraadmiral Daniel Hagari u video snimku objavljenom na platformi X u četvrtak. Rekao je da su izraelski tenkovi bili prisutni kako bi osigurali humanitarni koridor za prolazak privatnog konvoja od 38 kamiona.

Palestinski izaslanik UN-a Riyad Mansour nazvao je incident "nečuvenim masakrom".

Prema informacijama koje imamo, desetine njih imaju metke u glavama”, rekao je novinarima u četvrtak o ljudima koji su bili na licu mjesta. “Nije kao pucanje u nebo da biste obuzdali ljude ako je došlo do zbrke i haosa. To je bilo namjerno gađanje i ubijanje.”

Međunarodna reakcija

Diplomatska služba Evropske unije pozvala je u subotu na međunarodnu istragu o incidentu.

Evropska služba za vanjske poslove okrivila je za krizu “ograničenja koja je uvela izraelska vojska i opstrukcije nasilnih ekstremista u isporuci humanitarne pomoći”.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron osudio je pucnjavu, rekavši da civili moraju biti zaštićeni. Pozvao je na hitan humanitarni prekid vatre.

"Mora postojati hitna istraga i odgovornost", rekao je britanski ministar vanjskih poslova David Cameron u saopćenju. “Ovo se ne smije ponoviti.”

Cameron je rekao da Izrael ima obavezu osigurati da "značajno više humanitarne pomoći" stigne do Gaze. On je pozvao vladu da otvori više prelaza u Gazi i eliminiše birokratske prepreke.

Njemački ministar vanjskih poslova izrazio je šok zbog ovih izvještaja.

"Izraelska vojska mora u potpunosti objasniti kako je moglo doći do masovne panike i pucnjave", rekla je Annalena Baerbock u petak X. Ona je također pozvala na prekid vatre kako životi civila ne bi bili izgubljeni, a taoci koje drži Hamas mogli bi biti oslobođeni a pomoć bi se mogla bezbedno distribuirati.

Šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je "duboko uznemirena slikama iz Gaze", rekavši u objavi na X da se mora učiniti svaki napor da se istraži šta se dogodilo.

Turska, Saudijska Arabija, Egipat i Jordan osudile su izraelske snage zbog pucanja na Palestince koji čekaju isporuku pomoći.

Tursko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Izrael da koristi "glad kao oružje rata u Gazi" i kazalo da je incident od četvrtka "još jedan zločin protiv čovječnosti".

Biden je u četvrtak izrazio zabrinutost da bi smrtonosni incident u konvoju mogao naštetiti tekućim pregovorima o oslobađanju preostalih talaca koje drži Hamas i postizanju prekida vatre u trajanju od šest sedmica.

Najnovije nasilje povećalo je broj palestinskih poginulih u skoro petomjesečnom ratu na više od 30.000, uz još 71.000 povrijeđenih, a mnogo više nestalo pod ruševinama, prema Hamasovom ministarstvu zdravlja Gaze.

Glad u Gazi

Ogorčenje raste i zbog tjeskobe stotina hiljada ljudi koji se bore za opstanak u sjevernoj Gazi.

Stanovnici sjeverne Gaze kažu da pretražuju gomile ruševina i smeća da bi prehranili svoju djecu, koja jedva da jedu jedan obrok dnevno. Zvaničnici međunarodne pomoći kažu da su naišli na katastrofalnu glad.

Najmanje 10 djece umrlo je od gladi, prema bolničkim kartonima u Gazi, saopćila je Svjetska zdravstvena organizacija.

"Umiremo od gladi", rekla je Soad Abu Hussein, udovica i majka petero djece koja se sklonila u školu u izbjegličkom kampu Jabaliya.

Palestinci sjede usred šatora i improviziranih skloništa koji su uništeni u izraelskim napadima u Deir el-Balahu u centralnoj Gazi 2. marta 2024. godine.
Palestinci sjede usred šatora i improviziranih skloništa koji su uništeni u izraelskim napadima u Deir el-Balahu u centralnoj Gazi 2. marta 2024. godine.

Sumnje oko prekida vatre

Uz sumnje oko nastavka pregovora o prekidu vatre u Egiptu zakazanog za nedjelju, ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze saopćilo je da je najmanje 11 Palestinaca ubijeno u subotu kada je izraelski zračni napad pogodio šator u Rafi, gdje ljudi traže utočište od izraelske vojne ofanzive .

Ministarstvo zdravlja Gaze saopćilo je da je još 50 ljudi ranjeno u napadu pored bolnice u oblasti Tel al-Sultan u Rafi. Jedan od mrtvih bio je bolničar. Izraelska vojska nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

"Udar je direktno pogodio jedan šator, gdje su se ljudi sklonili. Šrapneli su ušli u bolnicu u kojoj smo sjedili ja i prijatelji. Preživjeli smo čudom", rekao je svjedok Reutersu telefonom iz tog područja, odbivši da bude identifikovan.

Izraelska vojska je saopštila da su njene snage ubile osam militanata u Kan Younisu, oko 20 militanata u centralnom pojasu Gaze i još tri u Rimalu, u blizini grada Gaze.

Više od milion Palestinaca traži utočište u oblasti Rafa.

Biden je rekao da se nada da će primirje biti na snazi do mjeseca posta muslimana Ramazana, koji počinje 10. marta. Obraćajući se novinarima u petak, rekao je: "Još nismo tamo."

Izrael je započeo ofanzivu kao odgovor na teroristički napad palestinske militantne grupe 7. oktobra, u kojem je 1.200 ljudi ubijeno u Izraelu i još 253 oteto, prema izraelskim podacima.

Dopisnica VOA Ujedinjenih nacija Margaret Besheer doprinijela je ovom izvještaju. Neke informacije dali su Associated Press, agencija Frans pres i Reuters.

Ransomware napadi: Prijetnje smrću, ugroženi pacijenti i milionske štete

Majka učenika čija prijava za seksualni napad je objavljena online nakon ransomware napada stoji ispred kancelarija Javnih škola Mineapolisa, 1. juna 2023. godine. (AP Photo/Abbie Parr)
Majka učenika čija prijava za seksualni napad je objavljena online nakon ransomware napada stoji ispred kancelarija Javnih škola Mineapolisa, 1. juna 2023. godine. (AP Photo/Abbie Parr)

Najmanje 2.207 bolnica, škola i vladinih institucija u SAD bile su tokom 2023. godine direktno pogođene rensomver napadima, navode iz kompanije za sajber bezbjednost Emsisoft.

U svom godišnjem izvještaju o rensomveru, oni napominju da su Amerikanci zbog toga bili lišeni pristupa ključnim uslugama, da su njihove lične informacije bile kompromitovane, a „to je vjerovatno i ubilo neke od njih“.

Prilikom rensomver napada hakeri zaključavaju podatke u računarskim sistemima žrtava, te im onemogućavaju funkcionisanje. Potom traže visoke iznose novca da bi podatke otključali i da ukradene informacije ne bi objavljivali ili prodavali na dark vebu - dijelu interneta koji nije dostupan preko običnih pretraživača

2023. je bila godina u kojoj su ponašanje i agresija onih koji predstavljaju prijetnju i njihove agresivne taktike iznuđivanja, zaista zaprepastili. Vidjeli smo sve, od prijetnji smrću, slanja buketa cvijeća na adrese direktora javnih kompanija (…), objavljivanje fotografija rukovodilaca i njihovih porodica na stranicama na dark vebu“, kaže za Glas Amerike Meredit Grifanti, globalna direktorica za sajber bezbjednost i komunikacije njujorške konsultantske kompanije „FTI Consulting“.

Bolnice i škole na meti rensomver hakera
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:30 0:00

Ukupan broj napada u 2023. bio je znatno veći od 2.207 jer mnoge kompanije ne prijavljuju kada im se problem dogodi, a ne postoji ni jedinstvena evidencija rensomver incidenata.

Iz Emsisofta navode da u tu cifru ne ulaze ni hiljade privatnih kompanija, kao ni organizacije koje su pretrpjele indirektne posljedice od rensomvera kroz lance snabdijevanja – kada su kriminalci ulazili u sisteme žrtava preko dobavljača usluga i partnerskih kompanija.

Primjerice, polovinom prošle godine dogodio se napad za kojeg Emsisoft procjenjuje da je pričinio štetu veću od 15 milijardi dolara. Kriminalna rensomver grupa je tada preko platforme za transfer podataka „MOVEit“ ukrala podatke od više od 2.750 organizacija, čime je pogođeno gotovo 100 miliona korisnika – od toga oko 80% u SAD.

Bret Kelou, analitičar Emsisofta za sajber prijetnje, kaže da je najznačajniji trend iz 2023. korištenje socijalnog inženjeringa za zaobilaženje bezbjednosnih procedura. U tim slučajevima hakeri ne pokušavaju provaliti šifre ili pronaći ranjivosti u softveru, već su im meta ljudi koje nastoje izmanipulisati kako bi preko njih pristupili sistemu neke organizacije.

Vidjeli smo ogroman porast u napadima socijalnog inženjeringa“, kaže Grifanti, objašnjavajući da kriminalci, na primjer, zovu korisnički servis kompanije, pretvarajući se da su njeni radnici i da imaju određeni tehnički problem. Ukoliko na prevaru ubijede korisnički servis da na interni računarski sistem kompanije registruje nove uređaje, bez hakovanja dobijaju pristup važnim informacijama.

Agencija za sajber bezbjednost i bezbjednost infrastrukture (CISA) jedna je od američkih institucija koje se bave zaštitom vitalne infrastrukture, te kroz svoje programe pomaže organizacijama da postanu otpornije na napade i da se brže oporave od incidenata.

Gabrijel Dejvis iz Odjela za obavještajne podatke o rizicima i operacije u CISA, kaže za Glas Amerike da kriminalci postaju sve smjeliji i da je CISA u 2023. poslala oko 3.000 notifikacija o rensomveru – pri čemu su se mnoge odnosile na zdravstvo i obrazovanje.

Radnik na izborima uklanja popunjene biračke lističe iz mašine za glasanje u Marikopa okrugu u Finiksu, 10. novembra 2022. Agencija za sajber bezbjednost planira pojačati zaštitu lokalne izborne infrastrukture u godini predsjedničkih izbora.
Radnik na izborima uklanja popunjene biračke lističe iz mašine za glasanje u Marikopa okrugu u Finiksu, 10. novembra 2022. Agencija za sajber bezbjednost planira pojačati zaštitu lokalne izborne infrastrukture u godini predsjedničkih izbora.

Škole su ranjive na rensomver jer često nemaju dovoljno resursa za adekvatnu zaštitu, a kriminalcima su atraktivne jer raspolažu velikim brojem važnih informacija. Prema podacima Emsisofta, u 2023. godini je u SAD napadnuto najmanje 1.899 škola za učenike osnovnih i srednjih škola.

U napadu na državne škole u Mineapolisu ne samo da je otežano izvođenje nastave, već je ukradeno i javno objavljeno oko 200.000 dokumenata, koji su sadržavali podatke o slučajevima seksualnog zlostavljanja – uključujući imena i datume rođenja učenika, zatim optužbe o lošem ponašanju nastavnika, psihološke izvještaje o učenicima, matične brojeve i niz drugih osjetljivih podataka.

Napadi koji ubijaju

U 2023. godini žrtve su kriminalcima u prosjeku plaćale 1,5 milion dolara, što je ogroman porast u odnosu na 2018. kada su prosječne isplate rensomver napadačima iznosile oko 5.000 dolara, navodi Emsisoft u svom izvještaju:

Što više novca rensomver akteri imaju (…) mogu više da investiraju u širenje svojih aktivnosti (…) To otežava njihovo zaustavljanje, a ako isplate nastave da se povećavaju, biće ih još teže zaustaviti“.

Kao jedino rješenje za rensomver krizu „koja nikada nije bila veća“ Emsisoft predlaže potpunu zabranu plaćanja.

Zabrana je apsolutno izvodiva. Zapravo, većina argumenata protiv zabrane su prilično slabi“, kaže Kelou za Glas Amerike. „Često se kaže da bi zabrana gurnula rensomver u tajnost. Ali realnost je da je već u tajnosti, jer samo oko 20% organizacija prijavljuju incidente. Da, zabrana bi mogla kratkoročno izazvati problem za žrtve, ali nije li to bolje nego da rensomver izaziva svima probleme dugoročno.“

Ne postoji konsenzus stručnjaka ni institucija oko potpune zabrane plaćanja.

Svakako je preporuka da se ne plaća rensomver jer jednom kad je neko bio u vašem sistemu, morate da smatrate da je već sve kompromitovano i da preduzmete sve mere od tog momenta kao da je sve kompromitovano“, kaže Ivan Marković, ekspert za sajber bezbjednost.

Totalna zabrana, uvođenje nekih zakona i slično, bila bi dobra sa jedne strane, ali postoje neki ekstremni slučajevi koji moraju da uđu u javne debate i da stručnjaci raspravljaju o njima“, dodaje Marković, navodeći kao primjer situacije u kojima mora brzo da se djeluje jer su životi ljudi ugroženi.

Grifanti, ekspertkinja za krizne komunikacije, kaže da ne misli da je to izvodivo jer je svaki slučaj drugačiji. Objašnjava da je radila sa nekim od najvećih kompanija čije funkcionisanje zbog napada je bilo ozbiljno poremećeno, pa su pristajale na plaćanje.

A radili smo i na slučajevima za male bolničke sisteme, sa nekoliko desetina kreveta, gdje se morala obaviti isplata kako ključne usluge, poput hitne pomoći, ne bi morale biti preusmjeravane u ruralni distrikt udaljen 160 kilometara“, navodi Grifanti.

Prema evidenciji Emsisofta, u 2023. godini je u SAD rensomverom napadnuto 46 bolničkih sistema sa ukupno 141 bolnicom. U najmanje 32 sistema ukradene su informacije, uključujući i povjerljive zdravstvene podatke.

Bolnički sistem „Arden zdravstvene usluge“, kojeg čini 30 bolnica, saopštio je u novembru 2023. da su zbog rensomver napada morali otkazivati zahvate, te preusmjeravati u druge zdravstvene ustanove pacijente hitne pomoći iz čak tri savezne države.

Osim gužvi i sporijeg pružanja medicinskih usluga, među problemima koje rensomver izaziva su zaključani zdravstveni kartoni - zbog čega doktori ne znaju da li pacijenti imaju alergije i koje lijekove uzimaju, kao i nemogućnost testiranja i snimanja pacijenata.

Bolnica za djecu Luri u Čikagu bila je meta rensomver napada u februaru 2024. godine, zbog čega su otkazivani operativni zahvati, a bolesna djeca nisu mogla dobijati recepte.
Bolnica za djecu Luri u Čikagu bila je meta rensomver napada u februaru 2024. godine, zbog čega su otkazivani operativni zahvati, a bolesna djeca nisu mogla dobijati recepte.

Sve to može dovesti do fatalnih ishoda. Stručnjaci Škole za javno zdravlje Univerziteta Minesota procjenjuju da su između 2016. i 2021. godine rensomver napadi ubili između 42 i 67 pacijenata Medikera – američkog zdravstvenog osiguranja namijenjenog uglavnom starijim od 65 godina.

Emsisoft podsjeća i na slučaj iz 2022. kada je trogodišnjem pacijentu data „megadoza opioidnog lijeka protiv bolova zbog toga što je bolnički kompjuterski sistem bio isključen“.

Globalni problem, nije pošteđen ni Balkan

Grifanti objašnjava da rensomver često dolaze sa područja Istočne Evrope, ali dodaje da mnoge hakerske grupe rade po modelu „rensomver kao usluga“, pa ih je teško geografski locirati.

To takođe podrazumijeva da grupe funkcionišu kao korporacije u kojima su različiti timovi specijalizovani za različite segmente procesa: jedan tim razvija maliciozni softver, drugi je nadležan za upad u nečiji sistem, treći za prikupljanje i izvlačenje podataka, dok je, na primjer, četvrti tim zadužen za pregovore i iznuđivanje novca.

Kelou kaže da su SAD zemlja koja trpi najviše posljedica zbog rensomvera, ali da je to globalni problem „koji utiče na organizacije u svim sektorima, svuda“.

Marković, jedan od osnivača foruma Bezbedan Balkan, na kojem se analiziraju i objavljuju informacije o rensomver i drugim sajber incidentima, kaže da su na Balkanu česta meta državne institucije. Dodaje da je u balkanskim državama drugačije to što građani ne dobijaju informacije o zloupotrebi njihovih podataka i da se ne radi na edukaciji, dok je problem i korupcija u institucijama koje treba da se bave takvim stvarima.

Elektroprivreda Srbije (EPS) je 19. decembra objavila da „se oporavlja od nezapamćenog hakerskog napada, kripto tipa, koji ni na koji način nije ugrozio proizvodnju, niti snabdevanje električnom energijom“. U kratkom saopštenju se dodaje da su preduzete „sve zaštitne mere u cilju očuvanja sistema i zaštite bezbednosti podataka“.

Moram da napomenem da smo mi već oko 6. decembra upozorili da se na dark vebu prodaju informacije vezane za EPS i sa računara ljudi koji koriste EPS servise“, kaže Marković. „Tako da je neko već imao pristup i pripremao je ovaj napad i na kraju je vjerovatno našao osobe koje treba da targetira sa tih nekih kompromitovanih naloga, da im pošalje neki virus ili neki trojanac ili bilo kakve maliciozne softvere, koji bi mogli dalje da eksploatišu sistem".

Objašnjava da su na crnom tržištu bili dostupni imejl nalozi radnika EPS-s, ali i podaci sa internih sistema te kompanije, kojima se inače ne pristupa preko interneta.

Napad je izvela grupa Qilin za koju Marković navodi da je kompromitovala institucije po celom svetu, da je neka od svojih obaveštenja objavljivala na ruskom jeziku, te da je objavila da ne napada članice Zajednice nezavisnih zemalja (zemlje okupljene oko Rusije). Dodatno, grupu karakteriše agresivan pristup, a nerijetko svoje usluge iznajmljuje trećim stranama.

Qilin je na dark vebu objavio nekoliko dokumenata EPS-a, te je postavio 34 gigabajta podataka za preuzimanje.

Marković objašnjava da zbog težine dokumenata i velike zainteresovanosti skidanje podataka ide sporo i da do sada nije poznato da li je neko u tome uspio. Dodaje da je na osnovu uvida u nazive i metapodatke nekih od dokumenata uočio da neki nose oznaku „povjerljivo“, te da dolaze sa računara osobe u EPS-u koja ima pristup čitavom sistemu.

„Tako da ako su takvi računari bili kompromitovani, onda možemo samo da zamišljamo šta je sve bilo kompromitovano“, kaže Marković.

EPS se nije mnogo oglašavao o incidentu, a u ovom trenutku nije poznato da li su i kako tekli pregovori sa kriminalcima, kao ni da li je plaćeno da se određene informacije ne objavljuju. Saopštili su da nadležni državni organi „preduzimaju mere iz svoje nadležnosti“.

Saradnja za sprečavanje

U SAD istrage o rensomveru vodi Federalni istražni biro (FBI), ali je za privođenje kriminalaca pravdi nerijetko neophodna međunarodna saradnja.

U februaru 2023, FBI je sa evropskim agencijama učestvovao u razbijanju grupe Lokbit koja je od hiljada žrtava širom svijeta iznudila najmanje 120 miliona dolara. Prema podacima kompanije za sajber bezbjednost „Palo Alto Networks“ grupa je bila odgovorna za četvrtinu evidentiranih napada u 2023. Uhapšena je po jedna osoba u Poljskoj i Ukrajini, dok su podignute dvije optužnice protiv ruskih državljana.

Grifanti kaže da saradnja žrtava rensomvera sa organizacijama kao što su FBI i CISA može umanjiti ukupnu štetu, pomoći u pronalasku kriminalaca, pa i vraćanju novca.

Primjer za to je slučaj iz 2021. godine kada je najveći američki naftovod Kolonijal pajplajn bio izložen napadu koji je poremetio snabdijevanje gorivom u SAD. Kompanija je iznuđivačima platila 4,4 miliona dolara u Bitkoin valuti. FBI je kasnije preuzeo nazad većinu tog novca, ali pošto je Bitkoinu pala vrijednost, vraćeni iznos je vrijedio oko 2,3 miliona dolara.

Nažalost, nećemo moći sve spriječiti“, kaže Dejvis iz CISA. „Ipak, kada se stvari dogode, želimo minimizirati i konsolidovati štetu i posljedice. I ako to možemo učiniti i nastaviti to činiti iz godine u godinu, kao i smanjivati izloženost ovih organizacija i ranjivih uređaja, počećemo da uočavamo značajno smanjenje ovih napada.

Dejvis napominje da će CISA u godini američkih predsjedničkih izbora biti fokusirana na zaštitu lokalne izborne infrastrukture u saveznim državama.

Intervju sa Dušanom Polovićem obavili su Jovan Radulović i Predrag Milić. U radu na priči pomogao je i Rade Ranković.

BiH: Rusija najveći investitor u 2023. Detalji investicija nepoznati

BiH: Rusija najveći investitor u 2023. Detalji investicija nepoznati
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

Prema podacima Centralne banke BiH, najveći strani investitor u Bosni i Hercegovini u 2023.godini je bila Rusija sa više od 300 miliona konvertibilnih maraka uloženih sredstava. Međutim, nisu poznati detalji tih investicija što kod analitičara izaziva brojne sumnje.

Slanje zapadnih trupa u Ukrajinu: Šta je bila Macronova ideja?

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron (Foto: Gonzalo Fuentes/Pool via AP)
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron (Foto: Gonzalo Fuentes/Pool via AP)

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ostao je usamljen na evropskoj sceni ove nedelje nakon što je rekao da se ne može isključiti mogućnost slanja zapadnih trupa u Ukrajinu, a taj komentar je izazvao negodovanje drugih lidera.

Francuski zvaničnici su kasnije pokušali da razjasne Macronove primedbe i suzbiju reakcije, istovremeno insistirajući na potrebi da se pošalje jasan signal Rusiji da ne može da pobijedi u Ukrajini.

Kremlj je upozorio da bi, ukoliko NATO pošalje vojsku, direktan sukob između alijanse i Rusije bio neizbježan. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi takav potez doveo svijet u opasnost od globalnog nuklearnog sukoba.

Evo pogleda na Macronove komentare i njegovu strategiju.

Macronove izjave, reakcije saveznika

Macron je izneo mogućnost da zapadne vojske pomognu Ukrajini, govoreći na konferenciji za novinare poslije sastanka 20 šefova evropskih država i drugih zapadnih zvaničnika u Parizu.

Macron je rekao da nije bilo konsenzusa o slanju trupa na zvaničan, odobren način, „ali u smislu dinamike, ništa se ne može isključiti“.

Tačan signal koji je Macron pokušavao da pošalje ostaje nejasan, ali „to nije rečeno slučajno“, rekao je Phillips O'Brian, profesor strateških studija na Univerzitetu Sant Andrews u Škotskoj.

„To bi moglo biti malo upozorenje“ Rusiji ili „može biti da bi se to moglo dogoditi, pa ljudi treba da se pripreme za to“, rekao je O'Brien.

Macron je bio jasniji kada je govorio o evoluciji stavova evropskih lidera otkako je Rusija započela invaziju u februaru 2022. „Podsjećam vas da su pre dvije godine mnogi ljudi za ovim stolom govorili: ponudićemo vreće za spavanje i šljemove, a danas govore: treba da radimo brže i jače da dobijemo rakete i tenkove“.

Ubrzo poslije toga, zvaničnici Njemačke, Poljske i drugih zemalja koje su učestvovale na sastanku u Parizu pokušali su da se distanciraju od Macronovih komentara, rekavši da neće slati trupe u Ukrajinu. Šef NATO-a, generalni sekretar Jens Stoltenberg, rekao je za AP da "nema planova za borbene trupe NATO-a" na terenu.

Francusko pojašnjenje

Francuski ministar odbrane Sebastijen Lekornu rekao je da je u središtu diskusije o mogućem slanju zapadnih trupa u Ukrajinu bilo njihovo korištenje za operacije razminiranja i vojne obuke, daleko od linija fronta, a ne „slanje da vode rat protiv Rusije“. On je rekao da iz diskusije nije došlo do konsenzusa.

Ministar spoljnih poslova Stefan Sežurn rekao je da ova vrsta vojnog prisustva neće „preći prag ratobornosti“.

Francuski diplomata koji je upoznat sa pariskim pregovorima i želi da ostane anoniman, rekao je da je cilj takođe bio da se „pošalje signal predsjedniku Putinu da je to sada opcija i da ne može da računa na to da nijedan od ukrajinskih saveznika nikada neće biti raspoređen tamo”.

Macron „nije isključio nijednu opciju iz jednostavnog razloga: kao što smo vidjeli, postoje razne stvari koje su bile isključene prije dvije godine, ali danas više nisu“, rekao je anonimni diplomata.

Pariz je rekao da će se razgovori sa zemljama saveznicama nastaviti na sastancima evropskih ministara spoljnih poslova i odbrane koji će biti utvrđen kasnije.

Evolucija Macronovih stavova o Rusiji

Poslije invazije Rusije na Ukrajinu, Makron je u početku držao otvorene kanale komunikacije sa Putinom.

On je u junu 2022. rekao da je ruski predsjednik napravio „historijsku grešku“, ali da svjetske sile ne bi trebalo da „ponižavaju Rusiju, tako da kada borbe prestanu, možemo zajedno da izgradimo izlaz diplomatskim putem“. Ova primjedba izazvala je oštre kritike Ukrajine i mnogih francuskih saveznika.

Macron je posljednji put razgovarao sa Putinom u septembru 2022; od tada je javno zauzeo oštriji stav.

Njegovi komentari u ponedeljak su očigledno imali za cilj da „zvone za uzbunu“, rekao je Fransoa Hajzbur, analitičar odbrane na Međunarodnom institutu za strateške studije sa sjedištem u Londonu.

„Ipak, vjerovatno se nisu očekivali neki negativni efekti konferencije za novinare“, rekao je Hajzbur. „Stiče se utisak da su se (Francuzi) odvažili da budu različiti, uz rizik da budu pogrešno shvaćeni“.

Rusija viđena kao agresivni neprijatelj

Iznoseći svoj slučaj, Macron je izrazio zabrinutost zbog toga što je Rusija „postajala oštrija poslednjih mjeseci“.

On je naveo smrt ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog, represiju nad ruskom opozicijom i žestinu borbi duž linije fronta u Ukrajini.

Francuska vlada je nedavno otkrila da su ruske snage zaprijetile da će oboriti francuski osmatrački avion koji patrolira u međunarodnom vazdušnom prostoru iznad Crnog mora. I ranije ovog mjeseca optužila je Rusiju za širenje dezinformacija širom Evrope.

Kršenje ruku oko Rusije u Evropi dolazi usred zabrinutosti da će SAD odbiti podršku Ukrajini. Evropski zvaničnici su takođe zabrinuti da bi bivši predsjednik Donald Trump mogao da bude ponovo izabran kasnije ove godine i potencijalno promijeni kurs američke politike na kontinentu.

„Naša bezbjednost kao Evropljana je u pitanju“, rekao je Macron. „Da li svoju budućnost treba da delegiramo američkim biračima? Moj odgovor je ne, bez obzira na glasanje“.

Kakva god da je Macronova poruka bila, neki analitičari kažu da je on možda probušio isporuku.

Macron želi da pošalje signal snage Rusiji. Ali da bi odvraćanje djelovalo, ono mora da bude kredibilno“, rekla je Jana Puljerin, šefica berlinskog Evropskog saveta za spoljne odnose, međunarodnog trusta mozgova. „On je nepotrebno unio potencijal za podjelu u NATO-u".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG