Linkovi

Najvažnije

Bidenova administracija traži ogroman novac za infrastrukturne projekte

Los Angeles

Uz američki paket pomoći za oporavak od korona virusa u visini od 1,9 biliona dolara, koji je već u opticaju najveće svjetske ekonomije, ekonomski savjetnici predsjednika Joea Bidena pripremaju još veći ekonomski poticaj - mogući paket od tri biliona dolara za obnovu stare infrastrukture u zemlji i, kako kažu, investiranje u ekonomiju budućnosti.

Detalji novog paketa tek trebaju biti javno objavljeni, ali Bidenova kampanja za predsjednika prošle godine ukazala je na potrebu obnove puteva i mostova, modernizaciju aerodroma i tranzitnih sistema i ulaganje u širokopojasnu tehnologiju. Biden je rekao da će finansiranje tog plana biti omogućeno povećanjem poreza za korporacije i pojedince koji zarađuju više od 400.000 američkih dolara godišnje.

Infrastrukturni razvojni plan predviđa mnogo više od fizičke strukture. Vjerovatno će uključiti smanjenje emisija ugljkivog dioksida većom upotrebom obnovljivih izvora energije, zatim smanjenje ekonomske nejednakosti i pružanje masovnog besplatnog upisa na javne fakultete, te univerzalnog predškolskog obrazovanja.

Mjere za olakšavanje posljedica koronavirusa, koje je Biden progurao kroz Kongres isključivo uz podršku demokratskih zakonodavaca preko jedinstvene republikanske opozicije, bio je usmjeren na omogućavanje masovne vakcinacije i pružanje pomoći teško pogođenim biznisima uništenim pandemijom. Bidenova administracija novu potrošnju zamišlja kao pripremu ekonomije za godine koje dolaze.

Joe Biden
Joe Biden

U januaru, dok je preuzimao dužnost na četvorogodišnji mandat, Biden je ekonomski poticaj opisao kao dio svog plana "Izgradi bolje". Međutim, infrastrukturni poslovi u Washingtonu često su bili usporeni zbog nesuglasica između zakonodavaca oko toga što treba finansirati i kako to platiti.

Tokom administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, planirani događaji "Sedmica infrastrukture" zasjenjeni su hitnijim pitanjima i brzo zaboravljeni.

Bidenova portparolka Jen Psaki rekla je nedavno da rasprave o tome što bi na kraju moglo biti uključeno u novi prijedlog ostaju otvorene.

Jen Biden
Jen Biden

"Predsjednik Biden i njegov tim razmatraju niz potencijalnih mogućnosti kako uložiti u radničke porodice i reformisati naš porezni zakon tako da nagrađuje rad, a ne bogatstvo", rekla je Psaki. "Ti razgovori su u toku, tako da je svako nagađanje o budućim ekonomskim prijedlozima preuranjeno i nije odraz razmišljanja Bijele kuće."

Neki aspekti eventualnog plana, koje je iznio demokratski predsjednik, mogli bi više privući republikanske zakonodavce nego druge, s obnovom puteva i mostova kao nečim što je visoko na listi onoga na šta zakonodavci mogu ukazati kada se kandiduju za ponovni izbor.

Međutim, plaćanje računa za obnovu je problematičnije.

"Svako ko zaradi više od 400.000 američkih dolara vidjeće malo do značajno povećanje poreza", rekao je Biden prošle sedmice u ABC-ovoj emisiji "Dobro jutro Amerika".

Republikanski lider u Senatu, Mitch McConnell rekao je novinarima: "Mislim da na našoj strani neće biti entuzijazma za povećanje poreza".

Mitch McConnell
Mitch McConnell

U politički podijeljenom Kongresu, gdje demokrate tijesno kontrolišu i Senat i Predstavnički dom, Biden je koristio zakonodavnu taktiku dostupnu za prijedloge potrošnje da tijesno progura sporazum za oporavak od koronavirusa na jednostavnoj većini glasova.

Kada je u pitanju infrastrukturalni prijedlog, možda će trebati potražiti podršku od najmanje 10 republikanaca kako bi spriječio opstrukciju u Senatu, koji je podijeljen između 50 republikanaca i 50 demokrata.

Kao alternativu, mogao bi ponovo pokušati primijeniti istu zakonodavnu taktiku koja je korištena za donošenje zakona o olakšicama glasanjem po stranačkoj liniji, sa potpredsjednicom Kamalom Harris koja osigurava odlučujući glas u Senatu.

Nije određen datum objavljivanja Bidenovog infrastrukturnog prijedloga.

See all News Updates of the Day

Evropa nastoji isporučiti tenkove u "ključnom" trenutku za rat u Ukrajini

Njemački tenk Leopard 2.

Njemačka i njeni evropski saveznici planiraju poslati oko 80 tenkova Leopard 2 u Ukrajinu u narednim sedmicama, navodi Berlin, koji je ove sedmice najavio promjenu politike nakon intenzivnog pritiska Kijeva i njegovih zapadnih partnera.

Leopard 2 se smatra jednim od najmoćnijih tenkova na svijetu i vrlo je pogodan za sukob u Ukrajini.

Britanija i Sjedinjene Države također šalju desetine svojih glavnih borbenih tenkova. Odluka označava značajan korak u isporuci zapadnog oružja Ukrajini, a NATO smatra da dolazi ključnim momentom u ratu - onom koji također uvlači zapadne nacije dublje u sukob.

Isporuka u martu

Njemačka ne samo da planira poslati 14 tenkova, već je također dozvolila saveznicima da pošalju svoje tenkove njemačke proizvodnje Leopard. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius rekao je da bi tenkovi trebali biti isporučeni do kraja marta.

"Moj primarni zadatak sada je da uđem u pregovore sa odbrambenom industrijom s ciljem značajnog ubrzanja vremena nabavke", rekao je Pistorius u četvrtak tokom posjete vojnom kampu za obuku. "Ako pogledate municiju, tu je i pitanje količine. (...) Također ću održati početne razgovore sa industrijom oružja o ovom pitanju, vjerovatno već sljedeće sedmice", dodao je on.

Poljska, Španija, Norveška i Finska su rekle da su spremne da pošalju tenkove Leopard 2. Kanada je u četvrtak objavila da će poslati četiri tenka u Kijev.

Njemačka je u srijedu saopštila da bi ukupan broj trebao iznositi dva bataljona, odnosno oko 80 vozila.

Vrijeme i strategija

Uz to, Ukrajina će dobiti 14 britanskih tenkova Challenger 2 u narednim sedmicama i 31 američki tenk Abrams iz Sjedinjenih Država kasnije tokom godine. Ukrajinskim trupama će biti potrebno nekoliko sedmica obuke na različitoj opremi, rekao je John Lough, saradnik programa Rusija i Evroazija u londonskom institutu za politiku Chatham House.

"Ukrajinci su se pokazali kao, mislim, izvanredno sposobni da apsorbuju zapadnu vojnu pomoć. Ali za to je potrebno vrijeme, a vrijeme nije na njihovoj strani, s obzirom da je proljeće iza ugla i postoji očekivanje da će Rusija pokrenuti neku vrstu velike ofanzive", rekao je Lough za Glas Amerike.

Ukrajina će morati da odluči kako da integriše tenkove u svoje oružane snage.

"Tenkovi će napraviti pravu razliku", rekao je Ed Arnold, istraživač na Royal United Services Institute u Londonu, istraživačkom centru za odbranu i sigurnost u Ujedinjenom Kraljevstvu. "Ukrajina će zapravo morati odlučiti kako će koristiti ove tenkove. Da li ih stavljaju direktno u borbu čim budu dostupni? Ili da ih integriraju u veće formacije, treniraju i uvježbavaju te veće formacije, i troše malo više vremena integrirajući ih u način na koji se bore da bi ih potencijalno mogli koristiti ljeti?" Arnold je rekao novinskoj agenciji Reuters.

"Ključni" momenat u ratu

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg opisao je odluku o slanju tenkova kao "ključni trenutak".

"Moramo obezbijediti teže i naprednije sisteme Ukrajini, i to moramo učiniti brže", rekao je Stoltenberg.

Angela Stent, stručnjakinja za Rusiju na Univerzitetu Georgetown u Washingtonu, rekla je da je isporuka zapadnih glavnih borbenih tenkova Ukrajini dodatni dokaz pogrešne procjene ruskog predsjednika Vladimira Putina.

"Ono čemu se Vladimir Putin nada i čemu se nadao proteklih nekoliko mjeseci je da će zastrašivanje, a zatim i umor Evropljana – posebno zbog uticaja koji sankcije imaju na njihove vlastite ekonomije – da će sve te stvari uzrokovati da se transatlantsko jedinstvo razbije. Ali do sada nije. Vidjeli smo suprotno", rekla je Stent Reutersu.

Kijev kaže da mu je potrebno 300 tenkova — daleko više nego što će vjerovatno dobiti u narednim mjesecima. Ukrajina također kaže da su joj potrebni zapadni borbeni avioni poput američkog F-16 da porazi rusku invaziju. Može li to biti sljedeća barijera koju Zapad mora savladati?

"Dok se zračne snage u Evropi i SAD-u modernizuju, imaju stariju opremu koju bi potencijalno mogli dati Ukrajini. To bi bila još jedna eskalirajuća mjera. Ali mislim da u ovom trenutku oni žele vidjeti kako će se Ukrajina snaći s tenkovima a zatim procijenite odatle", rekao je Arnold.

Zapadno učešće

Zapadni vodeći borbeni tenkovi, sa posadom Ukrajinaca, uskoro će se suočiti sa ruskim oklopom po stepama Evrope.

John Lough iz Chatham Housea rekao je da Zapad mora biti jasan u vezi s implikacijama.

"Slanje ove razine opreme u ovim količinama znači da zemlje NATO-a, mislim, efektivno ulaze u rat", rekao je Lough. "“Naravno, indirektno, ali jesu, jer postaju kritični jedini izvor snabdijevanja ukrajinskih oružanih snaga.

"Ovo bi moglo trajati jako dugo", nastavio je Lough. "Rusi to prepoznaju, a iz Putinove poruke ruskom društvu možemo zaključiti da on priprema zemlju za dugi rat. Pitanje, mislim, međutim, na zapadnoj strani je da li su zapadne vlade spremne da urade istu stvar sa svojim društvima."

Američki, kineski i ruski uticaji u Africi

Američki, kineski i ruski uticaji u Africi
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:38 0:00

Najviši kineski, ruski, ali i američki zvaničnici posjećuju neke zemlje u Africi. Nekoliko američkih predstavnika koji su već tamo, žele izbalansirati svoju želju da afričke zemlje ne podržavaju ruski rat u Ukrajini i zadovoljenje kineskih ambicija.

SAD: Ekonomski rast bolji od očekivanog na kraju 2022, ekonomisti očekuju blažu recesiju

Ljudi kupuju u robnoj kući Macy's tokom Crnog petka u New Yorku 25. novembra 2022. 

Američka ekonomija rasla je brže nego što se očekivalo u posljednjem kvartalu 2022, ali to vjerovatno daje preuveličano dobru sliku najveće svjetske privrede jer je mjera domaće potražnje zabilježila najsporiji rast u posljednje dvuhe i po godine, što je odraz većih troškova pozajmljivanja.

U izvještaju Sekretarijata za ekonomiju o porastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je objavljen u četvrtak, navodi se da je polovina ubrzanog rasta podstaknuta naglim povećanjem zaliha kompanija, od kojih su neke vjerovatno neželjene.

I dok je potrošnja zadražala solidan tempo rasta, najveći dio povećanja potrošnje dogodio se početkom posljednjeg kvartala. Maloprodaja je značajno oslabila u novembru i decembru.

Ovo bi mogao da bude posljednji kvartal čvrstog rasta prije nego što se u potpunosti osjete zakašnjeli efekti najbržeg ciklusa zatezanja monetarne politike Federalnih rezervi (Centralne banke SAD) od osamdesetih godina prošlog vijeka. Većina ekonomista očekuje recesiju do druge polovine godine, iako blažu u poređenju sa prethodnim padovima, zbog izvanredno snažnog tržišta rada.

Maloprodaja je naglo oslabila u posljednja dva mjeseca, a proizvodnja se izgleda pridružila tržištu nekretnina u recesiji. Dok tržište rada ostaje snažno, poslodavci nastavljaju da osjećaju nelagodu što bi na kraju moglo da utiče na zapošljavanje.

"Američka ekonomija ne pada sa litice, ali gubi izdržljivosti i rizikuje dobit rano ove godine", smatra Sal Guatieri, ekonomista iz Toronta. "To bi trebalo da ograniči Federalne rezerve na još samo dva mala povećanja kamatnih stopa u narednim mjesecima".

Bruto domaći proizvod povećan je 2,9 odsto po godišnjoj stopi u posljednjem kvartalu, vlada je saopštila u svojoj procjeni u četvrtak. Ekonomija je rasla 3,2 odsto u trećem kvartalu. Ekonomisti koje je konsultovala agencija Reuters, predviđaju povečanje BDP-a od 2,6 odsto.

Snažan rast u drugoj polovini je izbrisao 1,1 odsto poremećaja u prvih šest mjeseci. U 2022. godini, ekonomija je rasla 2,1 odsto, u odnosu na 5,9 procenata prijavljenih 2021. Federalne rezerve prošle godine podigle je svoju osnovnu stopu stopu za 425 bazičnih poena, sa skoro nule na 4,25-4,50 odsto, najviše od kraja 2007. godine.

Potrošnja, koja predstavlja više od dvije trećine ekonomske aktivnosti u SAD, pomogla je rastu, uglavnom odražavajući porast potrošnje robe na početku kvartala, uglavnom na motorna vozilia. Potrošači također troše na usluge kao što su zdravstvo, stanovanje, komunalije i na ličnu njegu.

Potrošnja je podržana otpornošću tržišta rada kao i viškom ušteđevine nagomilanim tokom covid pandemije. Prihod na raspolaganju domaćinstava poslije obračuna inflacije je povećan na 3,3 odsto, pošto je porastao za jedan odsto u trećem kvartalu. Stopa štednje porasla je sa 2,7 odsto na 2,9 odsto.

Ali potražnja za dugotrajnim proizvodima, koji su uglavnom kupljeni na kredit, opala je, a neka domaćinstva, posebno sa nižim prihodima, potrošila su svoju ušteđevinu.

Kao rezultat toga, zalihe su porasle na 129,9 milijardi dolara, u poređenju sa 38,7 milijardi dolara u prethodnom kvartalu. Zalihe su povećale rast BDP-a za 1,46 procenata. Smanjivanje zaliha, vladina trošenja i trgovina, povećale su domaću potražnju za samo 0,2 odsto, što je sporije u odnosu na treći kvartal.

Američke akcije su se povećale. Dolar je bio stabilan u odnosu na više stranih valuta. Cijene američkih dionica su pale.

Nadolazeća recesija

Uprkos jasnim znakovima slabe predaje prema 2023, neki ekonomisti su oprezni optimisti da će ekonomija zaobići totalnu recesiju i, umjesto toga, trpjeti nadolazeće opadanje u kojem će sektori ekonomije opadati pojedinačno, prije nego svi odjednom.

Oni tvrde da monetarna politika sada djeluje sa manjim zastojem, nego što je to ranije bio slučaj zbog tehnološkog napretka i transparentnost američke centralne banke, što je, kako su rekli, rezultiralo time da su finansijska tržišta i realna ekonomija djelovale u očekivanju povećanja kamatnih stopa.

Ulaganje u stanovanje je pretrpjelo sedmi uzastopni kvartalni pad, najduži takav od kolapsa tokom Velike recesije od 2007. do 2009. godine, ali postoje znaci da se tržište nekretnina stabilizuje.

Hipotekarne kamate su padale dok su federalne rezerve usporavale
tempo povećanja kamatnih stopa.

Odvojeni izvještaj Sekretarijata za rad u četvrtak pokazao je da se prvobitan broj zahtjeva za državnu pomoć za nezaposlene smanjio za
6.000 na sezonski prilagođenih 186.000 za nedjelju koja se završila 21. januara, što je najniži nivo od aprila 2022.

Broj ljudi koji i dalje dobijaju nadoknadu poslije prve nedjelje pomoći, što je pokazatelj zapošljavanja, povećao se za 20.000 na milion i 675 hiljada u nedelji zaključno sa 14. januarom.

Kompanije van tehnološke industrije, kao i sektori osjetljivi na kamate, kao što su nekretnine i finansije gomilaju radnike pošto su se mučili da pronađu radnu snagu tokom pandemije.

Američki lideri su dužni da čuvaju državne tajne - samo ne kod kuće

Dokumenta koja je Sekretarijat za pravosuđe podnio sudu u slučaju zaplijene povjerljivog materijala na imanju bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Floridi (Foto: AP/Jon Elswick)

Demokrate su oštro reagovale kada je otkriveno da bivši predsjednik Donald Trump posjeduje povjerljiva dokumenta koja su trebalo da budu predata vladi kada je napustio položaj.

Zatim su im se u kritikama pridružili i republikanci, ali kada je otkriveno da aktuelni predsjednik Joe Biden također nije adekvatno postupao sa povjerljivim dokumentima.

Sada, kada je povjerljivi materijal otkriven i u kući bivšeg potpredsjednika SAD Mike Pencea, stranačke kritike postale su jedinstvene.

Najveće američke državne tajne, po svemu sudeći, nisu uvijek bezbjedne kod najviših zvaničnika. Ni kada su u Trumpovim rukama, koji odbacuje vladina pravila i običaje, niti kada ih posjeduju Biden i Pence, koji ih poštuju.

"Šta se zaboga ovdje događa" zapitao se senator sa Floride Marco Rubio, vodeći republikanski član senatskog Odbora za obavještajne poslove, komentarišući Penceov slučaj.

"Očigledno je da postoji sistemski problem u izvršnoj grani. Govorimo o dvije uzastopne administracije iz dvije različite stranke, sa najvišim zvaničnicima koji drže dokumenta tamo gdje im nije mjesto", rekao je Rubio.

Predsjedavajući odbora, demokratski senator iz Virginije Mark Warner, imao je savjet za sve bivše i buduće predsjednike, bez obzira na stranačku pripadnost: "Provjerite ormare".

U utorak je otkriveno da su povjerljiva dokumenta pronađena u Penceovoj kući u Indiani, a njegov advokat Gregory Jacob je o tome obavijestio Nacionalni arhiv - koji je zadužen da čuva materijale iz Bijele kuće.

Jacob je naveo da je mali broj dokumenata slučajno spakovan i poslat na Penceovu ličnu adresu na kraju mandata Trumpove administracije. Dokumenta su otkrivena kada je bivši potpredsjednik, podstaknut viješću da su povjerljivi papiri pronađeni u Bidenovoj kući i bivšoj kancelariji, tražio od advokata da provjere da li su neka i u njegovom posjedu.

Specijalni tužioci vode istragu o Trumpovom i Bidenovom slučaju. U sva tri slučaja, nije javno poznat značaj pronađenih povjerljivih dokumenata, niti da li njihovim neadekvatnim rukovanjem ugrožena nacionalna bezbjednost. Međutim, jasno je da su neka dokumenta pronađena na Trumpovom imanju Mar-a-Lago na Floridi bila strogo povjerljiva.

Trump je oštro reagovao kada su agenti FBI-a pretražili njegovu kuću u potrazi za dokumentima koja nisu trebalo da budu u njegovom posjedu, iako se mjesecima suprostavljao naporima da se ona predaju Nacionalnom arhivu. Zbog toga je vlada bila primorana da izda nalog da se dokumenta oduzmu.

Bidenovi saradnici ističu da je predsjednik brzo i potpuno sarađovao kada su povjerljiva dokumenta pronađena u njegovoj bivšoj kancelariji u Washingtonu, iako su mjesecima čekali da objave šta se dogodilo.

U Predstavničkom domu, u kojem većinu imaju republikanci, kongresmen iz države Ohio Mike Turner - jedan od kandidata za predsjedavajućeg Odbora za obavještajne poslove - rekao je da će tražiti istu obavještajnu i procjenu rizika u Penceovom slučaju, kao što je to uradio i u prethodnim.

"Ozbiljna je stvar kada bilo koji vladin zvaničnik pogrešno postupa sa povjerljivim dokumentima", rekao je Turner.

Nepravilno postupanje sa bezbjednosnim informacijama postalo je politički motivisano pitanje tokom predsjedničke trke 2016. godine, kada je Hillary Clinton - demokratska kandidatkinja - istraživana zbog neadekvatne prakse slanja mailova dok je bila državna sekretarica.

Tadašnji direktor FBI-a James Comey zaključio je da su Clinton i njeni saradnici "bili izuzetno nemarni kada je riječ o veoma osjetljivim, povjerljivim informacijama" ali da to nisu namjerno radili. Preporučio je da se ne podižu optužnice.

U velikoj američkoj vladi ima mnogo ljudi koji imaju uvid u barem neke tajne koje bi trebalo da čuvaju. Prema jednom vladinom izvještaju, oko 1,25 miliona vladinih službenika prošlo je najstrožu bezbjednosnu kontrolu 2019. godine.

Curenje povjerljivih informacija u medijima nije neuobičajeno. Međutim, članovi Kongresa iz obje stranke smatraju da nešto ne funkcioniše kako treba, kada predsednik, bivši predsjednik i bivši potpredsjednik posjeduju papire koje ne bi trebalo da imaju.

"Ne vjerujem da su postojali "zlokobni motivi" kada je riječ o načinu na koji su predsjednik Biden, predsjednik Trump ili potpredsjednik Pence tretirali povjerljive informacije. Imamo problem sa povjerljivim informacijama koji mora da bude riješen", tvitovao je republikanski senator Lindsay Graham.

Demokratski senator iz Oregona, Ron Wyden - jedan od vodećih članova senatskog Odbora za obavještajne poslove - rekao je da su on i republikanski senator iz Kansasa Jerry Moran godinama radili na izmjeni sistema klasifikacije dokumenata, koji je nazvao "nefunkcionalnim haosom".

"U sistemu ima toliko stvari da je teško utvrditi šta bi trebalo da bude označeno kao povjerljivo, a zatim je teško utvrditi gdje bi trebalo skinuti tu oznaku", rekao je Wyden.

Avril Haines, direktorica nacionalnih obavještajnih službi, "je prvi put poslije više godina počela da radi na tome na dvostranačkoj osnovi. Mislim da je to hrabar potez", poručio je Wyden.

Predstavnici bivših predsjednika Billa Clintona, Georgea Busha mlađeg i Baracka Obame, kao i bivšeg potpredsjednika Dicka Cheneyja, saopštili su da povjerljiva dokumenta nisu pronađena u njihovom ličnom posjedu.

Međutim, najmanje nekoliko puta godišnje, bivši zvaničnici iz svih nivoa vlade otkriju da posjeduju povjerljivi materijal i predaju ga vlastima, rekla je za AP neimenovana osoba upoznata sa situacijom.

Ta osoba navela je da je bivši predsjednik Jimmy Carter pronašao povjerljive papire u svojoj kući u Georgiji, najmanje jednom prilikom, i da ih je vratio Nacionalnom arhivu. Međutim, ti papiri su zakonski pripadali Carteru, zato što je tek po isticanju njegovog mandata usvojen zakom kojim se sva predsjednička i potpredsjednička dokumenta definišu kao imovina američke vlade.

Jason Baron, bivši direktor u Nacionalnom arhivu, rekao je da je moguće da se naprave nenamjerne grešne kada jedna administracija predaje vlast drugoj, imajući u vidu "užurbane pripreme osoblja za predsjedničku tranziciju".

"Nisam iznenađen što se dokumenta sa oznakama povjerljivo mogu naći među ličnim papirima u kućama bivših vladinih zvaničnika", ističe Baron i preporučuje da se od najviših zvaničnika zahtijeva da osiguraju strogu procjenu "ličnih" papira prije nego što kutije napuste kancelarije.

Na Capitol Hillu, u međuvremenu, postalo je jasno da je Penceov slučaj ponovo poremetio razmjenu optužbi.

"Niko nije iznad zakona. Ne znam kako bilo ko može da ima povjerljiva dokumenta. Na svakom koji sam ja vidio velikim slovima piše "povjerljivo", rekao je republikanski senator sa Floride Rick Scott.

Republikanski senator iz Texasa John Cornyn podsjetio je da se povjerljiva dokumenta premještaju iz kancelarija raznih odbora samo u zaključanim torbama.

Wyden ističe da je tokom njegovog staža u odborima uvijek bilo pravilo da se ništa ne iznosi iz prostorije. "I tačka", zaključio je demokratski senator.

Najnapredniji tenkovi mogli bi da promijene kurs rata u Ukrajini

Tenk Leopard 2

Sjedinjene Države i Njemačka planiraju opskrbiti Ukrajinu najsavremenijim glavnim borbenim tenkovima, sistemima naoružanja koji bi mogli dramatično da promijene odnos snaga na bojnom polju dok se Ukrajina bori protiv ruske invazije.

Pošto SAD i Njemačka predaju tenkove Ukrajini, otvoriće se vrata drugim silama u Evropi koje su u NATO, od kojih više desetina koristi napredni njemački tenk Leopard 2, da također prebace teško naoružanje u Ukrajinu.

Glas Amerike je u utorak potvrdio da SAD planiraju da objave da li će Ukrajini isporučiti desetine naprednih tenkova M1 Abrams, koji su daleko rjeđi u Evropi.

Ako Ukrajina bude u stanju apsorbuje značajan broj naprednih tenkova, rekli su stručnjaci za Glas Amerike, to bi moglo da ima veliki uticaj na njene napore da istjera ruske snage sa približno 20 odsto ukrajinske teritorije koja je ostala okupirana skoro godinu dana pošto je Rusija započela invaziju u punom obimu.

Njemačka je bila pod izuzetnim pritiskom drugih evropskih zemalja da dozvoli zemljama koje su kupile njene tenkove Leopard da ih daju Ukrajini, što bi inače bilo zabranjeno zakonima o kontroli izvoza. Ranije ovog mjeseca, zvaničnici u Berlinu su rekli da će Ukrajini obezbijediti Leoparde samo ako SAD obezbijede M1 Abrams.

Glavni borbeni tenkovi

M1 Abrams i Leopard 2 se smatraju "glavnim borbenim tenkovima", što znači da mogu igrati više uloga na modernom bojnom polju. Stručnjaci su za Glas Amerike rekli da su to dva od samo tri modela tenkova koji se rangiraju kao najnapredniji u arsenalu SAD i njihovih saveznika iz NATO, dok je drugi Challenger 2 britanske proizvodnje.

Iako bi bilo koji od ova tri sistema Ukrajini dao snažan podsticaj na bojnom polju, snabdijevanje i održavanje tenkova Leopard 2 moglo bi da bude najjednostavniji sa logističke tačke gledišta, s obzirom na njihovu široku distribuciju širom kontinenta. M1 Abrams, iako je vjerovatno najnapredniji od ova tri, predstavlja posebne izazove u održavanju, jer ga pokreće mlazni turbinski motor koji zahtijeva posebno gorivo i način popravke, dok Leopard koristi jednostavniji dizel motor.

Tenk M1 Abrams
Tenk M1 Abrams

Leopard 2 je prvi put ušao u upotrebu 1979. godine, ali je od tada mnogo puta unaprjeđivan. Pravi se u više varijanti, ali generalno, tenk je dugačak oko 10 metara, širok 3,75 metara i težak je preko 60 tona. Njegov glavni top ispaljuje izuzetno snažne granate od 120 milimetara. Također nosi dva mitraljeza kalibra 7,62 mm, jedan postavljen koaksijalno sa glavnim oružjem, a drugi koji može da se podiže pod uglom, za gađanje aviona.

M1 Abrams je nešto noviji i nosi slične sisteme naoružanja. Također je nešto teži od Leoparda 2 i ima napredniji oklop.

Oba tenka pružaju odličnu zaštitu za članove posade. Važno je da imaju skladište za municiju koje je odvojeno od odjeljka za posadu, što je bezbjednosna karakteristika koja nedostaje mnogim ruskim tenkovima i koja je doprinijela tome da ukrajinske snage uspiju da unište ili onesposobe veliki broj ruskih tenkova tokom invazije.

Sposobnost manevrisanja

Potreba Ukrajine za tenkovima postala je očiglednija u posljednjih nekoliko mjeseci, pošto je rat prešao u značajno drugačiju fazu. Krajem ljeta i početkom jeseni, Ukrajina je bila u stanju da izvede niz širokih kontranapada, nadjačavši ruske snage i tjerajući ih nazad na istok.

Uz nekoliko izuzetaka, napredak ruskih snaga dalje u Ukrajini je zaustavljen i one su vraćene na teritorije duž istočne strane Ukrajine. Međutim, u oblastima koje još drže, ruske snage su izgradile jake odbrambene pozicije koje imaju cilj da ograniče sposobnost Ukrajine da manevriše oko njih.

Andrew Metrick, saradnik u Programu odbrane u Centru za novu američku bezbjednost, rekao je za Glas Amerike da tenkovi mogu da pomognu u rješavanju tog problema.

"Radi se o vraćanju sposobnosti ukrajinskih oružanih snaga za operativni manevar", rekao je on. "To stvara snage koje probijaju ušančene ruske položaje i omogućavaju im da iskoriste superiornu vojnu silu i mobilnost kako bi okupili ruske snage."

Kombinovano naoružanje

John Spencer, predsjedavajući studija urbanih ratova Političkog foruma Madison, rekao je za Glas Amerike da je Ukrajini potrebno "kombinovano oružje" za napor koji koordinira pješadiju, artiljeriju, vazdušnu podršku i prije svega - tenkove, kako bi izgurala Rusiju sa tih položaja.

"Bez glavnih borbenih tenkova - i to puno njih - Ukrajina je veoma ometena u svojoj sposobnosti da napadne odbrambene položaje koje Rusi svuda grade", rekao je.

Spencer, koji je služio kao komandant tenka u američkoj vojsci tokom rata u Iraku, rekao je da dok Ukrajina ima neka druga oklopna vozila, uključujući američka borbena vozila Bradley, ništa nema iste mogućnosti kao glavni borbeni tenk.

"Bradley ima mnogo tanji oklop i ima mnogo manju vatrenu moć", rekao je. "Ne može da razbije odbrambene linije."

Tenkovi, rekao je, "stvoreni su da utru put kroz odbrambene linije".

Mjeseci zalaganja

Ukrajinski zvaničnici, koji su se mjesecima apelovali za nabavku naprednih tenkova, nagrađeni su prošle nedjelje sa vijestima da će Velika Britanija obezbijediti više od desetak naprednih tenkova Challenger 2, što je potez za koji su se mnogi nadali da će učiniti da uslijedi neposredna slična akcija iz Njemačke. Kada se to nije dogodilo, ukrajinski zamjenik ministra spoljnih poslova Andrij Melnik rekao je da je to prouzrokovalo "ogromno razočaranje za sve Ukrajince".

Njemačka je izuzetno nevoljna u vezi sa pitanjem snabdijevanja Ukrajine tenkovima, koji su prevashodno ofanzivno oružje. U ranijim fazama rata, veći dio oružja koje su Ukrajini isporučivale zapadne sile, uključujući Njemačku, mogla bi se klasifikovati kao defanzivno i smatralo su se da je manje vjerovatno da će izazvati eskalaciju od strane ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Potrebno na stotine tenkova

Specser, Političkog foruma Madison, rekao je za Glas Amerike da bi Ukrajini trebalo dati stotine glavnih borbenih tenkova, uz neophodnu podršku, da bi uticaj na rat bio pravi. U idealnom slučaju, tenkovi idu napred zajedno sa mehanizovanom pješadijom, transportovanom na bojno polje u vozilima kao što je Bradley, i podržavani artiljerijom i vazdušnim snagama.

Ostaje nejasno koliko će od svake vrste tenkova zaista stići do Ukrajine. Iako postoji više od 2.000 Leoparda 2 raspoređenih u više zemalja u Evropi, nema ni približno toliko tenkova M1 Abrams.

Na raspolaganju su i neki neraspoređeni tenkovi. U utorak, odbrambena kompanija Rheinmetall saopštila je njemačkoj novinskoj agenciji RND da bi mogla da isporuči do 139 tenkova Leopard, ali je veći dio njih, 88, stariji model Leopard 1.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG