Linkovi

Najnovije

Bidenova administracija traži ogroman novac za infrastrukturne projekte

Los Angeles
Los Angeles

Uz američki paket pomoći za oporavak od korona virusa u visini od 1,9 biliona dolara, koji je već u opticaju najveće svjetske ekonomije, ekonomski savjetnici predsjednika Joea Bidena pripremaju još veći ekonomski poticaj - mogući paket od tri biliona dolara za obnovu stare infrastrukture u zemlji i, kako kažu, investiranje u ekonomiju budućnosti.

Detalji novog paketa tek trebaju biti javno objavljeni, ali Bidenova kampanja za predsjednika prošle godine ukazala je na potrebu obnove puteva i mostova, modernizaciju aerodroma i tranzitnih sistema i ulaganje u širokopojasnu tehnologiju. Biden je rekao da će finansiranje tog plana biti omogućeno povećanjem poreza za korporacije i pojedince koji zarađuju više od 400.000 američkih dolara godišnje.

Infrastrukturni razvojni plan predviđa mnogo više od fizičke strukture. Vjerovatno će uključiti smanjenje emisija ugljkivog dioksida većom upotrebom obnovljivih izvora energije, zatim smanjenje ekonomske nejednakosti i pružanje masovnog besplatnog upisa na javne fakultete, te univerzalnog predškolskog obrazovanja.

Mjere za olakšavanje posljedica koronavirusa, koje je Biden progurao kroz Kongres isključivo uz podršku demokratskih zakonodavaca preko jedinstvene republikanske opozicije, bio je usmjeren na omogućavanje masovne vakcinacije i pružanje pomoći teško pogođenim biznisima uništenim pandemijom. Bidenova administracija novu potrošnju zamišlja kao pripremu ekonomije za godine koje dolaze.

Joe Biden
Joe Biden

U januaru, dok je preuzimao dužnost na četvorogodišnji mandat, Biden je ekonomski poticaj opisao kao dio svog plana "Izgradi bolje". Međutim, infrastrukturni poslovi u Washingtonu često su bili usporeni zbog nesuglasica između zakonodavaca oko toga što treba finansirati i kako to platiti.

Tokom administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, planirani događaji "Sedmica infrastrukture" zasjenjeni su hitnijim pitanjima i brzo zaboravljeni.

Bidenova portparolka Jen Psaki rekla je nedavno da rasprave o tome što bi na kraju moglo biti uključeno u novi prijedlog ostaju otvorene.

Jen Biden
Jen Biden

"Predsjednik Biden i njegov tim razmatraju niz potencijalnih mogućnosti kako uložiti u radničke porodice i reformisati naš porezni zakon tako da nagrađuje rad, a ne bogatstvo", rekla je Psaki. "Ti razgovori su u toku, tako da je svako nagađanje o budućim ekonomskim prijedlozima preuranjeno i nije odraz razmišljanja Bijele kuće."

Neki aspekti eventualnog plana, koje je iznio demokratski predsjednik, mogli bi više privući republikanske zakonodavce nego druge, s obnovom puteva i mostova kao nečim što je visoko na listi onoga na šta zakonodavci mogu ukazati kada se kandiduju za ponovni izbor.

Međutim, plaćanje računa za obnovu je problematičnije.

"Svako ko zaradi više od 400.000 američkih dolara vidjeće malo do značajno povećanje poreza", rekao je Biden prošle sedmice u ABC-ovoj emisiji "Dobro jutro Amerika".

Republikanski lider u Senatu, Mitch McConnell rekao je novinarima: "Mislim da na našoj strani neće biti entuzijazma za povećanje poreza".

Mitch McConnell
Mitch McConnell

U politički podijeljenom Kongresu, gdje demokrate tijesno kontrolišu i Senat i Predstavnički dom, Biden je koristio zakonodavnu taktiku dostupnu za prijedloge potrošnje da tijesno progura sporazum za oporavak od koronavirusa na jednostavnoj većini glasova.

Kada je u pitanju infrastrukturalni prijedlog, možda će trebati potražiti podršku od najmanje 10 republikanaca kako bi spriječio opstrukciju u Senatu, koji je podijeljen između 50 republikanaca i 50 demokrata.

Kao alternativu, mogao bi ponovo pokušati primijeniti istu zakonodavnu taktiku koja je korištena za donošenje zakona o olakšicama glasanjem po stranačkoj liniji, sa potpredsjednicom Kamalom Harris koja osigurava odlučujući glas u Senatu.

Nije određen datum objavljivanja Bidenovog infrastrukturnog prijedloga.

See all News Updates of the Day

Ukrajina kaže da ruski dronovi i raketni napadi oštećuju elektroenergetske objekte

Posljedice ruskog raketnog i dronskog napada u Kamjanski
Posljedice ruskog raketnog i dronskog napada u Kamjanski

Napadi ruskih raketa i bespilotnih letjelica pogodili su termo i hidroelektrane u centralnoj i zapadnoj Ukrajini, saopštio je u petak operater električne mreže Ukrenergo, u posljednjem napadu usmjerenom na već oštećenu elektroenergetsku infrastrukturu u zemlji.

"Tokom noći, Rusi su ponovo udarili na energetske objekte u masovnom i kombinovanom napadu", rekao je Ukrenergo u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

"Oštećene su termo i hidroelektrane u centralnom i zapadnom regionu."

Regionalni zvaničnici rekli su da su ruske snage napale infrastrukturu u okrugu Kamianske u blizini grada Dnjepra. Najmanje jedna osoba je ranjena, dodaju.

Ukrajinski ministar energetike German Galuščenko je također rekao da su napadnuti energetski objekti u regijama Dnjepropetrovsk, Poltava i Čerkasi.
"Postrojenja za proizvodnju električne energije bila su gađana bespilotnim letjelicama i projektilima", rekao je Geluščenko na Facebooku.

Premijer Denys Shmyhal je kasnije u saopćenju rekao da su napadnuti energetski objekti u šest ukrajinskih regija. Rekao je da je Ukrajini potrebno više sistema protivvazdušne odbrane kako bi osigurala kritičnu infrastrukturu i zaštitila stanovništvo.

Ukrajinska vojska je saopštila da su njene zračne snage uništile 58 jurišnih dronova koje je lansirala Rusija od ukupno 60, zajedno sa 26 od 39 projektila.

"Neprijatelj je pokrenuo snažan raketni i vazdušni udar na sektor goriva i energetike Ukrajine, koristeći različite tipove projektila i dronova", rekao je komandant.

Reuters nije mogao nezavisno provjeriti izvještaj.

Ukrajinska televizija je saopštila da su se čule eksplozije u regijama Ivano-Frankivsk i Hmeljnicki, kao i u gradu Dnjepru, jer su ruske krstareće rakete primijećene u ukrajinskom vazdušnom prostoru.

DTEK, NAFTOGAZ POD VATROM

Najveća privatna elektroprivredna kompanija DTEK saopćila je da su njene tri termoelektrane bile napadnute.

"Oprema je teško oštećena", piše na Telegramu. "Nakon što je napad završio, energenti su odmah počeli da popravljaju štetu."

Ukrajinski distributer električne energije Yasno rekao je ove sedmice da je DTEK izgubio otprilike polovinu svog kapaciteta nakon ruskih napada raketama i dronovima.

Ukrajinska državna kompanija Naftogaz takođe je saopštila da su njeni objekti bili napadnuti u petak ujutro.

"(Ruski napadi) ciljali su objekte Grupe Naftogas, ali nije bilo ozbiljne štete", navodi se u saopštenju, ne dajući više detalja.

Petrič za RSE: Strpljenje za Dodika na izmaku u Evropi i Washingtonu

Wolfgang Petrisch, austrijski diplomata, bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Wolfgang Petrisch, austrijski diplomata, bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Milorad Dodik je stigao do krajnjih granica strpljenja i tolerancije koje su za njega imali Evropska unija i Sjedinjene Države, rekao je Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch), bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sa predsjednikom Austrijskog instituta za međunarodne odnose i diplomatom koji je od 1999. do 2002. godine obavljao funkciju visokog predstavnika u BiH, RSE razgovara nakon posljednjih prijetnji Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska.

Između ostalog, Dodik je rekao tokom sjednice Narodne skupštine Republike Srpske da će se predstavnici srpskog naroda povući iz državnih institucija ukoliko odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Kristijana Šmita (Christian Schmidt), ne budu proglašene ništavnim u državnom parlamentu.

Takođe je rekao da državni parlamentarci trebaju američkog, britanskog i njemačkog ambasadora u BiH, kao i Šmita, proglasiti "neprijateljima".

RSE: Gospodine Petrič, Narodna skupština Republike Srpske je raspravljala, između ostalog, o nametnutom Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. Milorad Dodik, predsjednik ovog bh. entiteta, rekao je da će tražiti da Parlament BiH poništi odluke Kristijana Šmita, te će u suprotnom povući predstavnike RS iz bh. institucija.

Da li je ovo, nakon nedavnog napretka BiH, nova prepreka na njenom evropskom putu?

Petrič: U suštini, ovdje se ne radi toliko o Izbornom zakonu, nego o tome da se Bosna i Hercegovina približava Evropskoj uniji, što bi značilo kraj njegovih šarada.

On zna šta bi onda vladavina prava značila za njega.

RSE: Kako komentarišete njegove riječi da želi da neprijateljima BiH proglasi ambasadore Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Njemačke, zajedno sa Kristijanom Šmitom. Da li je konfrontacija sa ovako moćnim zemljama svojevrsno političko samoubistvo?

Petrič: Ovo se ne treba uzimati toliko ozbiljno. Radi se o nekome ko nema apsolutno nikakvu moć ni uticaj na međunarodnoj sceni, neko kome je zabranjen ulazak u SAD, i ko je jedan od najgorih političara, koji istovremeno želi da skrene pažnju sa ekonomske katastrofe u kojoj se nalazi Republika Srpska.

Morate shvatiti da kada je on došao na vlast, u RS je bilo 1,1 milion stanovnika. Sada su pali na brojku od 700.000. Ako se ovo nastavi, gospodin Dodik će vladati nad praznom zemljom.

On je uništava, a ja se pitam- kako ljudi mogu ovo da prihvate? Naravno, oni koji znaju da je ovo što on radi veoma loše za njih i za zemlju, oni odlaze.

Zbog toga, nije preostao niko da bude glas razuma. Bolje reći, tih glasova je ostalo premalo.

Republika Srpska, kao dio Bosne i Hercegovine, leži u srcu Evrope. Postoji određena civilizacija u kojoj su pravoslavne hrišćanske tradicije veoma važne. One su već uključene u Evropsku uniju.

A on je pokušao da uradi nešto što služi samo njemu. Zaista je skandalozno što ljudi koji se ovako ponašaju, zarađuju novac. Ne govorim o korupciji, govorim o normalnoj plati koju on prima kao predsjednik Republike Srpske. Zaista je nevjerovatno, s obzirom na tako lošu politiku koju vodi.

RSE: Dodik prijeti da će se predstavnici Srba u državnim institucijama BiH povući iz procesa donošenja odluka u institucijama, ukoliko njegovi planovi ne dobiju podršku u bh. Parlamentu. Takođe, ponovo je ponovio stare prijetnje od prije nekoliko godina, kada je rekao da će se RS povući iz sporazuma o vojsci, indirektnim porezima, Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.

Mislite li da će ići do kraja sa tim prijetnjama? I šta to znači za bezbjednost u Bosni i Hercegovini?

Petrič: Situacija se u odnosu na prije tri godine promijenila u Evropi. Sada imamo rat ruskog agresora, njegovih ruskih prijatelja, protiv Ukrajine. Imamo rat na Bliskom istoku. Dakle, Evropa je okružena sukobima i veoma složenim situacijama.

Mislim da je strpljenje za gospodina Dodika na izmaku. On je imenovao te zemlje, njihove ambasadore, kao neprijatelje, a bojim se da će te zemlje postupiti veoma odlučno po tom pitanju.

Evropa, EU, SAD, neće prihvatiti da Putinov bliski prijatelj pokušava da vodi svoj mali rat protiv civilizacije, protiv svog naroda, protiv Evrope. To je apsolutno neprihvatljivo.

Bojim se da je stigao do krajnjih granica tolerancije koja je postojala u evropskim glavnim gradovima i Vašingtonu.

RSE: Jedan od razloga za održavanje sjednice NSRS su izmjene Izbornog zakona, koje je nametnuo gospodin Šmit. Zvaničnici iz RS su se izjasnili, šta misle o njima, Hrvati u BiH su, takođe, protiv, čak i EU koja mu je ranije davala bezrezervnu podršku, nije u potpunosti oduševljena novim nametanjem odluka.

Šta Vi mislite o ovim izmjenama Izbornog zakona, tim više što su u biti tehničke?

Petrič: Već godinama nisam zadovoljan, što se i nakon više od četvrt vijeka, izvana moraju nametati važne odluke, koje su ponekad i tehničke prirode, a koje svaka vlada u ostatku Evrope donosi sama.

Naravno, mislim da trebamo biti i malo samokritični što smo tu ostali predugo, radeći težak posao, ne uvjeravajući parlamentarce da sami završe taj posao.

Ako ste demokratski izabrani u parlament, morate i raditi svoj posao. Za to ste plaćeni. Mislim da bi građani trebali ustati i pitati šta to rade, za šta ih plaćaju. Da kažu: Mi vas plaćamo, a vi ne radite svoj posao.

Ovo je zaista tužna situacija. U Austriji podržavamo BiH, mi smo dio grupe prijatelja Bosne i Hercegovine. Ja sam neko ko je radio tamo, moje srce je uvijek za BiH, pratim razvoj događaja.

No, kad vidite te političke aktere, a to nije samo gospodin Dodik nego ima i drugih drugih koji ne preuzimaju odgovornost za svoj narod. Ovo je za mene stvarno kulturološki šok, da nakon toliko vremena, nakon više od 25 godina od završetka rata, oni još "ratuju" jedni protiv drugih.

U konačnici, svi ti nacionalistički lideri bore se protiv vlastitog naroda. Ovo je autodestruktivna situacija, i to me stvarno brine. Zaista me ne veseli to što odluke i dalje mora donositi visoki predstavnik. Veselim se danu kada Parlament BiH počne sam donositi teške odluke.

RSE: Postoji li možda rješenje za ovu situaciju? I šta će međunarodna zajednica učiniti u svjetlu ovih događaja?

Petrič: U evropskim prijestonicama, u Vašingtonu, postoje planovi za nepredviđene situacije.

Ne moram biti tamo, ali sudeći po mojim čestim razgovorima sa predstavnicima vlada da situacija zbog dva rata koja sam pomenuo, zbog izbora za Evropski parlament, izbora u Vašingtonu, ističe vrijeme za odugovlačenje.

Sada postoji jasna volja, ako ovo ne bude djelovalo, ljudi koji su odgovorni za to će biti uhvaćeni, dovedeni pred lice pravde.

Mislim da je sada najvažnija stvar u cijeloj Evropi, uključujući posebno Bosnu i Hercegovinu, ali i Kosovo, da se održi bezbjednost ljudi.

I neće biti dozvoljeno da neki, koji su prijatelji gospodina Putina, sada rade Putinov posao na Balkanu. To definitivno neće biti dozvoljeno.

U suprotnom bismo ugrozili cijelu Evropu. Ovo nije nešto što ljudi i vlade shvataju olako.

RSE: Kakav je Vaš stav o budućnosti OHR-a u Bosni i Hercegovini? Prije ili kasnije, OHR će morati da bude zatvoren. Kada to očekujete, šta će biti preduslovi za to?

Petrič: Pa, mislim da sada imamo sasvim novu situaciju, da je s jedne strane 27 članica Evropske unije jednoglasno dalo istorijsku priliku Bosni i Hercegovini da pregovara o članstvu.

Prema meni, to, naravno, podiže i odgovornost Bosne i Hercegovine na veći nivo.

Sa ovim se treba uhvatiti u koštac, EU će definitivno podržati one koji to žele, i mislim da bi to trebala biti koalicija demokrata, bosanskih patriota.

Oni bi se sada trebali okupiti i reći, iskoristićemo ovu istorijsku šansu, ovu istorijsku priliku za našu zemlju, mi ćemo napredovati, a ostali koji ne žele da nam se pridruže, neka ostanu po strani.

Vlada SAD mijenja način na koji klasificira ljude prema rasi, etničkoj pripadnosti

Putnici na Penn stanici u New Yorku, 9. decembra 2023., kreću na peron kako bi se ukrcali na voz New Jersey Transit. Američka vlada mijenja kako klasificira ljude prema rasi i etničkoj pripadnosti kako bi preciznije prebrojala stanovništvo.
Putnici na Penn stanici u New Yorku, 9. decembra 2023., kreću na peron kako bi se ukrcali na voz New Jersey Transit. Američka vlada mijenja kako klasificira ljude prema rasi i etničkoj pripadnosti kako bi preciznije prebrojala stanovništvo.

Američka vlada mijenja način na koji klasifikuje ljude prema rasi i etničkoj pripadnosti, u potezu za koji se zvaničnici nadaju da će bolje prebrojati ljude koji se identifikuju kao Hispanoamerikanci ili bliskoistočnog i sjevernoafričkog naslijeđa.

Najavljene od strane Ureda za upravljanje i budžet, revizije su prve promjene službenih kategorija u 27 godina i označavaju pokušaj preciznijeg prebrojavanja stanovništva SAD. Oni koji podržavaju izmjene kažu da će one bolje odražavati identitet ljudi i pomoći u definiranju biračkih okruga, između ostalog.

Neki ljudi koji žive u Sjedinjenim Državama neće vidjeti promjene do sljedećeg popisa stanovništva, jednom u deceniji 2030., ali drugi će možda vidjeti da se revizije odraze ranije u drugim oblicima i anketama savezne vlade, kao i državnih vlada i privatnih preduzeća i univerzitete koji uzimaju uzor od Washingtona.

U skladu sa revizijama, pitanja o rasi i etničkoj pripadnosti koja su prethodno postavljana odvojeno biće preformatizovana u jedno pitanje, što će ljudima dati mogućnost da biraju više kategorija u isto vrijeme. "Odaberite sve što je primjenjivo", piše u uputama.

Također će biti kreirana kategorija Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Ranije je američka vlada brojala takve pojedince kao "Bijeli", ali sada imaju mogućnost da se identifikuju u novoj, zasebnoj kategoriji.

Ove revizije popisa su počele 2014. pod Obaminom administracijom, ali su odbačene za vrijeme Trumpove administracije, a zatim oživljene pod Bidenovom administracijom.

Preformatirano pitanje o rasi i etničkoj pripadnosti također će uključivati opciju „Hispanac ili Latino“ koju ispitanici mogu izabrati. Istraživanja pokazuju da veliki dio Hispanaca nije jasan kako odgovoriti na rasno pitanje kada im se postavlja odvojeno, jer su skloni razmišljati o rasi i etničkoj pripadnosti kao o sličnim stvarima i kao rezultat toga često biraju "neku drugu rasu" ili ostavljaju pitanje prazno.

U okviru revizija, ljudi će takođe imati mogućnost da uđu u više detalja o svom porijeklu. Na primjer, ljudi koji kažu da su Azijati također mogu detaljno navesti, na primjer, da li su Kinezi ili Vijetnamci.

Neke informacije u ovom izvještaju stigle su iz Associated Pressa.

Međunarodni krivični sud naložio Izraelu da otvori dotok pomoći u Gazu

Podjela zaliha hrane palestinskim izbjeglicama u Gazi (Foto: AP)
Podjela zaliha hrane palestinskim izbjeglicama u Gazi (Foto: AP)

Međunarodni krivični sud naložio je Izraelu da preduzme sve neophodne mjere da bi palestinskom stanovništvu u Gazi obezbijedio zalihe hrane i zaustavio širenje gladi.

Sudije su u zaključku navele da se stanovništvi Gaze suočava sa teškim uslovima.

Sud uviđa da Palestinci u Gazi nisu više suočeni rizicima pojave gladi – već su joj izloženi”, navedeno je u njihovoj odluci.

Postupak je pokrenut na osnovu zahtjeva Južne Afrike – koji optužuje Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi.

Odluka suda donijeta je u trenutku borbi Izraela i snaga ekstremističkog Hamasa u blizini bolnice Al Šifa u Gazi. Tu su, kako su saopštili Hamas – organizacija koju su Sjedinjene Države označile terorističkom i Islamski džihad, raketama i minobacačima napali izraelske snage.

Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova još se nije oglasilo o odluci Međunarodnog krivičnog suda. Izrael je ranije ukazivao da ulaže napore kako bi humanitarne organizacije pomoć mogle dostavljati putem kopna, avionima i brodovima.

Takođe, Izrael se i dalje drži tvrdnji da Hamas sukob može okončati predajom, oslobađanjem svih talaca koje drži u Gazi i predajom onima koji su učestvovali u napadu 7. oktobra.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo je u utorak odluku kojom se traži hitan prekid vatre, kao i momentalno i bezuslovno oslobađanje svih talaca. Sjedinjene Države su se uzdržale od glasanja, ali nisu uložile veto.

Ministarstvo zdravlja u Pojasu Gaze, kojim upravlja Hamas, saopštilo je u četvrtak da su tokom prethodnog dana ubijena 62 Palestinca.

Ministarstvo je saopštilo da je najmanje 32.552 ljudi ubijeno tokom izraelske kontraofanzive - pri čemu se u brojevima ne pravi razlika između vojnih i civilnih žrtava - koja je počela u oktobru nakon napada Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi.

Izrael se u srijedu saglasio da pošalje svoje ratne stratege u Washington kako bi sa američkim zvaničnicima razgovarali o namjeri Izraela da pokrene kopneni napad na militante Hamasa u gradu Rafi na jugu Gaze.

Izrael je u ponedeljak otkazao putovanje svojih predstavnika u znak protesta zbog izostanka veta SAD na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN kojom se poziva na hitan prekid vatre u ratu između Izraela i Hamasa.

Sjedinjene Države, najvjerniji saveznik Izraela u skoro šestomjesečnom ratu, uzdržale su se od ovonedeljnog glasanja u UN nakon što su ranije uložile veto na slične rezolucije. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu zbog toga je ukorio SAD, što je dokaz sve veće podjele između njega i Washngtona oko izraelskog vođenja rata.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i Agencije Frans pres.

SAD: Nestašica krvne plazme

SAD: Nestašica krvne plazme
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:57 0:00

Američki Crveni križ proglasio je kritičnu nestašicu krvi, a zalihe su najniže u posljednjih 20 godina. Broj donatora u zemlji opao je za 40%, iz razloga koji uključuju COVID, sezonske infekcije i loše vrijeme.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG