Linkovi

Najnovije

Bidenova administracija traži ogroman novac za infrastrukturne projekte

Los Angeles
Los Angeles

Uz američki paket pomoći za oporavak od korona virusa u visini od 1,9 biliona dolara, koji je već u opticaju najveće svjetske ekonomije, ekonomski savjetnici predsjednika Joea Bidena pripremaju još veći ekonomski poticaj - mogući paket od tri biliona dolara za obnovu stare infrastrukture u zemlji i, kako kažu, investiranje u ekonomiju budućnosti.

Detalji novog paketa tek trebaju biti javno objavljeni, ali Bidenova kampanja za predsjednika prošle godine ukazala je na potrebu obnove puteva i mostova, modernizaciju aerodroma i tranzitnih sistema i ulaganje u širokopojasnu tehnologiju. Biden je rekao da će finansiranje tog plana biti omogućeno povećanjem poreza za korporacije i pojedince koji zarađuju više od 400.000 američkih dolara godišnje.

Infrastrukturni razvojni plan predviđa mnogo više od fizičke strukture. Vjerovatno će uključiti smanjenje emisija ugljkivog dioksida većom upotrebom obnovljivih izvora energije, zatim smanjenje ekonomske nejednakosti i pružanje masovnog besplatnog upisa na javne fakultete, te univerzalnog predškolskog obrazovanja.

Mjere za olakšavanje posljedica koronavirusa, koje je Biden progurao kroz Kongres isključivo uz podršku demokratskih zakonodavaca preko jedinstvene republikanske opozicije, bio je usmjeren na omogućavanje masovne vakcinacije i pružanje pomoći teško pogođenim biznisima uništenim pandemijom. Bidenova administracija novu potrošnju zamišlja kao pripremu ekonomije za godine koje dolaze.

Joe Biden
Joe Biden

U januaru, dok je preuzimao dužnost na četvorogodišnji mandat, Biden je ekonomski poticaj opisao kao dio svog plana "Izgradi bolje". Međutim, infrastrukturni poslovi u Washingtonu često su bili usporeni zbog nesuglasica između zakonodavaca oko toga što treba finansirati i kako to platiti.

Tokom administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, planirani događaji "Sedmica infrastrukture" zasjenjeni su hitnijim pitanjima i brzo zaboravljeni.

Bidenova portparolka Jen Psaki rekla je nedavno da rasprave o tome što bi na kraju moglo biti uključeno u novi prijedlog ostaju otvorene.

Jen Biden
Jen Biden

"Predsjednik Biden i njegov tim razmatraju niz potencijalnih mogućnosti kako uložiti u radničke porodice i reformisati naš porezni zakon tako da nagrađuje rad, a ne bogatstvo", rekla je Psaki. "Ti razgovori su u toku, tako da je svako nagađanje o budućim ekonomskim prijedlozima preuranjeno i nije odraz razmišljanja Bijele kuće."

Neki aspekti eventualnog plana, koje je iznio demokratski predsjednik, mogli bi više privući republikanske zakonodavce nego druge, s obnovom puteva i mostova kao nečim što je visoko na listi onoga na šta zakonodavci mogu ukazati kada se kandiduju za ponovni izbor.

Međutim, plaćanje računa za obnovu je problematičnije.

"Svako ko zaradi više od 400.000 američkih dolara vidjeće malo do značajno povećanje poreza", rekao je Biden prošle sedmice u ABC-ovoj emisiji "Dobro jutro Amerika".

Republikanski lider u Senatu, Mitch McConnell rekao je novinarima: "Mislim da na našoj strani neće biti entuzijazma za povećanje poreza".

Mitch McConnell
Mitch McConnell

U politički podijeljenom Kongresu, gdje demokrate tijesno kontrolišu i Senat i Predstavnički dom, Biden je koristio zakonodavnu taktiku dostupnu za prijedloge potrošnje da tijesno progura sporazum za oporavak od koronavirusa na jednostavnoj većini glasova.

Kada je u pitanju infrastrukturalni prijedlog, možda će trebati potražiti podršku od najmanje 10 republikanaca kako bi spriječio opstrukciju u Senatu, koji je podijeljen između 50 republikanaca i 50 demokrata.

Kao alternativu, mogao bi ponovo pokušati primijeniti istu zakonodavnu taktiku koja je korištena za donošenje zakona o olakšicama glasanjem po stranačkoj liniji, sa potpredsjednicom Kamalom Harris koja osigurava odlučujući glas u Senatu.

Nije određen datum objavljivanja Bidenovog infrastrukturnog prijedloga.

See all News Updates of the Day

Pogled na J.D. Vancea - Trumpovog potpredsjedničkog kandidata

Pogled na J.D. Vancea - Trumpovog potpredsjedničkog kandidata
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:03 0:00

Američki senator iz države Ohio J. D. Vance imenovan je potpredsjedničkim kandidatom Donaldu Trumpu. Njegova politika poklapa se s politikom bivšeg predsjednika, ali njegovo porijeklo ne može biti drugačije.

Bjeloruski aktivista Andrej Gnjot: Ja sam prvi politički zatvorenik u novijoj istoriji Srbije

Andrej Gnjot
Andrej Gnjot

Samo što je stupio na tlo Srbije, 30. oktobra prošle godine, bjeloruski aktivista Andrej Gnjot uhapšen je na beogradskom aerodromu, na osnovu crvene potjernice Interpola, koju su za njim izdale bjeloruske vlasti.

Gnjot u razgovoru za Glas Amerike tvrdi da iza potjernice stoji, kako ga označava, diktatorski režim predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka, kojem će on biti isporučen ukoliko vlasti u Srbiji ostanu pri stavu da se drže potjernice iz Bjelorusije.

Poslije sedam mjeseci provedenih u Centralnom zatvoru (CZ) u Beogradu, Andrej se posljednja dva mjeseca nalazi u kućnom pritvoru i odatle bije bitku za svoju slobodu i svoj opstanak.

„Ja sada imam zvaničan status političkog zatvorenika u Srbiji. To je međunarodni zvanični status. I prvi put u modernoj istoriji nezavisne Srbije, uključujući i vrijeme jugoslovenskog komunizma - Srbija ima stvarnog političkog zatvorenika. I taj stvarni politički zatvorenik je u pritvoru ovdje i sada, u centru, u srcu Evrope. Srbija je 2012. godine podnijela zahtev za članstvo u EU. Kako Srbija može da bude članica EU ukoliko ima stvarnog političkog zatvorenika”, kaže Andrej Gnjot u razgovoru za Glas Amerike.

Formalno-pravno, režim u Minsku tereti Andreja zbog navodne utaje poreza od oko 300 hiljada eura. Sam Andrej i njegov pravni tim tvrde da je riječ o neosnovanoj i politički motivisanoj odluci beloruskih vlasti, koje pokušavaju da ga kao kritičara režima vrate u zemlju i osude.

Trenutno su u Bjelorusiji na snazi takozvani „zakoni protiv ekstremizma i kršenja ugleda Republike Bjelorusije”, na osnovu kojih su „ekstremistima” proglašeni mnogi aktivisti nevladinih organizacija, borci za ljudska prava, kritički nastrojeni novinari i novinari koji rade za strane medije, poput Radija Slobodna Evropa, BBC-a i slično.

Sam Andrej je osnovao organizaciju Slobodno udruženje sportista Bjelorusije, u okviru koje se borio protiv diktature u sportu i šire u društvu. Time je, kako tvrdi, „stao na žulj” Aleksandru Lukašenku i njegovom sinu, koji su bili predsjednik i potpredsjednik nacionalnog Olimpijskog komiteta Belorusije, tijela koje je - prema riječima Andreja Gnjota - „od 2020. vršilo represiju nad sportistima zbog njihovih političkih uvjerenja”. Poslije toga, režim u Bjelorusiji gubi finansiranje od 1,5 miliona eura godišnje od Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK), a Lukašenko je smijenjen sa čela nacionalnog olimpijskog komiteta.

Osim toga, Bjelorusija je na inicijativu Gnjotovog udruženja izgubila pravo na organizaciju međunarodnog prvenstva u hokeju na ledu, koje je prebačeno iz glavnog grada Bjelorusije - Minska, u Rigu u Letoniji. To je, kaže Gnjot, Lukašenku uskratilo priliku za zaradu i promociju.

Uz to, Andrej je volonterski dijelio svoje fotografije i video snimke sa protesta protiv Lukašenka sa Radijom Slobodna Evropa iz Praga, kao i informacije sa drugim slobodnim medijima, koje u Bjelorusiji tretiraju kao „ekstremističke” medije, a njega kao „ekstremistu” kojem prijeti dugogodišnji zatvor u Bjelorusiji, ili čak smrtna kazna ili smrt u zatvoru.

„Sada sam zatvorenik Srbije. Ja sam u Srbiji, Srbija me je strpala u zatvor, ne Lukašenko. Lukašenko nije ništa uradio protiv mene. Formalno. Srbija me je stavila u kućni pritvor. Prvih sedam mjeseci sam bio u pritvoru i sada dva mjeseca ovdje. Ruke Srbije me drže ovde. Ruke Srbije čine ove nevjerovatne loše stvari protiv mene”, kaže Andrej Gnjot i dodaje:

„Ovo je smiješno, ali izgleda kao da Lukašenko kontroliše srpsku vladu. Ali ne mogu da zamislim kako se to dogodilo - Srbija je potpuno nezavisno i moderno društvo, moderna država. Kako diktator Lukašenko može da kontroliše Srbiju i kako on može da im govori šta da rade. Ali sada diktator kaže - morate da pritvorite ovog momka, morate da ga strpate u zatvor i poslije toga treba da mi ga isporučite. I Srbija kaže - u redu, učinićemo to.”

Poslije devet mjeseci u Srbiji, Gnjot kaže da sada treba da preživi, da se bori za sopstveni život i to u mnogo pravaca - politički, zakonski, pa i finansijski, koji mu sve teže pada.

„Svakog dana mi je potreban novac za život. Treba mi novac za stan, hranu, za lijekove, jer sam izgubio dio zdravlja u zatvoru tokom sedam mjeseci. Treba da platim advokata, treba da platim ovaj stan u kom sam pritvoren. Velika količina para mi treba. Ja ne mogu da radim, nemam posao, nema ušteđevinu, a ušteđevina moje porodice i prijatelja je potrošena još u februaru ove godine. Sada svakodnevno moram rješavam stvarne probleme - kako preživjeti”, priča Andrej za Glas Amerike.

Govoreći o novčanim troškovima, Gnjot kaže da je, s obzirom da niko ne želi da iznajmljuje stan ljudima koji su u kućnom pritvoru, dao avans od pet hiljada eura za 3 mjeseca.

Račun advokata za dva ročišta pred Višim sudom, pripremu svih dokumenata, žalbe i rad sa dokazima iznosi još sedam hiljada eura. Uz to idu troškovi za hranu i lijekove od oko 500 evra mjesečno, a i u zatvoru je potrošio više od dvije hiljade eura na hranu iz zatvorske prodavnice, s obzirom da je hrana u CZ-u bila jako loša.

Ono što dodatno pogoršava njegovu situaciju je to što mu uskoro ističe pasoš, a prema novim propisima Bjelorusije to se može učiniti isključivo u samoj Bjelorusiji, u nekoj od policijskih stanica.

U ovom trenutku pred Andrejom su dvije mogućnosti - ona lošija da iz Srbije bude izručen Bjelorusiji i ona bolja - da bude oslobođen. Ukoliko bude oslobođen, Gnjot ima namjeru da traži politički azil u nekoj zemlji, ali ne u Srbiji:

„Kako mogu da tražim azil od Srbije. Srbija ne može da riješi ovaj problem, kako onda može da mi da azil. Zato moram da tražim azil od neke druge zemlje iz EU, od Velike Britanije, od Kanade, SAD, od bilo koje zemlje koja može da razumije moju situaciju. Od zemlje koja otvorenih očiju može da vidi šta se događa sa bjeloruskim narodom i šta se događa meni.”

Kamala Harris ima dovoljno podrške da bude predsjednički kandidat Demokratske stranke

Kamala Harris
Kamala Harris

Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris nezvanično je osigurala dovoljnu podršku da bude kandidat Demokratske stranke na predsjedničkim izborima, dok su se stranački zvaničnici pripremali da finaliziraju proces za formalno imenovanje kandidata prije Demokratske nacionalne konvencije sljedećeg mjeseca.

Prema podacima Associated Pressa, više od 2.200 delegata podržalo je Harris, te je tako premašena većina od 1.976 koja će joj biti potrebna na konvenciji da izbori nominaciju.

"Radujem se što ću uskoro zvanično prihvatiti nominaciju", rekla je Harris u izjavi kasno u ponedjeljak.

Čak i prije nego što je predsjednik Joe Biden najavio povlačenje iz utrke, demokratski lideri planirali su održati virtualno glasanje uoči konvencije od 19. do 22. augusta.

S obzirom da bi se zvaničnici trebali sastati u srijedu kako bi finalizirali proces, predsjednik Demokratskog nacionalnog komiteta Jaime Harrison rekao je novinarima u ponedjeljak da će stranka izabrati svog kandidata do 7. augusta.

Harris je prikupila više od 80 miliona dolara za svoju kampanju u nekoliko sati nakon što se predsjednik Joe Biden u nedjelju zapanjujuće povukao iz takmičenja protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa 2024. i podržao njenu kandidaturu.

Brojni demokratski zvaničnici podržali su kandidaturu 59-godišnje Harris, a nijedan ključni izazivač nije najavio da će se boriti protiv nje za nominaciju.

Bivša predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi, koja je još uvijek utjecajna figura u demokratskim krugovima, podržala je Harris, a očekuje se da će uslijediti i drugi partijski lideri u Kongresu.

"Danas s ogromnim ponosom i neograničenim optimizmom za budućnost naše zemlje podržavam potpredsjednicu Kamalu Harris za predsjednika Sjedinjenih Država", rekla je Pelosi u izjavi od ponedjeljka.

Trumpova kampanja je u reklami za kampanju tvrdila da je Harris bila svjesna da 81-godišnji Biden opada psihički i fizički. "Kamala je učestvovala u tome", piše u oglasu. "Ona je prikrila Joeov očigledan mentalni pad. Ali Kamala je znala da Joe ne može obavljati posao."

Harris je tokom predizbornog događaja u ponedjeljak rekla: "Donald Trump želi našu zemlju vratiti u vrijeme prije nego što su mnogi naši sugrađani imali pune slobode i prava. Ali vjerujemo u svjetliju budućnost koja otvara prostor za sve Amerikance", rekla je Harris.

Steve Herman je doprinio ovom izvještaju. Neke informacije za ovu priču stigle su Associated Pressa i Reutersa.

Netanyahu u posjeti Washingtonu usred američkih političkih previranja

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu

Premijer Benjamin Netanyahu stigao je u Washington kasno u ponedjeljak, dan nakon što je predsjednik Joe Biden objavio da se povlači iz američke predsjedničke utrke - odluka koja dodaje još jedan sloj neizvjesnosti u američko-izraelske odnose u ključnom trenutku rata u Gazi.

Bez postignutog sporazuma o prekidu vatre, mnogi su doveli u pitanje vrijeme Netanyahuove posjete kada je to najavljeno u junu. Sada, suočen s potencijalnom promjenom u američkoj politici, izraelski lider ima za cilj postaviti temelje za sljedeću američku administraciju.

Američki zvaničnik je rekao da se očekuje da će se Biden i Netanyahu sastati u četvrtak u Bijeloj kući.

"Nastojat ću učvrstiti dvostranačku podršku koja je toliko važna za Izrael", rekao je Netanyahu napuštajući Izrael. "Reći ću svojim prijateljima s obje strane da bez obzira koga američki narod izabere za svog sljedećeg predsjednika, Izrael ostaje nezamjenjiv i jak saveznik Amerike na Bliskom istoku."

Dok javno Netanyahu teži ostavi dojam neutralnosti u sada vjerovatnom meču između potencijalnog demokratskog predsjedničkog kandidata, potpredsjednice Kamale Harris i republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa, nema sumnje za koga Netanyahu navija, rekao je Jonathan Rynhold, šef Odjeljenja za politiku Studira na izraelskom Univerzitetu Bar-Ilan.

"Republikanci generalno više podržavaju izraelsku bezbjednosnu agendu", rekao je on za Glas Amerike. "Oni više opraštaju prema izraelskoj desničarskoj vladi i njenoj politici prema Palestincima."

To se posebno odnosi na Trumpa, čija je pro-izraelska politika administracije bila "prilično izvanredna" za Izrael, rekao je Aaron David Miller, bivši američki pregovarač za Bliski istok koji je sada viši saradnik u Carnegie zadužbini za međunarodni mir.

Trump je posredovao u Abrahamovom sporazumu koji je normalizirao diplomatske odnose Izraela s nekim od arapskih susjeda - Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinom i Marokom.

Trump je također premjestio američku ambasadu iz Tel Aviva u sporni Jerusalim i priznao izraelsku aneksiju Golanske visoravni.

Netanyahu se sastaje s Harris

Harris će se ove sedmice sastati s Netanyahuom u Bijeloj kući, odvojeno od premijerovog planiranog sastanka s Bidenom, rekao je njen pomoćnik za Glas Amerike.

"Tokom svoje karijere, potpredsjednica je bila nepokolebljivo posvećena sigurnosti Izraela", rekao je pomoćnik.

Harris takođe ima jake veze sa jevrejskom zajednicom u zemlji. Njen suprug Doug Emhoff je Jevrej i igrao je ključnu ulogu u naporima administracije da se bori protiv antisemitizma.

Međutim, umjesto da predsjedava senatom tokom Netanyahuovog govora u Kongresu u srijedu, Harris će otputovati u Indianapolis, Indiana, kako bi govorila pred istorijskim crnačkim sestrinstvom Zeta Phi Beta.

Malo je vjerovatno da bi Harrisin mandat u Bijeloj kući donio značajnu promjenu u politici Bliskog istoka, rekao je Miller za Glas Amerike.

Ali Harris bi bila "daleko oštrija, svakako retorički, prema aktivnostima izraelskih naselja, i mnogo više, mnogo više suosjećajna s palestinskom patnjom i pravima Palestinaca", rekao je.

Harrisini komentari na vlasti uglavnom su u skladu s Bidenom o ključnim pitanjima vanjske politike i nejasno je hoće li ona manifestirati vlastitu doktrinu ako bude izabrana.

U poređenju sa Bidenom, koji ima izuzetno jasnu, integrisanu i dobro osmišljenu američku veliku strategiju, "ona je prazna lista, zaista, u spoljnoj politici", rekao je Rynhold.

Dok je u SAD-u, Netanyahu traži da se sastane s Trumpom, dijelom kako bi odbacio tvrdnje da postoje tenzije između njega i bivšeg predsjednika, rekao je Nimrod Goren, viši saradnik za izraelska pitanja na Institutu za Bliski istok.

Trump je bio ljut na Netanyahua kada je premijer čestitao Bidenu na pobjedi 2020. godine. Bivši predsjednik je također upozorio Izrael da se "vrati miru i prestane ubijati ljude".

Trumpova kampanja nije odgovorila Glasu Amerike za potvrdu Netanyahuovog zahtjeva za sastanak.

Kim Lewis je doprinio ovom izvještaju.

Kako Njujorčani reagiraju na Bidenov izlazak iz predsjedničke utrke

Kako Njujorčani reagiraju na Bidenov izlazak iz predsjedničke utrke
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:58 0:00

Nekoliko sati nakon što je 81-godišnji predsjednik Joe Biden objavio da odustaje od svoje kandidature za reizbor i da podržava potpredsjednicu Kamalu Haris za nominaciju, Glas Amerike je o tome razgovarao s Amerikancima na ulicama New Yorka.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG