Linkovi

Najnovije

Biden naložio preispitivanje otpornosti lanca snabdijevanja u SAD

Joe Biden
Joe Biden

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden potpisao je uredbu kojom se formalno nalaže 100-dnevna vladina revizija globalnih lanaca snabdijevanja i potencijalne ugroženosti SAD u ključnim industrijama, uključujući računarske čipove, baterije za električna vozila, farmaceutske proizvode i kritične minerale koji se koriste u elektronici.

"Ne bi trebalo oslanjati se na stranu zemlju, posebno onu sa kojom ne dijelimo interese ili vrijednosti, kako bismo zaštitili i obezbjedili svoje ljude tokom vanrednih situacija na nacionalnom nivou", rekao je Biden.

Uredba ima za cilj da izbjegne ponavljanje ozbiljnog nedostatka lične zaštitne opreme kao što su maske za lice i rukavice koje je zemlja iskusila tokom prvih mjeseci pandemije koronavirusa prošle godine. Dolazi u trenutku kada se američki proizvođači automobila suočavaju sa nedostatkom poluprovodnika, kritičnih elemenata u sistemima za navigaciju i zabavu u modernim vozilima.

"Pandemija koronavirusa podvukla je potrebu za elastičnim lancima snabdijevanja i robusnom domaćom proizvodnjom, tako da svi Amerikanci imaju pristup osnovnim robama i uslugama u vrijeme krize", rekla je novinarima u četvrtak sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.

Povrh 100-dnevne revizije u četiri ključne industrije, Bidenova uredba će usmjeravati i godišnje analize za šest sektora: odbranu, javno zdravlje, informacione tehnologije, transport, energiju i proizvodnju hrane.

Biden je rekao da će njegova administracija sprovesti preporuke čim postanu dostupne. "Nećemo čekati da se analiza završi pa da počnemo da zatvaramo postojeće praznine", rekao je.

Prema višem zvaničniku administracije, analize će biti modelirane nakon što proces Sekretarijata za odbranu za procenu i jačanje odbrambene industrijske baze bude okončlan i mogu uključivati pozivanje predsjednika na Zakon o odbrambenoj proizvodnji (DPA) ili druge finansijske podsticaje. DPA je primarni izvor predsjedničkih ovlaštenja za ubrzavanje i proširivanje isporuke materijala i usluga iz američke industrijske baze potrebnih za promociju nacionalne odbrane.

Stručnjaci za lance snabdijevanja pozdravljaju potez administracije.

"Mogli bismo razgovarati o kupovini američkog svega što poželimo, ali ako nismo osigurali da lanac snabdijevanja funkcioniše, i dalje ćemo imati nestašice i zalihe", rekla je Nada Sanders, profesorica upravljanja lancem snabdijevanja na Northeastern univerzitetu.

Iako se većina posla na obezbjeđivanju elastičnosti lanaca snabdijevanja dešava na nivou preduzeća, federalna podrška da se problem sagleda holistički smatra se presudnom za pomoć američkim kompanijama da strateški ulažu i postanu agilnije u reagovanju na oscilacije ponude i potražnje u vremenu krize.

"Ključno je da posebno kod dramatičnih ili brzih promjena morate dobro da uradite posao predviđanja i da holistički razmišljate, morate pogledati čitav životni ciklus operacije", rekao je Scott Miller, viši savjetnik za globalnu ekonomiju u Centru za strateške i međunarodne studije.

Trumpova administracija takođe se zalagala za ulaganje u skraćivanje lanaca snabdijevanja, uglavnom smanjenjem poreza koji podstiču preduzeća da vrate proizvodnju u SAD.

U aprilu 2020. godine, predsjednik Donald Trump pozvao se na Zakon o odbrambenoj proizvodnji da bi rasčistio probleme u lancu snabdijevanja u proizvodnji ventilatora i proizvodnja N95 maski za lice.

Zvaničnici su rekli da se Bidenova strategija zaštite lanca snabdijevanja razlikuje od Trumpovog protekcionističkog pristupa.

"Ovaj posao neće biti usmjeren na to da Amerika ide sama", rekla je Sameera Fazili​, zamjenica direktora Nacionalnog ekonomskog savjeta tokom brifinga za novinare. "Predani smo radu sa partnerima i saveznicima na smanjenju ranjivosti."

Kina u fokusu

Bidenova uredba neće pominjati nijednu određenu zemlju i razmotriće oslanjanje SAD-a na inostrane dobavljače u cjelini.

"Jedna od ranjivosti koju razmatramo je gdje bismo mogli biti pretjerano zavisni od konkurenata u Aziji, očigledno uključujući Kinu", rekao je visoki zvaničnik administracije.

SAD zavise od Kine u nizu kritičnih industrija, od farmaceutskih do odbrambenih, dijelom i zbog toga što se američke firme oslanjaju na jeftin kineski izvoz.

"Korporativna potraga za smanjenjem troškova dobavljača tokom posljednjih 25 godina, nedovoljno zabrinuta za otpornost, opteretila je naciju rastućim strateškim ranjivostima u lancima snabdijevanja određenim kritičnim materijalima, lijekovima i tehnološkim ulazima", rekli su autori studije iz 2020. Centra za energetske studije na Univerzitetu Rice i Instituta za kineske pomorske studije Američkog ratnog koledža.

Zavisnost od protivnika nije dobro mjesto za biti, kaže Nada Sanders. "Ako znamo to, ova politika zaista gleda na zaista široku sliku u smislu američke proizvodnje, izrade, ekonomije", dodala je. "Dakle, nije samo Kina."

Rijetki minerali

Kina navodno nastoji da ograniči izvoz rijetkih minerala koji su presudni za američke odbrambene proizvođače koji proizvode vojno oružje.

"Vlada želi da zna da li bi SAD mogle da imaju problema sa izradom borbenih aviona F-35 ako Kina nametne zabranu izvoza", rekao je savjetnik kineske vlade sudeći po izvještaju Financial Times prošle nedelje.

Kina je dominantni svjetski proizvođač grupe od 17 rijetkih minerala koji se koriste u električnim vozilima, potrošačkoj elektronici i vojnoj opremi.

Miller međutim kaže da ti materijali nisu toliko rijetki, ukazujući na izvještaj američkog Geološkog zavoda o američkim državama koje imaju naslage tih minerala.

Pini Althaus, izvršni direktor kompanije USA Rare Earth, kompanije koja razvija američki lanac snabdijevanja mineralima, lobira kod vlade da proširi domaće rudarstvo i preradu.

"Već postoji velika potražnja za litijumskim i EV materijalima za baterije, a američkim proizvođačima će biti potrebno novo održivo snabdijevanje kako bi ispunili kratkoročne ciljeve ove decenije", rekao je Althaus.

U Kini i drugim zemljama sa manje strogim ekološkim standardima, rijetki minerali se obrađuju pomoću toksičnih hemikalija i proizvode emisije u vazduh koji sadrže štetne elemente, poput fluora i sumpora i otpuštaju otpadne vode koje sadrže prekomjerne kiseline i radioaktivne materijale.

Američki prerađivači kažu da se mogu pridržavati američkih mjera zaštite životne sredine.

Uprkos značajnim zabrinutostima za životnu sredinu, Miller je rekao da bi SAD trebalo da razmotre širenje ovog sektora, posebno ako postoji potreba za nacionalnom bezbjednošću.

"U ovom prostoru ima aktivnosti", reko je Miller. "Pitanje je... koja je uloga (federalne vlade) u ubrzavanju ili stabilizaciji tržišta?"

See all News Updates of the Day

Pregovarač za Glas Amerike otkriva detalje spasavanja talaca i zatočenih Amerikanaca

Arhiva: Novinar Deni Fenster grli majku Rouz Fenster, u pratnji bivšeg američkog diplomate Bila Ričardsona, nakon što se vratio iz zatvora u Mjanmaru, 16. novembra 2021. godine. (Foto: AP/Seth Wenig)
Arhiva: Novinar Deni Fenster grli majku Rouz Fenster, u pratnji bivšeg američkog diplomate Bila Ričardsona, nakon što se vratio iz zatvora u Mjanmaru, 16. novembra 2021. godine. (Foto: AP/Seth Wenig)

Mickey Bergman, koji je proveo 17 godina pregovarajući o oslobađanju nezakonito zatočenih civila na nekim od najtežih lokacija na svijetu, govorio je za Glas Amerike o izazovima u postizanju sporazuma.

Američka administracija pokrenula je intenzivnu akciju da ubijedi Hamas i Izrael da prihvate novi prijedlog o prekidu vatre, koji je predsjednik Joe Biden najavio prošle sedmice, nakon gotovo osmomjesečnog rata u Gazi.

Plan o primirju počinje šestosedmičnom privremenom pauzom u borbama u zamjenu za neke od 124 talaca koje još uvijek drži Hamas, od 250 koji su zarobljeni tokom napada na Izrael 7. oktobra.

Mickey Bergman, koji je proveo 17 godina pregovarajući o oslobađanju nezakonito zatočenih civila na nekim od najtežih lokacija na svijetu, govorio je za Glas Amerike o izazovima u postizanju sporazuma.

Bergman, izvršni direktor kompanije "Global Reach", koja se nekada zvala Richardsonov centar za globalni angažman, sarađivao je sa pokojnim bivšim diplomatom Bil Richardsonom. Oni su bili uključeni u nezvanične pregovore u slučajevima zarobljenih Amerikanaca, uključujući košarkašicu Britney Griner, novinara Deni Fenstera, studenta Otto Varmbira, veterana marinca Trevora Reeda, veterana mornarice Tayler Dudley-a i druge.

Intervju je uređen radi sažetosti i jasnoće.

Glas Amerike: Na koliko slučajeva "Global Reach" radi ovih dana i kako vaš angažman počinje?

Bergman: Slučaj preuzimamo samo ako nam se javi porodica i to zatraži, jer odatle dolazi naš mandat. U stara dobra vremena, radili smo na oko šest ili sedam slučajeva u datom trenutku. Ali je u posljednjih pet godina to naglo poraslo. Imamo nekoliko slučajeva kojima se bavimo u Rusiji. Bavimo se slučajevima u Iraku. Bavimo se slučajevima u Afganistanu, Pakistanu. Kada se dogodio 7. oktobar, bilo je 67 porodica sa kojima smo direktno radili. Taj broj je sada manji. Neki od njih [talaca] su došli kući, neki od njih su, nažalost, mrtvi. I dalje provodim sate i sate sa svim ovim porodicama, ali "teorija povratka" je jedna. U Gazi postoji prilika da se najmanje 30 njih [izraelskih talaca] vrati kući. Vjerujem da su uslovi već postavljeni, tako da svaki dan koji prođe a da se to ne implementira - dan u kojem oni pate, a neki to neće preživjeti.

Herison Li drži fotografiju svog oca Kai Lija, koji je zatvoren u Kini pod optužbom za špijunažu. 23. januara 2024.
Herison Li drži fotografiju svog oca Kai Lija, koji je zatvoren u Kini pod optužbom za špijunažu. 23. januara 2024.

Glas Amerike: Kako se propuštaju prilike?

Bergman: Neke zemlje ili neki entiteti koji drže ljude kao taoce ili političke zatvorenike – kada postave ciljeve, oni se ne mijenjaju. I potreban je zaista dug i frustrirajući proces da se svi pomjere ka tim ciljevima. I tako, dođete do toga, možete izvršiti zadatak. Hamas je takav – kada jednom postave ciljeve, u osnovi ono što traže je šta će dobiti, inače jednostavno neće biti dogovora. A vrijeme koje je potrebno je izuzetno frustrirajuće jer mi svake noći idemo spavati u svojim krevetima. Taoci nemaju tu mogućnost.

Glas Amerike: Prije više od deset godina bili ste uključeni u pregovore za oslobađanje izraelskog vojnika Gilada Šalita, kojeg je Hamas oteo u prekograničnom napadu 2006. godine. Razmijenjen je za više od 1.000 palestinskih zarobljenika. Jahja Sinvar, Hamasov vođa u Gazi i idejni tvorac napada na Izrael 7. oktobra, bio je među oslobođenima.

Hamasov kamerman stoji iza izraelskog vojnika Gilada Šalita, oslobođenog nakon pšet godina zatočeništva, 18. oktobra 2011.
Hamasov kamerman stoji iza izraelskog vojnika Gilada Šalita, oslobođenog nakon pšet godina zatočeništva, 18. oktobra 2011.

Bergman: Godine 2008. uspjeli smo uvjeriti tadašnjeg premijera Ehuda Olmerta da pusti žene, djecu i Hamasove parlamentarce Fatahu [bivši Palestinski nacionalni oslobodilački pokret], mimo sporazuma. Ali tadašnji premijer Olmert još nije mogao pristati na 1.100 zatvorenika. Na to je pristao [sadašnji izraelski premijer Benjamin] Bibi Netanjahu koji je došao na vlast.

Tvrdim da problem nije bio sam dogovor. To je trebalo da se desi, jer nam je bilo potrebno da se Gilad Šalit vrati kući, a to je bila odgovornost države Izrael. Izgubili su određenu bitku i za to je postojala cijena. Problem je bilo ono što se desilo poslije dogovora. ...

Glas Amerike: Postoji li korelacija između oslobađanja talaca i ohrabrivanja otmičara da se opredijele za ovu taktiku u budućnosti?

Porodice i prijatelji sadašnjih i bivših zatočenika, ispred Bijele kuće, 3. maja 2023. tražili su veću pomoć Bajdenove administracije.
Porodice i prijatelji sadašnjih i bivših zatočenika, ispred Bijele kuće, 3. maja 2023. tražili su veću pomoć Bajdenove administracije.

Bergman: Najveći dio podataka o tome je prikupio Brian Jenkins iz RAND korporacije. Ne postoji apsolutno nikakva korelacija između načina na koji rješavate slučajeve i broja slučajeva koji iz toga proizlaze. Postoje primjeri da kada ne pregovaramo, te zemlje zapravo uzimaju više Amerikanaca kako bi povećale prednost koju imaju. Pogledajte kako je Rusija uzela Paula Willana. Američka vlada je odbila da pregovara. Uzeli su Trevora Reeda. Američka vlada je odbila da pregovara. Uzeli su Britney Griner. Odjednom, pogodite ko pregovara?

Glas Amerike: Šta je "rubna diplomatija" i zašto postoji? [Bergman je poznat po tome što je skovao frazu "rubna diplomatija."]

Bergman: Definišem je kao područje koje nadilazi mandat i ovlaštenja vlada i međunarodnih odnosa. To je prostor u kojem pojedinci, privatni sektor, akademska zajednica, umjetnici, kompanije, mogu sarađivati jedni sa drugima i sa drugim vladama, osim što nemamo ograničenja kao diplomate. Većina zemalja sa kojima imamo posla su zemlje sa kojima SAD imaju diplomatske probleme. Kada je Amerikanac uhvaćen u Mjanmaru, kako ga SAD vlada planira vratiti ako čak i ne razgovaraju sa otmičarima?

Kada se Vlada SAD bavi sa vladom poput ruske ili venecuelanske ili indirektno sa Iranom, čim se Amerikanci i Rusi umiješaju ... pitanje Ukrajine dolazi na red. ... Oni ne mogu da razdvoje od toga problem svojih zatvorenika, pa ne mogu ni da pronađu kako bi rešenje izgledalo.

Kada se mi upletemo, imamo mandat samo za to. Oni sa nama mogu razgovarati o politici, ali mi nemamo ovlašćenja u politici, tako da možemo saslušati – to neće uticati ni na šta – ali smo u mogućnosti da se u potpunosti fokusiramo na pitanje humanitarnih i pitanja o zatvorenicima, što nam omogućava da preciziramo i definišemo koji je put za rješavanje.

Glas Amerike: Bavite se režimima u Severnoj Koreji, Mjanmaru, Rusiji, Venecueli. Kakav je pristup?

Bergman: Te stvari nikad nisu lijepe. Nikada nisu dobre, jer, u suštini, razmjenjujete nedužnu osobu za osobu koja je kriva, tako da to nije fer, ali ponekad je to jedini način da vratite nevinog Amerikanca kući. Trudimo se da ne osporavamo lokalni pravosudni proces, jer mi nismo advokati i to nam neće pomoći. Ali ponekad postoji jasnoća, posebno kada otmičar traži nešto zauzvrat: ako tražite nešto zauzvrat za osobu koju držite, bilo da je kriva ili nevina, upravo ste je učinili političkim zatvorenikom.

Džoi i Paula Rid poziraju sa fotografijom svog sina, ruskog zatvorenika Trevora Rida, 15. februara 2022.
Džoi i Paula Rid poziraju sa fotografijom svog sina, ruskog zatvorenika Trevora Rida, 15. februara 2022.

Ne idem na ta mjesta i kod tih vođa i ne kažem: "O, imate pogrešnu osobu." Možda bi bio dobar osjećaj optužiti ih, ali meni to neće vratiti određenu osobu. Ako se vratim u SAD i objašnjavam kako Severnokorejci gledaju na svet, to ne znači da opravdavam ono što rade, ali znači da pokušavam da objasnim šta je to što oni vide, da razumijemo kako reaguju na različite stvari koje radimo.

Lično ih upoznaš [režimske službenike] i saznaš da su ljudi - ljudi. Na kraju dana, niko se ujutru zapravo ne probudi misleći: "Ja sam zao, da vidim šta mogu da uradim danas." Postoji određena stvarnost ili određeni narativ koji oni vide i koji u njihovom umu opravdava zašto preduzimaju te radnje. Morate biti u stanju to da vidite da biste radili sa njima, ali simpatija može biti zamka.

Glas Amerike: Kako je rat u Ukrajini uticao na vaš angažman tamo?

Bergman: Mi [guverner Bil Ričardson i Bergman] smo bili u Moskvi na dan objave "specijalne operacije", pregovarajući da Pol Vilan i Trevor Rid dođu kući. Postoji poznata izreka, "nikada ne dozvolite da kriza propadne ni za šta". Jedan primjer je bio kada je počela pandemija - shvatili smo da imamo priliku, jer za vlade koje su držale Amerikance, to je odjednom postalo obaveza - ako umru u zatočeništvu, to je potpuno drugačija globalna utakmica između SAD i te zemlje. Tako da je postojala prilika da se slučajevi brzo riješe. U Ukrajini je bilo jasno kuda stvari idu, a mi smo osjetili da postoji osećaj hitnosti pre nego što počne pakao. Rusi su veoma oklijevali da nas puste da posjetimo Moskvu, većinu naših razgovora vodili smo preko ambasadora [Anatolija] Antonova i ambasade u Vašingtonu. Kako se situacija u Ukrajini pogoršavala, to nam je otvorilo vrata da uđemo i započnemo neformalni dijalog. Nadali smo se da ćemo vratiti kući i Trevora Rida i Pola Villana vratiti kući, ali smo na kraju dobili samo Trevora Rida.

Američki student Oto Varmbijer na sudu u Pjongjangu u Sjevernoj Koreji, 16. marta 2016.
Američki student Oto Varmbijer na sudu u Pjongjangu u Sjevernoj Koreji, 16. marta 2016.

Glas Amerike: Koji vam je bio najteži slučaj?

Bergman: Jedan od najrazornijih za mene bio je Oto Varmbir i Sjeverna Koreja. Radio sam, putovao sam tamo i stvarno sam mislio da ću moći da ga dovedem kući. A onda kada je na kraju došao kući, tek kada su ga prevezli avionom, saznali smo da je u komi. Cijelih 18 mjeseci dok sam pregovarao, nisam znao da je on u takvom stanju. A kasnije sam saznao da ni moje kolege u Sjevernoj Koreji nisu znale, do nivoa zamjenika ministra spoljnih poslova. Otišao sam u Ohajo da ih upoznam [Varmbirove roditelje] kada se vratio, dok je još bio živ. Bio sam u sobi sa njim [Oto] i sa Sindi [majkom Ota Varmbira] i sve što sam mogao da uradim je da zaplačem i kažem joj: "Žao mi je. Žao mi je. Žao mi je." Zagrlila me je i rekla: "Vidi, zbog tvojih napora sam zagrlila svog dječaka dok je još bio topao." Bio je to vjerovatno najniži, profesionalno najniži nivo, koji sam imao. I psihički najteži slučaj.

Glas Amerike: Da li vlada vidi "diplomate na rubu" kao one koji rješavaju probleme ili kao smetnju?

Kada tek počnete da preuzimate slučaj, otmičari ne žele da budete uključeni jer imaju nešto što žele od Vlade SAD, ali ne i od vas. Ni Vlada SAD ne želi da budete uključeni jer ćete pokvariti njihovu strategiju. Ali ja ne predstavljam nikoga od njih. Ja predstavljam porodicu. Imali smo nekoliko incidenata u kojima smo napravili dogovor, sve smo obavili. A oni bi ga samo preuzeli tri dana ranije, bez da nam kažu. Ali na kraju dana doveli su ljude kući. Dakle, ako je naš ego povrijeđen time, možemo živjeti s tim.

Uprkos dobicima, Indijanci se i dalje suočavaju sa preprekama za glasanje

Članici Lummi plemena Patsy Wilson, lijevo, pomaže volonterka Lummi Native Vote Team 2020 Kelli Jefferson u glasanju 3. novembra 2020. u rezervatu Lummi, u blizini Bellinghama, Washington.
Članici Lummi plemena Patsy Wilson, lijevo, pomaže volonterka Lummi Native Vote Team 2020 Kelli Jefferson u glasanju 3. novembra 2020. u rezervatu Lummi, u blizini Bellinghama, Washington.

Indijanci danas kažu da se i dalje suočavaju s preprekama za glasanje, šest decenija nakon što je američki predsjednik Lyndon Johnson potpisao Zakon o glasačkim pravima.

Mnogi žive miljama daleko od registracije birača i biračkih mjesta i nemaju pristup pouzdanom prijevozu.

Drugi možda nemaju tradicionalne poštanske adrese i ne mogu zadovoljiti zahtjeve za registraciju birača. Glasanje putem pošte može biti "neprijatno", prema O.J. Semans, građaninu Sicangu Lakote koji živi u rezervatu Rosebud u Južnoj Dakoti i ko-izvršni direktor Four Directions, grupe za zastupanje prava glasa koja je radila u ime plemena u nekoliko država.

Morate zapamtiti, stari Pony Express [dostava pošte na konju] nije bio namijenjen za rezervate. To je bilo za isturene položaje i naseljeničke gradove”, rekao je Semans. “Poštanska služba SAD zanemarila je svaki indijski rezervat u Sjedinjenim Državama kada je u pitanju osiguranje jednakosti.

Nedatirana fotografija opće trgovine i pošte u Ruidosu, Novi Meksiko, pograničnom gradu u blizini rezervata Mescalero Apache.
Nedatirana fotografija opće trgovine i pošte u Ruidosu, Novi Meksiko, pograničnom gradu u blizini rezervata Mescalero Apache.

Studija o poštanskim uslugama iz 2023. godine u Navaho Nationu — najvećem rezervatu u SAD — napominje da je pri odlučivanju o tome gdje će otvoriti pošte tokom kasnog 19. i početka 20. stoljeća, američka poštanska služba birala lokacije koje će „unaprediti vojne ciljeve i služiti interese anglo-američkih doseljenika.

Pošte su manje i udaljene jedna od druge u rezervacionim zajednicama; ima manje radnih sati; a mi smo u eksperimentu s poštom pokazali da su pisma u rezervatima sporija i manje je vjerovatno da će stizati", navodi se u studiji.

Pošte postoje na Seman's Rosebud Reservation, ali više ne prihvaćaju opću dostavu.

Dakle, ako želite da glasate putem pošte, možete zatražiti glasanje u odsustvu i popuniti ga. Ali nikada nećete dobiti natrag glasački listić”, rekao je.

Države donose restriktivne zakone

Zakon o biračkim pravima iz 1965. zabranio je tradicionalne oblike diskriminacije birača, kao što su testovi pismenosti, procjene karaktera i druge prakse koje se naširoko koriste za oduzimanje prava glasača manjina.

On je ovlastio saveznu vladu da nadgleda registraciju birača i izborne procedure u određenim državama i lokalitetima s istorijom diskriminatorne prakse, a također je zahtijevao od tih nadležnosti da dobiju "prethodno odobrenje" od Ministarstva pravde ili saveznog suda prije promjene zakona ili procedura glasanja.

Godine 2013., Vrhovni sud SAD-a je poništio formulu za odlučivanje o tome koji lokaliteti trebaju prethodno čišćenje kao neustavnu, otvarajući put državama da donesu nove zakone o glasanju.

Tokom saslušanja u Odboru za pitanja Indijanaca u Senatu 2021. godine, Jacqueline De Leon, upisana članica Isleta Pueblo i službena odvjetnica u Fondu za prava Indijanaca, ili NARF, opisala je neke uslove za domorodačke glasače.

U Južnoj Dakoti, birači Indijanaca bili su primorani da glasaju u preuređenom kokošinjcu bez kupatila i perjem na podu“, svjedoči ona.

U Wisconsinu, Indijanci su morali da glasaju u šerifovom uredu.

NARF, plemena uzvraćaju udarac

Predsjednik Joe Biden je 2021. godine stvorio Međuagencijsku upravljačku grupu za glasačka prava Indijanaca kako bi izvijestio o preprekama s kojima se suočavaju domorodački birači.

"Zajednice Indijanaca nisu imune, ali su zaista bile zbijene ili podijeljene po okružnim linijama koje razvodnjavaju njihov glas ili na drugi način diskriminiraju", izvijestila je grupa.

Predstavnik države Sjeverne Dakote Robin Weisz, lijevo, i državni senator Jerry Klein, obojica republikanci, pregledavaju alternativne karte koje su predložili Indijanci Chippewa s planine Turtle i pleme Spirit Lake, 5. decembra 2023. godine.
Predstavnik države Sjeverne Dakote Robin Weisz, lijevo, i državni senator Jerry Klein, obojica republikanci, pregledavaju alternativne karte koje su predložili Indijanci Chippewa s planine Turtle i pleme Spirit Lake, 5. decembra 2023. godine.

U novembru 2021., zakonodavno tijelo Sjeverne Dakote predvođeno republikancima odobrilo je novu zakonodavnu mapu koja je odvojila okruge u rezervatu Indijanaca planine Turtle i rezervatu Fort Berthold, dom Tri povezana plemena.

Grupa Turtle Mountain od plemena Chippewa i Spirit Lake podnijela je saveznu tužbu tvrdeći da je nova mapa prekršila Zakon o glasačkim pravima tako što je spakovala bend Turtle Mountain - to jest, koncentrirala ih u jedan izborni okrug kako bi smanjila utjecaj u drugim okruzima, i razbijanje - ili podjelu - plemena Spirit Lakea po distriktima kako bi se razvodnila njihova glasačka moć.

"Konzervativni sudija utvrdio je da je ovo jasno kršenje Zakona o biračkim pravima", rekla je De Leon za Glas Amerike. “I umjesto da zaštiti svoje domorodačke konstitutive tamo gdje je došlo do kršenja, država je uložila žalbu, pokušavajući samo blokirati posljedice umjesto saniranja diskriminacije.”

Duga se vidi u daljini iza zatvorene crkve, u rezervatu Navaho, 21. aprila 2020. Oko 40.000 domova u Indijskoj zemlji u Arizoni nema tradicionalne adrese.
Duga se vidi u daljini iza zatvorene crkve, u rezervatu Navaho, 21. aprila 2020. Oko 40.000 domova u Indijskoj zemlji u Arizoni nema tradicionalne adrese.

Arizona je 2022. godine usvojila zakon kojim se od birača traži da dostave dokaz svoje fizičke adrese.

I to je zaista bio napad na glasanje domorodaca jer oko 40.000 domova u Indijskoj državi u Arizoni nema tradicionalne adrese na sebi niti na bilo koji način da dokaže stambenu lokaciju”, rekao je De Leon.

Uz podršku NARF-a, Tohono O'odham Nation i Indijanska zajednica rijeke Gila su 2022. godine podnijeli tužbu američkom Okružnom sudu u Arizoni. Sud je 2023. presudio u njihovu korist, utvrdivši da su zahtjevi za adresu prekršili ustavno pravo glasa članova plemena.

Ostalo je pet mjeseci do općih izbora u novembru, rekao je Semans, aktivisti za glasačka prava urođenika moraju ostati na oprezu.

"Sa ovim novim Vrhovnim sudom, čak i presude koje smo dobili prije nekoliko godina, a koje su bile pozitivne za indijsku zemlju, mogle bi se promijeniti prije toga", rekao je. “Stvari se mogu promijeniti za par novčića.”

Devet nuklearnih sila: Rekordna potrošnja na nuklearno oružje u 2023.

Slika preuzeta sa video snimka koji je emitovao sjevernokorejski KRT pokazuje kako se navodi da je balistička raketa lansirana s nepoznate lokacije u Sjevernoj Koreji, u ponedjeljak, 20. februara 2023.
Slika preuzeta sa video snimka koji je emitovao sjevernokorejski KRT pokazuje kako se navodi da je balistička raketa lansirana s nepoznate lokacije u Sjevernoj Koreji, u ponedjeljak, 20. februara 2023.

91,4 milijarde dolara godišnje “moglo bi platiti energiju vjetra za više od 12 miliona domova za borbu protiv klimatskih promjena ili pokriti 27 posto globalnog jaza u finansiranju za borbu protiv klimatskih promjena, zaštitu biodiverziteta i smanjenje zagađenja”.

Devet svjetskih nuklearno naoružanih država zajedno potrošilo je 91,4 milijarde dolara prošle godine, ili skoro 3.000 dolara u sekundi, jer "nastavljaju da se moderniziraju, au nekim slučajevima i proširuju svoje arsenale", navodi se u izvještaju koji je u ponedjeljak objavio ICAN, Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružje.

"Ovaj novac se zapravo troši uzalud s obzirom na to da su nuklearno naoružane države saglasne da se nuklearni rat nikada ne može dobiti i da ga nikada ne treba voditi", rekla je Alicia Sanders-Zakre, koautorica izvještaja, novinarima u Ženevi prošle sedmice unaprijed objavljivanja izvještaja.

Na primjer, rekla je, 91,4 milijarde dolara godišnje “moglo bi platiti energiju vjetra za više od 12 miliona domova za borbu protiv klimatskih promjena ili pokriti 27 posto globalnog jaza u finansiranju za borbu protiv klimatskih promjena, zaštitu biodiverziteta i smanjenje zagađenja”.

Izvještaj pokazuje da su države s nuklearnim oružjem potrošile 10,7 milijardi dolara više na nuklearno oružje u 2023. u odnosu na 2022., pri čemu su Sjedinjene Države činile 80 posto tog povećanja.

ICAN izvještava da su Sjedinjene Države potrošile 51,5 milijardi dolara, “više nego sve druge nuklearno naoružane zemlje zajedno”. U njemu se navodi da je sljedeći najveći potrošač bila Kina sa 11,8 milijardi dolara, dok je Rusija potrošila treći najveći iznos sa 8,3 milijarde dolara.

U izvještaju se navodi da je "potrošnja Ujedinjenog Kraljevstva značajno porasla drugu godinu zaredom", sa povećanjem od 17% na 8,1 milijardu dolara, odmah iza Rusije.

Ukupan zbir ostalih pet nuklearnih sila, Francuske, Indije, Izraela, Pakistana i Sjeverne Koreje, iznosio je 11,6 milijardi dolara prošle godine.

Autori izvještaja kažu da su kompanije uključene u proizvodnju nuklearnog oružja 2023. godine dobile nove ugovore vrijedne nešto manje od 7,9 milijardi dolara. Analiza podataka prikupljenih u posljednjih pet godina pokazuje da su nuklearno naoružane države zajedno potrošile 387 milijardi dolara na svoje nuklearne arsenale .

"Postojao je primjetan trend rasta iznosa novca koji se izdvaja za razvoj ovog najnehumanijeg i najrazornijeg oružja u posljednjih pet godina, koji se sada ubrzava", rekla je Sanders-Zakre. “Sav ovaj novac ne poboljšava globalnu sigurnost. U stvari, to prijeti ljudima gdje god da žive.

Stručnjaci za kontrolu naoružanja dijele ovu zabrinutost i upozoravaju na opasnosti nove utrke u naoružanju dok nuklearne sile grade svoje arsenale prkoseći duhu Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, koji ima za cilj spriječiti širenje nuklearnog oružja i tehnologiju oružja.

U izvještaju u majskom izdanju časopisa Foreign Affairs navodi se zabrinutost Washingtona zbog kineskog nuklearnog arsenala koji se brzo širi. Prema procjenama Pentagona, “Pod kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, Peking je na putu da prikupi 1.000 nuklearnih bojevih glava do 2030. godine, u odnosu na oko 200 u 2019.

Izvještaj Kongresne komisije o strateškom položaju Sjedinjenih Država iz 2023. inzistira da bi kineska nuklearna ekspanzija trebala potaknuti kreatore američke politike da “ponovno procijene veličinu i sastav nuklearnih snaga SAD-a”.

Komisija je također izrazila uznemirenost zbog sve agresivnijeg ponašanja Rusije, “uključujući neviđeni rast njenih nuklearnih snaga, diverzifikaciju i širenje nuklearnih sistema baziranih na pozorištu, invaziju na Ukrajinu 2014. i kasniju invaziju punog razmjera u februaru 2022.”.

Međunarodna zabrinutost zbog slučajnog ili namjernog taktičkog nuklearnog napada Rusije bila je prikazana prošlog vikenda na samitu G7 u Italiji i na mirovnom samitu za Ukrajinu u Švicarskoj.

U svom završnom saopćenju, čelnici G7 osudili su rusko “očigledno kršenje međunarodnog prava” potvrđujući da “u ovom kontekstu, prijetnje Rusije upotrebom nuklearnog oružja, a kamoli bilo kakvo korištenje nuklearnog oružja od strane Rusije u kontekstu njenog agresorskog rata protiv Ukrajina, bilo bi nedopustivo.”

Ovo mišljenje se ogledalo u završnoj deklaraciji koju je potpisala većina od 100 zemalja koje su prisustvovale ukrajinskoj mirovnoj konferenciji.

Osvrćući se na rusku invaziju na Ukrajinu, izvršna direktorica ICAN-a Melissa Parke upozorila je: „Ovaj rat je povećao nuklearne tenzije između Rusije i Zapada na najviši nivo od Hladnog rata i sada postoji stvarna prijetnja nuklearnog sukoba kao rezultat brojnih ruskih otvorene i prešutne nuklearne prijetnje.”

U ICAN-ovom izvještaju, koji profilira 20 zemalja uključenih u proizvodnju, održavanje i razvoj nuklearnog oružja, navodi se da “ukupno postoji 335 milijardi dolara nepodmirenih ugovora vezanih za rad na nuklearnom oružju”.

Iako izvještaj pokazuje značajan rast nuklearne potrošnje u posljednjih pet godina, Susi Snyder, ICAN-ova programska koordinatorica i koautorica izvještaja, primjećuje "također je došlo do rasta globalnog otpora ovom oružju za masovno uništenje".

Sporazum o zabrani nuklearnog oružja ima potpise iz skoro 100 zemalja. Sto jedanaest investitora koji predstavljaju imovinu od oko 5 biliona dolara izjavilo je svoju podršku sporazumu”, rekla je ona.

Tražili su da se uloži više napora da isključe industriju nuklearnog oružja iz svog poslovanja sve dok ove zemlje ne prestanu raditi stvari koje su zabranjene sporazumom”, rekla je ona, ističući da je sporazum “jasan put naprijed”.

"To je način da se smanje tenzije, osude prijetnje i da se zaustavi ova nova trka u nuklearnom naoružanju koju smo ovdje ilustrirali prije nego što još više izmakne kontroli", rekla je.

Toplotni talas, jaka kiša ili snijeg prijete dijelovima SAD

Dječak se hladi kod fontane ispred Wrigley Fielda prije bejzbol utakmice između Chicago Cubsa i St. Louis Cardinalsa dok se vruće vrijeme spušta na područje Čikaga 16. juna 2024.
Dječak se hladi kod fontane ispred Wrigley Fielda prije bejzbol utakmice između Chicago Cubsa i St. Louis Cardinalsa dok se vruće vrijeme spušta na područje Čikaga 16. juna 2024.

Ekstremne vrućine i hladnoće očekuju se ove sedmice u Sjedinjenim Državama. Zvaničnici su upozorili stanovnike jugozapada na predostrožnosti jer se toplotni val kreće na istok, dok bi jake kiše i poplave mogle natopiti zaljevske države, a snijeg prijeti dijelovima Stjenjaka i sjeverozapada.

Ekstremna vrućina proširila se Arizonom, Novim Meksikom i dijelovima Teksasa, Kolorada i Kanzasa dok je teško vrijeme zahvatilo mnoge dijelove SADu nedjelju.

Na sjeverozapadu Pacifika je bilo neuobičajene hladnoće, snijeg je krenuo ka sjevernim Stjenovitim planinama kao i prognoza obilnih padavina od sjevernih ravnica do Gornjeg srednjeg zapada.

Nacionalna meteorološka služba procijenila je da je više od 63 miliona ljudi u nedjelju bilo pod upozorenjima o vrućini, protežući se od jugozapada prema sjeveru preko Denvera do Čikaga.

Temperature u Phoenixu, koje su u subotu dostigle 44,4 Celzijusa, u nedjelju su se blago spustile na 43,3 Celzijusa. Prognostičari meteorološke službe kažu da su prve dvije sedmice juna u Feniksu bile u prosjeku za oko 3 stepena Celzijusa toplije nego što je uobičajeno, što ga čini najtoplijim zabilježenim početkom juna.

"Već smo vidjeli prilično visoke temperature u našem području", rekao je Ted Whittock, meteorolog iz Nacionalne meteorološke službe u Phoenixu.

"Preporučujemo svima da smanje boravak na otvorenom između 10 i 18 sati, da ostanu hidrirani i da nose laganu, opušteniju odjeću."

Vrućina je posebno opasna posljednjih godina u metrou Phoenix, gdje je 645 ljudi umrlo od uzroka povezanih s vrućinom u 2023. godini, što je rekord.

Grad i okrug Maricopa usvojili su ove godine dodatne mjere u nadi da će ljudi biti sigurniji, uključujući dva nova centra za noćno hlađenje u kojima se ljudi mogu odmarati uz klima-uređaje nakon zalaska sunca.

Postoji više od 100 drugih rashladnih centara koji su otvoreni od 1. maja u kojima ljudi mogu dobiti hladnu vodu i sjediti u hladnom prostoru tokom dana.

U susjednom Novom Meksiku, tokom vikenda je na snazi upozorenje o vrućini za ravnice okruga Čavez, uključujući Rozvel, gdje se predviđalo da će najviša temperatura dostići 41,6 stepeni C u ponedeljak.

Najviša temperatura u Albuquerqueu dostigla je 37 C u nedjelju, a predviđa se lagano zahlađenje na 36 C u ponedjeljak. Najtoplija nedjelja bila je 40 C u El Pasu u Teksasu, koji je otvorio pet centara za hlađenje.

Temperature u Koloradu kretale su se od blizu 32,2 C u oblastima metropolitanskog Denvera u nedelju do 37,7 C u južnom gradu Pueblo, a očekuje se da će temperature u ponedeljak preći 37,7 C u južnim dijelovima države.

Toplotni val se kretao prema istoku u nedjelju u ravnice i područje Velikih jezera i očekuje se da će stići na sjeveroistok do utorka. Pretnja od grmljavine sa potencijalnim jakim vetrovima i obilnim padavinama porasla je u oblasti Čikaga, iako se predviđalo da će indeksi toplote dostići blizu 37,7 C do sredine nedelje.

Kako se toplotni val širi na istok, temperature u Washingtonu i ostatku srednjeg Atlantika, kao i Novoj Engleskoj, vjerovatno će biti visoke od sredine do preko 30 C kako sedmica odmiče, uz prekomjernu vlagu koja stvara osjećaj još opresivnije.

U SAD je prošle godine zabilježeno najviše toplotnih talasa, koji se sastoje od nenormalno vrućeg vremena koje je trajalo više od dva dana, od 1936. godine.

Iako je veći dio zemlje spario, u ponedjeljak i utorak prognoziran je snijeg u kasnoj sezoni za sjeverne Stenovite planine. Dijelovi Montane i sjevernog centralnog Idaha bili su pod upozorenjem na zimsko nevrijeme, uz čak 15 centimetara jakog, mokrog snijega koji se očekuje u planinama oko Missoule u Montani. Za veće nadmorske visine oko Nacionalnog parka Glacier predviđen je čak 51 centimetar.

U međuvremenu, nova količina tropske vlage donijet će sve veću prijetnju jake kiše i bujičnih poplava centralnoj obali Zaljeva kasno u nedjelju u ponedjeljak. Očekuje se da će jaka kiša početi u ponedjeljak ujutro, a vlaga će se do utorka pomjeriti prema obali Zaljeva.

Intenzivne poplave zbog obilnih kiša nastavile su da nestaju u južnoj Floridi, gdje su neka područja ui oko Miamija i Fort Lauderdalea ostavljena pod vodom posljednjih dana jer su se oluje spustile i do 50 centimetara.

Taj neimenovani olujni sistem se poklopio sa ranim početkom sezone uragana, za koju se predviđa da će ove godine biti među najaktivnijima u posljednje vrijeme.

Šef NATO-a: Savez u pregovorima o stavljanju nuklearnog oružja u pripravnost

Ilustracija
Ilustracija

NATO je u pregovorima o raspoređivanju više nuklearnog oružja, vađenju iz skladišta i stavljanju u pripravnost, suočen sa rastućom prijetnjom iz Rusije i Kine, rekao je u ponedjeljak čelnik alijanse.

Jens Stoltenberg je za britanski list Telegraph rekao da su članice imale konsultacije uživo kako bi se koristila transparentnost oko nuklearnog arsenala kao sredstvo odvraćanja.

"Neću ulaziti u operativne detalje o tome koliko nuklearnih bojevih glava treba da bude operativno i koje treba da budu uskladištene, ali moramo da se konsultujemo o ovim pitanjima. Upravo to radimo", rekao je on za list.

"Transparentnost pomaže da se prenese direktna poruka da smo, naravno, nuklearni savez."

Cilj NATO-a je, naravno, svijet bez nuklearnog oružja, ali sve dok postoji nuklearno oružje, mi ćemo ostati nuklearni savez, jer svijet u kojem Rusija, Kina i Sjeverna Koreja imaju nuklearno oružje, a NATO nema, je opasniji svijet."

Stoltenberg je prošle sedmice rekao da je nuklearno oružje NATO-ova "krajnja sigurnosna garancija" i sredstvo za očuvanje mira.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta upozoravao da bi Moskva mogla koristiti nuklearno oružje za odbranu u ekstremnim okolnostima. Optužuje SAD i njihove evropske saveznike da su gurnuli svijet na rub nuklearne konfrontacije dajući Ukrajini milijarde dolara vrijednog oružja, od kojih se dio koristi protiv ruske teritorije.

NATO, koji je preuzeo veću ulogu u koordinaciji isporuke oružja Kijevu, rijetko javno govori o oružju, iako je poznato da su SAD rasporedile nuklearne bombe na nekoliko lokacija u Evropi.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG