Najnovije
Biden naložio preispitivanje otpornosti lanca snabdijevanja u SAD
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden potpisao je uredbu kojom se formalno nalaže 100-dnevna vladina revizija globalnih lanaca snabdijevanja i potencijalne ugroženosti SAD u ključnim industrijama, uključujući računarske čipove, baterije za električna vozila, farmaceutske proizvode i kritične minerale koji se koriste u elektronici.
"Ne bi trebalo oslanjati se na stranu zemlju, posebno onu sa kojom ne dijelimo interese ili vrijednosti, kako bismo zaštitili i obezbjedili svoje ljude tokom vanrednih situacija na nacionalnom nivou", rekao je Biden.
Uredba ima za cilj da izbjegne ponavljanje ozbiljnog nedostatka lične zaštitne opreme kao što su maske za lice i rukavice koje je zemlja iskusila tokom prvih mjeseci pandemije koronavirusa prošle godine. Dolazi u trenutku kada se američki proizvođači automobila suočavaju sa nedostatkom poluprovodnika, kritičnih elemenata u sistemima za navigaciju i zabavu u modernim vozilima.
"Pandemija koronavirusa podvukla je potrebu za elastičnim lancima snabdijevanja i robusnom domaćom proizvodnjom, tako da svi Amerikanci imaju pristup osnovnim robama i uslugama u vrijeme krize", rekla je novinarima u četvrtak sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.
Povrh 100-dnevne revizije u četiri ključne industrije, Bidenova uredba će usmjeravati i godišnje analize za šest sektora: odbranu, javno zdravlje, informacione tehnologije, transport, energiju i proizvodnju hrane.
Biden je rekao da će njegova administracija sprovesti preporuke čim postanu dostupne. "Nećemo čekati da se analiza završi pa da počnemo da zatvaramo postojeće praznine", rekao je.
Prema višem zvaničniku administracije, analize će biti modelirane nakon što proces Sekretarijata za odbranu za procenu i jačanje odbrambene industrijske baze bude okončlan i mogu uključivati pozivanje predsjednika na Zakon o odbrambenoj proizvodnji (DPA) ili druge finansijske podsticaje. DPA je primarni izvor predsjedničkih ovlaštenja za ubrzavanje i proširivanje isporuke materijala i usluga iz američke industrijske baze potrebnih za promociju nacionalne odbrane.
Stručnjaci za lance snabdijevanja pozdravljaju potez administracije.
"Mogli bismo razgovarati o kupovini američkog svega što poželimo, ali ako nismo osigurali da lanac snabdijevanja funkcioniše, i dalje ćemo imati nestašice i zalihe", rekla je Nada Sanders, profesorica upravljanja lancem snabdijevanja na Northeastern univerzitetu.
Iako se većina posla na obezbjeđivanju elastičnosti lanaca snabdijevanja dešava na nivou preduzeća, federalna podrška da se problem sagleda holistički smatra se presudnom za pomoć američkim kompanijama da strateški ulažu i postanu agilnije u reagovanju na oscilacije ponude i potražnje u vremenu krize.
"Ključno je da posebno kod dramatičnih ili brzih promjena morate dobro da uradite posao predviđanja i da holistički razmišljate, morate pogledati čitav životni ciklus operacije", rekao je Scott Miller, viši savjetnik za globalnu ekonomiju u Centru za strateške i međunarodne studije.
Trumpova administracija takođe se zalagala za ulaganje u skraćivanje lanaca snabdijevanja, uglavnom smanjenjem poreza koji podstiču preduzeća da vrate proizvodnju u SAD.
U aprilu 2020. godine, predsjednik Donald Trump pozvao se na Zakon o odbrambenoj proizvodnji da bi rasčistio probleme u lancu snabdijevanja u proizvodnji ventilatora i proizvodnja N95 maski za lice.
Zvaničnici su rekli da se Bidenova strategija zaštite lanca snabdijevanja razlikuje od Trumpovog protekcionističkog pristupa.
"Ovaj posao neće biti usmjeren na to da Amerika ide sama", rekla je Sameera Fazili, zamjenica direktora Nacionalnog ekonomskog savjeta tokom brifinga za novinare. "Predani smo radu sa partnerima i saveznicima na smanjenju ranjivosti."
Kina u fokusu
Bidenova uredba neće pominjati nijednu određenu zemlju i razmotriće oslanjanje SAD-a na inostrane dobavljače u cjelini.
"Jedna od ranjivosti koju razmatramo je gdje bismo mogli biti pretjerano zavisni od konkurenata u Aziji, očigledno uključujući Kinu", rekao je visoki zvaničnik administracije.
SAD zavise od Kine u nizu kritičnih industrija, od farmaceutskih do odbrambenih, dijelom i zbog toga što se američke firme oslanjaju na jeftin kineski izvoz.
"Korporativna potraga za smanjenjem troškova dobavljača tokom posljednjih 25 godina, nedovoljno zabrinuta za otpornost, opteretila je naciju rastućim strateškim ranjivostima u lancima snabdijevanja određenim kritičnim materijalima, lijekovima i tehnološkim ulazima", rekli su autori studije iz 2020. Centra za energetske studije na Univerzitetu Rice i Instituta za kineske pomorske studije Američkog ratnog koledža.
Zavisnost od protivnika nije dobro mjesto za biti, kaže Nada Sanders. "Ako znamo to, ova politika zaista gleda na zaista široku sliku u smislu američke proizvodnje, izrade, ekonomije", dodala je. "Dakle, nije samo Kina."
Rijetki minerali
Kina navodno nastoji da ograniči izvoz rijetkih minerala koji su presudni za američke odbrambene proizvođače koji proizvode vojno oružje.
"Vlada želi da zna da li bi SAD mogle da imaju problema sa izradom borbenih aviona F-35 ako Kina nametne zabranu izvoza", rekao je savjetnik kineske vlade sudeći po izvještaju Financial Times prošle nedelje.
Kina je dominantni svjetski proizvođač grupe od 17 rijetkih minerala koji se koriste u električnim vozilima, potrošačkoj elektronici i vojnoj opremi.
Miller međutim kaže da ti materijali nisu toliko rijetki, ukazujući na izvještaj američkog Geološkog zavoda o američkim državama koje imaju naslage tih minerala.
Pini Althaus, izvršni direktor kompanije USA Rare Earth, kompanije koja razvija američki lanac snabdijevanja mineralima, lobira kod vlade da proširi domaće rudarstvo i preradu.
"Već postoji velika potražnja za litijumskim i EV materijalima za baterije, a američkim proizvođačima će biti potrebno novo održivo snabdijevanje kako bi ispunili kratkoročne ciljeve ove decenije", rekao je Althaus.
U Kini i drugim zemljama sa manje strogim ekološkim standardima, rijetki minerali se obrađuju pomoću toksičnih hemikalija i proizvode emisije u vazduh koji sadrže štetne elemente, poput fluora i sumpora i otpuštaju otpadne vode koje sadrže prekomjerne kiseline i radioaktivne materijale.
Američki prerađivači kažu da se mogu pridržavati američkih mjera zaštite životne sredine.
Uprkos značajnim zabrinutostima za životnu sredinu, Miller je rekao da bi SAD trebalo da razmotre širenje ovog sektora, posebno ako postoji potreba za nacionalnom bezbjednošću.
"U ovom prostoru ima aktivnosti", reko je Miller. "Pitanje je... koja je uloga (federalne vlade) u ubrzavanju ili stabilizaciji tržišta?"
See all News Updates of the Day
Trump pozdravio "srdačne odnose" sa Netanyahuom, kritikovao Harris
Bivši američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da su su njegovi odnosi sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom uvijek bili srdačni. Trump i Netanyahu su se sastali u Mar-a-Lagu, na Floridi, a izraelski premijer je poručio da se nada napretku u pregovorima o primirju u Gazi.
Netanyahu je otputovao na Floridu nakon što se u Washingtonu sastao sa predsjednikom i potpredsjednicom SAD, Joe Bidenom i Kamalom Harris, vjerovatnom Trumpovom rivalkom na izborima 5. novembra.
Trump je pozdravio Netanyahua i njegovu suprugu Saru, i istovremeno kritikovao Hareis koja je poslije susreta sa izraelskim liderom izrazila zabrinutost zbog palestinskih civilnih žrtava u izraelskoj devetomjesečnoj vojnoh ofanzivi u Gazi.
"Mislim da su njene izjave bile nipodaštavajuće", rekao je Trump.
Netanyahu je rekao da se nada da će njegova posjeta Americi dovesti do bržeg dogovora o primirju.
"Nadam se. Međutim, vidjećemo", rekao je novinarima.
Dodao je da ima napretka u naporima da se postigne dogovor o prekidu vatre zbog izraelskog vojnog pritiska i najavio da će poslati tim na pregovore u Rim.
Republikanski predsjednički kandidat odbacio je navode o napetostima u odnosima sa Netanjahuom.
"Imamo veoma dobre odnose", rekao je Trump i podsjetio na mjere preduzete za vrijeme njegove administracije, kao što je premještanje američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim, te povlačenje SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom.
Netanyahu je izazvao Trumpovo nezadovoljstvo kada je Bidenu čestitao pobjedu na izborima 2020. godine. Trump je lažno tvrdio da su izbori pokradeni.
Bivši predsjednik nedavno je kritikovao izraelskog premijera zbog bezbjednosnih propusta koji su omogućili Hamasu da 7. oktobra napadne Izrael, što je dovelo do izraelske ofanzive u Gazi.
Prema anketama, između Trumpa i Harris se vodi tijesna trka za Bijelu kuću zbog čega svjetski lideri poput Netanyahua - koji su tradicionalno bliži republikancima - pokušavaju da imaju balansiran pristup odnosima sa SAD.
Harris je tokom susreta sa Netanjahuom izrazila "ozbiljnu" zabrinutost zbog teške humanitarne situacije u Gazi.
"Neću šutjeti. Izrael ima pravo da se brani. I važan je način na koji to radi", poručila je potpredsjednica SAD.
Netanyahu je u obraćanju Kongresu branio izraelsku vojsku i odbacio kritike ofanzive u kojoj je Gaza razorena, a više od 39.000 ljudi ubijeno, prema podacima ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.
Desetine demokrata bojkotovale su Netanyahuov govor, izražavajući protest zbog civilnih žrtava i raseljavanja većine od 2,3 miliona stanovnika enklave.
Hamas je u napadu na Izrael ubio 1.200 ljudi i oteo 250 talaca, prema izraelskim podacima. Vjeruje se da je oko 115 talaca i dalje u Gazi, mada Izrael vjeruje da su je više od 30 odsto njih preminulo.
Izraelski zvaničnici procjenjuju da je 14.000 pripadnika Hamasa i Islamskog džihada ubijeno ili zarobljeno, od 25.000 koliko se procjenjuje da ih je bilo na početku rata.
Zvanično otvorene Olimpijske igre u Parizu
U francuskoj prijestolnici zvanično su otvorene 33. Olimpijske igre – svjetska sportski događaj koji se, osim u Parizu, održava u još 16 gradova, kao i u jednoj prekomorskoj teritoriji – Francuskoj Polineziji.
Ceremonija je počela prikazivanjem snimka scenarija po kom dopremanje olimpijske baklje nije proteklo kako je planirano – čiji je glavni protagonosta bio francuska fudbalska zvijezda Zinedine Zidan.
Oko 7.000 učesnika učestvovalo je u defileu rijekom Senom u floti barži.
Prošli su pored najpoznatijih znamenitosti Pariza, dok ih je sa obale posmatralo najmanje 300.000 posjetilaca.
Na otvaranju je nastupala muzička superzvezda LadyGaga koja je izvela numeru Edith Piaf.
Zvanice u Parizu dolaze iz sveta politike, kulture, zabave i sporta.
Francuska prijestolnica je pod opsežnim mjerama bezbjednosti u danu otvaranja svetske sportske smotre.
Sjenku na početak međunarodne sportske smotre bacio je vandalski napad na mrežu brzih vozova, kao i dojave o bombama na francuskim aerodromima.
Olimpijske igre obezbjeđuje više od 45.000 policajaca, 10.000 vojnika i 2.000 agenata privatnog obezbeđenja.
Raspoređeni su i snajperi. Takmičenje se održava u trenutku izazova u svijetu - ruske agresije na Ukrajinu i sukoba na Bliskom istoku.
Igre će trajaće od 26. jula do 11. augusta.
Washington upozorava protivnike: Politička situacija u SAD nije znak slabosti
Američke diplomate i vojni zvaničnici odbacili su strahovanja da su nedavne - i iznenadne - promjene na američkoj političkoj sceni znak slabosti i upozorili suparnike u četvrtak da ne pokušavaju da to iskoriste.
"Varaju se ako misle da nismo usredsređeni na izazove u nacionalnoj bezbjednosti sa kojima se zemlja suočava. To obuhvata odgovor našim suparnicima kada je to adekvatno", rekao je potprarol State Departmenta Matthew Miller.
U Pentagonu, zvaničnici su naveli da je vojska spremna za bilo koje izazove koje bi mogli da planiraju protivnici Amerike.
"Kada je riječ o tome da li nas suparnici testiraju u ovom trenutku, oni to uvijek rade. To je njihova priroda i priroda onoga što rade. Ne mislim da je ovaj trenutak nešto drugačiji od toga", rekoa je šef Pentagona Lloyd Austin.
Upozorenja u Washngtonu upućena su manje od nedjelju nakon što ja predsjednik Joe Biden odlučio da se ne kandiduje za još jedan mandat i da podrži predsjedničku kandidaturu potpredsjednice Kamale Harris, na izborima na kojima će joj rival biti bivši predsjednik i kandidat repubikanaca Donald Trump.
Biden je u obraćanju u Bijeloj kući u srijedu, u kojem je obrazlagao odluku da izađe iz trke nešto više od 100 dana uoči predsjedničkih izbora, govorio o tome kakvi su ulozi za budućnost zemlje.
"Ništa, ništa ne može da se ispriječi spasavanju naše demokratije. Amerika će morati da bira da li će da ide naprijed ili unazad, da bira između nade i mržnje, između jedinstva i podjela. Moramo da odlučimo: Da li i dalje vjerujemo u poštenje, pristojnost, poštovanje, slobodu, pravdu i demokratiju?", rekao je Biden.
Uoči Bidenovog govora, američka vojska objavila je da su ruski i kineski strateški bombarderi prvi put letjeli u okviru zajedničke misije, i da su se približili na 350 kilometara od Aljaske.
Drugi zvaničnici takođe su upozorili na sve smjelije protivnike SAD.
Direktor FBI-a Christpher Wray je u srijedu rekao članovima Kongresa da Iran i dalje želi da se osveti Trampu i nekim njegovim savjetnicima zbog ubistva bivšeg komandanta snaga Kuds Islamske revolucionarne garde Kasema Solejmanija u januaru 2020. godine.
"Moramo da prepoznamo koliko je iranski režim bezobziran, uključujući i ovdje u Sjedinjenim Državama", rekao je Wray, ali je odbio da iznese detalje navodne iranske zavjere za ubistvo bivšeg predsjednika.
Drugi pak izražavaju zabrinutost zbog poteza iranskih saveznika, kao što su napadi jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru i Adenskom zalivu, te napadi paravojnih snaga koje podržava Teheran na američke trupe u Iraku i Siriji.
"Uništavamo kapacitete Huta. Međutim, za to će biti potrebno više od vojne operacije. To je angažman sa međunarodnom zajednicom, ali i saradnja američkih agencija da se upotrijebe različita sredstva i izvrši pritisak na Hute da zaustave napade", rekao je u četvrtak novinarima u Pentagonu načelnik združenog Generalštaba američkih snaga CQ Brown mlađi.
U State Departmentu, portparol Miller rekao je da su američke diplomate spremne za sve izazove.
"Predsjednik je stavio do znanja sekretaru i ostatku tima za nacionalnu bezbjednost da od njih očekuje da da budu usredsređeni na to narednih šest mjeseci, da od njih očekuje da promovišu spoljnopolitičke ciljeve koje je postavio od početka administracije i koje ostvarujemo protekle tri ipo godine", rekao je Miller.
A ako bilo koji protivnik pokuša da oslabi SAD, američka vojska će biti spremna, kaže Austin.
"Imamo najbolju, najsposobniju vojsku u svijetu i nastavićemo da štitimo zemlju", poručio je sekretar za odbranu.
Dvije ankete pokazuju da Harris bolje prolazi nego Biden protiv Trumpa
Vjerovatna demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Harris ima bolje rezultate od predsjednika Joea Bidena u državama koje će vjerovatno odlučiti na izbore 5. novembra, smanjujući jaz za republikancem Donaldom Trumpom, prema anketi Emerson College/The Hill objavljenoj u četvrtak.
Anketa je pokazala da bivši predsjednik Trump vodi u četiri ključne države: Arizona 49% prema 44%, Georgia 48% prema 46%, Michigan 46% prema 45% i Pennsylvania 48% prema 46%. Prema anketi, Trump i Harris su izjednačeni u Wisconsinu.
Harris je nadmašila Bidenove rezultate u anketi kompanije Emerson koja je sprovedena ranije ovog mjeseca u svakoj od pet država.
Harris je ove sedmice krenula u kampanju nakon što je predsjednik Joe Biden u nedjelju odustao iz utrke i podržao svog potpredsjednika.
Najnovija Emersonova anketa registrovanih birača sprovedena je od 22. do 23. jula i imala je interval vjerodostojnosti za svaku državu od plus ili minus 3,4%.
Anketa u cijeloj zemlji koju je u četvrtak objavio New York Times/Siena College također je pokazala da je Harris prolazi bolje Bidena protiv Trumpa. Pokazalo se da je Trump prednjačio nad Harris za dva procentna poena, 48% prema 46%, među registrovanim glasačima, dok je Trump nadmašio Bidena za osam procentnih poena, 49% prema 41%, u anketi provedenoj prije tri sedmice.
Anketa New York Timesa/Siena Collegea obuhvatila je 1.142 registrovana glasača širom zemlje i imala je marginu greške od 3,3 procentna poena.
Nacionalna anketa Reuters/Ipsos objavljena u utorak pokazala je da Harris ima prednost od 44 do 42 posto u odnosu na Trumpa, što je razlika unutar granice greške od 3 posto.
Dok ankete diljem zemlje daju važne signale američke potpore političkim kandidatima, nekolicina konkurentnih država obično mijenja ravnotežu u Izbornom koledžu SAD-a, koji na kraju odlučuje tko će pobijediti na predsjedničkim izborima.
Snoop Dogg nosio olimpijsku baklju u Parizu
Djeluje da je legendarni reper Snoop Dogg svuda u Parizu, uoči otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, ali su u petak Parižani mogli da ga vide kako nosi olimpijsku baklju pred svečanu ceremoniju.
Bio je jedan od posljednjih nosilaca olimpijskog plamena, koji je upaljen u aprilu u Grčkoj i od tada polako putuje ka Parizu. Snoop Doggova dionica je bila u Saint-Denisu, predgrađu Pariza.
U intervjuu ranije ove nedelje, Snoop Dogg je izrazio zahvalnost SAD i Francuskoj na prilici koja mu je ukazana.
„Na ovo gledam kao na prestiž, čast i nešto što zaista poštujem. Nikada nisam ni sanjao o nečemu ovakvom”, rekao je on. „Ponašaću se najbolje što znam. Biću u najboljoj formi. Moći ću da dišem sporo, da hodam brzo i držim baklju sa osmijehom na licu, jer shvatam koliko je prestižno ovaj događaj”, rekao je poznati muzičar.
Snoop Dogg je u Parizu kako bi učestvovao u televizijskim prenosima i pokrivanju Olimpijskih igara za NBC, što je dio napora američkog emitera da poveća gledanost uključivanjem u projekat i ljudi iz pop kulture.
