Najnovije
Biden naložio preispitivanje otpornosti lanca snabdijevanja u SAD
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden potpisao je uredbu kojom se formalno nalaže 100-dnevna vladina revizija globalnih lanaca snabdijevanja i potencijalne ugroženosti SAD u ključnim industrijama, uključujući računarske čipove, baterije za električna vozila, farmaceutske proizvode i kritične minerale koji se koriste u elektronici.
"Ne bi trebalo oslanjati se na stranu zemlju, posebno onu sa kojom ne dijelimo interese ili vrijednosti, kako bismo zaštitili i obezbjedili svoje ljude tokom vanrednih situacija na nacionalnom nivou", rekao je Biden.
Uredba ima za cilj da izbjegne ponavljanje ozbiljnog nedostatka lične zaštitne opreme kao što su maske za lice i rukavice koje je zemlja iskusila tokom prvih mjeseci pandemije koronavirusa prošle godine. Dolazi u trenutku kada se američki proizvođači automobila suočavaju sa nedostatkom poluprovodnika, kritičnih elemenata u sistemima za navigaciju i zabavu u modernim vozilima.
"Pandemija koronavirusa podvukla je potrebu za elastičnim lancima snabdijevanja i robusnom domaćom proizvodnjom, tako da svi Amerikanci imaju pristup osnovnim robama i uslugama u vrijeme krize", rekla je novinarima u četvrtak sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.
Povrh 100-dnevne revizije u četiri ključne industrije, Bidenova uredba će usmjeravati i godišnje analize za šest sektora: odbranu, javno zdravlje, informacione tehnologije, transport, energiju i proizvodnju hrane.
Biden je rekao da će njegova administracija sprovesti preporuke čim postanu dostupne. "Nećemo čekati da se analiza završi pa da počnemo da zatvaramo postojeće praznine", rekao je.
Prema višem zvaničniku administracije, analize će biti modelirane nakon što proces Sekretarijata za odbranu za procenu i jačanje odbrambene industrijske baze bude okončlan i mogu uključivati pozivanje predsjednika na Zakon o odbrambenoj proizvodnji (DPA) ili druge finansijske podsticaje. DPA je primarni izvor predsjedničkih ovlaštenja za ubrzavanje i proširivanje isporuke materijala i usluga iz američke industrijske baze potrebnih za promociju nacionalne odbrane.
Stručnjaci za lance snabdijevanja pozdravljaju potez administracije.
"Mogli bismo razgovarati o kupovini američkog svega što poželimo, ali ako nismo osigurali da lanac snabdijevanja funkcioniše, i dalje ćemo imati nestašice i zalihe", rekla je Nada Sanders, profesorica upravljanja lancem snabdijevanja na Northeastern univerzitetu.
Iako se većina posla na obezbjeđivanju elastičnosti lanaca snabdijevanja dešava na nivou preduzeća, federalna podrška da se problem sagleda holistički smatra se presudnom za pomoć američkim kompanijama da strateški ulažu i postanu agilnije u reagovanju na oscilacije ponude i potražnje u vremenu krize.
"Ključno je da posebno kod dramatičnih ili brzih promjena morate dobro da uradite posao predviđanja i da holistički razmišljate, morate pogledati čitav životni ciklus operacije", rekao je Scott Miller, viši savjetnik za globalnu ekonomiju u Centru za strateške i međunarodne studije.
Trumpova administracija takođe se zalagala za ulaganje u skraćivanje lanaca snabdijevanja, uglavnom smanjenjem poreza koji podstiču preduzeća da vrate proizvodnju u SAD.
U aprilu 2020. godine, predsjednik Donald Trump pozvao se na Zakon o odbrambenoj proizvodnji da bi rasčistio probleme u lancu snabdijevanja u proizvodnji ventilatora i proizvodnja N95 maski za lice.
Zvaničnici su rekli da se Bidenova strategija zaštite lanca snabdijevanja razlikuje od Trumpovog protekcionističkog pristupa.
"Ovaj posao neće biti usmjeren na to da Amerika ide sama", rekla je Sameera Fazili, zamjenica direktora Nacionalnog ekonomskog savjeta tokom brifinga za novinare. "Predani smo radu sa partnerima i saveznicima na smanjenju ranjivosti."
Kina u fokusu
Bidenova uredba neće pominjati nijednu određenu zemlju i razmotriće oslanjanje SAD-a na inostrane dobavljače u cjelini.
"Jedna od ranjivosti koju razmatramo je gdje bismo mogli biti pretjerano zavisni od konkurenata u Aziji, očigledno uključujući Kinu", rekao je visoki zvaničnik administracije.
SAD zavise od Kine u nizu kritičnih industrija, od farmaceutskih do odbrambenih, dijelom i zbog toga što se američke firme oslanjaju na jeftin kineski izvoz.
"Korporativna potraga za smanjenjem troškova dobavljača tokom posljednjih 25 godina, nedovoljno zabrinuta za otpornost, opteretila je naciju rastućim strateškim ranjivostima u lancima snabdijevanja određenim kritičnim materijalima, lijekovima i tehnološkim ulazima", rekli su autori studije iz 2020. Centra za energetske studije na Univerzitetu Rice i Instituta za kineske pomorske studije Američkog ratnog koledža.
Zavisnost od protivnika nije dobro mjesto za biti, kaže Nada Sanders. "Ako znamo to, ova politika zaista gleda na zaista široku sliku u smislu američke proizvodnje, izrade, ekonomije", dodala je. "Dakle, nije samo Kina."
Rijetki minerali
Kina navodno nastoji da ograniči izvoz rijetkih minerala koji su presudni za američke odbrambene proizvođače koji proizvode vojno oružje.
"Vlada želi da zna da li bi SAD mogle da imaju problema sa izradom borbenih aviona F-35 ako Kina nametne zabranu izvoza", rekao je savjetnik kineske vlade sudeći po izvještaju Financial Times prošle nedelje.
Kina je dominantni svjetski proizvođač grupe od 17 rijetkih minerala koji se koriste u električnim vozilima, potrošačkoj elektronici i vojnoj opremi.
Miller međutim kaže da ti materijali nisu toliko rijetki, ukazujući na izvještaj američkog Geološkog zavoda o američkim državama koje imaju naslage tih minerala.
Pini Althaus, izvršni direktor kompanije USA Rare Earth, kompanije koja razvija američki lanac snabdijevanja mineralima, lobira kod vlade da proširi domaće rudarstvo i preradu.
"Već postoji velika potražnja za litijumskim i EV materijalima za baterije, a američkim proizvođačima će biti potrebno novo održivo snabdijevanje kako bi ispunili kratkoročne ciljeve ove decenije", rekao je Althaus.
U Kini i drugim zemljama sa manje strogim ekološkim standardima, rijetki minerali se obrađuju pomoću toksičnih hemikalija i proizvode emisije u vazduh koji sadrže štetne elemente, poput fluora i sumpora i otpuštaju otpadne vode koje sadrže prekomjerne kiseline i radioaktivne materijale.
Američki prerađivači kažu da se mogu pridržavati američkih mjera zaštite životne sredine.
Uprkos značajnim zabrinutostima za životnu sredinu, Miller je rekao da bi SAD trebalo da razmotre širenje ovog sektora, posebno ako postoji potreba za nacionalnom bezbjednošću.
"U ovom prostoru ima aktivnosti", reko je Miller. "Pitanje je... koja je uloga (federalne vlade) u ubrzavanju ili stabilizaciji tržišta?"
See all News Updates of the Day
Dan državnosti BiH: Odata počast žrtvama genocida
Na Dan državnosti Bosne i Hercegovine, zvaničnici i brojni građani odali su počast žrtvama genocida polaganjem cvijeća na mezarje Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, a obilježavanje praznika nastavljeno je defileom kroz grad i svečanim programom u Kulturnom centru u Srebrenici.
Britanija će slijediti „propisani postupak” ako Netanyahu posjeti zemlju, kaže ministar vanjskih poslova
Britanija će slijediti propisani postupak ako Benjamin Netanyahu posjeti Ujedinjeno Kraljevstvo, rekao je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova David Lammy nakon upita da li će London postupiti po nalogu za hapšenje izraelskog premijera koji je izdao Međunarodni krivični sud.
„Potpisnici smo Rimskog statuta, uvijek smo bili predani našim obvezama prema međunarodnom pravu i međunarodnom humanitarnom pravu”, rekao je Lammy novinarima na sastanku G7 u Italiji.
„Naravno, ako bi došlo do takve posjete Velikoj Britaniji, postojao bi sudski proces i slijedio bi se odgovarajući postupak u vezi s tim pitanjima.”
Međunarodni krivični sud izdao je prošle sedmice naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg šefa odbrane, kao i lidera Hamasa Ibrahima Al-Masrija zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.
Netanyahu i drugi izraelski lideri rekli su da je nalog za hapšenje sramotan i antisemitski.
Sjedinjene Države su odbacile odluku Međunarodnog krivičnog suda o nalogu za hapšenje Netanyahua i Gallanta.
Tuča poslanika u Skupštini Srbije
Tokom sjednice Skupštine Srbije u ponedjeljak, na kojoj je trebalo da počne rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu, nakon usvajanja dnevnog reda došlo je do fizičkog obračuna poslanika opozicije i vlasti, kao i pojedinih ministara iz Vlade Srbije.
Nakon incidenta, predsjednica Skupštine je odlučila da zaključi raspravu o prijedlogu budžeta i ostalim tačkama dnevnog reda, tako da poslanici praktično nisu ni raspravljali o novcu za državnu kasu.
Do sukoba je došlo u trenutku kada su u skupštinsku salu ušli premijer Srbije Miloš Vučević i pojedini ministri, nakon čega su poslanici opozicije, a potom i vladajuće koalicije došli pred govornicu držeći transparente.
Na transparentima opozicije stajao je natpis "Krvave su vam ruke!", kojim se aludira na odgovornost predstavika vlasti u slučaju obrušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, dok su poslanici vlasti u rukama držali natpise "Žuti ološu, korupcija i lopovluk su vaše srednje ime".
Potom je došlo do koškanja, međusobnog guranja i gađanja papirima i vodom.
Opozicioni poslanici su ranije najavili da će blokirati rad Skupštine jer je predsjednica parlamenta Ana Brnabić odbila njihov zahtjev da se zakaže sjednica na kojoj bi se raspravljalo o nepovjerenju Vladi, nakon nesreće na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra, gdje je u obrušavanju nadstrešnice poginulo 15 ljudi.
U prenosu skupštinske sjednice ton je bio isključen, pa se nije moglo čuti šta su poslanici govorili jedni drugima, a nije se jasno videlo kako je tačno otpočeo fizički sukob.
Vidjelo se da poslanike vlasti i opozicije razdvaja skupštinsko obezbjeđenje, dok se oni međusobno udaraju, vuku, guraju, polivaju vodom i gađaju.
Opozicioni narodni poslanik iz Zeleno lijevog fronta Radomir Lazović rekao je za N1 da je "napadnut od strane ministra zdravlja Zlatibora Lončara kada je došao da zalijepi naljepnice "krvave su vam ruke" na sto za kojim sede ministri".
"Potom je moja koleginica Jelena Jerinić napadnuta od strane Milice Đurđević Stamenkovski i još jedne ministarke iz redova SNS i to je bio mnogo gori napad, ne znam da li su ga kamere zabeležile, ali onda je usledila tuča", rekao je on i dodao da je još nekoliko kolega povrijeđeno.
N1 prenosi i da je funkcioner i narodni poslanik SNS Igor Bečić nasrnuo na poslanicu Stranke slobode i pravde Mariniku Tepić.
Ona je na društevnim mrežama objavila da je polila crvenom tečnošću i Milenka Jovanova, Igora Bečića i Vladimira Đukanovića "kada je počeo da pesniči" njene kolege "jer su samo lepili nalepnice i držali transparente da su im ruke crvene od krvi!"
"Bečić mi je onda hrabro zavrnuo ruku i oborio na pod", dodala je Tepić.
Predsjednica Skupštine je prekinula sjednicu, ali su se incidenti u sali nastavili i nakon što je odredila pauzu, kada su ispred skupštinske govornice razvijena dva velika transparenta.
Opozicija je razvila transparent na kojem je nacrtana krvava šaka, dok su poslanici vlasti razvili transparent "Žuti ološ hoće rat, Srbija hoće rad".
Brnabić poredila situaciju sa 5. oktobrom 2000.
Potom je predsednica Skupštine Ana Brnabić na konferenciji za medije rekla da "ovakvog gaženja dostojanstva parlamenta nije bilo sem 5. oktobra 2000. godine."
"Ovako bi izgledala Srbija da su oni na vlasti i pitam građane ko ovo želi, da li postoje ljudi u Srbiji koji ovako nešto žele", rekla je ona.
U međuvremenu se na društvenim mrežama oglasio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
"Bez obzira na to što sam zabrinut zbog divljačkog ponašanja dela poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije, svakodnevnog siledžijstva koje provode širom naše zemlje, želim da umirim građane i kažem im da ćemo na njihovu nepristojnost, nevaspitanje i bahatost odgovoriti još većim radom u budućnosti. Oni su danas pokušali da spreče penzionere da dobiju svoje uvećane penzije, zaposlene u javnom sektoru svoje uvećane plate. Neće im proći. Srbija neće stati!"
Sednica je bila prekinuta na gotovo dva sata, a nakon pauze je nastavljena oko 14.15 časova.
Po nastavku sjednice, Brnabić je zaključila raspravu po svakoj od više od 50 tačaka dnevnog reda.
Obilježavanje Dana državnosti BiH u Mrkonjić Gradu
Na dan kada je prije 81 godinu održano Prvo zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Mrkonjić Gradu su se okupili predstavnici udruženja koja njeguju tradiciju antifašističke borbe iz Drugog svjetskog rata.
Blinken čestitao Dan državnosti Bosne i Hercegovine
Američki državni sekretar Antony Blinken čestitao je građanima Bosne i Hercegovine Dan državnosti, rekavši kako su Sjedinjene Države posvećene održavanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine.
„Naša opredijeljenost za stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine ostaje snažna i nastavit ćemo se zalagati za euroatlantske integracije vaše zemlje”, rekao je Blinken.
„Dok obilježavate ovaj važan dan, pozivam sve lidere u Bosni i Hercegovini da rade na jedinstvu i svjetlijoj budućnosti svih građana. Sjedinjene Države stoje uz narod Bosne i Hercegovine u našoj zajedničkoj težnji za mirom, prosperitetom i sigurnošću.”
Poruka Murphyja
Američki ambasador Michael Murphy čestitao je građanima Dan državnosti Bosne i Hercegovine, rekavši kako se vizija nezavisne, multietničke i suverene Bosne i Hercegovine nalazi na udaru političara koji žele srušiti Daytonski mirovni sprazum.
