Linkovi

Najnovije

Biden naložio preispitivanje otpornosti lanca snabdijevanja u SAD

Joe Biden
Joe Biden

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden potpisao je uredbu kojom se formalno nalaže 100-dnevna vladina revizija globalnih lanaca snabdijevanja i potencijalne ugroženosti SAD u ključnim industrijama, uključujući računarske čipove, baterije za električna vozila, farmaceutske proizvode i kritične minerale koji se koriste u elektronici.

"Ne bi trebalo oslanjati se na stranu zemlju, posebno onu sa kojom ne dijelimo interese ili vrijednosti, kako bismo zaštitili i obezbjedili svoje ljude tokom vanrednih situacija na nacionalnom nivou", rekao je Biden.

Uredba ima za cilj da izbjegne ponavljanje ozbiljnog nedostatka lične zaštitne opreme kao što su maske za lice i rukavice koje je zemlja iskusila tokom prvih mjeseci pandemije koronavirusa prošle godine. Dolazi u trenutku kada se američki proizvođači automobila suočavaju sa nedostatkom poluprovodnika, kritičnih elemenata u sistemima za navigaciju i zabavu u modernim vozilima.

"Pandemija koronavirusa podvukla je potrebu za elastičnim lancima snabdijevanja i robusnom domaćom proizvodnjom, tako da svi Amerikanci imaju pristup osnovnim robama i uslugama u vrijeme krize", rekla je novinarima u četvrtak sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.

Povrh 100-dnevne revizije u četiri ključne industrije, Bidenova uredba će usmjeravati i godišnje analize za šest sektora: odbranu, javno zdravlje, informacione tehnologije, transport, energiju i proizvodnju hrane.

Biden je rekao da će njegova administracija sprovesti preporuke čim postanu dostupne. "Nećemo čekati da se analiza završi pa da počnemo da zatvaramo postojeće praznine", rekao je.

Prema višem zvaničniku administracije, analize će biti modelirane nakon što proces Sekretarijata za odbranu za procenu i jačanje odbrambene industrijske baze bude okončlan i mogu uključivati pozivanje predsjednika na Zakon o odbrambenoj proizvodnji (DPA) ili druge finansijske podsticaje. DPA je primarni izvor predsjedničkih ovlaštenja za ubrzavanje i proširivanje isporuke materijala i usluga iz američke industrijske baze potrebnih za promociju nacionalne odbrane.

Stručnjaci za lance snabdijevanja pozdravljaju potez administracije.

"Mogli bismo razgovarati o kupovini američkog svega što poželimo, ali ako nismo osigurali da lanac snabdijevanja funkcioniše, i dalje ćemo imati nestašice i zalihe", rekla je Nada Sanders, profesorica upravljanja lancem snabdijevanja na Northeastern univerzitetu.

Iako se većina posla na obezbjeđivanju elastičnosti lanaca snabdijevanja dešava na nivou preduzeća, federalna podrška da se problem sagleda holistički smatra se presudnom za pomoć američkim kompanijama da strateški ulažu i postanu agilnije u reagovanju na oscilacije ponude i potražnje u vremenu krize.

"Ključno je da posebno kod dramatičnih ili brzih promjena morate dobro da uradite posao predviđanja i da holistički razmišljate, morate pogledati čitav životni ciklus operacije", rekao je Scott Miller, viši savjetnik za globalnu ekonomiju u Centru za strateške i međunarodne studije.

Trumpova administracija takođe se zalagala za ulaganje u skraćivanje lanaca snabdijevanja, uglavnom smanjenjem poreza koji podstiču preduzeća da vrate proizvodnju u SAD.

U aprilu 2020. godine, predsjednik Donald Trump pozvao se na Zakon o odbrambenoj proizvodnji da bi rasčistio probleme u lancu snabdijevanja u proizvodnji ventilatora i proizvodnja N95 maski za lice.

Zvaničnici su rekli da se Bidenova strategija zaštite lanca snabdijevanja razlikuje od Trumpovog protekcionističkog pristupa.

"Ovaj posao neće biti usmjeren na to da Amerika ide sama", rekla je Sameera Fazili​, zamjenica direktora Nacionalnog ekonomskog savjeta tokom brifinga za novinare. "Predani smo radu sa partnerima i saveznicima na smanjenju ranjivosti."

Kina u fokusu

Bidenova uredba neće pominjati nijednu određenu zemlju i razmotriće oslanjanje SAD-a na inostrane dobavljače u cjelini.

"Jedna od ranjivosti koju razmatramo je gdje bismo mogli biti pretjerano zavisni od konkurenata u Aziji, očigledno uključujući Kinu", rekao je visoki zvaničnik administracije.

SAD zavise od Kine u nizu kritičnih industrija, od farmaceutskih do odbrambenih, dijelom i zbog toga što se američke firme oslanjaju na jeftin kineski izvoz.

"Korporativna potraga za smanjenjem troškova dobavljača tokom posljednjih 25 godina, nedovoljno zabrinuta za otpornost, opteretila je naciju rastućim strateškim ranjivostima u lancima snabdijevanja određenim kritičnim materijalima, lijekovima i tehnološkim ulazima", rekli su autori studije iz 2020. Centra za energetske studije na Univerzitetu Rice i Instituta za kineske pomorske studije Američkog ratnog koledža.

Zavisnost od protivnika nije dobro mjesto za biti, kaže Nada Sanders. "Ako znamo to, ova politika zaista gleda na zaista široku sliku u smislu američke proizvodnje, izrade, ekonomije", dodala je. "Dakle, nije samo Kina."

Rijetki minerali

Kina navodno nastoji da ograniči izvoz rijetkih minerala koji su presudni za američke odbrambene proizvođače koji proizvode vojno oružje.

"Vlada želi da zna da li bi SAD mogle da imaju problema sa izradom borbenih aviona F-35 ako Kina nametne zabranu izvoza", rekao je savjetnik kineske vlade sudeći po izvještaju Financial Times prošle nedelje.

Kina je dominantni svjetski proizvođač grupe od 17 rijetkih minerala koji se koriste u električnim vozilima, potrošačkoj elektronici i vojnoj opremi.

Miller međutim kaže da ti materijali nisu toliko rijetki, ukazujući na izvještaj američkog Geološkog zavoda o američkim državama koje imaju naslage tih minerala.

Pini Althaus, izvršni direktor kompanije USA Rare Earth, kompanije koja razvija američki lanac snabdijevanja mineralima, lobira kod vlade da proširi domaće rudarstvo i preradu.

"Već postoji velika potražnja za litijumskim i EV materijalima za baterije, a američkim proizvođačima će biti potrebno novo održivo snabdijevanje kako bi ispunili kratkoročne ciljeve ove decenije", rekao je Althaus.

U Kini i drugim zemljama sa manje strogim ekološkim standardima, rijetki minerali se obrađuju pomoću toksičnih hemikalija i proizvode emisije u vazduh koji sadrže štetne elemente, poput fluora i sumpora i otpuštaju otpadne vode koje sadrže prekomjerne kiseline i radioaktivne materijale.

Američki prerađivači kažu da se mogu pridržavati američkih mjera zaštite životne sredine.

Uprkos značajnim zabrinutostima za životnu sredinu, Miller je rekao da bi SAD trebalo da razmotre širenje ovog sektora, posebno ako postoji potreba za nacionalnom bezbjednošću.

"U ovom prostoru ima aktivnosti", reko je Miller. "Pitanje je... koja je uloga (federalne vlade) u ubrzavanju ili stabilizaciji tržišta?"

See all News Updates of the Day

Biden obavio godišnji pregled - može li da obavlja posao predsjednika?

Predsjednik SAD u Bijeloj kući, prije godišnjeg sistematskog pregleda u bolnici Walter Reed, 28. februar 2024. (AP/Andrew Harnik)
Predsjednik SAD u Bijeloj kući, prije godišnjeg sistematskog pregleda u bolnici Walter Reed, 28. februar 2024. (AP/Andrew Harnik)

Predsjednik SAD Joe Biden je sposoban da obavlja svoju dužnost predsjednika i da u potpunosti preuzme sve odgovornosti bez izuzetka, navodi se u sažetku izvještaja ljekara poslije njegovog godišnjeg sistematskog pregleda.

Biden, star 81 godinu, je proveo oko dva i po sata u vojnoj bolnici Walter Reed u Betezdi, blizu Washingtona.

"Predsjednik Biden je zdrav, akvitan, snažan 81-godišnji muškarac koji je i dalje u stanju da uspejšno obavlja dužnost predsjednika", napisao je doktor Kevin O'Connor u izvještaju poslije pregleda.

Dodaje se da se Biden "osjeća dobro i da na ovogodišnjem sistematskom pregledu nisu uočeni nikakvi novi problemi"

Najstariji predsjednik u istoriji SAD imaće 86 godina na kraju drugog mandata, ako ga osvoji. Poslije prošlogodišnjeg pregleda, doktori su rekli da je Biden "zdrav, snažan i sposoban da obavlja posao u Bijeloj kući".

Ali, birači su zabrinuti zbog Bidenovih godina, a pod lupom su njegovi gafovi, kašljanje, sporo hodanje čak i padanje s bicikla.

Po povratku sa pregleda Biden je učestvovao na događaju o borbi protiv kriminala, i rekao da "nema nikakvih razlika u odnosu na pregled prošle godine".

Našalio se i na račun svojih godina i pokazujući u pravcu novinara rekao - "Oni misle da izgledam previše mlado".

Bivši predsjednik Donald Trump, koji ima 77 godina i favorit je za republikansku nominaciju, bio je najstariji američki predsjednik kada je 2017. sa 70 godina preuzeo dužnost - ali ga je Biden u tome pretekao.

Nedavno je specijalni tužilac, koji je istraživao slučaj povjerljivih dokumenata pronađenih kod Bidena, u izvještaju naveo da predsjednik ima problema sa pamćenjem, koje je nazivao "maglovitim" ili "slabim", i da ima "značajna ograničenja". Takođe je naveo da Biden nije mogao da se sjeti značajnih datuma u životu - kada je služio kao potpredsjednik ili kada mu je umro sin Bo.

Biden je tada novinarima rekao da je njegovo sjećanje dobro i vidno je bio bijesan zbog navoda da ne zna kada mu je umro sin. Bo Biden je umro od tumora na mozgu 2015, kada je imao 46 godina,.

Portparolka Bijele kuće Karin Žan-Pjer prenijela je da je doktor O'Connor jedan od 20 specijalista koji pregledaju predsjednika i da joj je prenio da je "zadovoljan kako je sve prošlo".

Upitana da li je predsjednik prošao i kognitivni test kao dio pregleda, Žan-Pjer je kazala da Bidenov neurolog "ne misli da je to potrebno".

"On prolazi kognitivne testove svakog dana, kada prelazi sa jedne teme na drugu, pokazuje razumijevanje i za najsitnije detalje tih tema", rekla je portparolka Bijele kuće. "Ovo je veoma rigorozan posao i predsjednik je protekle tri godine bio u stanju da ga obavlja svakog dana".

Prošlogodišnji sistematski pregled je pokazao da je da se Bidenovo stanje nije mnogo promijenilo od novembra 2021: tada je rečeno da je povremeni kašalj uzrokovan želudačnom kiselinom, da je povremena ukočenost stopala izazvana kičmenim artritisom, prethodnim prelomom stopala i neuropatijom.

Bijela kuća je takođe prošlog ljeta objavila da Biden koristi mašinu koja mu pomaže za apneu tokom spavanja, što je takođe pomenuto u izvještaju sa sistematskog pregleda.

Kolonoskopijom koja je Bidenu rađena u novembru 2021. otkriven je benigni polip od 3 milimetra, koji je poslije uklonjen.

Iako mnogi Amerikanci brinu zbog Bidenovih godina, među njima i glasači demokrata, Biden kaže da mu godine donose mudrost - i počeo je da kritikuje Trumpa zbog njegovih gafova.

Trump takođe ima verbalne gafove, miješa države i gradove u kojima vodi kampanju, mađarskog premijera Viktora Orbana je nazvao premijerom Turske, i redovno Hamas izgovara pogrešno - kao humus.

Nedavno je pomiješao svoju stranačku rivalku Nikki Halley sa nekadašnjom demokratskom predsjedavajućom Predstavničkog doma, Nensi Pelosi.

Trumpov sistematski pregled iz 2019. je pokazao da on ima prekomjernu težinu i indeks tjelesne mase 30,4 - pa se smatra gojaznim.

Kongres postigao dogovor da privremeno izbjegne zatvaranje vlade

Predsjedavajući Predstavničkog doma Kongresa Mike Johnson ispred Bijele kuće poslije sastanka sa predsjednikom SAD, 27.februar 2024. (AP /Andrew Harnik)
Predsjedavajući Predstavničkog doma Kongresa Mike Johnson ispred Bijele kuće poslije sastanka sa predsjednikom SAD, 27.februar 2024. (AP /Andrew Harnik)

Demokratski i republikanski lideri u američkom Kongresu postigli su dogovor o finansiranju 12 federalnih programa u tekućoj fiskalnoj godini, čime će spriječiti zatvaranje federalne vlade SAD u subotu.

Dogovor koji su odobrili Predstavnički dom i lideri Senata treba da se izglasa kao zakon o privremenom finansiranju, kako bi vlada održala normalno funkcionisanje do novih rokova 8. i 22. marta, dajući predstavnicima u Kongresu dodatno vrijeme da raspravljaju o cjelogodišnjem budžetu.

"O privremenoj mjeri će glasati Predstavnički dom i Senat ove nedelje“, navodi se u zajedničkoj izjavi predsjednika Predstavničkog doma Mike Johnsona, lidera većine u Senatu Chuck Schumera, lidera republikanaca u Senatu Mitch McConella, lidera demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jefreeysa.

Republikanski kongresmen Kevin Hern rekao je da će prijedlog zakona o privremenom finansiranju - četvrti u fiskalnoj godini koja je počela 1. oktobra 2023. - biti stavljen na glasanje u Predstavničkom domu u četvrtak.

Ako ne bude usvojen, federalna vlada SAD bi u subotu djelimično morala da obustavi rad.

Lideri obje stranke sada prikupljaju podršku za ovaj privremeni zakon u svojim redovima.

U ovom dogovoru, međutim, ne pominje se pomoć od 95 milijardi dolara za Ukrajinu, Izrael i druge američke saveznike.

Izvještaj o slobodama: Svijet 18. godinu u padu, BiH i dalje među djelimično slobodnim zemljama

Freedom House 2024 report
Freedom House 2024 report

Globalna sloboda opala je 18. godinu zaredom kako su se politička prava i građanske slobode pogoršale u 52 zemlje, petini svjetske populacije, prema novom izvještaju koji je objavio Freedom House. Pad je bio i široko rasprostranjen i ozbiljan, nadmašujući poboljšanja uočena u 21 zemlji.

Novi izvještaj, Sloboda u svijetu 2024: "Sve veća šteta od pogrešnih izbora i oružanog sukoba", otkrio je da su izborna manipulacija, ratovanje i napadi na pluralizam – miran suživot ljudi različitih političkih ideja, religija ili etničkih identiteta – ključni pokretači globalnog pada.

Gotovo 38 posto ljudi na svijetu sada živi u zemljama koje su ocijenjene kao neslobodne, 42 posto živi u djelimično slobodnim zemljama, a samo 20 posto živi u slobodnim zemljama.

Globalna sloboda je napravila veliki korak unazad 2023. godine“, rekao je Michael J. Abramowitz, predsjednik Freedom House-a. “Svijet se suočava sa još jednim ključnim testom 2024. godine, jer milijarde ljudi izlaze na birališta, a višestruki oružani sukobi – uključujući Sahel, istočnu Evropu, južni Kavkaz i Bliski istok – nastavljaju da krše osnovna prava ljudi.

Ako demokratije ne odgovore na ove izazove, veći dio svjetske populacije će biti uskraćen za osnovne slobode u godinama koje dolaze, što će u konačnici utjecati na mir, prosperitet, sigurnost i slobodu za sve. Ali, suočeni s ogromnim preprekama, ljudi u svakoj vrsti političkog okruženja nastavljaju borbu za očuvanje svojih prava i dostojanstva, nudeći nadu čak i u obeshrabrujućim vremenima”, stoji uz izvještaj organizacije Freedom House za 2023. godinu.

Ključni nalazi izvještaja za 2023:

  • Široko rasprostranjeni problemi sa izborima, uključujući nasilje i manipulaciju, doveli su do pogoršanja prava i sloboda. U Kambodži, Gvatemali, Poljskoj, Turskoj i Zimbabveu, aktuelne vlasti su pokušavale da kontrolišu izbornu konkurenciju, ometaju svoje političke protivnike ili ih spriječe da preuzmu vlast nakon izbora. Takvi napori nisu uspjeli blokirati promjene u vladi u Gvatemali i Poljskoj.

  • Oružani sukobi i prijetnje autoritarnom agresijom učinili su svijet manje sigurnim i manje demokratskim. Širom svijeta, nasilni sukobi – često vođeni autoritarnom agresijom – uzrokovali su smrt i uništenje i ugrožavali slobodu. Puna invazija Kremlja na Ukrajinu nastavljena je drugu godinu, dodatno degradirajući osnovna prava u okupiranim područjima i izazivajući intenzivniju represiju u samoj Rusiji. Civili su podnijeli teret građanskog rata proizašlog iz vojnog udara u Mjanmaru 2021. i brutalnih borbi između suparničkih vojnih i paravojnih frakcija u Sudanu.

  • Uskraćivanje političkih prava i građanskih sloboda na spornim teritorijama smanjilo je slobodu u pridruženim zemljama, uključujući i neke demokratije. Represiju na spornim teritorijama uglavnom su vršili autokratski režimi, ali demokratski izabrane vlade Izraela i Indije bile su saučesnici u kršenju osnovnih prava na Zapadnoj obali i Pojasu Gaze, odnosno u Kašmiru pod indijskom upravom.

  • Nagorno-Karabah je pretrpio najveći pad rezultata. Teritorija je izgubila ukupno 40 bodova na skali od 100 bodova u izvještaju nakon što je gotovo cjelokupna populacija od 120.000 etničkih Jermena bila prisiljena pobjeći pod intenzivnim pritiskom azerbejdžanske vojske. Slijedio je Niger, koji je izgubio 18 bodova kao rezultat vojnog udara kojim je u julu svrgnuta demokratski izabrana vlada. Drugi veliki pad u godini dogodio se u Tunisu (-5 bodova), Peruu (-4 boda) i Sudanu (-4 boda). Jedna zemlja i jedna teritorija pretrpjele su smanjenje ukupnog statusa slobode: Ekvador je pao sa slobodnog na djelimično slobodan, a Nagorno-Karabah je sa djelimično slobodan u neslobodan.

  • Fidži je zaradio najveće poboljšanje rezultata. Zemlja je dobila ukupno 7 bodova na skali od 100 bodova u izvještaju. Slijedi Tajland, koji je dobio 6 bodova zbog konkurentnijih izbora koji su doveli do značajnih pobjeda opozicije u parlamentu, čak i ako su neizabrane snage vodeću opozicionu stranku držale izvan vlasti. Druga velika poboljšanja u ovoj godini dogodila su se u Liberiji (+4 boda) i Nepalu (+4 boda). Jedna zemlja je dobila nadogradnju svog ukupnog statusa slobode: Tajland je poboljšao status "neslobodan" u "djelomično slobodan".

Ova godina će biti ključna za demokratska društva i njihove napore da unaprijede slobode širom svijeta”, rekla je Yana Gorokhovskaia, koautorica izvještaja i direktorica istraživanja Freedom House.

Održavanje prava onih na spornim teritorijama, jačanje zaštitnih ograda za slobodne i poštene izbore i brza reakcija kada antidemokratski lideri nastoje srušiti izabrane vlade samo su neke od akcija koje se moraju poduzeti dosljedno kako bi se zaustavio globalni pad.

Bosna i Hercegovina u 2023.

Bosna i Hercegovina i dalje je, prema istraživanju za 2023. u kategoriji "djelimično slobodna zemlja". U odnosu na prošli izvještaj BiH je izgubila jedan bod i sada ime rezultat 52/100 uz oznaku djelimično slobodne zemlje.

Politička prava bilježe skor 18/40 dok je za civilne slobode BiH dobila 34/60.

U izvještaju je BiH navedena u većoj grupi zemalja koje su ostvarile veliki desetogodišnji nazadak, ali je u 38 država desetogodišnji pad sloboda veći nego u Bosni i Hercegovini.

Najveća nazadovanja za 10 godina.
Najveća nazadovanja za 10 godina.

U povodu izvještaja za 2023. sa Alexandrom Karppi, iz organizacije Freedom House je ragovarala novinarka Glasa Amerike Ivana Konstantinović.

VOA: Koja je najveća prepreka da Bosna postane slobodna zemlja u vašem izvještaju?

Karppi: To je nešto što je uticalo na neke od rezultata, ne samo na Zapadnom Balkanu, već i širom Evrope, uprkos činjenici da u velikoj većini, kada pogledate mapu, zar ne, u Evropi ima puno slobodnih zemalja, 80% stanovništva živi u slobodnoj zemlji. Uprkos tome, ono što ostaje trajno pitanje u svim ovim zemljama u određenoj mjeri je politička disfunkcija.

A Bosna i Hercegovina je među zadnjima, izvinite, s razlogom među tri donja rezultata na ovom kontinentu. To na neki način oličava kako politička disfunkcija može potkopati zaštitu ljudskih prava, građanskih sloboda i političko učešće. Dakle, rezultat koji je opao ove godine bio je zbog još jedne godine uplitanja Ureda visokog predstavnika, ovog puta u procese formiranja vlade u entitetu.

Ovo dovodi u pitanje da li građani zaista imaju mogućnost da u potpunosti izaberu svoje lidere i da vide kako oni preuzimaju odgovornost. A to je tako temeljno pravo na demokratiju i na budućnost Bosne i Hercegovine. Vidjeli smo, već decenijama, da je to dugotrajan problem. Ali mi i dalje vidimo to potkopavanje sposobnosti građana da zaista u potpunosti učestvuju u predstavničkoj demokratiji da sada Bosna ima potencijal da bude zaista model za nju, uprkos svim manama u njenoj političkoj strukturi.

VOA: Ima li sve veći ruski uticaj u Bosni i Hercegovini, ponajviše zbog veza Republike Srpske i Rusije uticaja na slobodu medija, u BiH prije svega?

Karppi: Da, to svakako ima uticaj na slobodu medija. Znate, realnost je takva da se ovaj izvještaj fokusira na iskustva ljudi na terenu, iskustva novinara na terenu. Od novinara čujemo da je okruženje sve neprijateljskije.

Možda je njihova sigurnost u pitanju. Ali u konačnici, znate, to se ne svodi samo na vanjski utjecaj, što nije nešto što direktno utiče na naše bodovanje ili naše izvještavanje. To je nešto što gledamo kao dio šire slike. Ali, znate, na kraju krajeva, ima dovoljno domaćih prijetnji, znate, novih zakona u entitetu Republika Srpska, kao što je kriminalizacija klevete u ljeto.

Ovo utiče na mogućnost novinara da slobodno putuju zemljom i izvještavaju kako bi, pozvali svoje vlade na odgovornost u medijima i da slobodno pišu i učestvuju u besplatnim diskusijama kako na internetu tako i u štampanim medijima. Dakle, sve je to dio slagalice, zar ne.

Osmaci: Lovac unajmljen da ubija pse

Osmaci: Lovac unajmljen da ubija pse
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Gdje god postoji potreba za upravljanjem populacijom pasa, neophodno je to raditi humano– odlučan je stav organizacija koje se bave zaštitom životinja. Slučaj koji se nedavno desio u Osmacima, dovodi u pitanje odnos vlasti i građana prema čovjekovom najboljem prijatelju.

Somalija: Inspirativna misija dječaka koji spašava zanemarene životinje

Somalija: Inspirativna misija dječaka koji spašava zanemarene životinje
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:08 0:00

U Somaliji, dječak je preuzeo na sebe da hrani zanemarene pse i mačke koje nađe na ulicama Mogadiša. Njegova inspirativna misija je poziv na akciju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG