Linkovi

Najnovije

Biden naložio preispitivanje otpornosti lanca snabdijevanja u SAD

Joe Biden
Joe Biden

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden potpisao je uredbu kojom se formalno nalaže 100-dnevna vladina revizija globalnih lanaca snabdijevanja i potencijalne ugroženosti SAD u ključnim industrijama, uključujući računarske čipove, baterije za električna vozila, farmaceutske proizvode i kritične minerale koji se koriste u elektronici.

"Ne bi trebalo oslanjati se na stranu zemlju, posebno onu sa kojom ne dijelimo interese ili vrijednosti, kako bismo zaštitili i obezbjedili svoje ljude tokom vanrednih situacija na nacionalnom nivou", rekao je Biden.

Uredba ima za cilj da izbjegne ponavljanje ozbiljnog nedostatka lične zaštitne opreme kao što su maske za lice i rukavice koje je zemlja iskusila tokom prvih mjeseci pandemije koronavirusa prošle godine. Dolazi u trenutku kada se američki proizvođači automobila suočavaju sa nedostatkom poluprovodnika, kritičnih elemenata u sistemima za navigaciju i zabavu u modernim vozilima.

"Pandemija koronavirusa podvukla je potrebu za elastičnim lancima snabdijevanja i robusnom domaćom proizvodnjom, tako da svi Amerikanci imaju pristup osnovnim robama i uslugama u vrijeme krize", rekla je novinarima u četvrtak sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.

Povrh 100-dnevne revizije u četiri ključne industrije, Bidenova uredba će usmjeravati i godišnje analize za šest sektora: odbranu, javno zdravlje, informacione tehnologije, transport, energiju i proizvodnju hrane.

Biden je rekao da će njegova administracija sprovesti preporuke čim postanu dostupne. "Nećemo čekati da se analiza završi pa da počnemo da zatvaramo postojeće praznine", rekao je.

Prema višem zvaničniku administracije, analize će biti modelirane nakon što proces Sekretarijata za odbranu za procenu i jačanje odbrambene industrijske baze bude okončlan i mogu uključivati pozivanje predsjednika na Zakon o odbrambenoj proizvodnji (DPA) ili druge finansijske podsticaje. DPA je primarni izvor predsjedničkih ovlaštenja za ubrzavanje i proširivanje isporuke materijala i usluga iz američke industrijske baze potrebnih za promociju nacionalne odbrane.

Stručnjaci za lance snabdijevanja pozdravljaju potez administracije.

"Mogli bismo razgovarati o kupovini američkog svega što poželimo, ali ako nismo osigurali da lanac snabdijevanja funkcioniše, i dalje ćemo imati nestašice i zalihe", rekla je Nada Sanders, profesorica upravljanja lancem snabdijevanja na Northeastern univerzitetu.

Iako se većina posla na obezbjeđivanju elastičnosti lanaca snabdijevanja dešava na nivou preduzeća, federalna podrška da se problem sagleda holistički smatra se presudnom za pomoć američkim kompanijama da strateški ulažu i postanu agilnije u reagovanju na oscilacije ponude i potražnje u vremenu krize.

"Ključno je da posebno kod dramatičnih ili brzih promjena morate dobro da uradite posao predviđanja i da holistički razmišljate, morate pogledati čitav životni ciklus operacije", rekao je Scott Miller, viši savjetnik za globalnu ekonomiju u Centru za strateške i međunarodne studije.

Trumpova administracija takođe se zalagala za ulaganje u skraćivanje lanaca snabdijevanja, uglavnom smanjenjem poreza koji podstiču preduzeća da vrate proizvodnju u SAD.

U aprilu 2020. godine, predsjednik Donald Trump pozvao se na Zakon o odbrambenoj proizvodnji da bi rasčistio probleme u lancu snabdijevanja u proizvodnji ventilatora i proizvodnja N95 maski za lice.

Zvaničnici su rekli da se Bidenova strategija zaštite lanca snabdijevanja razlikuje od Trumpovog protekcionističkog pristupa.

"Ovaj posao neće biti usmjeren na to da Amerika ide sama", rekla je Sameera Fazili​, zamjenica direktora Nacionalnog ekonomskog savjeta tokom brifinga za novinare. "Predani smo radu sa partnerima i saveznicima na smanjenju ranjivosti."

Kina u fokusu

Bidenova uredba neće pominjati nijednu određenu zemlju i razmotriće oslanjanje SAD-a na inostrane dobavljače u cjelini.

"Jedna od ranjivosti koju razmatramo je gdje bismo mogli biti pretjerano zavisni od konkurenata u Aziji, očigledno uključujući Kinu", rekao je visoki zvaničnik administracije.

SAD zavise od Kine u nizu kritičnih industrija, od farmaceutskih do odbrambenih, dijelom i zbog toga što se američke firme oslanjaju na jeftin kineski izvoz.

"Korporativna potraga za smanjenjem troškova dobavljača tokom posljednjih 25 godina, nedovoljno zabrinuta za otpornost, opteretila je naciju rastućim strateškim ranjivostima u lancima snabdijevanja određenim kritičnim materijalima, lijekovima i tehnološkim ulazima", rekli su autori studije iz 2020. Centra za energetske studije na Univerzitetu Rice i Instituta za kineske pomorske studije Američkog ratnog koledža.

Zavisnost od protivnika nije dobro mjesto za biti, kaže Nada Sanders. "Ako znamo to, ova politika zaista gleda na zaista široku sliku u smislu američke proizvodnje, izrade, ekonomije", dodala je. "Dakle, nije samo Kina."

Rijetki minerali

Kina navodno nastoji da ograniči izvoz rijetkih minerala koji su presudni za američke odbrambene proizvođače koji proizvode vojno oružje.

"Vlada želi da zna da li bi SAD mogle da imaju problema sa izradom borbenih aviona F-35 ako Kina nametne zabranu izvoza", rekao je savjetnik kineske vlade sudeći po izvještaju Financial Times prošle nedelje.

Kina je dominantni svjetski proizvođač grupe od 17 rijetkih minerala koji se koriste u električnim vozilima, potrošačkoj elektronici i vojnoj opremi.

Miller međutim kaže da ti materijali nisu toliko rijetki, ukazujući na izvještaj američkog Geološkog zavoda o američkim državama koje imaju naslage tih minerala.

Pini Althaus, izvršni direktor kompanije USA Rare Earth, kompanije koja razvija američki lanac snabdijevanja mineralima, lobira kod vlade da proširi domaće rudarstvo i preradu.

"Već postoji velika potražnja za litijumskim i EV materijalima za baterije, a američkim proizvođačima će biti potrebno novo održivo snabdijevanje kako bi ispunili kratkoročne ciljeve ove decenije", rekao je Althaus.

U Kini i drugim zemljama sa manje strogim ekološkim standardima, rijetki minerali se obrađuju pomoću toksičnih hemikalija i proizvode emisije u vazduh koji sadrže štetne elemente, poput fluora i sumpora i otpuštaju otpadne vode koje sadrže prekomjerne kiseline i radioaktivne materijale.

Američki prerađivači kažu da se mogu pridržavati američkih mjera zaštite životne sredine.

Uprkos značajnim zabrinutostima za životnu sredinu, Miller je rekao da bi SAD trebalo da razmotre širenje ovog sektora, posebno ako postoji potreba za nacionalnom bezbjednošću.

"U ovom prostoru ima aktivnosti", reko je Miller. "Pitanje je... koja je uloga (federalne vlade) u ubrzavanju ili stabilizaciji tržišta?"

See all News Updates of the Day

Četiri kandidata žele poziciju njemačkog kancelara

Olaf Scholz
Olaf Scholz

Četiri kandidata se nadmeću da sljedećeg njemačkog lidera na izborima u nedjelju. Potencijalni kancelari su aktuelni predsjednik, opozicioni lider, aktuelni vicekancelar i — po prvi put — lider krajnje desničarske stranke.

Olaf Scholz

Ovaj 66-godišnjak je njemački kancelar od decembra 2021. Socijaldemokrata lijevog centra ima bogato iskustvo u vladi, budući da je prethodno bio gradonačelnik Hamburga i njemački ministar rada i finansija.

Kao kancelar, brzo se našao u suočavanju s neočekivanim krizama. Pokrenuo je napore da modernizuje njemačku vojsku nakon ruske invazije na Ukrajinu i učinio Njemačku drugim najvećim dobavljačem oružja za Ukrajinu. Njegova vlada spriječila je energetsku krizu i pokušala se suprotstaviti visokoj inflaciji.

Ali njegova trostranačka koalicija postala je ozloglašena po sukobima i raspala se u novembru dok je raspravljala o tome kako revitalizirati ekonomiju — najveću evropsku, koja je oslabila u posljednje dvije godine.

Friedrich Merz

Njemački 69-godišnji opozicioni lider bio je favorit u predizbornoj kampanji, a njegov blok desnog centra Unija vodi u anketama.

Postao je lider svoje stranke Hrišćansko-demokratske unije nakon što je dugogodišnja kancelarka Angela Merkel – bivša rivalka – odstupila 2021. godine.

Friedrich Merz
Friedrich Merz

Merz je svoju stranku odveo u konzervativnijem smjeru. U predizbornoj kampanji, on je suzbijanje neregularnih migracija stavio u centralno pitanje. Merzu nedostaje iskustvo u vladi.

Pridružio se Evropskom parlamentu 1989. prije nego što je pet godina kasnije postao poslanik u Njemačkoj. Nekoliko godina nakon 2009. godine napravio je pauzu od aktivne politike, radeći kao advokat i na čelu nadzornog odbora njemačke podružnice BlackRockovog investicijskog menadžera.

Robert Habeck

Ovaj 55-godišnjak je kandidat ekologa Zelenih. On je i trenutni njemački vicekancelar i ministar ekonomije i klime, odgovoran za pitanja energetike.

Robert Habeck
Robert Habeck

Kao ko-lider Zelenih od 2018. do 2022, predsjedavao je dok je popularnost stranke rasla, ali se 2021. povukao kako bi dozvolio Annaleni Berbock, sada ministrici vanjskih poslova Njemačke, da se prvi put kandiduje za kancelarku.

Habeckov dosije kao ministra izazvao je različite kritike, posebno plan koji je njegovo ministarstvo izradilo za zamjenu sistema grijanja na fosilna goriva zelenijim alternativama koje su produbile podjele u vladi.

Alice Weidel

Alice Weidel
Alice Weidel

Ova 46-godišnjakinja je prva ponuda krajnje desničarske, antiimigrantske Alternative za Njemačku, ili AfD, za najviši položaj u zemlji.

Ekonomista po obrazovanju, Weidel se pridružila stranci ubrzo nakon što je osnovana 2013. Ona je suvoditeljica poslaničke grupe svoje stranke od kada je stranka prvi put osvojila mjesta u nacionalnom parlamentu 2017.

Ona je suvoditeljica same stranke od 2022, zajedno s Tinom Chrupalom. U decembru je nominirana kao kandidatkinja za kancelara — iako druge stranke kažu da neće raditi s AfD-om, tako da ona trenutno nema realan put do čelnog mjesta.

Kremlj kaže da je pridruživanje Ukrajine Evropskoj uniji njeno suvereno pravo

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov

Kremlj je saopštio u utorak da je suvereno pravo Ukrajine da odluči da li želi da se pridruži Evropskoj uniji i da Moskva ne namjerava da diktira Kijevu kako treba da pristupi tom pitanju.

Na pitanje da li bi Ukrajina jednog dana mogla da se pridruži Evropskoj uniji, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao: "To je suvereno pravo svake zemlje".

"Govorimo o integracijskim i ekonomskim integracionim procesima. I ovdje, naravno, niko ne može ništa da diktira bilo kojoj zemlji i mi to nećemo da radimo", rekao je Peskov.

Peskov je, međutim, dodao da je pozicija Rusije bila drugačija kada je u pitanju pridruživanje Ukrajine vojnim savezima.

"Postoji potpuno drugačiji stav, naravno, o pitanjima vezanim za sigurnost koja se odnose na odbranu ili vojne saveze", rekao je Peskov.

Egipat razvija alternativni plan za obnovu Gaze bez prisilnog iseljavanja stanovništva

Rafah, Pojas Gaze, 16. februar 2025.
Rafah, Pojas Gaze, 16. februar 2025.

Egipat razvija plan za obnovu Pojasa Gaze koji ne bi podrazumijevao prisilno iseljavanje Palestinaca iz tog područja, dok se arapske nacije bore protiv prijedloga američkog predsjednika Donalda Trumpa da iseli stanovnike i dozvoli Sjedinjenim Državama da preuzmu kontrolu.

Plan, prema izvještaju egipatskih državnih novina Al-Ahram, predviđa uspostavljanje "sigurnih područja" unutar teritorije gdje bi Palestinci privremeno boravili dok egipatske i druge međunarodne građevinske firme uklanjaju ruševine i obnavljaju infrastrukturu.

Tri sigurne zone bile bi određene unutar Gaze prema planu tokom početnog šestomjesečnog perioda. Izgradile bi se mobilne kućice i skloništa i pristizala bi humanitarna pomoć.

Projekat obnove – za koji se očekuje da će trajati pet godina – također bi obezbijedio desetine hiljada radnih mjesta za stanovnike Gaze, rekao je egipatski zvaničnik za AP.

Dva egipatska zvaničnika i arapski i zapadni diplomati rekli su za AP da Kairo razgovara o planu sa zvaničnicima u Evropi, Saudijskoj Arabiji, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Moguća pitanja finansiranja su visoko na dnevnom redu.

Dana 4. februara, Trump je rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu na konferenciji za novinare u Bijeloj kući da će "SAD preuzeti Pojas Gaze i mi ćemo to uraditi kako treba. Mi ćemo ga posjedovati".

Trump je rekao da će Palestinci koji trenutno žive tamo biti trajno preseljeni u arapske zemlje u regiji i da će Sjedinjene Države predvoditi napore da se Gaza pretvori u "Rivijeru Bliskog Istoka".

Više od 2,3 miliona ljudi živi u Pojasu Gaze, iako je većina raseljena nakon 16 mjeseci napada izraelske vojske, koja je obećala da će iskorijeniti uticaj Hamasa – organizacije koju su Sjedinjene Države i Evropska unija označile kao terorističku i koja je vladala tim područjem.

Palestinci su odlučno izjavili da neće napustiti svoju domovinu.

Medijski izvještaji navode da Saudijska Arabija predvodi hitne napore arapskih nacija da razviju plan za Gazu kako bi se suprotstavili Trumpovom prijedlogu. Egipat, Jordan i Ujedinjeni Arapski Emirati navodno su uključeni u te napore.

Egipat, Jordan i druge arapske nacije odbacile su pozive da prime stanovništvo Gaze.

Američki državni sekretar Marco Rubio, koji je stigao u Izrael 15. februara na turneju po Bliskom Istoku, izrazio je punu podršku ratnim ciljevima Izraela u Pojasu Gaze i rekao da se to "mora iskorijeniti".

"Dok god (Hamas) postoji kao sila koja može vladati ili kao sila koja može upravljati ili kao sila koja može prijetiti upotrebom nasilja, mir postaje nemoguć", rekao je Rubio na zajedničkoj konferenciji za novinare s Netanyahuom 16. februara.

Izrael i Hamas postigli su sporazum o prekidu vatre koji je uglavnom okončao borbe koje su izazvane invazijom ekstremističke grupe na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u kojoj je ubijeno oko 1.200 ljudi.

Ali primirje je i dalje krhko, čak i dok Hamas oslobađa izraelske taoce u zamjenu za oslobađanje zatvorenih Palestinaca iz Tel Aviva.

Trump kaže da želi Ameriku učiniti svjetskom prijestolnicom kriptovaluta

Trump kaže da želi Ameriku učiniti svjetskom prijestolnicom kriptovaluta
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:31 0:00

Predsjednik Donald Trump kaže da želi učiniti Sjedinjene Američke Države svjetskom prijestolnicom kriptovaluta. Svoj plan sprovodi u prvim nedjeljama svog drugog predsjedničkog mandata, o cemu izvještava Michelle Quinn.

Rubio: Hamas ne može nastaviti kao vojna ili vladajuća snaga

Rubio: Hamas ne može nastaviti kao vojna ili vladajuća snaga
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

Američki državni sekretar Marco Rubio kaže da Hamas mora biti iskorijenjen. On se susreo s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom te ponavio viziju predsjednika Donalda Trumpa o Gazi koja bi trebala biti oslobođena Hamasovog utjecaja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG