Najnovije
Biden naložio preispitivanje otpornosti lanca snabdijevanja u SAD
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden potpisao je uredbu kojom se formalno nalaže 100-dnevna vladina revizija globalnih lanaca snabdijevanja i potencijalne ugroženosti SAD u ključnim industrijama, uključujući računarske čipove, baterije za električna vozila, farmaceutske proizvode i kritične minerale koji se koriste u elektronici.
"Ne bi trebalo oslanjati se na stranu zemlju, posebno onu sa kojom ne dijelimo interese ili vrijednosti, kako bismo zaštitili i obezbjedili svoje ljude tokom vanrednih situacija na nacionalnom nivou", rekao je Biden.
Uredba ima za cilj da izbjegne ponavljanje ozbiljnog nedostatka lične zaštitne opreme kao što su maske za lice i rukavice koje je zemlja iskusila tokom prvih mjeseci pandemije koronavirusa prošle godine. Dolazi u trenutku kada se američki proizvođači automobila suočavaju sa nedostatkom poluprovodnika, kritičnih elemenata u sistemima za navigaciju i zabavu u modernim vozilima.
"Pandemija koronavirusa podvukla je potrebu za elastičnim lancima snabdijevanja i robusnom domaćom proizvodnjom, tako da svi Amerikanci imaju pristup osnovnim robama i uslugama u vrijeme krize", rekla je novinarima u četvrtak sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.
Povrh 100-dnevne revizije u četiri ključne industrije, Bidenova uredba će usmjeravati i godišnje analize za šest sektora: odbranu, javno zdravlje, informacione tehnologije, transport, energiju i proizvodnju hrane.
Biden je rekao da će njegova administracija sprovesti preporuke čim postanu dostupne. "Nećemo čekati da se analiza završi pa da počnemo da zatvaramo postojeće praznine", rekao je.
Prema višem zvaničniku administracije, analize će biti modelirane nakon što proces Sekretarijata za odbranu za procenu i jačanje odbrambene industrijske baze bude okončlan i mogu uključivati pozivanje predsjednika na Zakon o odbrambenoj proizvodnji (DPA) ili druge finansijske podsticaje. DPA je primarni izvor predsjedničkih ovlaštenja za ubrzavanje i proširivanje isporuke materijala i usluga iz američke industrijske baze potrebnih za promociju nacionalne odbrane.
Stručnjaci za lance snabdijevanja pozdravljaju potez administracije.
"Mogli bismo razgovarati o kupovini američkog svega što poželimo, ali ako nismo osigurali da lanac snabdijevanja funkcioniše, i dalje ćemo imati nestašice i zalihe", rekla je Nada Sanders, profesorica upravljanja lancem snabdijevanja na Northeastern univerzitetu.
Iako se većina posla na obezbjeđivanju elastičnosti lanaca snabdijevanja dešava na nivou preduzeća, federalna podrška da se problem sagleda holistički smatra se presudnom za pomoć američkim kompanijama da strateški ulažu i postanu agilnije u reagovanju na oscilacije ponude i potražnje u vremenu krize.
"Ključno je da posebno kod dramatičnih ili brzih promjena morate dobro da uradite posao predviđanja i da holistički razmišljate, morate pogledati čitav životni ciklus operacije", rekao je Scott Miller, viši savjetnik za globalnu ekonomiju u Centru za strateške i međunarodne studije.
Trumpova administracija takođe se zalagala za ulaganje u skraćivanje lanaca snabdijevanja, uglavnom smanjenjem poreza koji podstiču preduzeća da vrate proizvodnju u SAD.
U aprilu 2020. godine, predsjednik Donald Trump pozvao se na Zakon o odbrambenoj proizvodnji da bi rasčistio probleme u lancu snabdijevanja u proizvodnji ventilatora i proizvodnja N95 maski za lice.
Zvaničnici su rekli da se Bidenova strategija zaštite lanca snabdijevanja razlikuje od Trumpovog protekcionističkog pristupa.
"Ovaj posao neće biti usmjeren na to da Amerika ide sama", rekla je Sameera Fazili, zamjenica direktora Nacionalnog ekonomskog savjeta tokom brifinga za novinare. "Predani smo radu sa partnerima i saveznicima na smanjenju ranjivosti."
Kina u fokusu
Bidenova uredba neće pominjati nijednu određenu zemlju i razmotriće oslanjanje SAD-a na inostrane dobavljače u cjelini.
"Jedna od ranjivosti koju razmatramo je gdje bismo mogli biti pretjerano zavisni od konkurenata u Aziji, očigledno uključujući Kinu", rekao je visoki zvaničnik administracije.
SAD zavise od Kine u nizu kritičnih industrija, od farmaceutskih do odbrambenih, dijelom i zbog toga što se američke firme oslanjaju na jeftin kineski izvoz.
"Korporativna potraga za smanjenjem troškova dobavljača tokom posljednjih 25 godina, nedovoljno zabrinuta za otpornost, opteretila je naciju rastućim strateškim ranjivostima u lancima snabdijevanja određenim kritičnim materijalima, lijekovima i tehnološkim ulazima", rekli su autori studije iz 2020. Centra za energetske studije na Univerzitetu Rice i Instituta za kineske pomorske studije Američkog ratnog koledža.
Zavisnost od protivnika nije dobro mjesto za biti, kaže Nada Sanders. "Ako znamo to, ova politika zaista gleda na zaista široku sliku u smislu američke proizvodnje, izrade, ekonomije", dodala je. "Dakle, nije samo Kina."
Rijetki minerali
Kina navodno nastoji da ograniči izvoz rijetkih minerala koji su presudni za američke odbrambene proizvođače koji proizvode vojno oružje.
"Vlada želi da zna da li bi SAD mogle da imaju problema sa izradom borbenih aviona F-35 ako Kina nametne zabranu izvoza", rekao je savjetnik kineske vlade sudeći po izvještaju Financial Times prošle nedelje.
Kina je dominantni svjetski proizvođač grupe od 17 rijetkih minerala koji se koriste u električnim vozilima, potrošačkoj elektronici i vojnoj opremi.
Miller međutim kaže da ti materijali nisu toliko rijetki, ukazujući na izvještaj američkog Geološkog zavoda o američkim državama koje imaju naslage tih minerala.
Pini Althaus, izvršni direktor kompanije USA Rare Earth, kompanije koja razvija američki lanac snabdijevanja mineralima, lobira kod vlade da proširi domaće rudarstvo i preradu.
"Već postoji velika potražnja za litijumskim i EV materijalima za baterije, a američkim proizvođačima će biti potrebno novo održivo snabdijevanje kako bi ispunili kratkoročne ciljeve ove decenije", rekao je Althaus.
U Kini i drugim zemljama sa manje strogim ekološkim standardima, rijetki minerali se obrađuju pomoću toksičnih hemikalija i proizvode emisije u vazduh koji sadrže štetne elemente, poput fluora i sumpora i otpuštaju otpadne vode koje sadrže prekomjerne kiseline i radioaktivne materijale.
Američki prerađivači kažu da se mogu pridržavati američkih mjera zaštite životne sredine.
Uprkos značajnim zabrinutostima za životnu sredinu, Miller je rekao da bi SAD trebalo da razmotre širenje ovog sektora, posebno ako postoji potreba za nacionalnom bezbjednošću.
"U ovom prostoru ima aktivnosti", reko je Miller. "Pitanje je... koja je uloga (federalne vlade) u ubrzavanju ili stabilizaciji tržišta?"
See all News Updates of the Day
Nakon Miltona: Stanovnici čiste i razmišljaju šta dalje
Stanovnici Floride nastavili su da popravljaju štetu od uragana Milton i smišljaju šta da rade sljedećeg petka nakon što je oluja razbila obalne zajednice i raskomadala kuće, poplavila ulice i izazvala salvu smrtonosnih tornada.
Najmanje osam ljudi je poginulo, ali mnogi su izrazili olakšanje što nije bilo gore. Uragan je poštedio gusto naseljenu Tampu direktnog udara, a smrtonosna oluja koje su se naučnici pribojavali nikada se nije materijalizovala.
Stigavši samo dvije sedmice nakon razornog uragana Helene, uragan je isključio struju za više od 3 miliona kupaca, poplavio barijere, potrgao krov sa bejzbol stadiona Tampa Bay Rays i srušio građevinski kran.
Poplava vozila krenula je u četvrtak uveče prema jugu na Interstate 75, glavnom autoputu koji prolazi kroz sredinu države, dok su humanitarni radnici i evakuisani stanovnici krenuli prema posljedicama. Ponekad su neki automobili vozili i lijevom stranom puta. Kamioni sa kašikama i cisterne za gorivo su strujali, zajedno sa prenosivim prikolicama i konvojima vozila hitne pomoći.
Dok su stanovnici žurili nazad da saznaju jesu li njihovi domovi uništeni ili pošteđeni, pronalazak goriva je i dalje bio izazov. Benzinske pumpe su i dalje bile zatvorene čak do Ocale, više od dva i po sata vožnje sjeverno od mjesta gdje je oluja stigla na kopno kao oluja kategorije 3 u blizini Siesta Keya u okrugu Sarasota u srijedu navečer.
Kako se čišćenje nastavljalo, vitalna turistička industrija države počela se vraćati u normalu.
Tematski parkovi na Floridi, uključujući Walt Disney World, Universal Orlando i SeaWorld, planirali su da se ponovo otvore u petak nakon procjene efekata oluje.
Međunarodni aerodrom Orlando, najprometniji u državi, saopćio je da će polasci za domaće letove i međunarodne letove biti nastavljeni u petak, nakon što su domaći dolasci nastavljeni u četvrtak navečer. Aerodrom je imao manju štetu.
Milton je spriječio Simona Forstera, njegovu ženu i njihovo dvoje djece da se vrate u Škotsku kako je planirano u srijedu uveče, pa su u četvrtak uživali u dodatna dva dana svog dvonedjeljnog odmora na užurbanoj ulici International Drive u turističkoj četvrti Orlanda. Čini se da ih uragani prate otkako ih je uragan Ian iz 2022. spriječio da se vrate u Škotsku nakon još jednog odmora u Orlandu.
“Dva dodatna dana ovdje, ima i gorih mjesta na kojima bismo mogli biti”, rekao je.
Natasha Shannon i njen suprug Terry su jednostavno sretni što su živi. Uragan Milton otkinuo je limeni krov sa njihove kuće od kamenih blokova, oko 45 minuta vožnje južno od Tampe.
Natjerala ga je da odu kad je oluja krenula prema njima u srijedu navečer nakon što se opirao evakuaciji njihove kuće s tri spavaće sobe u kojoj je odrastao i gdje je par živio sa svoje troje djece i dvoje unučadi. Ona vjeruje da im je ta odluka spasila živote.
Vratili su se i zatekli krov svoje kuće razbacan preko puta, a drvene grede njihovog plafona bile su izložene nebu. Unutra je izolacija od stakloplastike visjela u komadićima, a njihove stvari bile su natopljene kišom i zatrpane komadima razbijenog suhozida.
“Nije mnogo, ali je bilo naše. Ono malo što smo imali je nestalo”, rekla je. "Nestalo je."
Budući da skloništa više nisu dostupna, a cijena hotelske sobe je van domašaja, za sada planiraju da se naguraju u kuću majke Terry Shannon. Nakon toga, nisu sigurni.
"Nemam odgovore", rekla je Natasha Shannon. “Koji je moj sljedeći potez? Šta da radim?”
Zelenski obilazi Evropu, promovišući 'plan pobjede'
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy u četvrtak je obilazio Evropu kako bi promovirao "plan pobjede" za koji je rekao da "ima za cilj stvaranje pravih uslova za pravedan završetak rata" protiv Rusije, izlažući detaljno prijedloge evropskim saveznicima.
Razgovori Zelenskog u Londonu s britanskim premijerom Keirom Starmerom i generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, ubrzo je uslijedio još jedan sastanak u Parizu s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji je samo prethodnog dana poslao snažan signal podrške Ukrajini posjetom ukrajinskim vojnicima na obuci. u Francuskoj.
Zelenskyy je na X objavio da je Starmeru "izložio detalje" ukrajinskog plana pobjede i dodao: "Dogovorili smo se da radimo na tome zajedno sa našim saveznicima".
Starmerov ured u Downing Streetu rekao je da su čelnici razgovarali o nacrtu, izazovima za Ukrajinu koja se približava zimi i "kako bi ulaganja u sigurnost zemlje danas podržala širu sigurnost Evrope za generacije koje dolaze".
Ukrajinski lider se takođe sastao sa Rutteom. Zelenski je nakon toga objavio da su razgovarali o transatlantskoj saradnji i daljem vojnom jačanju Ukrajine. Nije naveo detalje, ali je naveo da su "ovo koraci koji će stvoriti najbolje uslove za uspostavljanje pravednog mira".
Zelenskyy još nije javno iznio svoje prijedloge za pobjedu. Ali činilo se da vrijeme njegovih napora da osigura evropsku podršku ima na umu predstojeće američke izbore. Bivši predsjednik Donald Trump dugo je kritikovao američku pomoć Ukrajini.
Zelensky je planirao da predstavi svoj plan na sastanku zapadnih lidera u Njemačkoj tokom vikenda, ali je odgođeno nakon što je Biden ostao kod kuće zbog uragana koji je pogodio Floridu.
Zelenskyy je potom krenuo na svoju turneju po evropskim prijestolnicama koje su bile među najčvršćim saveznicima Ukrajine izvan Sjedinjenih Država.
U Parizu su se Makron i Zelenski zagrlili prije razgovora o planu u francuskoj predsjedničkoj Jelisejskoj palati. Nakon toga, Zelenskyy je rekao da će "svi detalji" doći u novembru i da razgovara sa saveznicima o osiguravanju dodatne vojne pomoći i dozvole ukrajinskim snagama za izvođenje dugometnih napada.
Kijev želi da zapadni partneri dozvole da udare duboko unutar Rusije, koristeći oružje dugog dometa koje oni pružaju. Neki, uključujući Veliku Britaniju i Francusku, izgledaju spremni, ali je Biden je suzdržan u pogledu eskalacije sukoba.
"Situacija izgleda sumorna za sve strane", rekla je Tatjana Stanovaja, viši saradnik u Carnegie Russia Eurasia Centru, u četvrtak X. "Zapad oklijeva usred unutrašnjih podjela, Ukrajina se bori dok se priprema za oštru zimu, a Rusija ide naprijed bez bilo kakve strateške promjene u njenu korist, ali postaje sve nestrpljivija."
Kasnije u četvrtak, Zelenskyy se sastao u Rimu s talijanskim premijerkom Giorgiom Meloni, koja je osigurala punu i kontinuiranu podršku Italije "na bilateralnom i multilateralnom nivou kako bi se Kijev stavio u najbolju moguću poziciju za izgradnju pravednog i trajnog mira".
Meloni je rekla da je sastanak pružio priliku da se razgovara o situaciji na terenu i "najneposrednijim vojnim, finansijskim i humanitarnim potrebama Ukrajine, kao i o predstojećim diplomatskim inicijativama i putu za okončanje sukoba".
Ona je dodala da će Rim nastaviti da čini svoj dio i u budućoj obnovi Ukrajine i najavila datume za narednu konferenciju o oporavku Ukrajine, koja će se održati u Rimu u julu 2025. godine.
Zelenskyy je naglasio da mu je prioritet jačanje pozicije Ukrajine, uz pomoć njenih međunarodnih partnera, kako bi se stvorili neophodni uslovi za diplomatiju.
„Rusija zapravo ne traži diplomatski put“, rekao je on. "Ako budemo u stanju da sprovedemo plan pobjede, Rusija neće moći da nastavi rat."
Zelenski bi trebalo da se sastane s papom Franjom u petak ujutro na polusatnoj audijenciji, saopštio je Vatikan. Kasnije tokom dana, sastaće se u Berlinu sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom.
Ukrajina se u velikoj mjeri oslanja na zapadnu podršku, uključujući desetine milijardi dolara vrijednu vojnu i finansijsku pomoć, kako bi nastavila borbu protiv svog većeg neprijatelja nakon gotovo 1.000 dana borbi od početka ruske invazije u punom obimu 2022.
U strahu da bi ključna pomoć mogla biti ugrožena zbog političkih promjena u zemljama donatorima, Ukrajina je gradila svoju domaću industriju oružja. Također želi prikupiti više novca od poreskih obveznika za plaćanje ratnih napora. Ukrajinski parlament usvojio je u četvrtak u drugom čitanju zakon kojim se takozvani vojni porez povećava sa 1,5% na 5%. Očekuju se neke izmjene prije nego što postane zakon.
Turneja Zelenskog dolazi dok Rusija nastavlja sporu, ali nemilosrdan marš dublje u ukrajinski istočni region Donjecka i cilja ključnu infrastrukturu vazdušnim napadima.
Zelenskyy je u srijedu rekao da plan pobjede nastoji ojačati Ukrajinu "i geopolitički i na bojnom polju" prije bilo kakvog dijaloga s Rusijom.
„Slabost bilo kog od naših saveznika će inspirisati (ruskog predsjednika Vladimira) Putina“, rekao je on. „Zato tražimo od njih da nas ojačaju, u smislu bezbjednosnih garancija, u pogledu oružja, u smislu naše budućnosti nakon ovog rata. Po mom mišljenju, on (Putin) razumije samo silu.“
Sjedinjene Države duboko zabrinute zbog mogućih posljedica zakona o stranim agentima u Crnoj Gori
Prethodno je Vlada Crne Gore saopštila je da ostaje na evropskom putu i da neće razmatrati eventualni takav prijedlog.
“Sjedinjene Države duboko su zabrinute zbog mogućih posljedica koje bi predloženi zakon o stranim agentima mogao imati na demokratiju, ljudska prava i osnovne slobode, uključujući slobode izražavanja i udruživanja”, navodi se u odgovoru State Department na upit Glasa Amerike povodom najava da će prosrpska i proruska članica Vlade Milojka Spajića, koalicija "Za budućnost Crne Gore", predložiti usvajanje zakona o stranim agentima čija bi meta bile nevladine organizacije.
U odgovoru se navodi da bi u Crnoj Gori, saveznici u NATO-u i kandidatkinji za članstvo u Evropskoj uniji, takav zakon mogao ograničiti građanski prostor.
“Stigmatizovati organizacije civilnog društva koje rade na poboljšanju života građana Crne Gore i ometati kritički rad nezavisnih medija koji javnost izvještavaju na osnovu činjenica. Ti elementi izrazito su značajni za sve demokratske institucije i sisteme”, navedeno je u odgovoru portparola Stejt departmenta Glasu Amerike.
Prethodno je Vlada Crne Gore saopštila je da ostaje na evropskom putu i da neće razmatrati eventualni takav prijedlog.
“Vlada je u potpunosti posvećena putu Crne Gore ka EU. Eventualni takav predlog zakona se ne može naći na njenom dnevnom redu”, saopšteno je Glasu Amerike iz vlade.
Isti izvor navodi da je stav premijera Spajića isti kao stav njegovog "Pokreta Evropa sad" (PES), koji je u srijedu saopštio da neće podržati takav zakon.
Istovremeno, iz nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CDT) saopšteno je da želje dijela Vlade zvuče kao spremanje lova na vještice.
“Godina je 2024. u Crnoj Gori, a kada slušamo šta želi dio vlade, zvuči kao da smo se vratili u srednji vijek – sprema se “lov na vještice”. Predlog koji zagovara "Za budućnost Crne Gore " je antievropski i retrogradni, i jasno da je njegova namjera gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja”, rekla je Milena Gvozdenović iz Centra za demokratsku tranziciju za Glas Amerike i ocijenila da je “ovako nešto tipično za autokratije, a ne demokratstka i evropska društva”.
Ona je rekla da nevladine organizacije u Crnoj Gori godinama rade na jačanju demokratije, promovišući vrijednosti kao što su transparentnost, ljudska prava i odgovornost institucija.
“Ova inicijativa ne samo da ignoriše naš doprinos, već nas pokušava diskreditovati i udaljiti od evropskih praksi, koje prepoznaju važnost nevladinog sektora i podržavaju njegov rad kroz međunarodnu saradnju i donacije”, rekla je Gvozdenović.
Ona je podsjetila da se u Crnoj Gori “pamte slučajevi kampanja protiv pojedinaca iz civilnog sektora, kao i da se znao dovoditi u pitanje legitimitet određenih NVO, a “dobijali su i etikete “izdajnika” ili “sorošoida”.
“Međutim, kada neko želi da posegne za zakonom kako bi se obračunao sa kritikama i glasom NVO-a, onda ovaj problem dobija nove dimenzije. Crna Gora, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, koja je dobila i pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), mora svoje zakonodavstvo i prakse usklađivati sa evropskom pravnom tekovinom, a ova inicijativa je direktno suprotstavljena toj obavezi”, rekla je.
Prema njenoj ocjeni, “posvećenost Evropskoj uniji i predlozi koje EU jasno osuđuje ne mogu ići zajedno”.
“Podsjećamo da je najavljeni zakon inspirisan zakonodavstvima iz zemalja poput Rusije, Gruzije, Kirgistana i Mađarske. Evropska unija je u više navrata osudila ovakve inicijative, a Evropski parlament je u rezoluciji posvećenoj gruzijskom zakonu pozvao na povlačenje ove štetne legislative ukazujući da je „targetiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija uopšte, a posebno ovaj predloženi zakon, nesumnjivo u suprotnosti i nepomirljivi sa normama i vrijednostima Evropske unije, kao i sa bilo kakvim težnjama za članstvo u EU”, rekla je.
Gvozdenović je zaključila da je “jasno da bi ovaj zakon imao negativne posljedice kako po kredibilitet Crne Gore na međunarodnoj sceni, tako i po naše evropske aspiracije".
Nova srpska demokratija (NSD), bliska predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, u srijedu je najavila da će inicirati usvajanje zakona o stranim agentima, tvrdeći bez dokaza da “strane agenture pod plaštom NVO pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku Crne Gore”.
„Političke organizacije su zakonom obavezane da svoje finansije učine javnim i kontrolu istih vrši nadležna Državna revizorska institucija (DRI), a to nije slučaj sa ovim agenturama koje zloupotrebljavaju naziv NVO dok im se u budžet nesmetano ubrizgavaju injekcije od milion dolara na redovnoj osnovi“, navodi se u saopštenju NSD i dodaje da u Crnoj Gori samo zbog nedostatka adekvatnog zakona, postoje ne jedna, nego više NVO koje funkcionišu izvan i iznad zakona…
Stranka aktuelnog predsjednika Skupštine Andrije Mandića navela je kako “te agenture podmeću, lažu i vode veoma preciznu kampanju za potrebe stranog naručioca za koga rade“.
„Kako su im puna usta tuđih finansija i uticaja, krajnje je vrijeme da građani Crne Gore imaju uvid i u njihove i da se takve agencije jasno odvoje od stvarnih NVO koje za cilj imaju poboljšanje kvaliteta života građana, te da ih nazovemo pravim imenom – agentima stranog uticaja u Crnoj Gori“, poručili su iz Nove srpske demokratije.
Uslijedila je oštra osuda dijela javnosti i negativan stav političkih partija, ukljućujući i vladajuće Demokrate i PES koji su rekli da neće podržati takav zakon.
Iz Kluba poslanika PES-a saopšteno je agenciji MINA da je politici koju baštini ta partija strano svako ograničavanje javne misli i retorika koja sadrži recidive represivnih političkih režima.
“Kao dokazani demokratski orjentisani političari, stojimo čvrsto na svojim stavima da PES isključivo baštini tekovine koje predstavljaju EU standard demokratije i slobode misli i jasnu opredijeljenost članstvu u NATO”, rekli su u PES-a i dodali da “shodno tome neće dozvoliti bilo kakvo ometanje kursa liberalne političke tradicije Evrope i EU”.
Najavu NSD-a osudila je i najjača opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS), ocjenujući je "direktnim anti-evropskmi činom koji će Crnu Goru neminovno zaustaviti na putu ka članstvu u Evropskoj uniji".
"U praksi se dešava ono na šta je Demokratska partija socijalista ukazivala od momenta konstituisanja ove vlade - bilo je samo pitanje vremena kada ćemo na svojoj koži osjetiti diktaturu koja se sprovodi u zemljama poput Rusije, Kirgistana ili Gruzije. Sporno zakonsko rješenje omogućiće vlastima targetiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija, odnosno uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja”, rekli su i dodali da upravo ovakav 'ruski zakon' Moskva koristi da stigmatizuje nezavisne medije, organizacije i pojedince koji su kritični prema Kremlju.
ASEAN - SAD samit: SAD zabrinute zbog kineskih akcija u Južnom kineskom moru
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je čelnicima jugoistočne Azije u petak da su SAD zabrinute zbog kineskih "sve opasnijih i nezakonitih" aktivnosti u spornom Južnom kineskom moru i obećao da će SAD nastaviti podržavati slobodu plovidbe vitalnim pomorskim trgovačkim putem.
Sastanak 10-članog Udruženja nacija jugoistočne Azije s Blinkenom uslijedio je nakon niza nasilnih sukoba na moru između Kine i članica ASEAN-a, Filipina i Vijetnama, što je podstaklo zabrinutost da bi sve snažnije akcije Kine na plovnim putevima mogle prerasti u sukob punog razmjera.
Kina, koja polaže pravo na gotovo cijelo more, ima preklapanja potraživanja sa članicama ASEAN-a Vijetnamom, Filipinima, Malezijom i Brunejem, kao i Tajvanom. Oko trećine svjetske trgovine prolazi kroz more, koje je također bogato ribljim zalihama, plinom i naftom.
Peking je odbio da prizna međunarodnu arbitražu iz 2016. od strane suda u Hagu povezanog s UN-om koja je poništila njegove ekspanzivne tvrdnje i izgradila i militarizirala ostrva koja kontrolira.
"Veoma smo zabrinuti zbog sve opasnijih i nezakonitih aktivnosti Kine u Južnom kineskom moru koje su povrijedile ljude, nanijele štetu brodovima iz zemalja ASEAN-a i protivriječi obavezama mirnog rješavanja sporova", rekao je Blinken, koji zamjenjuje predsjednika Joea Bidena, u njegov uvodni govor na samitu SAD-ASEAN. "Sjedinjene Države će nastaviti podržavati slobodu plovidbe i slobodu prelijetanja u Indo Pacifiku."
Sjedinjene Države nemaju prava na Južno kinesko more, ali su rasporedile mornaričke brodove i borbene avione da patroliraju vodama u izazovu kineskih zahtjeva.
Kineski i filipinski brodovi su se više puta sukobljavali ove godine, a Vijetnam je prošle sedmice rekao da su kineske snage napale njegove ribare u spornom moru. Kina je također poslala patrolne brodove u područja za koja Indonezija i Malezija tvrde da su ekskluzivne ekonomske zone.
Sjedinjene Države su više puta upozoravale da su dužne braniti Filipine - svog najstarijeg saveznika u Aziji - ako filipinske snage, brodovi ili zrakoplovi budu pod oružanim napadom, uključujući i Južno kinesko more.
Filipinski predsjednik Ferdinand Marcos Jr. požalio se liderima samita u četvrtak da je njegova zemlja "i dalje izložena uznemiravanju i zastrašivanju" od strane Kine. Rekao je da je "žaljenje što je cjelokupna situacija u Južnom kineskom moru ostala napeta i nepromijenjena" zbog akcija Kine, za koju je rekao da je prekršile međunarodno pravo. On je pozvao na veću hitnost u pregovorima ASEAN-a i Kine o kodeksu ponašanja za upravljanje Južnim kineskim morem.
Singapurski lider Lawrence Wong ranije ove sedmice upozorio je na "stvarne rizike da nesreća preraste u sukob" ako se ne riješi spor oko mora.
Očekuje se da će Malezija, koja sljedeće godine preuzima predsjedavanje ASEAN-a, ubrzati pregovore o kodeksu ponašanja. Zvaničnici su se složili da pokušaju da dovrše kodeks do 2026. godine, ali razgovore su ometala neugodna pitanja, uključujući nesuglasice oko toga da li pakt treba da bude obavezujući.
Kineski premijer Li Qiang bio je prkosan tokom razgovora u četvrtak. On je Južno kinesko more nazvao "zajedničkim domom", ali je ponovio tvrdnju Kine da samo štiti svoja suverena prava, rekli su zvaničnici. Li je takođe okrivio miješanje "spoljnih snaga" koje su nastojale da "uvedu blokovsku konfrontaciju i geopolitičke sukobe u Aziju". Li nije imenovao strane snage, ali je Kina ranije upozorila SAD da se ne miješaju u teritorijalne sporove u regiji.
U drugoj čvrstoj poruci Kini, Blinken je rekao da Sjedinjene Države vjeruju da je "takođe važno održati našu zajedničku predanost zaštiti stabilnosti preko Tajvanskog moreuza". Kina polaže pravo na ostrvo Tajvan kao svoju teritoriju i ogorčena je zbog patroliranja drugih zemalja u vodenoj površini koja je odvaja od ostrva.
Blinken je takođe prisustvovao samitu istočne Azije sa 18 zemalja, zajedno sa kineskim premijerom, ruskim ministrom inostranih poslova Sergejem Lavrovom i liderima Japana, Južne Koreje, Indije, Australije i Novog Zelanda.
ASEAN je pažljivo išao u pomorskom sporu s Kinom, koja je najveći trgovinski partner bloka i njegov treći najveći investitor. To nije poremetilo trgovinske odnose, s tim da su se dvije strane fokusirale na proširenje zone slobodne trgovine koja pokriva tržište od 2 milijarde ljudi.
Blinken je rekao da su godišnji pregovori na samitu ASEAN-a platforma za rješavanje drugih zajedničkih izazova, uključujući građanski rat u Mjanmaru, "destabilizirajuće ponašanje" Sjeverne Koreje i rusku ratnu agresiju u Ukrajini. On je rekao da su SAD i dalje najveći strani investitor u regionu i da imaju za cilj da ojačaju svoje partnerstvo sa ASEAN-om.
Dezinformacije o uraganima vode u opasnost, kažu stručnjaci
Dezinformacije i teorije zavjere brzo su se proširile kao odgovor na prirodne katastrofe na jugoistoku Sjedinjenih Država, stvarajući nepovjerenje u vladinu reakciju, kaže šef Federalne agencije za upravljanje vanrednim situacijama.
"To je apsolutno najgore što sam ikada vidjela", rekla je FEMA administratorka Deanne Criswell novinarima u razgovoru u utorak.
Širenje laži oko prirodnih katastrofa dolazi u trenutku kada će infrastruktura društvenih medija omogućiti da se "praktički svaka tvrdnja" pojača i širi, kažu stručnjaci.
Uragan Helene ostavio je više od 200 mrtvih i mnogo više povrijeđenih ili bez struje, a uragan Milton ostavio je najmanje pet mrtvih nakon što je opustošio Floridu, navodi Associated Press.
Neke često širene laži uključuju optužbe da je FEMA spriječila evakuacije Floride i tvrdnje da su sredstva za žrtve oluje umjesto toga davana migrantima bez dokumenata.
Takve dezinformacije "demorališu" one koji prvi reaguju, rekla je Criswell u pozivu za štampu.
In photos: Hurricane Milton slams Florida
Osim toga, izmišljotine bi mogle da dovedu službe i stanovnike pogođenih područja u još veću opasnost, smatra Matthew Baum, profesor Univerziteta Harvard koji se fokusira na lažne vijesti i dezinformacije.
“Kada govorite o situacijama života i smrti, [dezinformacije] mogu dovesti do toga da ljudi ne iskoriste pomoć koja im je dostupna, a također može biti opasno za one koji prve odgovore koji su optuženi za sve vrste zla, “, rekao je Baum za Glas Amerike. “A ako oni koji prvi reaguju počnu brinuti o vlastitoj sigurnosti, to će potkopati način na koji rade svoj posao.”
Mnoge druge neistine potiču iz kampanje i saveznika bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
Na skupu 3. oktobra, bivši predsjednik je lažno tvrdio da je Biden-Harrisova administracija preusmjeravala sredstva FEMA-e za smještaj ilegalnih migranata.
Prošle sedmice, predstavnica Marjorie Taylor Greene, republikanka iz Dordžije, tvrdila je da "oni kontroliraju vrijeme" u objavi na društvenoj medijskoj platformi X. Ona nije precizirala ko su "oni".
Kako bi se borila protiv popularnih zavjera u vezi s naporima za pomoć uraganima, FEMA je pokrenula web stranicu "Odgovor na glasine o uraganu" kako bi "pomogla u ispravljanju glasina i pružila tačne informacije", navodi se u saopštenju za javnost.
Baum je, međutim, rekao za Glas Amerike da na one koji vjeruju u lažne tvrdnje možda neće uticati web stranicu koju finansira vlada, jer su već "duboko u zečjoj rupi konspirativnog razmišljanja".
“Ne mislim da će web stranica imati značajan učinak, ali to ipak vrijedi učiniti jer je novinari čitaju i kada te informacije tamo dovode u ekosistem vijesti”, rekao je Baum. “Ali u osnovi, malo je vjerovatno da će doprijeti do mnogih ljudi koji su u opasnosti da budu oštećeni ovim dezinformacijama.”
FEMA je postavila sličnu web stranicu za odgovor na glasine tokom pandemije koronavirusa 2020.
Na platformama društvenih medija kao što je X, dezinformacije se šire brže od istinitih priča, pokazalo je istraživanje MIT-a iz 2018. Lažne vijesti imaju 70% veće šanse da budu objavljene nego istinite.
Stručnjak za medije Matt Jordan rekao je za Glas Amerike da je ogromna količina dezinformacija koje kruže dio strategije "vatrogasnog crijeva laži", u kojoj loši glumci objavljuju toliko "smeća" da ljudi ne znaju u šta da vjeruju.
„To je način da se eliminiše kapacitet štampe da pomogne u stvaranju demokratskog konsenzusa samo stavljanjem toliko smeća u zonu“, rekao je profesor Penn State.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je tokom jutarnjeg brifinga u utorak da ove dezinformacije "obmanjuju" javnost.
"To je neameričko, zaista jeste", rekao je u svojim komentarima. „Ljudi su nasmrt uplašeni; ljudi znaju da su njihovi životi u pitanju.”
