Linkovi

Top priča SAD

Biden: Poboljšanje u borbi sa koronavirusom moglo bi biti vidljivo u martu

Izabrani predsjednik Joe Biden tokom obraćanja (Foto: REUTERS/Jonathan Ernst)

Joe Biden, izabrani američki predsjednik, poručio je tokom obraćanja javnosti u vezi sa pandemijom koronavirusa, da će naredni biti najteži tokom dosadašnje krize uzrokovane tom bolešću.

Biden je ukazao da se okončava jedna od najtežih godina u zdravstvenom i ekonomskom smislu i da proizvodnja vakcine pruža priliku za vraćanje života u normalne tokove – kao i nove šanse za razvijanje američke ekonomije.

Situacija će se pogoršati prije nego što stvari krenu na bolje. Očekuje se povećanje broja oboljelih nakon sezone praznika, a bolnice su već na ivici kapaciteta. Moramo da prihvatimo da će se prikazati veći broj oboljelih građana tokom januara i februara – jer građani koji obole danas ne pojavljuju se odmah u evidenciji. Poboljšanje bi se moglo vidjeti u martu – kada primjenjene mjere budu dale rezultate”, rekao je Biden.

Izabrani predsjednik je izrazio zahvalnost kompanijama koje su razvile vakcinu protiv koronavirusa – iznevši međutim ocjenu da plan Trumpove administracije o distribuciji vakcine kasni.

Napori u distribuciji vakcine ne napreduju prerma očekivanjima. Biće potrebne godine, ne mjeseci, da bi svi američki građani bili vakcinisani. Dok će biti potrebni mjeseci da većina građana primi vakcinu – čak i ako proces bude bio ubrzan”, rekao je Biden, zaključivši da se radi o jednom od najvećih operativnih izazova u američkoj istoriji.

Kako je objasnio, pošto bude preuzeo dužnost 20. januara, u prvih sto dana njegovog mandata planirana je distribucija 100.000.000 doza vakcina.

Međutim čak i ako plan od milion vakcinacija dnevno trebaće nam mjeseci da postignemo efekte. Pokušaćemo da nađemo načine da ubrazmo vakcinaciju, ali za to će biti potrebno vrijeme“, rekao je Biden.

Izabrani predsjednik ponovio je da će u prvih sto dana svog mandata zatražiti od građana da nose maske.

To nije politička izjava već patriotska dužnost. Radili smo neposredno sa lokalnim zvaničnicima da nošenje maski bude obavezno. Covid je ubica i u crvenim i plavim državama. Apelujem da vas i vaše porodice da nosite maske – jer to može spasiti živote“, ukazao je Biden, koristeći boje u govoru kao aluziju na republikanske i demokratske američke države.

Prema njegovim riječima, mnogo života bi bilo spašeno ako bi se američki građani ujedinili.

Nosite maske, nemojte se okupljati za novogodišnje praznike i poštujte mjere. Znamo da to nije lako i da je možda previše tražiti – ali nas to dovodi bliže cilju“, rekao je Biden.

Kao izazov naveo je i planove o otvaranju škola, za šta je kao ključnu označio spremnost Kongresa da odobri novčana sredstva, dodatne desetine miliona dolara.

Potreban je novac za testiranje, transportovanje djece, čišćenje školskih zgrada, poboljšanje ventilacije, zaštitnu opremu. Treba pospješiti testiranje, iako je toliko vremena prošlo, ne testiramo se dovoljno. Predložiću novčani paket za to – koji bi trebalo da usvoji Kongres“, rekao je Biden.

Takođe, izabrani predsjednik čestitao je Kongresu i aktuelnom predsjedniku Donaldu Trumpu na na usvajanju i potpisivanju novčanog paketa pomoći ugroženima pandemijom koronavirusa. Istovremeno, međutim, označio ga je kao vrstu kapare nakon koje bi trebalo da uslijedi isplata dodatnih novčanih sredstava.

Holiday week train passengers walk by a Christmas tree at Union Station, during the coronavirus disease (COVID-19) pandemic, in Washington, U.S., December 23, 2020.
Holiday week train passengers walk by a Christmas tree at Union Station, during the coronavirus disease (COVID-19) pandemic, in Washington, U.S., December 23, 2020.

Odlazećeg predsjednika Trumpa pozvao je i da promoviše nošenje maski.

Nadam se da će poslušati guvernere koji na tome insistiraju. Kao i da će pozvati građane da se vakcinišu kada vakcina bude dostupna. Predsjednik Trump trebalo bi da primi vakcinu kada to budu procijenili njegovi ljekari”, zaključio je Bide, koji je na kraju obraćanja, uz čestitku novogodišnjih praznika, građanima obećao da će prebroditi krizu.

Molim vas da nosite maske“, zaključio je u govoru Biden.

Aktuelni predsjednik Donald Trump još nije vakcinisan protiv koronavirusa. Bijela kuća je sredinom decembra saopštila da će to biti učinjeno kada njegov ljekarski tim odluči da je najpodesnije. Inače, Trump je tokom oktobra obolio od koronavirusa i bio je na lečenju.

Prema podacima Univerziteta Johns Hopkins broj oboljelih od koronavirusa u Sjedinjenim Državama premašio je brojku od 19.321.000. Od posljedica te bolesti preminulo je 335.208 američkih građana.

See all News Updates of the Day

Izvještaj obavještajnih agencija o prijetnjama SAD: Kina, Rusija, Iran, Sjeverna Koreja, klimatske promjene...

Paravojni policajac stražari nedaleko od Velike narodne dvorane pred otvaranje Nacionalnog narodnog kongresa u Pekingu, Kina, 5. marta 2021. U izveštaju američkih obavještanih agencija, Kina predstavlja najveću prijetnju po SAD.

Globalna epidemija koronavirusa nije učinila mnogo da bi se spriječili protivnici Sjedinjenih Država, posebno Kina, da nastave da ciljaju i ostvaruju dobit na uštrb SAD, zaključak je nedavno objavljene procjene američkih obavještajaca.

Kancelarija direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI) objavila je u utorak do tada tajni izvještaj na 27 strana, dan prije nego što je trebalo da najviši američki obavještajni zvaničnici svjedoče pred zakonodavcima o najhitnijim prijetnjama u godini koja je pred nama.

Peking će, kaže se u izvještaju, "nastaviti napore svoje cjelokupne vlade na širenju uticaja Kine, potkopavajući uticaj Sjedinjenih Država, zabijajući klinove u točkove između Washingtona i njegovih saveznika i partnera i njegujući nove međunarodne norme koje favorizuju autoritarni kineski sistem".

Analiza, koja predstavlja zaključke svih 18 američkih obavještajnih agencija, dalje upozorava da kinesko rukovodstvo na sve jaču konkurenciju sa Washingtonom gleda kao na dio "epohalne geopolitičke promjene" i spremno je da prihvati sve agresivnije strategije kako bi prevladalo.

Ta agresivnost, prema riječima zvaničnika, uključuje nastojanje za postavljanje dodatnih vojnih instalacijama širom svijeta i sporazume o pristupu "kako bi se poboljšala njegova sposobnost da projektuje moć".

Ona takođe uključuje i narastajući arsenal oružja.

"Kina gradi sve veće i sve sposobnije nuklearne raketne snage koje su održivije, raznovrsnije i u većoj pripravnosti", navodi se u izvještaju ODNI, upozoravajući da Peking pokušava da obezbijedi da može da uzvrati na nuklearni napad sopstvenim nuklearnim raketama.

Američki obavještajni analitičari dalje očekuju da Kina obezbijedi prisustvo u svemiru - sa svemirskom stanicom koja će operisati u niskoj Zemljinoj orbiti u naredne tri godine - i da ostane prijetnja u cyber prostoru, gdje je pokazala sposobnost da izazove "lokalizovane, privremene poremećaje do kritične infrastrukture u Sjedinjenim Državama".

Ipak, američki obavještajni analitičari vjeruju da će postojati šanse da Washington i Peking rade zajedno.

"Kineski lideri će, vjerovatno, tražiti taktičke mogućnosti za smanjenje napetosti sa Washingtonom kada takve prilike budu odgovarale njihovim interesima“, navodi se u izvještaju ODNI.

Javna procjena, koja se sada zahtijeva po zakonu, prva je od 2019. godine, kada je tadašnji predsjednik Donald Trump žigosao svoje obavještajne zvaničnike na društvenim mrežama kao "pasivne i naivne" zbog njihovog ocjenjivanja Irana, Sjeverne Koreje i terorističke grupe Islamska država. Napori zakonodavaca da obezbijede procjenu javne prijetnje 2020. godine nisu uspjeli.

Ipak, nova procjena odraz je tema koje su američki obavještajci iznosili u drugim javnim nastupima, upozoravajući da će se pored Kine i SAD suočiti sa velikim izazovima Rusije, Irana i Sjeverne Koreje.

Rusija

Analitičari predviđaju da je Rusija i dalje posvećena podrivanju američkog uticaja i podjeli i slabljenju zapadnih saveza, kao dio pristupa "milo za drago" u sukobu sa Sjedinjenim Državama.

"Ruski zvaničnici već dugo vjeruju da Sjedinjene Države sprovode sopstvene„ 'kampanje uticaja' kako bi potkopale Rusiju, oslabile predsjednika Vladimira Putina i instalirale zapadno prijateljske režime u državama bivšeg Sovjetskog Saveza i drugdje", navodi se u izvještaju.

"Rusija traži prilagođavanje sa Sjedinjenim Državama u pogledu međusobnog nemiješanja u unutrašnje poslove obje zemlje i američkog priznavanja ruske sfere uticaja na veći dio bivšeg Sovjetskog Saveza“, dodaje se.

Iako ovo drugo može navesti Moskvu da ponudi partnerstvo Sjedinjenim Državama, obavještajni zvaničnici vide malo razloga da se vjeruje da će se Kremlj vratiti unazad po pitanju bilo koje od svojih zlonamernih aktivnosti, bilo da to znači pomjeranje granica u cyber prostoru, destabilizaciju Ukrajine ili uklanjanje neistomišljenika .

I dalje postoji zabrinutost zbog vojne moći Moskve.

"Rusija će u dogledno vrijeme ostati najveći i najsposobniji rival Sjedinjenih Država" koji posjeduje oružje za masovno uništenje, navodi se u izvještaju ODNI.

Iran

Američki obavještajni analitičari vide malo naznaka da će Iran pokušati da promijeni svoj kurs, gledajući na sebe kao "zarobljenog u borbi" sa Washingtonom oko sfere uticaja Teherana na Bliskom istoku i šire. A nedavni dosezi američkog predsjednika Joe Bidena u pokušaju da oživi nuklearni sporazum, poznat i kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), vjerovatno neće pokolebati iransko rukovodstvo.

"Očekujemo da će Iran preuzeti rizike koji bi mogli da eskaliraju tenzije i ugroze američke i savezničke interese", upozoravaju američki obavještajni analitičari.

Što se tiče nuklearnog programa Teherana, američka obavještajna služba vjeruje da Iran "trenutno ne preduzima ključne aktivnosti u razvoju nuklearnog naoružanja za koje smatramo da bi bile potrebne za proizvodnju nuklearnog uređaja", iako su analitičari rekli da je nastavio neke nuklearne aktivnosti koje su zabranjene po odredbama nuklearnog sporazuma.

Američke obavještajne agencije takođe očekuju da će Iran i dalje stvarati probleme u Iraku dok pokušava uspostaviti trajno vojno prisustvo u Siriji i igrajući na svim stranama sukoba u Afganistanu, tako da će biti dobro pozicioniran bez obzira ko na kraju prevlada.

Teheran će, najvjerovatnije, i dalje koristiti svoje rastuće cyber mogućnosti, koje uključuju mogućnost pokretanja napada na kritičnu infrastrukturu, navodi se u izvještaju.

Sjeverna Koreja

Iran će vjerovatno imati "društvo" kada je riječ o preuzimanju rizika.

U američkoj procjeni prijetnji upozorava se da Sjeverna Koreja takođe pokazuje znake da će učiniti više od svog tradicionalnog zveckanja oružjem kako bi privukla pažnju.

"Kim Džong Un može preduzeti brojne agresivne i potencijalno destabilizujuće akcije radi preoblikovanja regionalnog bezbjednosnog okruženja i zabijanja klinova u točkove između Sjedinjenih Država i njihovih saveznika“, navodi se u izvještaju ODNI-a, upozoravajući da će Pjongjang "predstavljati prijetnju za masovno uništenje u doglednoj budućnosti".

Terorizam

Nekad smatran najvećom prijetnjom po SAD, terorizam, upozoravaju obavještajni službenici, je stalno nadmašen problemima koji proizlaze iz nadmetanja velikih sila - SAD, Kine i Rusije i prijetnjama u cyber prostoru.

Ali, uprkos pretrpljenim gubicima u vođstvu, obavještajna procjena upozorava da Islamsku državu (IS) i al-Kaidu ne treba potcjenjivati.

Dvije terorističke grupe "i dalje su najveća sunitska teroristička prijetnja američkim interesima u inostranstvu", navodi se u izvještaju. "Oni takođe nastoje da izvrše napade unutar Sjedinjenih Država, iako je kontinuirani američki i saveznički CT antiteroristički pritisak u velikoj mjeri degradirao njihove sposobnosti.“

Obavještajni službenici upozoravaju da u međuvremenu IS ostaje "sposoban da vodi dužu pobunu" u Iraku i Siriji, zadržavajući svoje globalne težnje.

Al-Kaida, iako je tokom proteklih nekoliko godina pretrpjela ono što obavještajni analitičari opisuju kao "ozbiljne gubitke", takođe je pokazala elastičnost, posebno u Africi.

Obavještajni zvaničnici takođe su rekli da u nekim dijelovima Evrope rizik od bijelih supremacista nadmašuje opasnost od IS i Al-Kaide.

"Australija, Njemačka, Norveška i Velika Britanija smatraju da su nasilni ekstremisti, bijele rasno ili etnički motivisane grupe, uključujući i neonacističke grupe, najbrže rastuća teroristička prijetnja", navodi se u izvještaju.

Klimatske promjene

Obavještajni analitičari upozoravaju da će klimatske promjene vjerovatno podstaći velike poremećaje tokom naredne godine.

"Ekološka degradacija i promjenljiva klima nastaviće da podstiču izbijanje bolesti, ugrožavaju sigurnost hrane i vode i pogoršavaju političku nestabilnost i humanitarne krize", navodi se u izvještaju.

"Ove godine vidjećemo rastući potencijal za nagli porast migracija stanovništva Centralne Amerike, koje se okreće od ekonomskih padova usljed pandemije COVID 19 i ekstremnih vremenskih uslova, uključujući višestruke uragane 2020. godine i nekoliko godina ponavljajućih suša i oluja", kaže se.

Biden povlači sve američke trupe iz Afganistana do 11. septembra

ARHIVA - Američke snage u Avganistanu (Foto: AFP/Johannes Eisele / AFP)

Predsjednik Joe Biden odlučio je da povuče preostale američke trupe iz Afganistana do 11. septembra 2021. godine, 20 godina nakon što su napadi al Kaide doveli do najdužeg američkog rata, saopštili su u utorak američki zvaničnici, a prenose agencije Reuters i AP.

Očekuje se da državni sekretar Antony Blinken i sekretar za odbranu Llojd Austin o toj odluci u srijedu informišu NATO saveznike u Briselu. Biden će se povodom odluke o povlačenju u srijedu obratiti javnosti, saopšteno je iz Bijele kuće.

"Nakon pomnog preispitavanja dosadašnje politike, predsjednik Biden odlučio je da povuče preostale snage iz Afganistana i konačno okonča taj američki rat poslije 20 godina", rekao je novinarima visoki zvaničnik administracije.

Zbog Bidenove odluke, biće propušten prethodni rok za povlačenje, 1. maj, koji su talibanski pobunjenici dogovorili sa administracijom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Talibani su prošlog mjeseca zaprijetili da će nastaviti napade ne strane trupe u Afganistanu ako se ne ispoštuje taj rok.

Visoki zvaničnik Bidenove administracije naglasio da povlačenje ne bi zavisilo od daljih uslova.

"Predsjednik je procijenio da je pristup zasnovan na uslovima, koji je primjenjivan u protekle dvije decenije, recept za ostanak u Afganistanu zauvijek", naveo je neimenovani zvaničnik.

Zbog izostanka priprema na terenu, već je bilo malo vjerovatno da će se ispoštovati prvobitni rok za povlačenje. Američki zvaničnici takođe su optuživali Talibane da krše preuzete obaveze da će smanjiti nasilje, dok su pojedini upozoravali na njihove veze sa al Kaidom.

Upravo su te veze dovele do američke vojne intervencije 2001. godine, poslije terorističkih napada na SAD 11. septembra, u kojima je poginulo gotovo 3.000 ljudi. Međutim, Bidenova administracije je navela da al Kaida trenutno ne predstavlja prijetnju po Ameriku.

U Afganistanu se trenutno nalazi samo oko 2.500 pripadnika američkih snaga, kojih je 2011. godine bilo više od 100.000. U sukobima u toj zemlji poginulo je oko 2.400 američkih vojnika dok su hiljade povrijeđene.

Još nije poznato kako će Bidenova odluka uticati na predstojeće razgovore u Istanbulu, od 24. aprila do 4. maja, o oživljavanju mirovnog procesa u Afganistanu i mogućem politčkom rješenju za tu zemlju. U planiranom 10-dnevnom samitu učestvovaće i Ujedinjene nacije i Katar.

"Ne postoji vojno rješenje za probleme u Afganistanu i usredsredićemo se na podršku tekućem mirovnom procesu", poručio je zvaničnik Bidenove administracije.

Predsjednik i Potpredsjednica SAD muslimanima čestitali početak mjeseca Ramazana

Predsjednik Joe Biden sa potpredsjednicom Kamalom Harris,‬ Mart 29, 2021.

Američki predsjednik Joe Biden u društvu supruge Jill obilježili su početak svetog muslimanskog mjeseca Ramazana šaljući "najtoplije čestitke i želje muslimanskim zajednicama u SAD i širom svijeta".

"Kako mnoge naši američke kolege sutra počinju postiti, podsjećamo se koliko je ova godina bila teška. U ovoj pandemiji, prijatelji i voljeni još se ne mogu okupljati zajedno na proslavi i u džematu, a previše će obitelji sjesti za iftar s nestalim voljenima," izjavili su predsjednik i prva dama u ponedjeljak.

Iako je obilježavanje ove godine u virtuelnoj formi zbog pandemije, Bidenovi su najavili će naredne godine nastaviti tradicionalno obilježavanje Bajrama u Bijeloj kući, koristeći arapsku riječ "inšallah".

U svoje i ime svog supruga na početku Ramazana muslimanskoj javnosti se obratila i potpredsjednica Kamala Harris. U video poruci na twitteru ona je također naglasila da je ovogodišnja forma obilježavanja virtuelna dok se naredne godine očekuje nastavak obilježavanja Bajrama u Bijeloj kući.

Bidena čekaju pregovori o paketu za modernizaciju infrastrukture

Bidena čekaju pregovori o paketu za modernizaciju infrastrukture
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Prijedlog Bidenovog budžeta dramatično bi promijenio prioritete potrošnje SAD-a

FILE - In this April 8, 2021, file photo President Joe Biden speaks about gun violence prevention in the Rose Garden at the White House in Washington. Biden released a $1.5 trillion wish list for the federal budget on Friday, asking for an 8.4%…

Administracija Bidena objavila je u petak nacrt kako želi da savezna vlada potroši svoj novac u fiskalnoj 2022. godini, a ako je netko bio iznenađen sadržajem, zacijelo nije obraćao pažnju.

Biden je vodio kampanju na obećanju da će ulagati u obrazovanje, radna mjesta, zdravstvenu zaštitu i okoliš, a sažetak od 58 stranica, koji pokriva otprilike jednu trećinu savezne potrošnje koja se smatra diskrecijskom - što znači da nije potreban zakon, poput plaćanja Medicare i socijalnog osiguranja - je upravo to.

Plan će razveseliti mnoge političke ljevčare vraćanjem sredstava agencijama čiji je proračun smanjio bivši predsjednik Donald Trump. Odjel za obrazovanje zabilježio bi skok u proračunu za 41% u odnosu na fiskalnu 2021. godinu, Odjel za trgovinu povećao bi se za 28%, Odjel za zdravstvo i socijalne usluge povećao bi se za 24%, a proračun Agencije za zaštitu okoliša povećao bi se za 21%.

Istodobno, neki demokrati i gotovo svi republikanci neće se slagati s niskom stopom povećanja troškova obrane. Šire gledano, republikanci će se vjerojatno usprotiviti trošenju na demokratske prioritete poput istraživanja čiste energije i napora na ublažavanju ekonomske nejednakosti.

Proračun 'novac stavlja tamo gdje su mu usta'

"Ovako izgleda proračun kad predsjednik misli da vlada može biti dio rješenja", rekao je William Gale, viši suradnik u Programu ekonomskih studija Instituta Brookings i bivši viši ekonomist Vijeća ekonomskih savjetnika pod Predsjednikom George HW Bushom.

"Veoma je agresivan u pogledu obrazovanja i stanovanja te Centra za kontrolu bolesti", rekao je Gale. "Predlaže da vlada može pomoći u rješavanju problema u tim područjima, a zatim novac stavlja tamo gdje su joj usta."

Prijedlog je prvi budžet od 2013. koji ne podliježe ograničenjima potrošnje zbog kojih su diskrecijska potrošnja za obranu i diskrecijska potrošnja koja nije obrana rasla približno istom brzinom. Otklonivši to ograničenje, administracija Joe Bidena predlaže 16-postotno povećanje ne-obrambenih izdataka na 769 milijardi dolara i znatno manji porast potrošnje za obranu na 753 milijarde dolara.

"Nisam iznenađen, ali mislim da će ovo biti glavno pitanje", rekao je G. William Hoagland, viši potpredsjednik Dvostranačkog političkog centra.

Odbrambeni jastrebovi nesretni

"Ovo će biti teško, jer čak i ako postoje demokratski članovi koji bi podržali povećanje diskrecijske potrošnje bez odbrane, još uvijek postoje demokratski jastrebovi koji bi rekli da to nije dovoljno za odbranu", rekao je Hoagland, bivši republikanac i direktor osoblja Senatskog odbora za proračun koji je također radio kao direktor proračuna i odobrenja u uredu tadašnjeg čelnika većine u Senatu Billa Frista. "Dakle, ovo će trebati neke pregovore."

Republikanci su sa svoje strane odmah stavili nulu na mali rast financiranja Pentagona.

U zajedničkoj izjavi čelnik manjinske manjine Mitch McConnell i najviši republikanci u odborima za oružane usluge, obavještajne poslove, proračun i odjela Senata rekli su: "Rezanje američkog odbrambenog proračuna u potpunosti potkopava oštre razgovore Washingtona o Kini i dovodi u pitanje spremnost administracije da se suoči s kineskom komunističkom partijom. "

Liberalne skupine zadovoljne

Bidenov prijedlog općenito su pozdravile skupine koje se zalažu za prioritete lijevog centra, smatrajući ga prijeko potrebnim korektivom za ono što smatraju da su bile godine nepotrebne štednje.

"Ono što je najznačajnije jest da je to zapravo potpuno drugačiji smjer nego što smo ga vidjeli tijekom posljednjih 10 godina, gdje smo imali desetljeće nedovoljnih ulaganja u niz područja koja se financiraju diskrecijskim sredstvima", rekla je Tamara Fucile, viši savjetnik Centra za prioritete proračuna i politike.

"To desetljeće nedovoljnih ulaganja imalo je značajne posljedice na naše gospodarstvo", rekao je Fucile. "I ovdje vidimo kako administracija Bidena predlaže razine financiranja koje bi stvarno mogle ojačati naše gospodarstvo dok se pokušavamo oporaviti i graditi prema pravednijem gospodarstvu nakon pandemije."

Budžetski jastrebovi nervozni

Prijedlog objavljen u petak nije puni sažetak proračuna koji bi Biden želio da bude usvojen, jer izostavlja nediskrecijsku potrošnju na Medicare, Medicaid i socijalno osiguranje, kao i projekcije prihoda. Zbog toga su grupe zabrinute zbog deficita saveznog proračuna i sa strepnjom čekaju dodatne informacije.

"Predsjednik Biden ima pravo slijediti svoj politički plan, ali istek diskrecijskih ograničenja potrošnje ne bi trebao značiti kraj proračunske discipline", rekla je Maya MacGuineas, predsjednica Odbora za odgovorni savezni proračun.

"Sada nije vrijeme za kretanje u potrošnju, posebno bez utvrđivanja nadoknađivanja povećanja poreza ili smanjenja potrošnje", rekao je MacGuineas. “Važno je da diskrecijska potrošnja obuhvaća samo trećinu proračuna. Ne možemo istinski procijeniti dnevni red predsjednika dok ne saznamo kako će se raspolagati sa ostale dvije trećine proračuna i što će raditi s druge strane glavne knjige s porezima. "

Kojoj god stranci predsjednik pripadao, duga je tradicija Washingtona da zakonodavci suprotne stranke proglašavaju zahtjeve za proračun Bijele kuće "mrtvima po dolasku". Ovog puta, međutim, demokrati imaju malu većinu i u Domu i u Senatu i imaju mogućnost donošenja zakona o proračunu bez republikanske podrške.

To, plus činjenica da mnogi prijedlozi administracije Bidena imaju široku javnu potporu, navodi neke stručnjake da misle kako bi moglo biti nade da proračun u skladu s onim što administracija predlaže postane zakon.

"Mislim da postoji velika vjerojatnost da je ovaj proračun manje mrtav od ostalih proračuna", rekao je Gale iz Instituta Brookings. „Mislim da uprava vrlo dobro radi postavljajući markere na puno različitih područja. Ovo je ono u što vjeruju. Poruka je u skladu s onim što misle demokrati, i zapravo onim što mnogi republikanski glasači misle čak i ako republikanski političari nisu. "

Učitajte još

XS
SM
MD
LG