Na konferenciji za novinare na kraju dvodnevnog samita Biden je istakao nove napore u zaustavljanju krčenja šuma do kraja decenije, smanjenja emisije metana, ulaganje u nove tehnologije.

“Ne mogu se sjetiti niti jedna druga dva dana gdje je više postignuto po pitanju klime kao u ova dva dana”, rekao je Biden.

On je također kritikovao lidere Rusije i Kine što nisu došli na COP26 klimatski samit.

“Mi smo se pojavili. I time što smo došli imali smo duboki uticaj, ja mislim, na to kako ostatak svijeta gleda na Sjedinjene Države i njihovu lidersku ulogu”, rekao je Biden.

Rekao je da je odsustvo kineskog predsjednika Xi Jinpinga na samitu “velika greška”.

Globalno zagrijavanje je “gigantski problem i oni su odstupili. Kako su to mogli uraditi i tvrditi da imaju bilo kakav liderski plašt?”, rekao je Biden.

“Ista stvar sa Rusijom i [Vladimirom] Putinom”, nastavio je Biden, dodavši da ruska šuma gori, a da predsjednik zemlje “šuti” o tome.

Kina je najveći svjetski emiter ugljik dioksida, a slijede je Sjedinjene Države. Rusija je peta po veličini nakon EU i Indije.

Više od 120 lidera pojavilo se na samitu o klimi u najvećem gradu Škotske. Zemlje su već najavile velike dogovore, uključujući globalno obećanje da će smanjiti nivoe metana do 2030. godine, kao i da će okončati i preokrenuti krčenje šume do iste godine. Kina i Rusija su potpisale obećanje o krčenju šuma.

Biden je odlučan u tome da prikaže da su se Sjedinjene Države vratile globalnim naporima protiv klimatskih promjena, nakon što je bivši predsjednik Donald Trump povukao SAD iz Pariškog sporazuma iz 2015.

Cilj Pariškog sporazuma je da se ograniči globalno zagrijavanje ispod dva stepena Celzijusa, po mogućnosti na 1,5 stepen u poređenju sa predindustrijskim nivoima.

"Znamo da ima više studenata na Kolumbiji i drugim univerzitetima širom zemlje koji su se bavili proterorističkim, antisemitskim, antiameričkim aktivnostima, a Trumpova administracija to neće tolerirati", rekao je američki lider na svojoj platformi Truth Social.

Khalila su tokom vikenda uhapsili američki službenici za imigraciju. Bio je jedna od najistaknutijih ličnosti tokom protestnog pokreta koji je izbio u Kolumbiji i nekim drugim kampusima prije godinu dana u suprotnosti s izraelskim ratom u Gazi protiv terorističke grupe Hamas koju je odredila SAD.

Ali, uglavnom, protesti su zamrli i nisu nastavljeni kada je prošle jeseni otvorena nova školska godina.

Ministarstvo domovinske sigurnosti saopćilo je da je Khalilovo hapšenje izvedeno "u znak podrške izvršnim naredbama predsjednika Trumpa koje zabranjuju antisemitizam i u koordinaciji sa State Departmentom".

Sudac Okružnog suda u SAD-u Jesse Furman u ponedjeljak je naredio da Khalil za sada ne bude deportovan i zakazao je sudsko ročište u tom slučaju za srijedu.

Khalil, naveden kao Sirijac u svojim dokumentima o pritvoru, magistrirao je prošlog semestra na Kolumbijskoj školi međunarodnih poslova. Imao je zelenu kartu za stalni boravak u SAD u vrijeme hapšenja, prema sindikatu studentskih radnika Kolumbije, i oženjen je američkom državljankom koja je u osmom mjesecu trudnoće.

Nije optužen ni za jedno krivično djelo.

Trump je u objavi na društvenim mrežama napisao: “Ako podržavate terorizam, uključujući klanje nevinih muškaraca, žena i djece, vaše prisustvo je u suprotnosti s našim nacionalnim i vanjskopolitičkim interesima i niste dobrodošli ovdje. Očekujemo da se svi američki koledži i univerziteti povinuju.”

Propalestinski protesti prije godinu dana poremetili su nastavu u nekim američkim kampusima nakon Hamasovog terorističkog napada na južni Izrael 7. oktobra 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i koji je doveo do zarobljavanja oko 250 talaca, a oko dva desetina njih još uvijek drže u Gazi od strane terorističke grupe ili njene affiliate.

Izraelska kontraofanziva u Gazi ubila je više od 48.000 Palestinaca, većinom žena i djece, prema zdravstvenim zvaničnicima Gaze. Izraelska vojska je saopćila da broj poginulih uključuje 17.000 terorista Hamasa.

Demonstracije u kampusu izazvale su optužbe za antisemitizam. Protesti — od kojih su neki postali nasilni, dok su demonstranti zauzeli zgrade kampusa i ometali nastavu — suprotstavili su se studentima koji protestuju zbog ponašanja Izraela protiv proizraelskih aktivista, od kojih su mnogi Jevreji.

Khalilov advokat rekao je da su agenti koji su ga uhapsili u subotu u njegovoj univerzitetskoj kući u blizini Kolumbije rekli da mu oduzimaju zelenu kartu. On se nalazi u pritvorskom centru za imigraciju u južnoj državi Louisiana.

Khalilovi advokati su također pozvali sudiju Furmana da naredi Khalilov povratak u New York.

Vijeće za američko-islamske odnose, nacionalna muslimanska grupa za zagovaranje građanskih prava, saopćilo je u ponedjeljak da sarađuje s Khalilovim advokatom i pozvalo na njegovo hitno puštanje na slobodu.

Khalil "je zakoniti stalni stanovnik naše nacije koji nije optužen niti osuđen ni za jedan zločin", navodi se u saopćenju grupe sa sjedištem u Washingtonu.

"Nezakonita odluka Ministarstva za domovinsku sigurnost da ga uhapsi isključivo zbog njegovog mirnog antigenocidnog aktivizma predstavlja eklatantan napad na garanciju Prvog amandmana slobode govora, zakona o imigraciji i same humanosti Palestinaca."

Državni sekretar Marco Rubio rekao je u poruci objavljenoj u nedjelju na X da će administracija "poništiti vize i/ili zelene karte pristalica Hamasa u Americi kako bi mogli biti deportovani". Khalilovo hapšenje prvi je javno poznat pokušaj deportacije povezan s palestinskim protestima otkako je Trumpova administracija preuzela dužnost u januaru.

U vrijeme protesta prije godinu dana, Khalil i drugi studentski lideri studentske grupe Apartheid Divest Univerziteta Columbia odbacili su tvrdnje o antisemitizmu, rekavši da su dio šireg antiratnog pokreta koji uključuje jevrejske studente i druge grupe.

Ali grupa za prodaju je također izrazila podršku liderima i Hamasa i Hezbolaha, još jedne islamističke organizacije uglavnom u Libanu koju su SAD također označile kao terorističku grupu.

Nejasno je kada će Khalil imati saslušanje na imigracionom sudu, što je obično prvi korak u procesu deportacije.

Khalil je bio jedan od najvidljivijih aktivista na prošlogodišnjim protestima u Kolumbiji, služeći kao pregovarač za studente koji su podigli šatorski kamp u kampusu. Proizraelski aktivisti su proteklih sedmica pozvali Trumpovu administraciju da pokrene postupak deportacije protiv njega.

Univerzitet Kolumbija odbio je da komentariše Khalilovo hapšenje tokom vikenda, a takođe nije odgovorio u ponedeljak na zahtjev za komentar od The Associated Press.

Nova uprava Kolumbije koja je već podnijela disciplinske prijave protiv desetina studenata zbog njihovih propalestinskih protesta također je pokrenula istragu protiv Khalila.

Trumpova administracija je prošle sedmice opozvala 400 miliona dolara federalnog finansiranja od Kolumbije zbog, kako je tvrdila, neuspjeha škole Ivy League da vlada antisemitizmom u kampusu.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od agencije France-Presse i Associated Pressa.

WASHINGTON — 

Aplikacija za carinsku i graničnu zaštitu SAD-a, nazvana CBP Home, ponudit će opciju da neko signalizira svoju "namjeru da ode", navodi agencija.

"Aplikacija CBP Home daje ilegalnim imigrantima mogućnost odlazak i samodeportaciju, tako da će možda i dalje imati priliku da se legalno vrate u budućnosti i žive američki san", rekla je u izjavi sekretarica za domovinsku sigurnost Kristi Noem. "Ako ne učine, mi ćemo ih pronaći, deportovat ćemo ih, a oni se nikada neće vratiti."

Trump, republikanac, obećao je da će ilegalno deportovati rekordan broj migranata u SAD. Trumpovi početni brojevi deportacija zaostajali su za mjesečnim prosjekom u fiskalnoj 2024. godini pod demokratom Joeom Bidenom, iako su Bidenove deportacije uključivale mnoge nedavne osobe koje su prešle granicu.

Trumpova administracija poduzela je druge korake koji bi mogli izvršiti pritisak na ilegalne imigrante da napuste Sjedinjene Države.

Uredba Trumpove administracije koja bi trebala stupiti na snagu 11. aprila zahtijevala bi od ljudi koji nemaju pravni status da se registruju kod savezne vlade ili će se suočiti s kaznama ili zatvorom.

CBP Home zamjenjuje aplikaciju poznatu kao CBP One koja je pokrenuta pod Bidenom. Aplikacija iz Bidenove ere uključivala je funkciju koja je omogućila oko milion migranata u Meksiku da zakažu sastanak i zatraže ulazak na legalni granični prijelaz.

Republikanci su kritizirali Bidenov program, rekavši da je olakšao masovnu migraciju u Sjedinjene Države i da nije na adekvatan način provjeravao migrante.

Trump je zatvorio CBP sat vremena nakon što je preuzeo dužnost, ostavljajući migrante sa zakazanim terminima na cjedilu i nesigurnim u naredne korake.

Klimatski analitičari u ponedjeljak su bili kritični prema odluci američkog ministarstva financija da se službeno povuče iz fonda osmišljenog kao kompenzacija za štetu koju su zagađivačke nacije nanijele siromašnim zemljama koje su posebno povrijeđene ekstremnim olujama, vrućinama i sušom uzrokovanim spaljivanjem uglja, nafte i plina.

Zvaničnik Trezora je u prošlosedmičnom pismu rekao da američki članovi odbora fonda daju ostavke.

"U skladu s izvršnom naredbom predsjednika Trumpa o stavljanju Amerike na prvo mjesto u međunarodnim sporazumima o zaštiti okoliša, Sjedinjene Države su se povukle iz Fonda za odgovor na gubitke i štetu", rekao je glasnogovornik Trezora u e-poruci u ponedjeljak. "Obavijestili smo sve relevantne strane o našoj odluci."

U prvih 50 dana Trumpova administracija je eliminirala ili smanjila financiranje za ekološku pravdu u zemlji, stranu pomoć, klimatske promjene i raznolikost, jednakost i inkluziju. Predsjednik je također započeo jednogodišnji proces za ponovno povlačenje iz istorijskog Pariskog sporazuma o klimi iz 2015. godine.

Ranije ovog mjeseca, SAD su se povukle iz posebnog sporazuma o klimi u kojem bogate nacije pomažu malim siromašnim nacijama da pređu na čistiju energiju.

Kada je fond dogovoren 2022. godine, tadašnji predsjednik Joe Biden obećao je da će SAD, najveći svjetski emiter ugljičnog dioksida, dati 17,5 miliona dolara.

"Velika je šteta vidjeti da SAD povlače svoja obećanja", rekao je Mohamed Adow, osnivač Power Shift Africa i veteran klimatskih pregovora Ujedinjenih naroda. "Ova odluka će rezultirati velikom patnjom za neke od najsiromašnijih i najugroženijih ljudi na svijetu. Ovi ljudi su najmanje doprinijeli klimatskoj vanrednoj situaciji kroz koju sada proživljavaju."

Desetak zemalja koje su manje zagađivale - Australija, Austrija, Danska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Norveška, Španija, Švedska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Ujedinjeno Kraljevstvo - i Evropska unija obećale su više od SAD. Dva najveća obećanja - 104 miliona dolara - stigla su od Italije i Francuske. Prema podacima Ujedinjenih naroda, u januaru je Fond za gubitak i štetu imao 741,42 miliona dolara u zalogama.

Siromašnije nacije, često na globalnom jugu, dugo su uokvirivale fond kao fond ekološke pravde. To je bila ideja koju su SAD i mnoge bogate nacije blokirale do 2022. godine, kada su prihvatile stvaranje, ali su insistirale da to nije reparacija.

"Tri duge decenije i konačno smo ostvarili klimatsku pravdu", rekao je Seve Paeniu, ministar finansija Tuvalua kada su pregovori UN-a o klimi osnovali fond. "Konačno smo odgovorili na poziv stotina miliona ljudi širom svijeta da im pomognemo da riješe gubitak i štetu."

Chavez-DeRemer će nadzirati Ministarstvo rada, jedno od nekoliko izvršnih odjela imenovanih u tužbama kojima se osporava ovlaštenje milijardera Elona Muska i Odjela za vladinu efikasnost da naredi otpuštanja i pristup osjetljivim vladinim podacima.

Ministarstvo rada imalo je skoro 16.000 stalno zaposlenih i predloženi budžet od 13,9 milijardi dolara za fiskalnu 2025. godinu. Neke od njegovih ogromnih odgovornosti uključuju izvještavanje o stopi nezaposlenosti u SAD-u, reguliranje zdravstvenih i sigurnosnih standarda na radnom mjestu, istragu minimalne plaće, dječjeg rada i prekovremenog rada, ukidanje sporova o plaćanju prekovremenog rada i primjenu zakona o nezakonitim radnim odnosima.

Nekoliko istaknutih radničkih sindikata, uključujući Međunarodno bratstvo vozača, podržalo je nominaciju Chavez-DeRemer. Bivša republikanska kongresmenka iz Oregona je tokom svog jednog mandata u Predstavničkom domu stekla reputaciju pro-laburiste.

Senat je glasao za potvrdu Chavez-DeRemera 67-32, sa 17 demokrata koji su glasali za i tri republikanca protiv.

Senat je sada potvrdio sve Trumpove izbore za njegov kabinet osim jednog. Njegov odbor za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije glasao je 14-9 u korist njene nominacije prošle sedmice, a svi republikanci osim senatora Rand Paula iz Kentuckyja dali su Chavez-DeRemer svoju podršku. Trojica demokrata u komitetu - senatori John Hickenlooper iz Kolorada, Tim Kaine iz Virdžinije i Maggie Hassan iz New Hampshirea - glasali su sa većinom.

Tokom njenog saslušanja za potvrđivanje pred komitetom, nekoliko republikanskih senatora je osudilo Chavez-DeRemer zbog njene odluke da susponzorira zakone koji bi olakšali radnicima da se udruže u sindikat i kazne poslodavce koji su stajali na putu organiziranja napora.

Ona je odbila da eksplicitno navede da li i dalje podržava Zakon o zaštiti prava na organizovanje, poznat i kao PRO Zakon.

Chavez-DeRemer je objasnila da je potpisala ugovor kao ko-sponzor jer je željela sjediti za stolom kako bi razgovarala o važnim pitanjima vezanim za rad. Pod dodatnim ispitivanjem, ona je povukla dio svoje podrške prijedlogu zakona, rekavši da podržava državne zakone o "pravu na rad", koji omogućavaju zaposlenima da odbiju da se pridruže sindikatu na svom radnom mjestu.

Zakon o PRO nije izašao na glasanje tokom njenog boravka u Kongresu, ali je ponovo uveden u Dom i Senat prošle sedmice.

"Dok razgovaramo, Donald Trump i njegovi prijatelji milijarderi kradu američki san od radničkih porodica, namiještajući svaku polugu društva u korist klase milijardera", rekao je lider manjine u Senatu Chuck Schumer u izjavi. „Zato nam je potreban Zakon o PRO, kako bi se vrijedni Amerikanci osnažili da se cjenkaju za bolje plaće, beneficije i sigurnije uslove rada.“

Tokom svog boravka u Kongresu, Chavez-DeRemer je također susponzorirala zakone za zaštitu radnika u javnom sektoru od ukidanja socijalnih davanja zbog državnih penzija. Taj zakon je također zastao jer nije imao dovoljnu podršku republikanaca.

Chavez-DeRemer je išla po tankoj liniji tokom svog saslušanja za potvrdu, pokušavajući apelirati i na demokrate i na republikance. Na temu da li je federalna minimalna plata kasnila sa povećanjem, rekla je da priznaje da ona nije podignuta sa 7,25 dolara na sat od 2009. godine, ali da ne bi željela da "šokira ekonomiju".

Ključni Dow Jonesov prosjek od 30 dionica plavih čipova pao je za 2,1% do kraja trgovanja u ponedjeljak, sa širim indeksom S&P 500 za 2,7% i tehnološki teškim Nasdaq barometrom za 4%.

S&P 500 je zabilježio najveći jednodnevni pad od 18. decembra i pao je za 8,6% u odnosu na najviši nivo zabilježen prije manje od mjesec dana, 19. februara. Nasdaq je imao najveći jednodnevni pad od septembra 2022. godine.

Trump je prošle sedmice uveo nove carine od 25% na meksički i kanadski izvoz u SAD, a zatim je nekoliko dana kasnije pauzirao carine do 2. aprila, ostavljajući investitore u stanju neizvjesnosti.

"Neće biti recesije u Americi", rekao je ministar trgovine Howard Lutnick za NBC News tokom vikenda, ali se Trump ogradio od tog pitanja.

"Mrzim da predviđam takve stvari", rekao je američki lider za Fox News. "Postoji period tranzicije, jer ono što radimo je veoma veliko. Mi vraćamo bogatstvo u Ameriku. To je velika stvar."

"Potrebno je malo vremena", dodao je.

Trumpove tarifne akcije koje se ponavljaju, ponovo su dovele do toga da S&P 500 zamahne za više od 1%, naviše ili naniže, sedam puta u osam dana.