Dvanaestodnevna vježba 'Freezing Winds' bila je dio napora da se pojača zaštita infrastrukture transatlantskog odbrambenog saveza u vodama koje nose 15% globalnog pomorskog saobraćaja i koje se smatraju sve ranjivijim na napade.

Baltičko more razgraničava osam zemalja NATO-a i Rusiju. Od 2022. godine, kada je Rusija napala Ukrajinu, dogodila su se najmanje tri incidenta moguće sabotaže na oko 40-ak telekomunikacijskih kablova i kritičnih gasovoda koji prolaze duž njegovog relativno plitkog morskog dna.

"NATO pojačava patrole, ... saveznici ulažu u inovativne tehnologije koje mogu pomoći u boljem osiguranju ove imovine," rekao je komandant Arlo Abrahamson, glasnogovornik NATO-ove Savezničke pomorske komande.

Ipak, lakoća s kojom brodsko sidro može prorezati sajlu, zajedno sa često podmuklim uvjetima na moru, čini stvarnu prevenciju takvih napada gotovo nemogućom.

Trećeg dana vježbe, komandant njemačke mornarice Beata Król pokušala je lansirati podvodni dron sa svog broda za deminiranje, Weilheim, kako bi pregledala morsko dno dok je bjesnila zimska oluja.

Nakon 30-minutnog kašnjenja u lansiranju, dron se smrznuo i nije mogao da radi.

„Baterije su se ohladile“, rekla je, slegnuvši ramenima, dok je čekala da se oprema zagrije.

Nakon što je proveo godine detonirajući mine iz doba Drugog svjetskog rata na dnu Baltičkog mora, NATO prenamjenjuje svoju flotu od šest plovila za lov na mine kako bi također pratio sumnjive podvodne aktivnosti, sa svojim sonarom na trupu koji skenira morsko dno, bespilotnim letjelicama koje mogu snimati slike i video ispod voda, i specijalisti ronioci pri ruci.

Ali njegove ovlasti su i dalje ograničene.

"Mi smo odbrambeni savez, tako da izvođenjem obuke i vježbi, također u područjima koja su od ključnog značaja za podvodnu infrastrukturu, pokazujemo prisustvo i sprječavamo, a ne aktivno se uključujemo", rekla je Król.

UZROKE OŠTEĆENJA KABLOVA TEŠKO UTVRDITI

Sigurnosni izvori kažu da je kineski brod za rasute terete Yi Peng 3, koji je napustio rusku luku Ust-Luga 15. novembra, odgovoran za prekid dva podmorska kabla u švedskim ekonomskim vodama između 17. i 18. novembra tako što je vukao sidro po morskom dnu.

Od ponedjeljka je bio nepomičan u danskim ekonomskim vodama, nadziran od mornaričkih brodova članica NATO-a, nakon što je Švedska pozvala da se vrati na istragu. Neki političari su ga optužili za sabotažu, ali nijedna vlast nije pokazala dokaze da su njegove akcije bile namjerne.

Kina je rekla da je spremna pomoći u istrazi, dok je njen saveznik Rusija negirala umiješanost u bilo koji od incidenata na Baltičkoj infrastrukturi.

Slučaj je sličan prošlogodišnjem incidentu kada je kineski brod NewNew Polar Bear oštetio dva kabla koji povezuju Estoniju sa Finskom i Švedskom, kao i gasovod Estonija-Finska. Kina je dala slična obećanja da će pomoći, ali brod nije zaustavljen, a godinu dana kasnije finski i estonski istražitelji tek treba da iznesu zaključke.

Oštećenja kablova nisu novost. Globalno, oko 150 se ošteti svake godine, prema Međunarodnom komitetu za zaštitu kablova sa sjedištem u Velikoj Britaniji.

Telekomunikacioni kablovi, dalekovodi i cijevi za gas u plitkom Baltiku posebno su ranjivi zbog veoma intenzivnog brodskog saobraćaja, saopštila je američka kompanija za istraživanje telekomunikacija TeleGeography.

Ako se za bilo koji od nedavnih incidenata dokaže da je sabotaža od strane druge zemlje, to bi označilo povratak vrste ratovanja kakva nije viđena decenijama.

„Trebali biste se vratiti Prvom svjetskom ratu ili američko-španskom ratu da biste pronašli sabotažu podmorskog kabla koju sponzorira država“, rekao je Paul Brodsky, viši istraživač u TeleGeografiji.

Kako bi se suprotstavio ovoj potencijalnoj prijetnji, NATO je u maju otvorio svoj pomorski centar za sigurnost kritične podmorske infrastrukture (CUI) u Londonu, koji želi mapirati svu kritičnu infrastrukturu u vodama pod kontrolom NATO-a i identificirati slabe tačke.

U Rostocku, na njemačkoj baltičkoj obali, u oktobru je otvoren multinacionalni pomorski štab radi zaštite interesa članica NATO-a na moru.

"Ono što mislim da možemo postići je da preuzmemo odgovornost nakon incidenta", rekao je šef ogranka CUI-ja, komandant Pal Bratbak na Weilheimu, naglašavajući rastuću moć tehnologije.

NATO-ov centar za pomorska istraživanja i eksperimente u Italiji pokreće softver koji će kombinovati privatne i vojne podatke i slike sa hidrofona, radara, satelita, sistema za automatsku identifikaciju plovila (AIS) i vlakana s distribuiranim akustičnim senzorom (DAS), koji privatne telekomunikacijske kompanije koriste za lokalizaciju rezova na njihovim kablovima.

„Ako imamo dobru sliku o tome šta se dešava, onda možemo da rasporedimo jedinice da provjerimo šta nam sistem govori“, rekao je Bratbak.

Njemački general-pukovnik Hans-Werner Wiermann, koji je do marta vodio ćeliju za koordinaciju podmorske infrastrukture u sjedištu NATO-a, rekao je da nijedan cjevovod ili kabl ne mogu biti stalno čuvani.

"Pravi odgovor na takve hibridne napade je otpornost", rekao je on, dodajući da kompanije već postavljaju kablove kako bi dodale "viškove" - rezervne rute koje će omogućiti da kritični dijelovi infrastrukture nastave da rade ako se jedan kabl presiječe.

Na brodu Weilheim, Królin drugi dron konačno je u stanju da odolijeva oluji kako bi nastavio inspekcijsku vježbu pod vodom.

Administracija je u ponedjeljak nastavila sa izbacivanjem novih paketa pomoći iz posljednjih fondova odobrenih od Kongresa za Kijev, prije nego što Biden ode s funkcije 20. januara.

Zvaničnici koji su vidjeli zahtjev administracije, pod uvjetom da ostanu anonimni kako bi razgovarali o detaljima, rekli su za Glas Amerike da će nova podrška uključivati 16 milijardi dolara za obnavljanje zaliha američkog oružja pod predsjedničkim ovlaštenjem Pentagona (PDA), zajedno sa 8 milijardi dolara za proizvodnju oružja pod Inicijativom ukrajinske sigurnosne pomoći, koja se fokusira na zadovoljavanje dugoročnih odbrambenih potreba Kijeva.

"Ovo finansiranje ne samo da podržava borbu Ukrajine za njen suverenitet i degradira ruske vojne sposobnosti, već i jača vojnu spremnost SAD modernizacijom naših sistema naoružanja i direktnim ulaganjem u našu odbrambenu industrijsku bazu", rekao je američki vojni zvaničnik za Glas Amerike u ponedjeljak.

Bidenova administracija je predvidjela pomoć za Ukrajinu u prijedlogu zakona o finansiranju koji također uključuje potrošnju na druga pitanja, a ne u zasebnom dodatnom zahtjevu za finansiranje.

"Dajemo Kongresu da odredi najprikladnije sredstvo za rješavanje ove hitne potrebe", rekao je jedan zvaničnik.

Vijest o posljednjem zahtjevu prvi je objavio Politico.

Neki republikanci se već protive zahtjevu.

"Svaki zahtjev Bidena za finansiranje trebali bi biti DOA (mrtav po dolasku)", objavio je senator Mike Lee na X.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson, koji će odlučiti hoće li se prijedlog zakona iznijeti na glasanje u formi koju je predložila Bijela kuća, napisao je na X da su odluke o finansiranju "za dolazeću administraciju, a ne za odlazećeg hromog predsjednika".

"Američki narod je glasno izabrao predsjednika [Donalda] Trumpa jer je obećao da će okončati ratove, a ne da ih produžava na neodređeno vrijeme", dodao je Johnson.

Zahtjev za pomoć uslijedio je nakon obećanja zvaničnika Bidenove administracije da će tražiti dodatnu pomoć od Kongresa za 2025. Prošle sedmice, Bidenova administracija je također obavijestila Kongres o svojoj namjeri da oprosti ukrajinski dug vrijedan 4,65 milijardi dolara.

SAD su u ponedjeljak objavile da šalju još jedan paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti do 725 miliona dolara, što predstavlja 71. tranšu opreme iz zaliha Ministarstva odbrane za Kijev od avgusta 2021. PDA od ponedjeljka uključivao je kapacitete protivvazdušne odbrane, municiju za raketne sisteme i artiljeriju, i protivtenkovsko oružje.

Paket je posljednja runda pomoći koja proizilazi iz računa o pomoći Kijevu u iznosu od 61 milijardu dolara koji je Kongres odobrio u aprilu nakon nekoliko mjeseci odlaganja. Bidenova administracija još uvijek ima više od 8 milijardi dolara sredstava iz prethodnih paketa pomoći za Ukrajinu.

Ministar odbrane Lloyd Austin razgovarao je u ponedjeljak s ukrajinskim ministrom odbrane Rustemom Umerovom o dinamici bojnog polja i američkoj sigurnosnoj pomoći Ukrajini, navodi Pentagon.

Tokom razgovora s Umerovom, Ostin je osudio nedavnu rusku baraž vatru raketa i bespilotnih letjelica usmjerenih na ukrajinsku civilnu infrastrukturu, zajedno s upotrebom balističke rakete srednjeg dometa u Ukrajini, što je Pentagon nazvao "još jednom eskalacijom u ratu Rusije protiv Ukrajine".

Jeff Seldin je doprinio ovom izvještaju.