Linkovi

Najvažnije

Biden i Obama ponovo zajedno u Bijeloj kući

Predsjednik Joe Biden i bivši predsjednik Barack Obama u Bijeloj kući 5. aprila 2022.

Bivši predsjednik Barack Obama vratio se u Bijelu kuću prvi put od kad je napustio položaj u januaru 2017, poslije svoja dva mandata, da bi istakao prednosti Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti, i podržao svog prijatelja i bivšeg partnera u vladi, predsjednika Joea Bidena.

Obama je stigao u Istočnu sobu Bijele kuće dočekan oduševljenim skandiranjem okupljenih članova Kongresa i zaposlenih u Bijeloj kući, i prokomentarisao promjene koje su se dogodile u Bijeloj kući od kad je posljednji put bio u njoj - prije svega dolazak mačke kao novog kućnog ljubimca.

"Bo i Sunny bi bili vrlo nezadovoljni", rekao je, pominjući svoje pse.

Obama je u šali nazvao Bidena "potpredsjednikom", poslije čega se ispravio, uz Bidenov pozdrav, a zatim je hvalio usvajanje Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti, koje je nazvao jednim od "vrhunaca" svog predsjedničkog rada.

"Ako možete da milionima ljudi donesete zdravstveno osiguranje i bolju zaštitu, to je, da citiram jednog slavnog Amerikanca, prilično... velika stvar", rekao je Obama, što je izazvalo glasan smijeh u publici.

Bila je to aluzija na Bidenov prošaputani komentar, koji je "pokupio" mikrofon na ceremoniji potpisivanja zakona, a koji je sadržao jednu nepristojnu riječ.

Biden, koji je ugostio Obamu na ručku u Bijeloj kući, našalio se da nisu znali ko gdje treba da sjedi za stolom, i hvalio je Obamino liderstvo pri usvajanju Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti.

"Zakon o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti je imao razna imena, ali je Obamacare najprikladnije", rekao je Biden.

Dok je Obama i dalje popularan u američkoj javnosti, Bidenov rejting popularnosti je anemičan, dijelom zbog visoke inflacije i posljedica pandemije Covida 19.

Zbog toga demokratama prijeti opasnost da izgube bar jedan, ako ne i oba doma Kongresa u novembru, što bi potpuno zakočilo Bidenove planove novih zakona.

Biden je predstavio novu mjeru, čiji je cilj da se popravi jedan problematični element zakona o zdravstvenoj zaštiti, poznat kao "porodični problem", zbog kojeg se članovi porodica zaposlenih kojima poslodavac plaća zdravstvenu ne kvalifikuju za određene povlastice.

Svoj govor je završio riječima: "Barack, podsjećam da je mikrofon još uključen".

Fokus na zdravstvenoj zaštiti politički je pomagao demokratama u prošlosti. Obamacare je glavno zakonodavno dostignuće bivšeg predsjednika, a republikanci su više puta pokušali ali nisu uspjeli da ga ukinu.

Obama i Biden su postali prijatelji tokom Obamina dva predsjednička mandata, i svake nedjelje su ručali zajedno. Porodice su im se također zbližile.

"Oni su pravi prijatelji, ne washingtonska vrsta prijatelja, tako da sam sigurna da će razgovarati o svjetskim dešavanjima, kao i svojim porodicama i privatnim životima", rekla je u ponedjeljak novinarima portparolka Bijele kuće Jen Psaki.

Bijela kuće navodi da će predložena izmjena Zakona o pristupačnnoj zdravstvenoj zaštiti sačuvati stotine dolara mjesečno stotinama hiljada američkih porodica.

See all News Updates of the Day

Ukrajinski šef sigurnosti: Ukrajina spremna za kontraofanzivu

Ukrajinski vojnici pucaju na ruske položaje iz haubice M777 koju su isporučili SAD u ukrajinskoj oblasti Herson, 9. januara 2023.

Ukrajina je spremna pokrenuti svoju dugo očekivanu kontraofanzivu, rekao je jedan od najviših sigurnosnih dužnosnika zemlje za BBC.

Oleksij (Oleksiy) Danilov nije želio reći tačan datum, ali je rekao da bi napad za ponovno preuzimanje teritorija od okupacijskih snaga predsjednika Vladimira Putina mogao započeti "sutra, prekosutra ili za sedmicu dana".

Kao sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine, Danilov je u središtu ratnog kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog. Njegov intervju za BBC prekinut je telefonskim pozivom predsjednika Zelenskog koji ga je pozvao na sastanak kako bi se razgovaralo o kontraofanzivi.

Tokom intervjua Danilov je potvrdio da se neke Wagnerove plaćeničke snage povlače iz grada Bahmuta, mjesta najkrvavije bitke u ratu do sada - ali je dodao da se pregrupiraju na još tri lokacije i da to ne znači da su borbe prestale.

Danilov je također rekao da je "apsolutno smiren" u pogledu toga što je Rusija počela raspoređivati nuklearno oružje u Bjelorusiji, rekavši: "Za nas to nije neka vijest", kaže.

Oleksiy Danilov
Oleksiy Danilov

Ukrajina već mjesecima planira kontraofanzivu, ali željela je što više vremena za obuku trupa i primanje vojne opreme od zapadnih saveznika. U međuvremenu su ruske snage pripremale svoju odbranu. Mnogo je toga na kocki jer vlada u Kijevu treba pokazati narodu Ukrajine, ali i zapadnim saveznicima, da može probiti ruske linije, okončati ratni zastoj i ponovno zauzeti dio svog teritorija.

Danilov je za BBC rekao da će oružane snage započeti napad kada zapovjednici izračunaju da ukrajinske snage mogu postići najbolji rezultat. Upitan jesu li ukrajinske oružane snage spremne za ofanzivu, odgovorio je:

"Mi smo spremni. Kao što smo bili spremni braniti svoju zemlju u bilo kojem trenutku. I to nije pitanje vremena. Moramo shvatiti da ovu istorijsku priliku koja nam je dana ne možemo izgubiti, kako bismo uistinu postali samostalna, velika evropska država".

"To bi se moglo dogoditi sutra, prekosutra ili za sedmicu dana. Bilo bi čudno da navodim datume početka tog/tih događaja. To ne mogu učiniti... Imamo vrlo odgovoran zadatak pred našom zemljom. I razumijemo da nemamo pravo na grešku", dodao je Danilov.

Odbacio je tvrdnje da je protuofanziva već počela, rekavši da je "rušenje ruskih kontrolnih centara i ruske vojne opreme" zadatak ukrajinskih oružanih snaga od 24. februara prošle godine.

"U ovom ratu nemamo slobodnih dana", rekao je.

Popis stanovništva: Amerika stari, "boomeri" idu u penziju, natalitet pada

Dvoje starijih Amerikanaca koji su se vjenčali u Las Vegasu u stilu "Rata zvijezda" (AP Photo/John Locher)

Sjedinjene Američke Države su tokom posljednjih deset godina brzo ostarile. Dio stanovnika starijih od 65 godina je porastao od 2010. do 2020. i to najbrže od ijedne decenije u poslednjih 130 godina.

Popis stanovništva pokazuje da istovremeno broj djece opada. Pad procenta djece mlađe od pet godina je jako vidljiv u statistici iz popisa 2020, objavljenoj u četvrtak. Trend pokazuje da prosječni Amerikanac ima 38,8 godina, za razliku od 37,2 u prošloj dekadi.

Najveće dvije starosne generacije uticale su na promene: boomeri od 65 i više godina i milenijalci koji su odrasli i ušli u dvadesete i rane tridesete godine. Manje djece je rođeno između 2010. i 2020, prema rezultatima popisa koji se radi jednom u deset godina. Natalitet je pao pošto žene odlažu rađanje za kasnije, jer se prema tvrdnjama stručnjaka, fokusiraju na karijeru i obrazovanje. Isti eksperti dodaju da se stopa rađanja nikad nije vratila na nivo prije Velike recesije od 2007. do 2009. godine.

"Jako brzo su kriza između balansa posla i privatnog vremena, nedostatak kapaciteta za brigu o djeci, stres oko zdravstva, krova nad glavom i stabilnosti na poslu, uticali na natalitet, tako što su stvarali nesigurnost i to je otežavalo odluku o rađanju i brizi o djeci", naveo je Filip Koen, sociolog Univerziteta Merilend.

Tu su i važne socijalne i ekonomske posljedice populacije koja stari, kao što je mogućnost zaposlenih da kroz odvajanja za penziju, socijalno i zdravstveno, izdržavaju starije. Biro za statistiku izračunao je odnos izdržavanja kao broj djece plus starijih ljudi na stotinu zaposlenih. Dok se ta stopa spustila kada su u pitanju djeca, kod starijih se povećala za 6,8 ljudi u posljednjih 10 godina.

Broj ljudi koji su stariji od 100 se skoro duplo povećao, sa 53.000 na više od 80.000. Dio muškaraca koji žive duže je takođe porastao.

Badi Libman ima 98 godina i živi u Sent Luisu. On kaže da je tajna njegove dugovječnosti u genima i aktivnom životu. Igra bridž dvaput nedeljno, vodi diskusije u zajednici penzionera, te i dalje ide u sinagogu i u školu koju je finansirao. Do prije pet godina, redovno je vozio bicikl.

"Skoro sam provjeravao pejsmejker i rekao mi je ljekar da će mi trajati još 4 i po godine, pa moram još makar toliko da živim", kaže Libman.

Ljudi koji su doživeli stotu, imaju za to da zahvale vakcinama i antibioticima, operacijama i boljem liječenju bolesti, rekao je Tomas Perls, profesor medicine na Univerztetu Boston.

"Mnogi ljudi koji imaju genetske predispozicije ili životne uslove koji povećavaju njihove šanse da dožive stotu, ali bi možda umrli od sada lako rješivih zdravstvenih problema, uspjevaju da dožive dugovječnost" , dodao je Perls.

Ovi podaci izlaze dvije godine poslije popisa jer je bilo problema oko prikupljanja podataka tokom pandemije 2020. i 2021. godine.

Ovo je prvi popis od kada je Vrhovni sud legalizovao istopolne brakove u 2015. Popis je pokazao da više od polovine američkih domaćinstava čine bračni ili životni partneri, a 1,7 odsto istopolni parovi. Budući da nije postavljano pitanje seksualne orjentacije, nema podataka o tome koliko LGBTQ ljudi žive sami ili ne žive sa bračnim ili životnim partnerima.

Prosječna starost varira od rase i etničke pripadnosti, prosječni bijelac ima 44,5 godine, a Latinoamerikanci 30 - inače je četvrtina američke djece hispano porekla. Crnci imaju 35,5, a Azijati 37,2 godine. Najmlađa država sa prosječnom starošću od 31,3 godine je mormonska Juta. Najstariji je Mejn, sa 45,1, gdej su "boomeri" počeli da odlaze u penziju.

Ljudi stariji od 65 godina čine 16,8 odsto od 331 miliona stanovnika u Americi u 2020, dosta manje nego u Japanu, Italiji i Grčkoj gdje ih je od petine do četvrtine populacije. Ipak, taj dio će rasti, kako generacija "boomera" stari.

"U budućnosti, imigracija će biti jedini način da Amerika izbjegne pad broja stanovnika", dodaje Koen.

Tenzije na sjeveru Kosova - sukob grupa građana Srba sa policijom

Policija Kosova je u petak, uprkos otporu grupe građana, ušla u opštinske objekte Zvečan, Zubin Potok, a potom i u Leposavić - opštine u kojima većinski žive Srbi.

Grupe građana Srba sukobile su se u petak sa kosovskom policijom koja je rekla da pomaže novim gradonačelnicima tri opštine sa srpskom većinom na sjeveru zemlje da uđu u njihove kancelarije.

Na ulazu u opštinu Zvečani došlo je do bacanja suzavca i eksplozije metaka, dok je najmanje jedan policijski automobil zapaljen.

Vlasti Kosova su za eskalaciju nemira okrivile srpske "kriminalne i nelegalne strukture".

Zamjenik premijera Kosova Besnik Bisljimi poručio je da se moraju obezbijediti uslovi da se u javnim institucijama obavljaju dužnosti.

Američki ambasador na Kosovu Džefri Hovenijer osudio je poteze kosovskih vlasti.

"Sjedinjene Države osuđuju tekuću akciju kosovskih vlasti da obezbijede pristup opštinskim zgradama na sjeveru Kosova. Današnje nasilne mjere bi odmah trebalo obustaviti", tvitovao je Hovenijer.

Policija Kosova je saopštila da je pet policajaca zadobilo lakše tjelesne povrede prilikom pokušaja da uđu u zgradu opštine Zvečan te da je pričinjena materijalna šteta na četiri službena vozila, od kojih je jedno zapaljeno.

Predsjednici opština Zvečan, Zubin Potok i Leposavić, koji su izašli na izbore 23. aprila ove godine, položili su dan ranije zakletve u školama i drugim javnim objektima u ovim opštinama, iz bezbjednosnih razloga.

Šef Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Petar Petković je izjavio u četvrtak da je njihovom zakletvom ozvaničena "okupacija četiri opštine" na sjeveru.

Policija Kosova danas po službenoj dužnosti pomaže gradonačelnicima sjevernih opština Zvečan, Leposavić i Zubin Potok da ostvare pravo na rad, u službenim objektima odgovarajućih opština“, navodi se u policijskom saopštenju.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izdao je naredbu 26. maja da se podigne borbena gotovost Vojske Srbije na najviši stepen, saznaje Tanjug. Vojsci Srbije naređen je "hitan pokret" u pravcu granice sa Kosovom, rekao je ministar odbrane Srbije Miloš Vučević u uživo programu za TV Pink.

Kosovske vlasti su prije mjesec dana organizovale izbore za gradonačelnike četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru, uprkos odbijanju srpskih političkih subjekata da učestvuju u procesu, bez formiranja Zajednice opština sa srpskom većinom.

Politički predstavnici kosovskih Srba i zvaničnici u Beogradu protive se rezultatu ovog izbornog procesa.

Napadač na Capitol i vođa ekstremističke grupe "Čuvari zakletve" osuđen na 18 godina zatvora

Stewart Rhodes, osnivač krajnje desničarske milicije Čuvari zakletve, govori na skupu ispred Bijele kuće, 25. juna 2017. godine. (Foto: AP/Susan Walsh)

Stjuart Rouds, osnivač krajnje desničarske milicije Čuvari zakletve, osuđen je u četvrtak na 18 godina zatvora zbog uloge u napadu pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na američki Kapitol 6. januara 2021.

Porota u Washingtonu je u novembru osudila Roudsa (57) i Kelija Megsa (53), vođu Čuvara zakletve na Floridi, na osnovu optužbi za pobunjeničku zaveru. Rouds je tada proglašen krivim zbog višesedmičnog organizovanja zavjere koje je kulminiralo kada su njegovi sljedbenici upali u Kapitol, pokušavajući spriječiti proglašenje pobjede Džoa Bajdena (Joe Biden) na predsjedničkim izborima 2020.

Prije izricanja presude, sudija Amita Mehte je rekao Roudsu da on predstavlja kontinuiranu prijetnju za Sjedinjene Države i da "želi da se demokratija u ovoj zemlji pretvori u nasilje".

U trenutku u kojem budete oslobođeni, kada god to bilo, bićete spremni da uzmete oružje protiv svoje vlade", rekao je Mehta od kojeg su tužioci tražili da Roudsa osudi na 25 godina robije.

Rouds, inače bivši vojnik i diplomac Pravnog fakulteta na Jejlu, je bio prva osoba koja je zbog događaja od 6. januara 2021. optužena, a potom i osuđena za pobunjeničku zavjeru. Ta optužba uključuje dva elementa - zavjeru i pobunu. Zavjera je sporazum dvoje ili više ljudi da počine zločin, a pobuna se definiše kao podsticanje ili zagovaranje pobune protiv uspostavljene vlasti.

Roudsova kazna je najduža do sada izrečena u stotinama slučajeva koji su procesuirani zbog upada u Kapitol.

Više od 1.000 Trampovih pristalica uhapšeno je zbog uloge u napadu na Kongres, ali većina njih se suočila sa manje ozbiljnim optužbama od onih koje su podignute protiv Roudsa i drugih Čuvara zakletve.

Primjerice, kada je osudila Roudsa u novembru, porota od 12 članova oslobodila je tri člana Čuvara zakletve optužbi za pobunu, ali ih je osudila za lakša krivična djela kao što je ometanje zvaničnog postupka.

Tokom skoro dvonedeljnog suđenja, tužioci su tada rekli da su Čuvari zakletve "smislili plan za oružanu pobunu... planirajući da se silom suprotstave vladi Sjedinjenih Država".

Napadaču na Kapitol koji je digao noge na sto Pelosi 4,5 godine zatvora

Muškarac iz Arkanzasa fotografisan sa nogama na stolu u kancelariji predsjedavajuće Predstavničkim domom Nensi Pelosi, nakon što se pridružio rulji koja je upala na američki Kapitol 2021. godine, osuđen je u sredu na četiri i po godine zatvora.

Ričard Barnet (63) zavalio se u stolicu sa čizmama oslonjenim na sto u kancelariji demokratske političarke, kada ga je fotografisao AFP.

Fotografija je postala jedna od kultnih slika pobune 6. januara 2021.

Arhiva - Ričard Barnet, pristalica predsednika Donalda Trampa, sedi u kancelarji predsedavajuće Predstavničkim domom SAD, Nensi Pelosi, nakon upada demonstranata na Kapitol hil u Vašingtonu, 6. januara 2021.
Arhiva - Ričard Barnet, pristalica predsednika Donalda Trampa, sedi u kancelarji predsedavajuće Predstavničkim domom SAD, Nensi Pelosi, nakon upada demonstranata na Kapitol hil u Vašingtonu, 6. januara 2021.

Barnet se pridružio pristalicama tadašnjeg predsednika Donalda Trumpa koji su upali u Kongres kako bi blokirali zakonodavno tijelo koje je sastajalo da proglasi demokratu Džoa Bajdena za sljedećeg predsjednika SAD.

Porota u Washingtonu osudila je Barneta u januaru po osam tačaka, uključujući ometanje Kongresa da potvrdi izbore, ilegalan ulazak u Kapitol i izazivanje nereda opasnim oružjem — električnim uređajem za omamljivanje prerušenim u štap za hodanje.

Tužioci su tražili od sudije Kristofera Kupera kaznu od sedam godina zatvora.

U svom dopisu o kazni, tužioci su rekli da Barnet nije pokazao kajanje i da je "pokušao da profitira na svojoj ozloglašenosti i kriminalnom ponašanju" prodajom "fotografija sa autogramom u kabinetu predsedavajuće".

Barnetov branilac je tražio od sudije da mu izrekne kaznu od 12 mjeseci.

Barnet, koji je u sudskim podnescima opisan kao pristalica teorije zavjere QAnon koja propagira globalnu liberalnu zavjeru za otmicu djece, branio je svoje postupke kao primjenu svog ustavnog prava na protest. Dok je bio u kancelariji Pelosi, napisao joj je uvredljivu poruku.

SAD: Novo upozorenje o domaćoj prijetnji

Nacistička zastava i drugi predmeti iz iznajmljenog kamiona prikazani su dok američka tajna služba i druge agencije za provođenje zakona istražuju kamion koji se zabio u sigurnosne barijere u Lafayette Parku preko puta Bijele kuće u Washingtonu, 23. maja 2023.

Uzavrele pritužbe, političke podjele, stalno širenje neonacističke propagande na mrežama i približavanje predsjedničkih izbora 2024. drže Sjedinjene Države zaglavljenima u “okruženju pojačane prijetnje”, prema posljednjem upozorenju američkih zvaničnika državne sigurnosti.

Ministarstvo domovinske sigurnosti ponovo je izdalo upozorenje Nacionalnog savjetodavnog sistema za terorizam u srijedu, rekavši da kombinacija ljutnje, ideologija i prilika "predstavlja stalnu i smrtonosnu prijetnju domovini".

Ovo je osmi put da DHS izdaje upozorenje od 2021. godine, pri čemu je ovo upozorenje zamijenilo prethodno, izdano prošlog novembra.

Događa se samo nekoliko dana nakon što je 19-godišnji muškarac iz države Missouri zabio iznajmljeni kamion u sigurnosnu barijeru Bijele kuće prije nego što je mahnuo nacističkom zastavom, i dok nacija obilježava prvu godišnjicu pucnjave u školi u Uvaldeu u Teksasu, u kojoj je poginulo 19 djece i dvoje nastavnika.

"Nedavni tragični događaji naglašavaju kontinuiranu povećanu prijetnju u okruženju s kojim se naša nacija suočava", rekao je sekretar za unutrašnju sigurnost Alejandro Mayorkas u izjavi.

“Ove prijetnje pokreću nasilni ekstremisti koji nastoje unaprijediti svoja ideološka uvjerenja i osobne pritužbe”, rekao je on. „Radimo sa partnerima na svim nivoima vlasti, u privatnom sektoru i u lokalnim zajednicama kako bismo Amerikance zaštitili.”

Kao i kod prethodnih savjeta, najnoviji bilten upozorava da najveća prijetnja dolazi od pojedinaca i malih grupa spremnih da postupe na osnovu ličnih pritužbi ili niza ideoloških uvjerenja.

„Nastavljamo da čujemo i vidimo pozive domaćih nasilnih ekstremista zasnovane na ideološkim stavovima, pozive na nasilje“, rekao je jedan visoki zvaničnik, koji je informisao novinare o uslovima anonimnosti prema osnovnim pravilima koje je postavilo DHS. „Tempo i ozbiljnost ovakvih poziva su i dalje visoki i dešavaju se redovno.”

Na primjer, upozorenje DHS-a ukazuje na pucnjavu 6. maja u Allenu u Teksasu, napominjući da je revolveraš Mauricio Garcia zagovarao uvjerenja kako bijelaca, tako i nedobrovoljnog celibata.

Također je naglašen niz krivičnih djela u Džordžiji koja datiraju iz 2022. godine, pri čemu su osumnjičeni navodno citirali različite stavove - od anarhizma do prava životinja - za planiranje napada na planirani centar za obuku javne sigurnosti.

A vladini objekti su samo dio dugačke liste potencijalnih meta, koja uključuje kritičnu infrastrukturu zemlje, grupe zasnovane na vjeri, one povezane s LGBTQIA+ zajednicom, rasne i etničke manjine i škole.

Visoki dužnosnici za domovinsku sigurnost rekli su u srijedu da dio onoga što prijetnje čini tako opasnim jeste to što mete, kao u nekim nedavnim pucnjavama u školi, mogu imati malo ili nimalo veze s motivacijom napadača.

“Nije čak ni jasno da li je sama škola zapravo na bilo koji način bila vezana za ideološki narativ ili pritužbu te osobe”, rekao je drugi visoki zvaničnik domovinske sigurnosti, koji je kao i prvi informirao pod uvjetom anonimnosti. “To samo služi kao oportunistička meta.”

Zvaničnik je rekao da uprkos ozbiljnoj zabrinutosti, u ovom trenutku nema obavještajnih podataka koji bi sugerirali da se određene grupe ili pojedinci pripremaju za napade. Ali neki od trendova su zabrinjavajući.

"Čini se da postoji porast poziva na nasilje zasnovano na temi neonacističke, bijele nacionalističke", rekao je prvi zvaničnik.

„Ta [neonacistička] tema se sada postavlja efikasnije nego što je bila prije nekoliko godina“, dodao je zvaničnik, rekavši da tekstovi nekoliko istaknutih bijelih supremacista postaju sve popularniji na internetskim forumima nakon što su pretvoreni u audio knjige.

Zvaničnici domovinske sigurnosti rekli su da također prate utjecaj javnih i online poziva na nasilje nad migrantima koji dolaze na južnu granicu SAD-a.

I vide potencijal za opasnost kada kandidati počnu da objavljuju svoje namjere da se kandiduju za predsjednika i izborni ciklus 2024. počinje.

“Očekujemo da bi pitanja ili nedoumice koje pojedinci mogu imati u vezi sa izbornim ciklusom i izbornim procesom, zapravo, mogli postati izvor motivacije za pojedinca da napravi dodatni korak ka nasilnom ekstremističkom činu”, rekao je drugi zvaničnik.

Opasnost će rasti, rekao je, "ako terminologija koja okružuje izbore počne da govori o tome u egzistencijalnom ili apokaliptičnom smislu".

Uz to, zvaničnici DHS-a rekli su da i dalje brinu o prijetnjama od strane aktera nacionalnih država poput Irana, kao i o potencijalnoj prijetnji od terorističkih grupa poput Islamske države i Al-Qaide, iako su neki zvaničnici posljednjih mjeseci umanjili vjerovatnoću stranog napada na američko tlo.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG