Linkovi

Najnovije

Biden i kineski lider razgovarali više od dva sata u pokušaju da smire tenzije zbog Tajvana

Predsjednici SAD i Kine, Joe Biden i Xi Jinping.
Predsjednici SAD i Kine, Joe Biden i Xi Jinping.

Američki predsjednik Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping održali su svoj peti razgovor do sada na položaju lidera.

Razgovarali su telefonom više od dva sata, u trenutku dok je Peking zabrinut zbog potencijalne posjete predsjedavajuće Predstavničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu, ostrvu koje Kina smatra dijelom svoje teritorije.

Bijela kuća je saopštila je razgovor počeo u 8:32 ujutru, i da je završen u 10:50. Američki zvaničnici su najavili da je planirano da se razmotri više tema, uključujući rusku invaziju na Ukrajinu, koju Kina još nije javno osudila.

Američki zvaničnici vide razgovor kao još jednu priliku da se razmotri konkurencija dvije najveće svjetske ekonomije, čije odnose sve više narušavaju tenzije zbog Tajvana, ostrva sa demokratskom upravom, za koje je Xi obećao da će ga Kina pripojiti, ako bude neophodno i silom.

Pelosi, koja je snažna pristalica Tajvana, drugi je najviši zvaničnik u zemlji poslije američkog predsjednika, i bila bi najviše rangirani američki zvaničnik koji je posjetio ostrvo od 1997. Planirala je da posjeti Tajvan u aprilu, ali je odložila posjetu nakon što se zarazila Covidom 19. Ona nije željela komentariše izvještaje da planira da poseti Tajvan narednih nedjelja.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi

Peking je uputio oštra upozorenja o posljedicama ukoliko Pelosi posjeti Tajvan. Njena posjeta, iako ne bez presedana, bila bi dramatičan pokazatelj američke podrške ostrvu, koje kaže da se suočava sa sve većim vojnim i ekonomskim prijetnjama Kine.

Washington nema zvanične odnose sa Tajvanom i slijedi politiku "jedne Kine", koja diplomatski priznaje Peking, a ne Taipei. Međutim, američkim zakonom administracija je obavezana da ostrvu pruža sredstava da se brani, a u Kongresu raste pritisak da pruži još eksplicitniju podršku.

"Radi se o tome da održavamo otvorenim linije komunikacije sa predsjednikom Kine, što je jedan od najznačajnijih bilaterlanih odnosa koje imamo, ne samo u regionu već i cijelom svijetu, jer utiče na tako mnogo toga", rekao je novinarima u srijedu John Kirby, portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost.

Jedna osoba upoznata sa planiranjem razgovora izjavila je za Reuters da Bidenova administracija smatra da je direktni kontakt dvojice lidera najbolji način da se smanje tenzije oko Tajvana.

Neki analitičari veruju da i sam Xi ima interes da izbjegne eskalaciju, u momentu dok planira da se po treći put kandiduje za predsjednika na kongresu kineske vladajuće Komunističke partije, koji treba da se održi na jesen.

Biden je također želio da razgovara o klimi i pitanjima ekonomske konkurencije, kaže izvor Reutersa iz američke administracije, kao i ideji da se uvede limit za cijenu ruske nafte kako bi se Moskva kaznila zbog rata u Ukrajini. To je pitanje koj je američka sekretarica za finansije Jannet Yellen ranije ovog mjeseca pokrenula u razgovoru sa kineskim kolegama.

Bidenova administracija je također razmatrala ukidanje nekih tarifa na kinesku robu da bi ublažila inflaciju, ali američki zvaničnici kažu da se odluka nije očekivala prije razgovora.

Kada je Biden prethodni put razgovarao sa Xijem u martu, upozorio je Peking na "posljedice" ukoliko pruži materijalnu podršku ratu Rusije, a američka vlada vjeruje da ta crvena linija nije pređena u mjesecima poslije tog razgovora.

See all News Updates of the Day

New York: Škola je završena i porodice migranata ulaze neizvjesno ljeto

Migrant Darwin Salinas (24) putuje sa suprugom Kimberly Carchipulla (23) i sinovima Damienom (6) i Derekom (1) 16. juna 2024, u blizini Newarka.
Migrant Darwin Salinas (24) putuje sa suprugom Kimberly Carchipulla (23) i sinovima Damienom (6) i Derekom (1) 16. juna 2024, u blizini Newarka.

Kada je Damien Carchipulla započeo prvu školsku godinu u New Yorku u septembru, porodica učenika živjela je u hotelu za porodice migranata na Manhattanu.

U proteklih 10 mjeseci, četveročlana porodica iz Ekvadora tri puta je promijenila sklonište u skladu sa politikom koju je gradonačelnik Eric Adams nametnuo u jesen i koja ograničava broj dana koje migranti mogu ostati na jednom mjestu. Svakih 60 dana moraju napustiti svoje sklonište i ponovo se prijaviti za smještaj ili napustiti sistem.

S obzirom da se četvrto preseljenje očekuje za nekoliko sedmica, Damienova majka Kimberly Carchipulla se nada da se porodica ovog ljeta neće previše udaljiti od škole u Harlemu. Njen sin bi trebao pohađati ljetni program koji počinje u julu.

"Mnogo se toga promijenilo jer su uvedeni novi zakoni", rekla je Carchipulla na španskom dok je jednog dana pokupila Damiena nakon škole. "Pod stresom su. Uznemireni su. Svakih 60 dana, to je novi dom."

Školska godina u New Yorku je završena u srijedu, ali za hiljade migrantskih porodica nastavlja se premještanje od skloništa do skloništa. Uz to dolazi i zabrinutost oko toga kako će se snalaziti u obrazovnim potrebama svoje djece, kako ovog ljeta, tako i sljedeće školske godine.

"Ove porodice su već dolazile s velikom traumom, što je uticalo na pohađanje škole i njihovu sposobnost da se angažuju", rekla je Sarah Jonas, potpredsjednica organizacije Children's Aid, neprofitne organizacije koja pruža mentorstvo, zdravstvene usluge i programe van škole u gradskim školama. "Sa tim dodatnim opterećenjem pravila od 60 dana, vidjeli smo još više remećenja za porodice koje dobijaju ova obavještenja o deložaciji i svu anksioznost koja dolazi s tim."

Kao i Carchipullas, većina porodica je odlučila da ostane u istoj školi tokom cijele godine, čak i ako su premještene u skloništa u drugom dijelu grada. To jedovelo do toga da su djeca bila iscrpljena i prije nego što je školski dan uopće počeo. Izostanci su također porasli, jer su se roditelji borili da svoju djecu odvedu u školu na vrijeme.

Carchipulla, koja ima 23 godine, svoju porodicu ubraja u sretnike: tri preseljenja tokom školske godine bila su u drugim hotelima u centru Manhattana.

Za unuke Rosie Arias, premještanje je utjecalo na djecu.

Ova 55-godišnjakinja iz Ekvadora rekla je da je njena kćerka stigla u januaru sa svojim 10-godišnjim sinom i kćerkom od 8 godina. Odmah su smješteni u sklonište i upisani u lokalnu školu u kojoj se govorio španski.

Ali kada im je isteklo 60 dana, morali su da se presele u drugo sklonište i prebace u drugu školu, rekla je Arias. Onda kada je porodica obezbijedila sopstveni stan u Brooklynu, djeca su ponovo morala da promijene školu, ovog puta u manju u kojoj je malo ljudi govorilo španski.

"Kao baka, zabrinuta sam. Djeca ne žele da idu u školu. Ne prilagođavaju se zbog jezika i zato što nemaju prijatelje", rekla je Arias na španskom. "Oni plaču."

Školski zvaničnici nemaju konačan broj učenika migranata koji su pogođeni vremenskim ograničenjima skloništa.

Od prve sedmice maja, 44% učenika migranata ostalo je u istom skloništu i istoj školi od 14. februara, prema Tamari Mair, višoj direktorici projekta Open Arms, programa distrikta koji podržava tražioce azila i druge nove učenike u privremeni smeštaj.

Još 40% učenika migranata promijenilo je skloništa, ali su ostali upisani u istu školu, dok je 4% promijenilo i škole i skloništa, rekla je ona. Otprilike 10% je u potpunosti napustilo školski sistem, a "ogromna većina" je napustila školu jer je napustila grad.

Zvaničnici okruga će tokom ljeta pratiti porodice migranata u skloništima, rekla je Mair.

"Jedina stvar koju želimo da ostane konstantna za našu djecu je škola", rekla je. "Ali, također želimo da podržimo naše porodice u njihovim izborima, jer porodice imaju pravo da ostanu u školi, ili mogu da izaberu da idu u novu školu, bližu svom novom prebivalištu."

Adams, demokrata, uveo je ograničenja skloništa kako bi potaknuo migrantske porodice da napuste gradski sistem hitnih skloništa, koji uključuje velika šatorska skloništa i preuređene hotele zbog hiljada pridošlica u SAD.

Tokom ljeta, potrebno je više učiniti kako bi se novopridošle porodice pripremile za narednu školsku godinu, kažu zagovornici imigranata.

To uključuje bolji pristup roditeljima migranata i više ulaganja u prevodilačke usluge, rekla je Liza Schwartzwald, direktorica njujorške Imigracijske koalicije.

Škole također trebaju više stručnjaka koji će pomagati učenicima migrantima, rekla je Natasha Quiroga, direktorica obrazovne politike u New School's Center for New York City Affairs.

Majka Damiena Carchipulle i dalje je optimistična u pogledu budućnosti svog sina.

Na kraju, rekla je, porodica se nada da će uštedjeti dovoljno novca za svoj stan, možda u Queensu, gdje je njen suprug nedavno našao stalan posao.

"On svakim danom uči sve više i više", rekla je Kim Carchipulla o svom sinu. "Čak i ako izostane iz škole, kaže mi njegov učitelj, brzo sve sustigne."

Odluka o slanju ultraortodoksnih Jevreja u vojsku mogla bi uticati na Netanyahua i rat

Ultraortodoksni Jevrej prolazi pored izraelskih vojnika pješadijskog bataljona Netzah Yehuda Haredi tokom ceremonije polaganja zakletve u Jerusalimu, 26. maja 2013.
Ultraortodoksni Jevrej prolazi pored izraelskih vojnika pješadijskog bataljona Netzah Yehuda Haredi tokom ceremonije polaganja zakletve u Jerusalimu, 26. maja 2013.

Izraelski Vrhovni sud jednoglasno je naredio vladi da počne regrutirati ultraortodoksne Jevreje u vojsku - što je značajna odluka kojom se želi okončati sistem koji im je omogućio da izbjegnu regrutaciju u obaveznu vojnu službu.

Otprilike 1,3 miliona ultraortodoksnih Jevreja čini oko 13% stanovništva Izraela i protive se regrutaciji jer vjeruju da je redovno studiranje u vjerskim odgojno-obrazovnim institucijama njihova najvažnija dužnost.

Oslobođenje od regrutacije za ultra-pravoslavne seže do osnivanja Izraela 1948. godine, kada je mali broj darovitih naučnika bio izuzet od poziva.

Dvije stranke koje pripadaju Haredimu, ili na hebrejskom "bogobojazni", ključni su dijelovi krhke koalicije premijera Benjamina Netanyahua, ali široka izuzeća od obavezne vojne službe ponovo su otvorila duboku podjelu u zemlji i razbjesnila veliki dio javnosti tokom rata u Gazi.

Šta ta odluka znači za Netanyahuovu vladu?

Netanyahuova koalicija ima malu većinu od 64 mjesta u 120-članom parlamentu, što često zahtijeva od njega da kapitulira pred zahtjevima manjih stranaka poput ultraortodoksnih.

Ako te stranke izađu iz vlade, zemlja bi vjerojatno bila prisiljena na nove izbore ove jeseni. Netanyahuova popularnost je niska dok rat u Gazi traje već deveti mjesec.

Ministar stanovanja Yitzhak Goldknopf na čelu je jedne od ultraortodoksnih stranaka u Netanyahuovoj koaliciji. U objavi na X, Goldknopf je odluku Vrhovnog suda nazvao "vrlo nesretnom i razočaravajućom", ali nije rekao hoće li njegova stranka napustiti vladu. Predsjednik ultraortodoksne stranke Shas, Aryeh Deri, osudio je odluku i rekao da je religijsko učenje "naše tajno oružje protiv svih neprijatelja".

Sud je ove godine privremeno zamrznuo državne subvencije za sjemeništa u kojima studiraju izuzeti ultraortodoksni muškarci. Zajedno s odlukom o uvrštenju, sud je također u utorak presudio da se taj novac treba trajno obustaviti.

Mnoge vjerske odgojno-obrazovne institucije ovise o financiranju vlade i "opća je pretpostavka da vlada neće preživjeti ovu krizu", rekao je Barak Medina, profesor prava na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu i stručnjak za ustavno pravo.

Što su sudovi presudili?

Vojna služba obavezna je za većinu Jevreja i Jevreja, koji služe tri, odnosno dvije godine u aktivnoj službi, kao i pričuvnu dužnost do otprilike 40. godine.

Izraelski Vrhovni sud presudio je da se obvezna vojna služba odnosi na ultraortodoksne kao i na sve druge Izraelce. Suci su rekli da dopuštanje određenoj zajednici "opsežnog izbjegavanja" službe predstavlja diskriminaciju.

Izraelsko pravosuđe igra veliku ulogu u kontroli izvršne vlasti vlade. Netanyahu je pokušao revidirati pravosuđe prošle godine, što je potaknulo masovne proteste širom zemlje prije nego što je veliki dio reforme oboren.

Kada će ovo stupiti na snagu?

Za vojsku će biti izazovno integrirati veći broj ultraortodoksnih koji se duboko protive tome.

Ultraortodoksni kažu da će integracija u vojsku ugroziti njihov generacijski način života, te da njihov pobožni životni stil i predanost održavanju židovskih zapovijedi štite Izrael koliko i jaka vojska.

Sudovi u svojoj presudi nisu odredili brojeve za regrutaciju, ali je izraelsko državno tužilaštvo predložilo da se najmanje 3.000 ultraortodoksnih vojnika prijavi u narednoj godini. Sud je u svojoj presudi naveo da oko 63.000 ultraortodoksnih studenata ispunjava uslove za upis.

Desetljećima je vojska pokušavala ugoditi ultraortodoksnim vojnicima stvaranjem zasebnih jedinica koje su im dopuštale održavanje vjerskih običaja, uključujući minimiziranje interakcije sa ženama. Jedna od jedinica stvorenih u tu svrhu, Netzah Yehudah, suočila se s mogućim američkim sankcijama zbog postupanja prema Palestincima, iako su SAD na kraju odlučile ne uvesti sankcije.

Kakav će to utjecaj imati na rat u Gazi?

Presuda će imati mali neposredni učinak na rat u Gazi, gdje je ubijeno više od 37.600 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravstva teritorija, koje ne pravi razliku između boraca i civila u svom brojanju. Broj ultraortodoksnih koji bi se mogli prijaviti zbog presude premali je da bi imao značajan utjecaj na svakodnevne borbe.

Medina, profesor prava, rekao je da bi, ako presuda sruši vladu, mogla dati Netanyahuu više prostora za postizanje dogovora o prekidu vatre koji bi mogao okončati rat u Gazi.

"Trenutno, jedan od glavnih razloga zašto je spriječen u postizanju sporazuma za kraj rata je to što će to značiti kraj njegove koalicije", rekao je Medina.

Ako ultraortodoksne stranke napuste koaliciju, Netanyahu nema "šta izgubiti", rekao je. A to bi moglo dovesti do promjene politike bez pritiska krajnje desničarskih ministara koji se protive bilo kakvom prekidu vatre. Netanyahu će također biti pod velikim pritiskom da okonča borbu ako se raspišu prijevremeni izbori, kako bi izbjegao izlazak na izbore bez talaca i dok je rat još uvijek u toku, rekla je Medina.

Sjeverna Koreja tvrdi da su vježbe SAD-a, Japana i Južne Koreje 'azijska verzija NATO-a'

Vježba "Freedom Edge"
Vježba "Freedom Edge"

Sjeverna Koreja osudila je u nedjelju zajedničke vojne vježbe Južne Koreje, Japana i Sjedinjenih Država, nazivajući ih "azijskom verzijom NATO-a" te upozoravajući na "kobne posljedice".

Kritika je upućena dan nakon što su saveznici završili trodnevne vježbe, "Freedom Edge", u odbrani od balističkih projektila i protuzračnoj odbrani, protupodmorničkom ratovanju i odbrambenoj cyber obuci.

"Snažno osuđujemo pokazivanje vojnih mišića", navelo je Ministarstvo vanjskih poslova Pjongjanga u izjavi koju je u nedjelju prenijela državna novinska agencija KCNA, piše AFP.

Istakntuo je i da Sjeverna koreja "nikada neće previdjeti poteze SAD-a i njegovih sljedbenika za jačanje vojnog bloka", te će zaštitit regionalni mir agresivnim i nadmoćnim odgovorom.

Vježba "Freedom Edge" osmišljena je na trostranom summitu u Camp Davidu prošle godine kako bi bila osnažena vojna suradnja usred napetosti na Korejskom poluotoku koje proizlaze iz testiranja oružja Sjeverne Koreje.

Sjeverna Koreja već dugo osuđuje zajedničke vježbe Sjedinjenih Država i Južne Koreje kao probu za invaziju i dokaz neprijateljske politike Washingtona i Seula.

Južna Koreja je zabrinuta zbog zatopljenja odnosa Sjeverne Koreje sa Rusijom, usred invazije te zemlje na Ukrajinu.

Južna Koreja i Sjedinjene Države optužile su Sjevernu Koreju za isporuku oružja Rusiji koje se navodno koristi u ratu u Ukrajini, što negiraju i Rusija i Sjeverna Koreja.

Južna Koreja objavila je da će razmotriti mogućnost izravnog snabdijevanja Ukrajine oružjem, u znak protsta protiv nedavnog pakta o međusobnoj odbrani koji su potpisali sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un i ruski predsjednik Vladimir Putin.

Vrhovni sud SAD promijenio kvalifikaciju opstrukcije u optužnici protiv Trumpa i pobunjenika za napad na Capitol

Donald Trump drži govor 6. januara 2021.
Donald Trump drži govor 6. januara 2021.

Vrhovni sud SAD-a podigao je u petak kriterijume za tužioce koji podižu optužbe u slučaju opstrukcije izbora, protiv Donalda Trumpa i optuženih za napad na Capitol 6. januara 2021. godine.

Sudije su presudile sa 6 prema 3 da odbace odluku nižeg suda koja je dozvolila optužbu za ometanje zvaničnog postupka - to jest kongresnu potvrdu pobjede predsjednika Joea Bidena nad Trumpom koju su izgrednici pokušali da spriječe - koja je podignuta protiv optuženog Josepha Fischera, bivšeg policajca. Sudije su naložile nižem sudu da ponovo razmotri to pitanje.

Sud je, u odluci koju je napisao glavni sudija John Roberts, zauzeo usko gledište o kvalifikaciji opstrukcije, uz dodatak da tužioci moraju pokazati da je optuženi "narušio dostupnost ili integritet" dokumenata ili drugih zapisa u vezi sa zvaničnim postupkom ili pokušao to da uradi. Robertsu su se pridružile kolege konzervativne sudije Clarence Thomas, Samuel Alito, Neil Gorsuch i Brett Kavanaugh, kao i liberalna sutkinja Ketanji Brown Jackson.

Roberts je odbacio labavije tumačenje Sekretatijata za pravođe o tome šta predstavlja opstrukciju, i nazvao to novom interpretacijom koja bi kriminalizovala širok spektar prozaičnog ponašanja, zbog čega bi aktivisti i lobisti bili u opasnosti da budu decenijama u zatvoru.

Konzervativna sutkinja Amy Coney Barrett odvojila je mišljenje, a pridružile su se i liberalne sudije Sonia Sotomayor i Elena Kagan.

Fischer je osporio optužbu za opstrukciju, koju su federalni tužioci podigli protiv njega i stotina drugih, uključujući Trumpa, u slučajevima vezanim za 6. januar.

Trump je suočen sa dvije optužbe u vezi sa opstrukcijom u okviru krivične optužnice od četiri tačke, podignute u slučaju koji je prošle godine pokrenuo specijalni tužilac Jack Smith. Krivično djelo potpada pod Sarbanes-Oxley federalni zakon iz 2002. godine, koji je usvojen nakon skandala sa računovodstvenim prevarama u sada nepostojećoj energetskoj kompaniji Enron.

Federalni tužioci optužili su Trumpa da je vršio pritisak na vladine zvaničnike da ponište rezultate izbora 2020. i ohrabrio svoje pristalice da marširaju na Capitol 6. januara kako bi natjerali Kongres da ne potvrdi Bidenovu pobjedu, na osnovu lažnih tvrdnji o prevari sa glasovima.

Na dan kada je Kongres trebalo da potvrdi Bidenovu pobjedu, Trumpove pristalice su upale u Capitol, probile barikade, napale policajce, uništavale zgradu i natjerale poslanike i druge da pobjegnu radi bezbjednosti.

Trumpove pristalice u napadu na Capitol Hill 6. januara 2021.
Trumpove pristalice u napadu na Capitol Hill 6. januara 2021.

Trump i njegovi saveznici su također osmislili plan da koriste lažne delegate iz ključnih država kako bi spriječili verifikaciju.

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta George Washington Randall Eliason, bivši federalni tužilac, rekao je da odluka Vrhovnog suda možda neće spriječiti Smitha da Trumpa optuži za opstrukciju.

"Sud priznaje da podnošenje lažnih dokaza i dalje može predstavljati kršenje zakona, pa se čini da bi sa šemom lažnih delegate optužbe i dalje trebalo da opstanu", rekao je Eliason.

Očekuje se da će Vrhovni sud u ponedjeljak donijeti odluku o tome da li Trump ima imunitet od krivičnog gonjenja u slučaju opstrukcije izbora. Trump se izjasnio da nije kriv.

Šta dalje?

Bidenova kampanja u saopštenju kaže da odluka od petka ne mijenja fundamentalnu istinu da će Donald Trump uvijek sebe stavljati iznad demokratije.

"Nasilni pobunjenici i oni koji ih ohrabruju moraju da odgovaraju, ali Donald Trump misli drugačije", dodaje se u saopštenju kampanje.

Državni tužilac Merrick Garland razočaren je presudom.

"6. januar je bio napad bez presedana na kamen temeljac našeg sistema vlasti , miran prenos vlasti sa jedne administracije na drugu", rekao je Garland, dodajući da odluka od petka "ograničava važan savezni zakon koji Sekretarijat pokušava da koristi da obezbijedi da se oni koji su najodgovorniji za taj napad suoče sa odgovarajućim posljedicama".

Optužba za opstrukciju predviđa kaznu do 20 godina zatvora, iako su optuženi 6. januara osuđeni za ometanje dobili daleko manje kazne.

Tužioci su Fischera optužili za napad na policiju koja je čuvala ulaz u Capitol. Fishcer, koji je u to vrijeme bio pripadnik policije grada Sjevernog Cornwalla u Pennsylvaniji, ušao je u zgradu i pritisnuo štit policajca, dok su snage reda pokušavale da uklone izgrednike, prema tužiocima.

U Capitolu je ostao četiri minuta prije nego što ga je policija izbacila, rekli su. Fischer je čekao suđenje po šest drugih krivičnih tačaka, kao što su napadi ili ometanje policajaca i za građanske nerede, dok je njegovo osporavanje opstrukcije nastavljeno.

Federalni tužioci procjenjuju da bi ova presuda mogla da utiče na oko 250 od oko 1.400 ljudi optuženih za napad na Capitol. Prema podacima Sekretarijata za pravosuđe, oko 50 okrivljenih 6. januara je osuđeno za opstrukciju bez ikakvog drugog krivičnog djela. Od toga, oko polovina trenutno služi zatvorsku kaznu, manje od 2% svih optuženih slučajeva.

Oružani incident ispred Ambasade Izraela u Beogradu, žandarm teško ranjen, napadač ubijen

Policija na mjestu incidenta, Beograd, 29. juni 2024.
Policija na mjestu incidenta, Beograd, 29. juni 2024.

Nepoznata osoba, čiji se identitet utvrđuje, pucala je u subotu oko 11 sati u pripadnika Žandarmerije koji je bio na dužnosti obezbjeđenja Ambasade Izraela u Beogradu, saopštio je MUP Srbije.

Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je NN lice pucalo iz samostrijela u pripadnika Žandarmerije, saopštio je MUP.

U saopštenju MUP-a se navodi da je pripadnik Žandarmerije M.J. (1990) pogođen u vrat, a RTS prenosi nezvanična saznanja sa terena da je napadač prišao kućici u kojoj se nalazio pripadnik Žandarmerije, otvorio vrata i ispalio mu hitac u vrat.

Žandar je u samoodbrani upotrijebio oružje i savladao napadača, koji je od posljedica ranjavanja preminuo, navodi dalje MUP.

Policajac je u svjesnom stanju prevezen u Urgentni centar, gdje će biti izvršena operacija vađenja strele iz vrata.

Okolnosti napada i mogući motivi se ispituju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG