Po dolasku na aerodrom Ben Gurion, gdje je prvi put sletio 1973. godine dok je bio senator, Biden se pozdravio sa izraelskim premijerom Jairom Lapidom i u govoru poručio da su odnosi Sjedinjenih Država i Izraela "duboki", te obećao jačanje ekonomskih odnosa dvije zemlje.
"Imamo punu agendu narednih neokoliko dana, zato što odnosi Izraela i Sjedinjenih Država pokrivaju svako pitanje koje je važno za našu zajedničku budućnost. Ujedinjeni smo u u zajedničkim vrijednostima i viziji", poručio je Biden i podsjetio da je ovo njegova 10. posjeta Izraelu.
Također je ponovio podršku rješenju izraelsko-palestinskog konflikta koje predviđa postojanje dvije države, ocjenjujući da je to "najbolja nada za Izrael i Palestince".
Američki predsjednik nije pomenuo jedan od većih ciljeva posjete: da uvjeri izraelske i saudijske zvaničnike da je riješen da spriječi da Iran postane nuklearna sila.
Lapid je u govoru naglasio da je Bidenov "odnos sa Izraelom uvijek bio ličan", a predsjednika SAD je nazvao "velikim cionistom i jednim od najboljih prijatelja Izraela ikada".
Biden će tokom dvodnevne posjete Jerusalimu razgovarati sa izraelskim liderima prije nego što se u petak sastane sa palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom na Zapadnoj obali.
Zatim će istog dana odletjeti u Džedu, u Saudijsku Arabiju, gdje će razgovarati sa saudijskim zvaničnicima i prisustvovati samitu zalivskih saveznika.
Američki zvaničnici kažu da bi Bidena prva posjeta Bliskom istoku od preuzimanja položaja predsjednika mogla da rezultira preduzimanjem dodatnih koraka ka normalizaciji odnosa historijskih neprijatelja Izraela i Saudijske Arabije, koji su također najsnažniji američki saveznici u nemirnom regionu.
"Postepeno se krećemo ka tom cilju", rekao je neimenovani izraelski zvaničnik i dodao da činjenica da će Biden direktno iz Izraela otputovati za Saudijsku Arabiju "odražava veliki dio dinamike koja se razvija proteklih mjeseci", prenosi agencija Reuters.
Cilj Bidenove turneje je da promoviše regionalnu stabilnost, produbi integraciju Izraela u region i suzbije iranski uticaj i agresiju Rusije i Kine.
U svjetlu zastoja u pregovorima Izraela i Palestinaca, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan ponovio je da Washington želi da se u Jerusalimu ponovo otvori konzulat koji je zatvorila administracija bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Konzulat je pružao usluge Palestincima, koji žele da Istočni Jerusalim bude prijestolnica buduće države.
"Za to je očigledno neophodan angažman sa izraelskom vladom, kao i sa palestinskim liderima. I to ćemo nastaviti tokom ovog puta", rekao je Sullivan novinarima na putu za Izrael.
Pritisak zbog posjete Saudijskoj Arabiji
Biden, koji je pod pritiskom u Americi da snizi visoke cijene goriva koje su dovele do pada njegove popularnosti, tražiće od zalivskih saveznika da povećaju proizvodnju nafte.
Američki predsjednik rekao je i da se sa evropskim partnerima utvrđuju detalji ograničavanja cijena ruske nafte, ali je upozorio da bi nagovještaje produbljivanja odnosa Rusije i Irana trebalo smatrati velikom prijetnjom.
U centru pažnje Bidenove posjete biće i razgovori u Džedi sa saudijskim liderima, među kojima i prijestolonasljednik Mohamed bin Salman, kojeg su američke obavještajne službe optužile da je odgovoran za ubistvo novinara dnevnika Washington Post Džamala Kašogija 2018. godine.
Sastanak je preokret u odnosu na Bidenov raniji stav da će Saudijsku Arabiju izopštiti iz međunarodne zajednice zbog Kašogijevog ubistva. Još nije poznato kako će Bijela kuća tretirati sastanak, te da li će biti objavljene fotografije.
Bidenovi saradnici kažu da će predsjednik pokrenuti pitanje ljudskih prava tokom posjete Saudijskoj Arabiji. Međutim, predsjednik je već meta oštrih kritika.
"Bidenu je potrebno da Saudijci povećaju proizvodnju nafte da bi se kontrolisale globalne cijene energije. Posjetom se šalje poruka da su Sjedinjene Države spremne da okrenu leđa zarad ekonomskih interesa", napisao je u autorskom člansku u utorak izdavač Washington Posta Fred Ryan.
Detalji posjete Izraelu i razgovora sa Palestincima
Tokom posjete Izraelu, Biden bi trebalo da bude informisan o izraelskim protivvazdušnim sistemima, a odaće i poštu na spomeniku žrtvama Holokausta. Sa Lapidom, koji je položaj premijera preuzeo nakon kolapsa koalicije Naftalija Beneta, u četvrtak će održati konferenciju za novinare.
Također će se sastati sa bivšim izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, sada opozicionim liderom.
Bidenovi razgovori sa Abasom biće prvi direktni kontakt na najvišem nivou SAD i Palestinaca od kako je Trump zauzeo oštar stav prema Palestincima po preuzimanju položaja 2017. godine.
Tenzije između Izraela i Palestinaca su visoke zbog ubistva američke novinarke palestinskog porijekla Širin Abu Akleh u maju.
Njena porodica, koja je optužila SAD da omogućavaju Izraelu da prođe nekažnjeno zbog ubistva, zatražila je da se sastane sa Bidenom tokom njegove posjete regionu. Američki državni sekretar Antony Blinken razgovarao je sa porodicom i pozvao ih na sastanak, rekao je Sullivan.
Palestinci također traže od Bidena da ponovo otvori konzulat u Jerusalimu, a žele i da se Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) skine sa američkog spiska terorističkih organizacija, te da se očuva historijski status kvo u Jerusalimu i suzbije širenje jevrejskih naselja na Zapadnoj obali.
Izraelski zvaničnici saapštili su da će tokom Bidenove posjete biti donijeta Jerusalimska deklaracija o američko-izraelskom strateškom partnerstvu.
Jedan zvaničnik je naveo da se u zajedničkoj deklaraciji "zauzima veoma jasan i jedinstveni stav protiv Irana, njegovog nuklearnog programa i agresije širom regiona, dok se obje zemlje obavezuju da upotrebe sva nacionalna ovlaštenja protiv nuklearne prijetnje", prenosi Reuters.
