Linkovi

Ključna pitanja vezana za Bidenovu posjetu Bliskom istoku


Biden odlazi na Bliski istok
Biden odlazi na Bliski istok

Predsjednik Joe Biden stiže u srijedu u Izrael, u sklopu šire posjete Bliskom istoku sa zaustavljanjem na Zapadnoj obali i u Saudijskoj Arabiji.

On će potaknuti dublju integraciju Izraela u regiju, potaknuti zemlje Zaljeva da pumpaju više nafte kako bi ublažile globalnu energetsku krizu i ponudiće uvjeravanja da SAD neće depriorizirati regiju, uprkos svom fokusu na rat u Ukrajini i strateškom nadmetanju s Kinom.

Biće to komplikovano putovanje za Bidena, kojeg su aktivisti i članovi njegove vlastite stranke kritizirali zbog njegovog očiglednog resetiranja odnosa sa saudijskim kraljevstvom koje je svojevremeno okarakterizirao da "nema iskupljujuće društvene vrijednosti".

"Naš cilj je bio da ponovo kalibriramo, ali ne i da prekinemo odnos sa Saudijskom Arabijom", rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan novinarima u ponedjeljak. Sullivan je tvrdio da u svijetu koji je sve geopolitički konkurentniji, posebno u Indo Pacifiku i Evropi, SAD moraju ostati intenzivno angažirane na Bliskom istoku.

"Bliski istok je duboko isprepleten sa ostatkom svijeta. A ako sada djelujemo na stvaranju mirnije i stabilnije regije, to će isplatiti dividende američkom nacionalnom interesu i američkom narodu u godinama koje dolaze."

Biden će se u Izraelu sastati s privremenim premijerom Yairom Lapidom i opozicionim liderom Benjaminom Netanyahuom kako bi razgovarali o sigurnosti Izraela dok Iran ponovo oživljava, uključujući integraciju njegovih sposobnosti protuzračne odbrane sa arapskim zemljama Zaljeva.

Na Zapadnoj obali, Biden će ponoviti podršku rješenju o dvije države i nastojati resetirati odnose s palestinskim vlastima nakon što je Trumpova administracija smanjila pomoć i zatvorila američki konzulat u Jerusalemu koji je služio kao misija SAD-a za Palestince.

Biden će prisustvovati samitu GCC+3 u Džedi sa članovima Savjeta za saradnju u Zalivu (Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati) i Egiptom, Irakom i Jordanom, gdje će izložiti svoju viziju američkog angažmana u regionu.

On treba da se sastane s kraljem Salmanom i prestolonasljednikom Mohamedom Bin Salmanom, kako bi popravio veze sa Saudijskom Arabijom – zemljom koju je nekada nazivao parija.

Posmatrače zanima kako bi Biden mogao uravnotežiti te interese sa doktrinom vanjske politike koja se temelji na supremaciji demokratija nad autokratijama, posebno u svjetlu ubistava novinara Jamala Khashoggija i Shireen Abu Akleh.

Evo ključnih problema koje treba uzeti u obzir:

Proizvodnja energije

Kako se SAD i druge zemlje suočavaju s rastućim cijenama goriva i visokom inflacijom izazvanom ruskim ratom u Ukrajini, Biden nema drugog izbora osim da angažira zemlje proizvođače nafte u regionu.

Međutim, cijene su skočile tako naglo da je malo vjerovatno da proizvođači mogu pumpati dovoljno nafte za održivo niže cijene, rekao je Kristian Coates Ulrichsen, saradnik Instituta Baker za Bliski istok.

Cijene nafte su ostale visoke uprkos junskom sporazumu o povećanju proizvodnje sirove nafte za 648.000 barela dnevno u julu i avgustu od strane grupe poznate kao OPEC+, članice Organizacije zemalja izvoznica nafte i saveznika, uključujući Rusiju.

"Jednostavno ne vidim da su Saudijci i UAE voljni da izađu iz okvira OPEC+", rekao je Ulrichsen za Glas Amerike. "Oni imaju svoj odnos sa Rusijom o kojem razmišljaju."

Malo je vjerovatno da će se tržišna dinamika uskoro promijeniti, kažu posmatrači, što je razlog zašto je administracija umanjivala očekivanja da bi posjeta mogla sniziti cijene gasa i ublažiti inflaciju, naglašavajući umjesto toga da će fokus biti na regionalnoj sigurnosti, a ne energiji.

Izraelska integracija, obuzdavanje Irana

SAD su decenijama zagovarale integrirani sistem protuzračne odbrane između država članica GCC-a i Izraela – prijedlog s obnovljenim izgledima s obzirom na rastuću saradnju između Izraela i ključnih zaljevskih država, posebno Ujedinjenih Arapskih Emirata.

"Bilateralno razgovaramo sa državama širom regiona o sposobnostima protuzračne odbrane i o tome šta možemo da uradimo da pomognemo u njihovoj odbrani, a zatim istražujemo ideju o mogućnosti da na neki način integrišemo sve te protuzračne odbrane zajedno", rekao je novinarima u četvrtak John Kirby, koordinator za strateške komunikacije u Vijeću za nacionalnu sigurnost.

Sve veće slaganje motivisano je strahom od ekspanzionističkog Irana koji ponovo raste. Specijalni izaslanik SAD-a za Iran Robert Malley rekao je ranije ove sedmice da Teheran potencijalno dijeli nekoliko sedmica od dovoljne akumulacije visoko obogaćenog uranijuma za gorivo nuklearne bombe.

Razgovori sa ciljem da se izađe iz ćorsokaka oko toga kako spasiti iranski nuklearni sporazum iz 2015. završeni su prošle sedmice bez većeg napretka.

Izraelsko-saudijsko odmrzavanje odnosa

Budući da su Jerusalem i Rijad uznemireni Iranom, Bidenova administracija tiho radi na diplomatskoj normalizaciji između Saudijske Arabije i Izraela.

S obzirom na uticaj kraljevstva u muslimanskom svijetu, to bi bila najznačajnija ekspanzija Abrahamovog sporazuma iz Trumpove ere, kojim su UAE, Bahrein, Maroko i Sudan priznali Izrael, naglašavajući obavezu arapskog svijeta da uskrati normalizaciju sve dok Izrael ne pristane da okonča okupaciju palestinske teritorije.

Tokom putovanja, Biden će letjeti direktno između Tel Aviva i Džede i nazad, a riječ je o prvom takvom putu za jednog američkog predsjednika nakon Trumpovog istorijskog leta 2017. iz Rijada za Tel Aviv. Trenutno nema direktnih komercijalnih letova između dvije zemlje.

Iako je malo vjerovatno da će do normalizacije doći u skorije vrijeme, posmatrači vide Bajdenov let kao još jedan signal Saudijaca da su neizbježni.

Izraelski poslovni ljudi već posjećuju kraljevstvo, rekao je Steven Cook, viši saradnik za studije Bliskog istoka i Afrike u Vijeću za vanjske odnose. Kada bi se to javno priznalo, moglo bi pomoći Bidenu da ukaže na to kao na pokazatelj napretka, rekao je Cook za Glas Amerike.

Posmatrači vjeruju da saudijsko priznanje neće biti dato dok je kralj Salman na vlasti. Međutim, "nije tajna da novo saudijsko rukovodstvo vidi veliku korist u odnosima s Izraelom", rekla je za Glas Amerike Yasmine Farouk, nerezidentna stipendistica programa za Bliski istok pri Carnegie Endowmentu za međunarodni mir.

Jemenski prekid vatre

Zagovaranje okončanja sedmogodišnjeg rata u Jemenu između koalicije predvođene Saudijskom Arabijom i vojske Huti koje podržava Teheran bio je cilj Bidenove administracije. Sukob je pretvorio zemlju u leglo džihadističkih grupa poput Al-Qaide na Arapskom poluostrvu (AQAP) i doveo do humanitarne katastrofe sa preko 300.000 ubijenih ljudi.

Očekuje se da će Biden ohrabriti Saudijce da ukinu ostatak blokade sjevernog Jemena koji kontroliraju Huti i trajno prekinu vatru – koja je pokrenuta u aprilu i obnovljena do avgusta.

Brian Katulis, viši saradnik na Institutu za Bliski istok, rekao je da je zabrinut zbog potencijalnog napada Huta dronom ili raketom koji bi ponovo razbuktao sukob.

"Situacija na Bliskom istoku danas je takva da može eksplodirati svakog trenutka", rekao je on za Glas Amerike. "Bojim se da bi se to moglo dogoditi dok je predsjednik Biden u regionu."

Vrijednosti naspram interesa

Bidenov odnos prema ubistvima novinara Jamala Khashoggija i Shireen Abu Akleh biće test njegove sposobnosti da uravnoteži posvećenost američkim vrijednostima i američkim geopolitičkim i ekonomskim interesima.

Mnogi će gledati kako snažno pokreće pitanja slobode štampe, kao i prava žena i manjina dok se nosi sa nekim od najrepresivnijih i autoritarnih lidera svijeta.

Saudijski kolumnista Khashoggi jezivo je ubijen uz odobrenje saudijskog prijestolonasljednika. Američki sudija koji je predsjedavao tužbom Khashoggijeve zaručnice dao je administraciji rok do 1. avgusta da odluči da li će dati imunitet prestolonasljedniku. Bijela kuća je odbila reći hoće li to učiniti.

"Ne mogu to da komentarišem odavde, jer je to zakonska odluka", rekla je za Glas Amerike Karine Jean-Pierre, sekretarka za medije.

Abu Akleh, palestinsko-američka novinarka, vjerovatno je poginula od izraelskog metka, prema međunarodnim stručnjacima koji imaju pristup istrazi.

Kirby je, na pitanje Glasa Amerike, odbio da potvrdi da li Biden planira da se pozabavi njihovim smrtima dok je u regionu. Kirby je takođe zaobišao pitanje da li će Biden svoj govor na samitu uokviriti oko teme "bitka između demokratije i autokratije" koja je u središtu doktrine njegove vanjske politike.

Biden uči da to nije tako jasno, rekao je James Jeffrey, predsjedavajući programa za Bliski istok u Wilson centru.

"To je njegova zasluga, ali to znači da ima mnogo prtljaga jer se nije formalno odrekao ove stvari", rekao je Jeffrey za VOA, prisjećajući se Bidenovog Samita demokratija u decembru.

"Šta je od tada uradio? Da li je neko to uopšte pomenuo otkako se desilo? Toliko o tome."

Anita Powell dala je svoj doprinos ovom izvještaju.
XS
SM
MD
LG