Linkovi

Najnovije

Biden najavio kraj američkog vojnog angažmana u Iraku

Predsjedik SAD i premijer Iraka na sastanku u Bijeloj kući
Predsjedik SAD i premijer Iraka na sastanku u Bijeloj kući

Američka vojska u Iraku će u narednih nekoliko mjeseci okončati svoju borbenu misiju, najavio je predsjednik SAD Joe Biden nakon sastanka sa iračkim premijerom Mustafom al-Kadhimijem u Bijeloj kući.

Biden je rekao da će novi zadatak američke vojske u Iraku biti da obučava i pomaže u borbi protiv Islamske države, ali da neće učestvovati u borbama. Nije precizirao koliko će vojnika od sadašnjih 2.500 ostati u Iraku.

U zajedničkom saopštenju dvojice lidera navodi se da će "fokus američke vojske biti na obučavanju, savjetovanju, pomaganju i dijeljenju obavještajnih podataka, ali da do 31. decembra 2021. više neće biti u borbenoj misiji u Iraku.

"Ovo je promjena misije. Nije kraj našeg partnerstva niti prisustva, niti naših bliskih odnosa sa iračkim liderima", rekla je portparolka Bijele kuće Jen Psaki.

Naglasak je, kažu zvaničnici, na tome da vojska osigura da se ne desi ono što se desilo prije sedam godina, kada je teroristička organizacija Islamska država prošla kroz Mosul i regrutovala borce u Iraku i Siriji. Iračka vlada je skoro pala, a svakog mjeseca bilo je nekoliko bombaških napada.

"Kao što od početka govorimo - niko neće reći da je misija ispunjena. Cilj je da održimo poraz Islamske države. Znamo da moramo da vršimo pritisak na takvu organizaciju da se ne obnovi, ali američka vojska sada mora da djeluje iz pozadine", rekao je neimenovani američki zvaničnik u razgovoru sa novinarima.

SAD su vojno angažovane u Iraku od 2015.

"Promjena vojnog angažmana simbolično pokazuje ono čemu stremi Bidenova administracija u borbi protiv terorizma: da podrži partnere kroz obuke i druge vidove pomoći u antiterorističkim operacijama. Njegov pristup je zasnovan na tome da je Amerika partner, dobar patner. Ali, i dalje se moraju fokusirati na to da problem ne eskalira", kaže za Glas Amerike Katherine Zimmerman​ iz Insituta American Enterprise​.

U međuvremenu su nastavljeni napadi na položaje američke vojske u Iraku za šta SAD krive militante koje podržava Iran.

Pristustvo američke vojske u Iraku je pitanje koje dijeli društvo. Neki smataju da je neophodno, dok drugi - uključujući i aktere povezane sa Iranom - pozivaju vojsku da se povuče.

"Nema sumnje da Bidenova administracija kapitalizuje narativ o 'kraju beskonačnih ratova'. Ali, ovi konflikti nisu došli niotkuda, i prijetnje Americi neće nestati zbog unilateralnog povlačenja", kaže Behnam Ben Taleblu​ iz Fondacije za odbranu demokratije.

Upozorava i da će Iran vjerovatno slaviti objavu o povlačenju američke vojske i da će plasirati priču kako Amerika može da se otjera iz regiona.

See all News Updates of the Day

Reuters ekskluzivno: Trump će ukinuti američku pomoć Ukrajini ako ne ispregovara mir sa Rusijom

Ukrajinski vojnici, iz 43. topničke brigade, pucaju iz samohodne haubice 2s7 prema ruskim položajima u regiji Donjeck, Ukrajina, ponedjeljak, 24. lipnja 2024. (AP Photo/Evgeniy Maloletka)
Ukrajinski vojnici, iz 43. topničke brigade, pucaju iz samohodne haubice 2s7 prema ruskim položajima u regiji Donjeck, Ukrajina, ponedjeljak, 24. lipnja 2024. (AP Photo/Evgeniy Maloletka)

Dvojica savjetnika Donalda Trumpa predstavila su plan za okončanje rata u Ukrajini ako on pobijedi na izborima, a taj plan podrazumijeva da SAD postave uslov Ukrajini - da će dobiti američko oružje jedino ako počne mirovne pregovore sa Rusijom, ekskluzivno je objavio Reuters.

SAD bi istovremeno upozorile Moskvu da bi svako odbijanje da se pregovara povećalo američku podršku Ukrajini, rekao je Keith Kellogg, jedan od Trumpovih savjetnika za nacionalnu bezbjednost.

Prema planu koji su napravili Kellogg i Fred Fleitz, nekadašnji šefovi kabineta u Trumpovom Savjetu za nacionalnu bezbjednost, tokom mirovnih pregovora biće i prekid vatre duž linije fronta.

Oni su predstavili strategiju Trumpu i bivši predsjednik je na to odgovorio pozitivno, rekao je Fleitz. "Ne kažem da se saglasio sa svakom rječju, ali smo zadovoljni kako je reagovao."

Ipak, Trumpov portparol Steven Cheung kaže da se samo izjave Trumpa ili njegove kampanje mogu smatrati zvaničnim stavom.

Strategija koju su iznijeli Kellogg i Fleitz je najdetaljniji plan do sada. Trump je ranije rekao da bi brzo okončao rat u Ukrajini ako bude pobijedio Joea Bidena 5. novembra, ali nije rekao kako.

Takav prijedlog bi značio veliki zaokret u američkoj poziciji prema ratu i vjerovatno bi mu se usprotivli evropski saveznici i članovi Republikanske partije.

Kremlj je rekao da bi svaki mirovni plan, koji bi predložila potencijalna buduća Trumpova administracija, trebalo da uvaži stanje na terenu, ali da je ruski predsjednik Vladimir Putin otvoren za pregovore.

"Vrijednost svakog plana je u nijansama i uvažavanju pravog stanja na terenu", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. "Predsjednik Putin je nekoliko puta ponovio da je Rusija otvorena za pregovore ako se uzme u obzir stanje na terenu."

Ukrajina nije komentarisala navode o planu za kraj rata.

Članstvo u NATO-u na čekanju

Ključni dijelovi plana iznijeti su u dokumentu Instituta za politiku Amerika na prvom mjestu, čiji su Kellogg i Fleitz članovi.

Kellogg kaže da je ključno Rusiju i Ukrajinu brzo privoljeti pregovorima ako Trump dobije izbore.

"Da kažemo Ukrajincima: morate sjesti da pregovarate, a ako nećete, onda će presušiti podrška iz SAD. I da kažete Putinu da isto mora da dođe da pregovara, i ako to neće, da će Amerika nastaviti da još jače podržava Ukrajinu dok ne dobije sve što treba da potpuno uništi Rusiju na terenu".

Moskva bi, prema tom planu, također bila privoljena da pregovara obećanjem da će Ukrajina na duži rok odložiti pokušaj da bude članica NATO-a.

Rusija je napala Ukrajinu februara 2022. Linije fronta skoro da se nisu pomjerile od kraja 2022, a poginule su desetine hiljada ljudi sa obje strane.

Fleitz je rekao da Ukrajina ne mora formalno da preda teritoriju Rusiji, ali da misli da je malo vjerovatno da će uspjeti da povrati kontrolu nad svojim teritorijama u neko dogledno vrijeme.

Dugoročni mir bi zahtijevao dodatne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, smatraju Kellogg i Fleitz, a ključni element bi bio "naoružavanje Ukrajine do zuba".

"Predsjednik Trump je više puta rekao da je njegov prioritet da brzo ispregovara kraj rata. Taj rat se nikada ne bi ni desio da je Trump predsjednik", kazao je njegov portparol.

Bidenova kampanja tvrdi da Trump ne želi da se suprotstavi Putinu.

"Trump u svakoj prilici hvali Putina i jasno je rekao da mu se neće usprotiviti, niti da će braniti demokratiju", kažu iz Bidenove kampanje.

Pitanje kontrole situacije

Neki republikanci su rezervisani prema ideji da se Ukrajini da više sredstava. SAD su potrošile više od 70 milijardi dolara na Ukrajinu od početka invazije.

"Ono što Trumpove pristalice žele je da se smanji pomoć, pa i da se skroz zavrne slavina", kaže Charles Kupchan iz Savjeta za međunarodne odnose.

Putin je nedavno izjavio da će se rat završiti ako Ukrajina odustane od članstva u NATO-u i preda Moskvi četiri istočne i južne oblasti.

Tokom sjednice Savjeta bezbjednosti UN, francuski i britanski ambasador ponovili su stav da se mir može postići jedino povlačenjem Rusije sa ukrajinske teritorije, što hoće i Kijev.

Neki analitičari su rekli da su zabrinuti da plan Kellogga i Fleitza daje Moskvi kontrolu nad sitacijom.

"Kellogg govori o tome da Ukrajina odustane od svih teritorija koje Rusija sada okupira", kaže Daniel Fried, bivši pomoćnik državnog sekretara koji se bavio Rusijom.

Trump je prošle nedjelje u jednom intervjuu isključio opciju da američki vojnici idu u Ukrajinu, i bio je skeptičan prema članstvu Ukrajine u NATO-u. Nagovijestio je i da će brzo ukinuti pomoć Kijevu ako bude izabran.

Biden konstantno traži više pomoći Ukarjini, i njegova administracija podržava pokušaj da ta zemlja uđe u NATO. Biden i ukrajinski predsjednik nedavno su potpisali desetogodišnji bilateralni bezbjednosni ugovor.

Sukobi policije i demonstranata oko parlamenta u Keniji, nekoliko mrtvih

Demonstranti se penju na policijsko vozilo u Najrobiju, 25. jun 2024. (REUTERS/Monicah Mwangi)
Demonstranti se penju na policijsko vozilo u Najrobiju, 25. jun 2024. (REUTERS/Monicah Mwangi)

Policija je pucala na demonstrante koji su upali u parlament Kenije i najmanje petero je ubijeno, dok su dijelovi zgrade parlamenta u plamenu. Neredi su izbili dok su poslanici glasali o usvajanju zakona o povećanju poreza.

Demonstranti su se sukobili sa policajcima i upali u zgradu, policija ih je jurila po hodnicima i pokušala da ih istjera napolje, prenijeli su mediji.

Policija je bacila suzavac i upotrijebila vodene topove, ali nije uspjela da rastjera masu. Angažovana je i vojska da podrži policiju.

Novinar Reutersa izvijestio je da je vidio tijela najmanje petero ubijenih demonstranata ispred parlamenta. Kenijsko Zdravstveno udruženje saopštilo je da je najmanje pet osoba ubijeno a da je 31 povrijeđena, od kojih je 13 imalo prostrijelne rane, dok je četvero pogoođeno gumenim mecima.

"Želimo da zatvorimo parlament i da svi poslanici podnesu ostavke", kaže demonstrant Dajvis Tafari. "Hoćemo novu vladu."

Aktivistkinja Auma Obama, polusestra bivšeg američkog predsjednka Baracka Obame, bila je među demonstrantima na koje je bačen suzavac, izvijestio je CNN.

Demonstracije ispred parlamenta u Najrobiju zbog povećanja poreza. (REUTERS/Monicah Mwangi)
Demonstracije ispred parlamenta u Najrobiju zbog povećanja poreza. (REUTERS/Monicah Mwangi)

Policija je poslije dužeg vremena uspjela da udalji demonstrante od zgrade uz velike količine suzavca, a čuli su se i pucnji.

Poslanici su evakuisani podzemnim tunelima, prenijeli su lokalni mediji.

Bijela kuća je saopštila da pažljivo prati situaciju i apeluje na mir. Ambasadori zemalja među kojima su Velika Britanija, SAD i Njemačka u zajedničkom saopštenju su naveli da su duboko zabrinuti zbog nasilja i pozvali su sve strane na uzdržanost.

Internet je bio u prekidu širom zemlje.

Protesti i sukobi dešavaju se i u drugim gradovima Kenije, a mnogi pozivaju i predsjednika Williama Ruta da podnese ostavku.

Parlament je odobrio finansijski zakon i naredni korak je da ga potpiše predsjednik kako bi stupio na snagu. Ali, može i da ga odbije i vrati parlamentu.

Arhiv - Predsjednik Kenije William Ruto (URS FLUEELER/Pool via REUTERS)
Arhiv - Predsjednik Kenije William Ruto (URS FLUEELER/Pool via REUTERS)

Kenijci se bore sa ozbiljnim ekonomskim potresima koje su izazvali pandemija, rat u Ukrajini, dvije godine suše zaredom i pad vrijednosti lokalne valute.

Finansijski zakon ima za cilj da se povećaju porezi i tako prikupi dodatnih 2,7 milijardi dolara kako bi se smanjio dug Kenije - koja samo na kamate daje 37 odsto godišnjeg prihoda.

"Ruto mora da ode, da uradi časnu stvar", kaže Eugene Wamalwa, lider opozicije.

Drugi lider opozicije Raila Odinga apelovao je na momentalno povlačenje zakona o finansijama i otpočinjanje dijaloga.

"Uznemiravaju me ubistva, hapšenja, i nadzor koji policija vrši nad dječacima i djevojčicama koji samo žele da ih čuju u vezi sa politikom oporezivanja koja im krade i sadašnjost i budućnost", naveo je Odinga.

Vlada je već napravila neke ustupke i obećala da će uvesti manje poreze na hljeb, ulje, automobile i finansijske transakcije, ali to nije zadovoljilo demonstrante.

Demonstrant ispred policijskog suzavca. (EUTERS/Monicah Mwangi)
Demonstrant ispred policijskog suzavca. (EUTERS/Monicah Mwangi)

Protesti su počeli u atmosferi koja je više ličila na festival, ali kako su postali masovniji, tako je i policija počela da dejstvuje suzavcem i rastjeruje gomilu.

Osim u Najrobiju, sukobi se dešavaju u Mombasi, a protesti se održavaju u Kisumu, jezeru Viktorija i Garisi na istoku zemlje.

Policija nije odgovorila na upit Reutersa za komentar.

Proteste u Keniji obično organizuju politički lideri, ali ovoga puta su na ulice izašli mladi ljudi koji nemaju zvaničnog vođu i veoma su jasni u svojim zahtjevima.

Ukrajina počela pregovore sa EU

Potpredsjednica ukrajinske vlade Olga Stefanišina, u sredini, rukuje se sa hrvatskim državnim sekretarom za evropska pitanja Andrejom Metelko Zgombić prije početka razgovora o pridruživanju Ukrajine EU u Luksemburgu 25. juna 2024. (Foto: Jean-Christophe Verhaegen / AFP)
Potpredsjednica ukrajinske vlade Olga Stefanišina, u sredini, rukuje se sa hrvatskim državnim sekretarom za evropska pitanja Andrejom Metelko Zgombić prije početka razgovora o pridruživanju Ukrajine EU u Luksemburgu 25. juna 2024. (Foto: Jean-Christophe Verhaegen / AFP)

Evropska unija i Ukrajina započele su u utorak pregovore o članstvu, proces koji bi mogao da potraje godinama i koji je Rusija odavno pokušavala da spriječi.

Pregovori su uslijedili deceniju nakon što su ruske trupe zauzele poluostrvo Krim kako bi spriječile Ukrajinu da uspostavi odnose sa Zapadom. Pregovori o pristupanju počeli su tokom međuvladine konferencije održane u Luksemburgu.

Olga Stefanišina, zamjenica premijera za evropske i evroatlantske integracije, predvodi delegaciju Ukrajine.

„Danas je početak novog poglavlja u odnosima Ukrajine i Evropske unije”, rekao je ukrajinski premijer Denis Šmihal na početku razgovora.

U objavi na društvenoj mreži X, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao: „Generacije naših ljudi ostvaruju svoj evropski san. Ukrajina se vraća u Evropu.”

Moldavija bi trebalo da počne pregovore o članstvu u EU. Zemlja kandidat mora uskladiti svoje zakone i standarde sa politikom EU po pitanjima koja uključuju kretanje robe, brige za životnu sredinu i bezbjednost.

Svih 27 zemalja članica mora da pristane na proširenje na novu članicu. Mađarska je konstantno protiv toga da Ukrajina uđe u EU i NATO.

„Još smo na početku procesa skrininga. Veoma je teško reći u kojoj je fazi Ukrajina. Koliko vidim ovdje, dok razgovaramo, oni su veoma daleko od ispunjavanja kriterijuma za pristupanje”, rekao je mađarski ministar za evropska pitanja Janoš Boka.

Ako bi dobila status članice, Ukrajina bi premašila Francusku po teritoriji i bila bi najveća članica unije. Njen status najvećeg proizvođača žitarica bi takođe uticao na poljoprivrednu politiku EU. Pregovori, iako su prekretnica, mogli bi potrajati godinama.

Malo je vjerovatno da će formalni pregovori početi za nekoliko mjeseci. Turska je u pregovorima o pristupanju skoro dvije decenije bez rezultata. Ostale zemlje koje čekaju su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Gruzija.

Ukrajina traži članstvo do 2030. godine, ali prvo mora da završi desetine institucionalnih i pravnih reformi.

SAD šalju novu vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od 150 miliona dolara

Ukrajinski vojnici u regiji Donjeck, 19. juni 2024.
Ukrajinski vojnici u regiji Donjeck, 19. juni 2024.

Očekuje se da će SAD već u utorak objaviti novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti do 150 miliona dolara, izjavila su dva američka zvaničnika za Glas Amerike.

Paket se dostavlja Kijevu pod predsjedničkim ovlaštenjem za povlačenje (PDA), koji povlači oružje, municiju i opremu iz američkih vojnih zaliha kako bi se ispunile kratkoročne potrebe Ukrajine.

Jedan od zvaničnika — koji je govorio pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarao o paketu prije njegovog planiranog objavljivanja — rekao je da će najnovija runda pomoći uključivati municiju za HIMARS i drugu važnu municiju. To ne uključuje kasetnu municiju, kaže zvaničnik.

Upitan da li paket pomoći uključuje rakete dugog dometa poznate kao ATACMS, zvaničnik je odgovorio: "Iz operativnih sigurnosnih razloga, ne ulazimo u dalje detalje."

ATACMS ima domet do 300 kilometara i skoro dvostruko veću udaljenost od ukrajinskih projektila.

Na pitanje Glasa Amerike od 12. juna da li su Sjedinjene Države pružile Ukrajini više ATACMS-a od sredine marta, predsjedavajući Zajedničkog načelnika generalštabova general C.Q. Brown je rekao: "Radimo kroz ATACMS dio i nastavljamo pružati tu mogućnost putem naših PDA uređaja."

Rusija je optužila Ukrajinu da je koristila neke od ATACMS-a koje je obezbijedio SAD u smrtonosnim udarima ove sedmice unutar Krima, koji je Rusija nezakonito anektirala 2014. godine, i u ruskoj oblasti Belgorod na granici s Ukrajinom.

Rusija je u ponedjeljak pozvala američkog ambasadora u Moskvi u znak protesta zbog upotrebe projektila.

Ovonedjeljni paket pomoći Kijevu će se uvući u 61 milijardu dolara iz Ukrajine koje je potpisao predsjednik Joe Biden u aprilu.

Odluka Vrhovnog suda SAD o oružju utiče i na predizbornu kampanju 

Posjetioci se fotografišu ispred Vrhovnog suda SAD u Washingtonu, 18. juna 2024. godine. (Foto: AP/Jose Luis Magana)
Posjetioci se fotografišu ispred Vrhovnog suda SAD u Washingtonu, 18. juna 2024. godine. (Foto: AP/Jose Luis Magana)

Posebni dodaci za oružje omogućavaju ispaljivanje stotina metaka u minuti i bilo koje oružje mogu da pretvore u automatsko. Zabranio ih je bivši predsjednik SAD Donald Trump 2018. godine.

"Ovog jutra smo također okončali proces izdavanja regulative koja zabranjuje dodatke za oružje", rekao je Trump 18. decembra 2018.

To se dogodilo nakon pucnjave na muzičkom festivalu u Las Vegasu 2017. godine u kojoj je ubijeno 60 ljudi. Napadač je koristio upravo dodatke koji oružje pretvaraju u automatsko, kako bi ispalio više od 1.000 metaka sa hotelskog prozora.

Nedavno je konzervativna većina Vrhovnog suda SAD odlučila da je Trumpova administracija tom zabranom prekoračila svoja ovlaštenja. Odluka Vrhovnog suda ponovo je u prvi plan kampanje za predsjedničke izbore stavila oružje.

Trumpova kampanja saopštila je da Amerikanci treba da poštuju odluku suda.

On je na okupljanju na Floridi rekao da će njegov izbor za predsjednika štititi pravo na oružje, prema Drugom amandmanu Ustava: "Moramo uticati na vlasnike oružja da glasaju. Nećete imati svoje orižje još dugo ako ne glasate, jer oni žele sve da oduzmu. Oni žele da vam oduzmu oružje. Žele da vam uzmu municiju. Žele da uzmu i da unište Drugi amandman."

Kampanja za reizbor Joea Bidena pozvala je Kongres da ponovo nametne zabranu.

"Kada razmišljamo o odlukama koje će birači napraviti u novembru, postoji jasan kontrast između našeg i stavova bivšeg predsjednika. Ne zaboravimo – bivši predsjednik je bukvalno rekao da ljudi moraju da pređu preko toga, a to je povezano sa problemom oružanog nasilja u Americi. Hajde da ovo shvatimo ozbiljno. Hajde da razumijemo da svi imamo mogućnost da utičemo na ovo važno pitanje", kazala je potpresjednica SAD Kamala Harris.

Trympove pristalice u Kongresu podržavaju pravo vlasnika oružja da koriste dodatke.

"Ti dodaci su praktično samo oslonac za ljude koji imaju povrede ruku, koji i dalje aktivno pucaju. To ne znači da će napadati građane. Nikada nije značilo", kaže Byron Donalds, republikanski član Predstavničkog doma.

Pristalice Bidena u Kongresu navode da će odluka Vrhovnog suda dovesti do novih gubitaka života.

"Bez sumnje, doći će do neke buduće tragedije korištenjem ovih dodataka. I zapitaćemo se ’zašto je ovo potrebno, zašto moramo da živimo s tim?'", navodi Adam Schiff, demokratski član Predstavničkog doma.

Gotovo trećina Amerikanaca kaže da posjeduju oružje, pokazuju podaci Istraživačkog centra Pew.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG