Linkovi

Aktuelno

Banjalučko slavlje neustavnog praznika

Bosnia-Herzegovina - Celebration of 9. January (a Day of Republic of Srpska), which is not constitutional holiday; Banjaluka, Banja Luka, 9. January 2019.

U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) danas se slavi 9. januar kao Dan RS-a – i pored činjenice da ga je Ustavni sud Bosne i Hercegovine 26. novembra 2015. godine proglasio neustavnim.

Glavnom banjalučkom ulicom prodefilovalo je 15 ešalona pripadnika entitetskog Ministarstva unutrašnjih poslova i čak 23 ešalona civilnih organizacija, među kojima su vatrogasci, demobilisani borci, pripadnici civilne zaštite i drugih organizacija i udruženja.

"Želim svima da čestitam ovaj veliki dan, da čestitam što smo okupljeni, što znamo da je važno da smo zajedno, što znamo da moramo da čuvamo Republiku Srpsku. Živjela Republika Srpska!", oručila je predsjednica RS Željka Cvijanović na defileu.

Defileu je prisustvovala i premijerka Srbije Ana Brnabić sa ministrima iz svog kabineta, koju je danas entitetska predsjednica odlikovala Ordenom Republike Srpske na lenti za, kako se navodi, naročite zasluge u razvijanju i učvršćivanju saradnje i političkih odnosa Srbije i Republike Srpske, te "za nemjerljiv doprinos u borbi za fizički i duhovni opstanak, afirmaciju i razvoj Republike Srpske".

"To je odnos koji svakako prevazilazi formalne, uobičajene okvire bilateralne saradnje i u kom postoji u svakom smislu nešto mnogo veće, značajnije od samo diplomatskog i samo administrativnog. Reč je o konkretnoj i stvarnoj brizi Srbije za opstanak i napredak Republike Srpske", istakla je Brnabićeva, dodavši da je dodijeljeno priznanje za nju "potvrda odgovorne politike Vlade i predsjednika Srbije".

Cvijanovićeva je ordenom zastave Republike Srpske sa zlatnim vijencem za rad i izvanredne zasluge u međunarodnoj saradnji i učvršćenju mira i za doprinos u razvoju sveukupnih odnosa između Rusije i RS odlikovala i ambasadora Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Petra Ivancova koji je takođe prisustvovao defileu.

Ove godine jedan ešalon policije koračao je obučen u uniforme srpske vojske iz Prvog svjetskog rata, dok je oficir na bijelom konju išao ispred njih. Koračnici su recitovali i pjesmu "Hriste bože", poznatiju kao himnu kosovskih junaka, a na kraju defilea pjevali su i pjesmu "Pukni zoro". Više hiljada građana gledalo je i nalet helikoptera iz helikopterskog servisa Republike Srpske. Izvedene su i himne Republike Srpske i Srbije.

Predstavnici Bošnjaka u institucijama RS, koji ne prisustvuju obilježavanju 9. januara, izdali su saopštenje u kojem negoduju što se nastavlja sa slavljem datuma za koji je Ustavni sud BiH rekao da je diskriminišući za nesrbe u tom entitetu.

"Na taj dan 1992. godine predstavnici srpskog naroda su bez učešća predstavnika drugih (Bošnjaka, Hrvata i Ostalih) naroda, dakle jednostrano, donijeli Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine. Ovakav izbor nije u skladu s jedinstvenim vrijednostima dijaloga, tolerancije, uzajamnog poštovanja i jednakosti na čemu bi se trebao temeljiti izbor nekog državnog praznika. Ustavni sud BiH je istakao legitimno pravo srpskog naroda u entitetu RS da zakonskim mehanizmima očuva svoju tradiciju i identitet, ali jednako pravo se mora dati i drugim konstitutivnim narodima i ostalim građanima u entitetu RS, što mi svakako podržavamo i zašto se zalažemo", navodi se u saopštenju.

Obilježavanje neustavnog Dana Republike Srpske nastavljeno je i svečanom akademijom. Prije podne je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej, povodom 9. januara, služio Svetu arhijerejsku liturgiju u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci. Pojačane policijske aktivnosti biće na snazi do kraja dana.

Zatvorene su skoro sve centralne gradske ulice, na snazi je i zabrana rada lokalima i radnjama. Na teritoriji cijelog bh. entiteta danas je neradni dan.

​Ustavni sud BiH je u novembru 2015. godine utvrdio da član 3.b) tadašnjeg Zakona o praznicima RS-a nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije te Protokolom broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Ustavni sud je tada naložio i Narodnoj skupštini RS-a da u roku od šest mjeseci usaglasi navedeni član entitetskog Zakona o praznicima sa Ustavom BiH.

"Ustavni sud ponovno naglašava da se ovom odlukom ni na koji način ne dovodi u pitanje pravo građana Bosne i Hercegovine pravoslavne vjeroispovijesti (kao ni slično pravo građana bilo koje druge vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini) da slobodno na tradicionalan, odnosno drugi prigodan način obilježavaju svoje blagdane, uključujući i slavu Svetog Stefana. Prema mišljenju Ustavnoga suda, takve slobode i prava, a posebno njihovo slobodno manifestiranje, samo potvrđuju multikonfesionalni i multikulturalni karakter Bosne i Hercegovine kao države i društva. Stoga se ovakva odluka Ustavnoga suda u tome kontekstu ne može nikako drukčije razumijevati", navedeno je tada u saopštenju Ustavnog suda BiH.

Odluka je donesena po apelaciji člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića čije je mišljenje da je izbor 9. januara za Dan RS-a, koji se slavio i kao krsna slava tog entiteta, Sveti Stefan, podstaknut osjećajima i događajima od značaja za samo jedan narod, dok ga druge zajednice smatraju bolnom uspomenom.

U RS-u se 9. januar obilježava kao Dan RS-a jer je na taj datum 1992. godine u Sarajevu, tadašnja Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine.

Dok većina u RS-u na taj datum danas gleda sa ponosom, jer je, kako se tvrdi, formiranjem RS-a spriječen nestanak srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, dotle Bošnjaci i Hrvati na 9. januar gledaju kao na početak rata u BiH, te početak etničkog čišćenja i zločina nad nesrpskim stanovništvom.

I pored odluke Ustavnog suda u RS-a ne odustaju od obilježavanja 9. januara pa je tako u tom bh. entitetu 25. septembra 2016. održan referendum na kojem su se građani izjasnili o pitanju - "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?".

Prije referenduma, Ustavni sud BiH odbio je zahtjev Narodne skupštine RS-a da se preispita odluka o proglašenju neustavnim 9. januara kao Dana RS-a i donio privremenu mjeru kojom je zabranio provođenje referenduma. Ustavni sud BiH, poništio je i rezultate referenduma o Danu RS-a.

Narodna skupština RS-a potom je 25. oktobra 2016. godine usvojila Zakon o Danu RS-a u kome se navodi da se "na osnovu potvrđene volje građana RS-a, 9. januar utvrđuje kao Dan Republike".

Prema novom zakonu, Dan RS-a se obilježava i praznuje kao sekularni praznik i nema obavezujući karakter.

Bošnjački i hrvatski poslanici Koalicije Domovina (SDA, SBB, HSP) godine nisu prisustvovali sjednici entitetskog parlamenta na kojoj je usvojen Zakon o Danu RS-a, jer smatraju da je to nastavak protivustavnog i antidejtonskog djelovanja entitetskog parlamenta.

Deset delegata u Vijeću naroda RS-a predalo je 5. januara 2018. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine radi osporavanja Zakona o Danu RS-a, pozivajući se na odluku Ustavnog suda iz 2015. godine i stav Venecijanske komisije.

Nakon apelacije u RS-u je formiran i Tim za pripremu odgovora i učešće u odbrani po apelaciji delegata Vijeća naroda RS-a iz reda Bošnjaka i Hrvata Ustavnom sudu BiH.

See all News Updates of the Day

BiH Statistike za 2019: Pao izvoz, povećan uvoz

ilustracija

Izvoz iz BiH za devet mjeseci 2019. u poređenju sa prošlogodišnjim u padu je. Također, uvoz je u toj usporedbi u porastu, govore podaci Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Uzrok povećanja uvoza prema mišljenju Nihada Bajramovića iz vanjsko-trgovinske komore je rezultat privredne aktivnosti u zemlji tj. povećanog obima domaće potrošnje.

Vanjsko-trgovinski deficit povećan je za 8.9 % i dostiže 6 milijadi KM.

Početak 2019. pokazao je pozitivan razvoj u Italiji koja je izašla iz recesije dok su ekonomije Francuske i Španije ostvarile rast, 0.3 i 0.7 %.

Što se tiče BiH zbog neprovođenja sporazuma o slobodnoj trgovoni smanjen je izvoz u Tursku a zbog trgovinskog rata za više od 90 % opao izvoz na Kosovo.

Glavni vanjsko-trgovinski partner BiH je Evropska Unija a unutar nje Hrvatska. Što se tiče ekonomskih odnosa sa Srbijom, po prvi put je dosegnut stepen pokrivenosti uvoza izvozom od 50 %. To jedina zemlja iz sporazuma CEFTA sa kojom BiH ne ostvaruje suficit.

Opao je i izvoz hrane, za oko 5% i iznosi 615 miliona KM. Zemlje u koje BiH najviše izvozi agroindustrijske proizvode su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija i Crna Gora.

Globalne političke tenzije, rast protekcionizma, američko-kineski trgovinski rat, daju negativne konotacije trgovini, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH kao izvozno orijentisanu zemlju, stav je iz Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ambasador SAD za vjerske slobode u posjeti Potočarima: Vjera treba da okuplja ljude

U.S. Ambassador-at-Large for International Religious Freedom Sam Brownback presents the 2018 International Religious Freedom Report at the State Department in Washington, June 21, 2019.

Ambasador Sjedinjenih Država za međunarodne vjerske slobode Sam Brownback posjetio je u utorak Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.

„Ovdje se desilo nešto strašno. Došlo je do brutalnog ubijanja. Hiljade ljudi su ovdje brutalno ubijeni. Zbog onoga što jesu, zbog njihove vjere. To je tragedija“, kazao je Brownback.

On je rekao i kako vjera treba da okuplja ljude zajedno.

Prethodno je iz State Departmenta saopšteno da će Sam Brownback boraviti od 10. do 20.novembra u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Albaniji i Holandiji.

Nakon posjete Srebrenici i Sarajevu, ambasador će otputovati u Prištinu 14. novembra, gdje će govoriti na događaju koji organizuje ambasada SAD na Kosovu, na temu vjerskog pluralizma mladih iz različitih vjerskih zajednica. Ambasador Braunbek će se takođe sastati sa vjerskim liderima", stoji u saopštenju.

Takođe, 15. novembra ambasador će posjetiti i Podgoricu kako bi se sastao sa lokalnim vjerskim liderima.

Od 18. do 19. novembra, ambasador Brownback će biti u Tirani u Albaniji, gdje će govoriti na konferenciji "Religija kao instrument mira".

Albanija je domaćin ove regionalne konferencije koja za cilj ima unaprijeđenje vjerskih sloboda u regionu.

Putovanje će završiti u Hagu u Holandiji, gdje će učestvovati na sastanku Međunarodne kontakt skupine za vjersku slobodu na kojem će razgovarati o Međunarodnom savezu vjerske slobode s istomišljenicima, zaključuje se u saopštenju.

State Religious Freedom
State Religious Freedom

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:13 0:00

Zašto Amerikanci žive u sve većim kućama?

Amerikance oduvijek privlače veliki, otvoreni prostori tako da, možda, nije iznenađujuće što kuće koje se grade u Sjedinjenim Državama spadaju u neke od najprostranijih na planeti. A postaju - sve veće.

Prosječna američka kuća danas je više nego dvostruko veća u odnosu na one građene 1950-ih. Prosječna veličina nove, porodične kuće 2019. iznosila je 240 kvadratnih metara, prema podacima Nacionalnog udruženja građevinara.

Snažna osjećanja Amerikanaca prema posjedovanju sopstvene kuće vjerovatno imaju korjene u prošlosti pionira "divljeg zapada" koji su sticali vlasništvo nad zemljom od vlade, pod uslovom da je obrađuju.

“Privlačnost porodične kuće za Amerikance, još od početka 20. vijeka, je što je označavala autonomiju. Svaka kuća je - zamak", kaže Luis Hajman, istoričar i asistent na univerzitetu Kornel. “Zato one označavaju nečiju nezavisnost i dostignuće."

Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.
Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.

Federalna vlada snažno je podržavala ideju da je američki ideal - nacija kućevlasnika. Kada je 1934. otvorena Federalna uprava za stambena pitanja (FHA), to je unijelo revoluciju u proces kupovine kuća. Uspostavljanjem federalnog sistema kredita za kuće, koji Amerikanci koriste i danas, FHA je olakšala kupovinu kuće milionima ljudi. U to vrijeme, većina Amerikanaca je živjela u iznajmljenom prostoru a 40% su bili vlasnici kuća. Do 2001, ta cifra je porasla na 68 procenata.

1940-ih, predsjednik Frenklin Ruzvelt je vlasništvo nad kućom poistovjetio sa državljanstvom, navodeći da je "nacija kućevlasnika, ljudi koji imaju stvaran udio u svojoj sopstvenoj zemlji, nepobjediva."

Danas, broj kućevlasnika u Americi stoji na oko 65 procenata. Kod mnogih Amerikanaca, mogućnost da investiraju u kupovinu kuće pomogla je da se zamaskira ekonomska stagnacija. Iako je stopa nezaposlenosti rekordno niska, realne plate američkih radnika - broj robe i usluga koje mogu da se kupe zarađenim novcem, decenijama se nisu promijenile.

Dok Amerikanci vide da njihove plate stagniraju poslije 1970-ih, mogu da zarade novac investiranjem u kuće", ističe Hajman. "Kuće su postale način za prosječne Amerikance da profitiraju. Ne postoji drugi način za Amerikance da steknu dodatni prihod mimo svojih kuća. Ako ste obična osoba, ne možete da to ostvarite na berzi, tako da je to način da se, praktično, bavite špekulacijama na stambenom tržištu.

Za neke Amerikance, posjedovanje velike kuće je statusni simbol, fizički dokaz da su uspjeli u životu.

Klasični primjer velike kuće u predgrađu je već decenijama veoma moćan simbol", kaže istoričar arhitekture Vilijam Ričards. "Ljudi ponekad žele da određene sobe imaju specifičnu namjenu - da imaju veliko predsoblje na ulazu u kuću sa mjestom za cipele i kapute, posebne spavaće sobe za svako dijete i goste, poseban vešeraj."

A prostrane kuće se danas mogu lakše kupiti nego nekada. "U dizajnu i izgradnji postoji veća efikasnost iz raznih razloga, zbog čega je danas manje skupo sagraditi veliku kuću", kaže Ričards.

Ali da li velike kuće čine ljude srećnijim? Ne - prema nedavnom post-doktorskom istraživanju koje je obavio Klement Bele, profesor pri Evropskoj školi biznisa INSEAD.

“Iako su porodične kuće sve luksuznije od 1980, zadovoljstvo kućevlasnika je ostalo na istom nivou u američkim predgrađima", napisao je Bele.

Ljudi koji žive u većim kućama su, međutim, zadovoljniji svojom imovinom ali to zadovoljstvo opada kad se u blizini sagrade još veće kuće.

Trump: Saslušanja o opozivu su "sramotna"

Predsjednik Donald Trump pred novinarima na Južnom travnjaku Bijele kuće u Vašingtonu, 8. novembra 2019.

Predsjednik SAD Donald Trump ponovo je u nedelju napao prošlonedeljna saslušanja o opozivu koja su ciljala njega, nazivajući ih "sramotnim" i prigovarajući da demokrate blokiraju svjedoke koje republikanci žele da saslušaju.

On je rekao da "korumpiran političar" Adam Šif, predsjedavajući Odborom Predstavničkog doma za obavještajne službe, koji predvodi aktivnosti u vezi sa istragom o opozivu, i predsjedavajuća Predstavničkim domom Nensi Pelosi, žele da zvaničnici Bijele kuće svjedoče u "sramotnom lovu na vještice".

Trump je na Tviteru napisao da Šiv "neće da dopusti advokata Bijele kuće, niti će dozvoliti BILO KOGA od svjedoka koje smo zahtjevali". To je, nastavio je, po prvi put u ovom procesu i istoriji Kongresa.

Pod pravilima saslušanja o opozivu, koje je usvojio Predstavnički dom pod kontrolom demokrata, Trumpu će biti dozvoljeno da ima pravnika koji ga predstavlja kad Odbor za pravosuđe zaokruži moguće dokumente o opozivu protiv njega u narednim nedeljama i, ukoliko ga Predstavnički dom u punom sastavu opozove, na suđenju u Senatu u kome većinu imaju republikanci.

Ali, pravila ne zahtjevaju pravno zastupanje Trumpa na saslušanjima pred Komitetom Predstavničkog doma za obavještajne službe koja počinju u srijedu.

Dvojica zvaničnika američkog State Departmenta, Viljem Tejlor i Džordž Kent, spremni su da svjedoče da je Trump tražio od ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da otvori istragu kako bi politički profitirao u trenutku kada je Ukrajini uskratio 391 milion dolara američke vojne pomoći koju je Kijev očajniči želio kao pomoć u borbi protiv proruskih separatista na istoku zemlje.

"Poziv ukrajinskom predsjedniku bio je SAVRŠEN", napisao je Trump na Tviteru. "Pročitajte transkript! NIJE rečeno ništa što na bilo koji način nije u redu. Republikanci, nemojte da vas uhvate u zamku za budale govoreći da nije savršen, već da je za opoziv. Ne, mnogo je jači od toga. NIŠTA LOŠE NIJE URAĐENO!"

Trump je nedeljama negirao da je Zelenskom krajem jula uputio "quid pro quo" (usluga za uslugu) poziv - vojna pomoć u zamjenu za istragu o jednom od njegovih glavnih demokratskih izazivača 2020. godine, bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena, rad njegovog sina Hantera za ukrajinsku gasnu kompaniju - i odbacio teorije o ukrajinskoj umiješanosti u izbore u SAD 2016. na kojima je Trump pobijedio.

Trump je odobrio vojnu pomoć Ukrajini u septembru, iako Kijev nije započeo istragu.

Šif je pozvao republikance da dostave spisak svjedoka koje žele da ispituju, ali je odbio svjedočenje dvije najistaknutije ličnosti sa republikanske liste želja: Hantera Bajdena i neimenovanog uzbnjivača koji je isprovocirao napore demokrata za opoziv, iznoseći zabrinutost po pitanju Trumpovog zahtjeva Zelenskom u julu.

Prema američkom zakonu, identiteti uzbunjivača koji dolaze iz unutrašnjih strutura vlasti zaštićeni su od otkrivanja.

Međutim, Trump je zatražio da uzbunjivač bude imenovan i rekao da bi trebalo da mu bude omogućeno da se konfrontira sa osobom koja ga optužuje.

Demokrate su izrazile zabrinutost po pitanju zaštite bezbjednosti uzbunjivača i napomenule da su veliki dio onoga što je on naveo potvrdili vladini zvaničnici koji su čuli Trumpov poziv, ili kojima je bilo naloženo da traže od Ukrajine istragu protiv Bajdenovih. Uz to, u grubom transkriptu Trumpovog razgovora sa Zelenskim, koji je objavila Bijela kuća, citira se Trumpa kako traži "uslugu".

Šif je rekao da bi pozivanje uzbunjivača na svjedočenje bilo "suvišno i nepotrebno".

"Odbor ... neće olakšavati napore predsjednika Trumpa i njegovih saveznika u Kongresu da prijete, zastrašuju i svete se uzbunjivaču koji je hrabro podigao inicijalnu uzbunu", rekao je Šif u pismu lideru republikanaca u Odboru za obaveštajne službe, kongresmenu Devinu Nansu. "...Uzbunjivač ima pravo prema zakonima koje podržava ovaj odbor da ostane anoniman i da bude zaštićen od štete."

Šif je rekao da je nakon nekoliko nedjelja svjedočenja iza zatvorenih vrata njegova istraga "prikupila sve veći broj dokaza - od svjedoka i dokumenata, uključujući i riječi predsjednika u njegovom pozivu od 25. jula - koji ne samo da potvrđuju, već i daleko prevazilaze početne informacije u pritužbi uzbunjivača... U svjetlu predsjednikovih prijetnji, nastup tog pojedinca pred nama samo bi bi dovelo u ozbijan rizik njegovu (uzbunjivačevu) ličnu bezbjednost".

Šif je rekao da javna saslušanja o opozivu "neće služiti kao sredstvo" za ono što je nazvao "lažnom istragom protiv Bajdenovih ili opovrgavanjem zavjera o miješanju u američke izbore 2016, koje je predsjednik Trump pritisnuo na Ukrajinu da sprovede u njegovu ličnu političku korist".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG