Zakon obuhvata najznačajnije ulaganje federalnih vlasti u borbu protiv klimatskih promjena - oko 375 milijardi dolara tokom decenije - te ograničavanje cijene lijekova na 2.000 dolara godišnje iz džepa građana koji su osigurani kroz federalni zdravstveni program Medicare.
Također će pomoći oko 13 miliona Amerikanaca da plate za zdravstveno osiguranje produžavanjem subvencija koje su odobrene tokom pandemije koronavirusa.
Nove mjere biće finansirane novim porezima na velike kompanije i pojačanom poreskom kontrolom bogatih pojedinaca i entiteta, a dodatna sredstva biće izdvojena za smanjenje federalnog deficita.
Biden je na ceremoniji potpisivanja u Bijeloj kući rekao da je zakon dokaz da demokratija - bez obzira na to koliko je proces dug ili haotičan - i dalje daje rezultate za američke birače i poručio: "Američki narod je pobijedio, dok su specijalni interesi izgubili".
"U ovom historijskom trenutku demokrate su stale uz američki narod a svi republikanci uz specijalne interese. Svi republikanci u Kongresu glasali su protiv ovog zakona" naglasio je Biden.
Prijedlog je prošlog petka usvojen u Predstavničkom domu, po stranačkoj liniji, sa 220 glasova demokrata ZA, a 207 republikanaca protiv. Prethodno je odobren u Senatu, poslije odlučujućeg glasa potpredsjednice SAD Kamale Harris, s obzirom na to da dvije stranke imaju podjednak broj mjesta u gornjem domu američkog Kongresa - po 50.
"U normalnim vremenima, usvajanje ovih zakona bi bio ogroman uspjeh. Međutim, uraditi to sada, sa samo 50 glasova demokrata u Senatu, uprkos nepopustljivoj republikanskoj manjini je izvanredno" ,ocijenio je lider demokrata u Senatu Chuck Schumer.
Potpisivanje zakona o klimatskim promjenama i zdravstvenoj zaštiti vrhunac je produktivnog perioda za Bidena i Kongres koji je tokom tri mjeseca usvojio zakone o pomoći veteranima, industriji poluprovodnika i provjerama za mlade kupce oružja. Predsjednik i članovi Kongresa su također odgovorili na rusku invaziju Ukrajine i ubjedljivom većinom podržali članstvo Švedske i Finske u NATO.
U svjetlu pada popularnosti predsjednika Bidena, demokrate se nadaju da će niz uspjeha kada je riječ o njegovoj agendi povećati njihove šanse da zadrže kontrolu u Kongresu na izborima u novembru. Biden također pokušava da ojača svoju poziciju među biračima dok razmišlja o reizboru.
Republikanci kritikuju novi zakon i tvrde da će predviđeni porezi na kompanije povećati cijene i pogoršati već najveću inflaciju od 1981. godine. Iako su demokrate plan nazvale Zakon o smanjenju inflacije, analitičari ocjenjuju da on neće imati veći uticaj na cijene.
"Previše je troškova, previše poreza i po mom mišljenju pogrešnih prioriteta, sa prevelikom Poreskom službom koja će goniti ne samo poreske obveznike sa velikim primanjima, veći mnoge sa srednjim", ocijenio je u utorak jedan od vodećih republikanaca u Senatu John Thune.
Lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell rekao je da potpisani zakon "znači veće poreze, skuplje račune za energiju i agresivnu kontrolu Poreske službe".
Međutim, administracija je saopštila da će se pojačana kontrola samo odnositi na one sa velikim zaradama, a sekretarica za finansije Janet Yellen naložila je Poreskoj službi da se usredsredi samo na kompanije i one koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje.
Bidenov provobitni desetogodišnji predlog od 3 hiljade 500 milijardi dolara predviđao je i besplatno predškolsko obrazovanje, plaćeno porodično i zdravstveno bolovanje, te ublažavanje imigracionih restrikcija. Međutim, plan nije prošao zbog protivljenja demokratskog senatora Joea Manchina, koji je smatrao da je preskup.
Biden je u utorak poručio Manchinu, koji je prošlog mjeseca ipak postigao ključan dogovor sa Schumerom o izmijenjenom paketu: "Joe, nikada nisam sumnjao".
Iako je usvojeni prijedlog znatno manji od prvobitnog, Biden i demokrate su ga pozdravili kao historijsko ulaganje u rešavanje dugoročnih posljedica klimatskih promjena.
