Linkovi

Top priča BiH

Autoput Banjaluka-Prijedor: Netransparentnost koncesije za kinesku kompaniju otvara sumnju u nepravilnosti

Sastanak u Vladi Republike Srpske sa predstavnicima kineske kompanije. (Foto: Vlada RS)

Izgradnja autoputa između Banjaluke i Prijedora trebala bi početi do kraja godine.

Netransparentnost dugog procesa dodjele koncesije za stručnjake otvara pitanja opravdanosti ali i nepravilnosti u ovom vrijednom poslu koji je dodijeljen kineskoj kompaniji.

Kada je sredinom augusta organizovala sastanak sa predstavnicima kineske kompanije “Shandong” Vlada Republike Srpske odlučila je zaobići konferenciju za novinare koja je uobičajena nakon sastanaka o značajnim projektima kakav je izgradnja autoputa Banjaluka – Prijedor vrijedna više stotina miliona maraka.

Bio je to nastavak netransparentosti postupanja Vlade od kada u posljednjih nekoliko godina sa kineskom kompanijom pregovara o izgradnji 40 kilometara autoputa između dva grada.

Iz Vlade nisu odgovorili na zahtjev Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) za detalje ugovora niti na zahtjev za uvid u koncesioni ugovor. Druge institucije uključene u ovaj posao također nisu dostavile detalje o obavezama Republike Srpske prema ovoj koncesiji.

Za Transparency International u Bosni i Hercegovini, organizaciju koja nadgleda nivo transparentnosti vlasti širom svijeta, skrivanje detalja ugovora samo povećava sumnju u nepravilnosti.

“Kad god se takve stvari kriju od javnosti po pravilu nastane šteta po javni interes i javne finansije”, kaže Srđan Traljić iz Transparencyja.

Nakon posljednjeg sastanka premijer entiteta Radovan Višković je najavio da će gradnja autoputa Banjaluka – Prijedor početi do kraja ove godine, navodi se u saopštenju Vlade na internet stranici. Entitetska vlast ovaj projekat predstavlja kao veliku investiciju od izuzetne važnosti za banjalučku regiju i Republiku Srpsku. Opozicija i ekonomisti istovremeno upozoravaju da se radi o bespotrebnom i preskupom projektu koji je teško ekonomski opravdati.

Nakon sastanka nije organizovana konferencija za medije pa novinarima nije pružena mogućnost da pitaju o detaljima ugovora o koncesiji.

Iz Vlade Republike Srpske, Ministarstva saobraćaja i veza nisu odgovorili na pitanja BIRN-a BiH u vezi sa detaljima ovog gotovo milijardu maraka vrijednog projekta – koliko se predviđa da će gradnja autoputa Banjaluka – Prijedor do kraja tridesetogodišnjeg koncesionog perioda koštati građane Republike Srpske. Iz ovog ministarstva nisu odgovorili ni na zahtjev za davanjem na uvid u koncesioni ugovor sa kompanijom “Shandong”.

Netransparentne koncesije

Iz javnog preduzeća “Autoputevi Republike Srpske”, takođe, ne otkrivaju detalje. Navode da oni nisu potpisnici ugovora već da je to Vlada Republike Srpske.

Na zahtjev BIRN BiH da prokomentarišu koncesioni ugovor o gradnji autoputa Banjaluka – Prijedor iz Komisije za koncesije Republike Srpske kratko su odgovorili da oni jesu upoznati sa detaljima tog ugovora kao i da su dali potrebne saglasnosti na njegovo potpisivanje.

“Komisija za koncesije Republike Srpske je dala saglasnost na prijedlog ugovora o koncesiji zaključenog sa Vladom Republike Srpske, kao Koncedentom i Koncesionarom ‘SDHS-CSI BH’ Banja Luka. Komisija za koncesije Republike Srpske je dala saglasnost na Studiju ekonomske opravdanosti za Projekat autoputa Banja Luka – Prijedor”, kratko su za BIRN BiH odgovorili iz entitetske Komisije za koncesije.

Firmu “SDHS-CSI BH” osnovala je preko beogradske podružnice matična kompanija “China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group”.

BIRN BiH nije mogao dobiti komentar iz firme “SDHS-CSI BH”. Na broj mobilnog telefona koji je zvanično prijavljen u registru kompanija javila se osoba koja tvrdi da je ranije samo “vodila knjige” za ovu kompaniju i da nije ovlaštena da govori. Na fiksni telefon koji je novinarima dala ova osoba, niko se nije javljao. Kompanija nema drugih vidljivih kontakt podataka dostupnih online.

U medijima u Banjaluci ranije je objavljeno da će projekat izgradnje četrdesetak kilometara dugačkog autoputa između Banjaluke i Prijedora koštati nešto manje od 600 miliona maraka i to je trošak koji će na gradnju autoputa da potroši kineski koncesionar. Vlada Republike Srpske obavezala se, prema tim navodima, da će na ime godišnje naknade za raspoloživost autoputem plaćati 32,5 miliona maraka u periodu od 30 godina.

“Dogovoreno je da ukoliko bude mnogo manji broj vozila, da ćemo mi iz budžeta mjesečno davati novac građana Republike Srpske investitoru do kraja trajanja koncesije. To je neekonomično i neopravdano”, kaže Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital koji je ranije objavljivao detalje o ugovoru.

Capital je objavio da će sav novac od putarine ići kineskoj kompaniji te da će se dio novca ukoliko bude potrebno plaćati iz budžeta pa će u konačnici Republika Srpska platiti 975 miliona maraka.

“Najbolja varijanta je i da koncesija bude duža a da se ne garantuje broj vozila jer to koncesionar koristi, ne održava autoput, ne radi na povećanju prometa jer ga to ne zanima jer ima zagarantovan broj vozila i nije motivisan da ulaže u autoput jer u svakom slučaju ima zagarantovan prihod”, dodaje on.

Izgradnja autoputa u Republici Srpskoj, ilustracija. (Foto: Autoputevi RS)
Izgradnja autoputa u Republici Srpskoj, ilustracija. (Foto: Autoputevi RS)

Ali o ovim detaljima stručnjaci i novinari i dalje nemaju zvaničnih informacija dok se početak gradnje očekuje uskoro. Pitanje transparentnosti nije samo pitanje principa nego otvara sumnju u zloupotrebe, smatraju u Transparencyju.

“To smo vidjeli bezbroj puta do sada, od nabavke respiratora i pokretne bolnice do Bobar banke, izgradnje zgrade Vlade i privatizacije naftne industrije Republike Srpske. S obzirom da se radi o velikom projektu i velikom novcu nije dobro da se ove stvari kriju od javnosti”, kaže Traljić.

Ekonomska neizvjesnost

Kompanija “Shandong” je autoputeve već gradila u susjednoj Srbiji. BIRN Srbije je prije tri godine pisao kako su ugovori o izgradnji 48 kilometara Koridora 11 vrijedni 760 miliona dolara sklopljeni sa kineskim kompanijama netransparentno u direktnim pregovorima i bez javnog nadmetanja.

“Shandong” je odabran za izgradnju autoputa bez javnog tendera zato što je ovaj posao rezultat međudržavnog sporazuma potpisanog između Srbije i Kine 2009. godine. Ovakvi projekti ne podliježu uobičajenim propisima i procedurama javnih nabavki u Srbiji. Kao rezultat toga, “Shandong” je bio u poziciji da angažuje podizvođača bez nadzora javnosti, otkrio je BIRN. Stručnjaci su tada objasnili da kineske kompanije poslove najčešće završavaju u roku, ali da ostaje pitanje transparentnosti ovih poslova.

Zbog takvih iskustava vlasti u Republici Srpkoj moraju proces učiniti transparentjim, smatra Traljić. Vlada mora objaviti i nove procjene broja vozila koja će da koriste autoput, odnosno iznos nedostajućih sredstava koja će Republika Srpska morati da nadoknadi investitoru ukoliko je Kinezima garantovan godišnji prihod od putarina, objašnjava on.

“Svi se danas suočavaju sa padom prihoda a prognoze su prilično neizvjesne, deficit budžeta RS-a na kraju prošle godine bio je oko 470 miliona KM, prihodi od putarine prošle godine imali su značajan pad – preko deset posto – Vlada ima vrlo ograničene mogućnosti zaduživanja. Sve to treba shvatiti kao upozorenje i zbog toga ovaj cijeli proces mora biti potpuno otvoren”, kaže Traljić.

Informacije o kojima je pisao Capital da je Vlada garantovala broj vozila koja će na godišnjem nivou da koriste autoput naročito su sporne, pojašnjava novinar i urednik portala Siniša Vukelić. On tvrdi da je takav model ugovaranja gradnje autoputa najlošiji po onoga ko izdaje koncesiju.

“Vlada je pogodovala investitoru i kod trase autoputa jer je na sebe preuzela obavezu eksproprijacije zemljišta i rušenja objekata na predviđenoj trasi umjesto da je autoput djelimično izmješten ali na teret investitora”, kaže Vukelić koji u pitanje dovodi i ekonomsku opravdanost gradnje autoputa koji će da spoji dva grada koji zajedno imaju nešto više od 200.000 stanovnika.

“Brza cesta je često mnogo isplativija naročito ako spaja manja mjesta gdje nema toliko prometa iz nekoliko razloga. Jeftinija je gradnja, građani ne plaćaju putarinu, ne presijecate ljudima imanja, zauzima se manji prostor… to je uvijek opravdano u odnosu na autoput. Autoputevi koštaju i dugoročno se vrlo teško otplaćuju”, kaže Vukelić i dodaje kako je Vlada Republike Srpske garantovala velike sume novca kineskoj kompaniji: “Koštaće milijardu maraka, garantovali smo kineskim investitorima tačno određen broj vozila koji saobraća a koji je sada znatno manji od onog koji se predviđa i koji će biti još manji jer će se korišćenje autoputa naplaćivati i ljudi će koristiti alternativne puteve. Pored svega toga Vlada ne odustaje od tog autoputa.”

Pitanje ekonomske opravdanosti potencira i ekonomista iz Banjaluke Zoran Pavlović. On smatra da povezivanje susjednih gradova autoputem ima smisla ukoliko postoje robe koje će da idu tim autoputem, a što u ovom slučaju ne postoji.

“Po tom osnovu je potpuno neracionalno na bazi osnovnih elemenata kojima raspolažemo, o broju automobila, graditi autoput kojim će putovati eventualno ljudi koji žive u okolini Banjaluke i Prijedora. Broj automobila koji je registrovan na ključnim tačkama govori da je taj broj relativno mali u odnosu na investiciju. To je prvo pitanje ekonomskog racija izgradnje autoputa na toj dionici”, smatra Pavlović.

On na osnovu informacija koje su otkrili mediji smatra da se u slučaju posla Vlade RS-a sa kineskom kompanijom “Shandong” ne radi o koncesiji već o javno-privatnom partnerstvu i da se čitav posao pogrešno predstavlja kao koncesija.

“Kada se da koncesija da se izgradi autoput na zemlji koja pripada RS-u sav rizik je na investitoru i nema obaveze onoga ko daje koncesiju. Ako govorimo da je koncesija a da ima obavezu onaj ko daje zemlju onda je to javno-privatno partnerstvo. Koncesija podrazumijeva da obavezu ima samo onaj ko koristi koncesiju i ko plaća nešto državi za korištenje javnog dobra. Javno-privatno partnerstvo je kada imamo zajedničke obaveze i odnose”, objašnjava Pavlović.

On izričito tvrdi da je planirani autoput Banjaluka – Prijedor skup i u ovom trenutku nepotreban a da je poseban problem što ugovor, u kojem se nalaze obaveze koje će Republika Srpska morati da ispuni, nije dostupan javnosti.

Opozicioni poslanik Nebojša Vukanović kritikuje odluku ali i način Vlade da gradi autoput od Banjaluke do Prijedora.

“Svima je jasno da je cijena prenaduvana, jer će na kraju Kinezi naplatiti 50 miliona po kilometru, i jasno je da se radi o korupciji jer Vlada krije ugovore i sve je pod velom tajne”, kaže Vukanović.

Gradnji autoputa od Banjaluke do Prijedora po predloženoj trasi protive se i mještani nekoliko sela koja su smještena između ova dva grada. Izmještanje trase zbog planiranog rušenja kuća u selima protestima su već tražili mještani Verića i Kozarca. Oni su najavili nove proteste jer Vlada Republike Srpske nije udovoljila njihovim zahtjevima.

See all News Updates of the Day

PIC: Entiteti postoje samo na osnovu ustava BiH. RS krši Dejtonski sporazum

Arhiva: Sastanak Vijeća za provedbu mira (PIC), Sarajevo, juni 2018.

U Sarajevu su se 7. i 8. decembra 2021. sastali politički direktori Vijeća za implementaciju mira (PIC) u Bosni i Hercegovini. Radi se o redovnom, drugom godišnjem sastanku nakon kojeg je na web stranici OHR-a objavljeno i saopštenje sa zaključcima:

"Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira podsjetio je sve strane na njihovu obvezu da se u potpunosti pridržavaju Općeg okvirnog sporazuma za mir, svih njegovih aneksa i odluka visokog predstavnika. Ponovo je potvrdio svoju nedvosmislenu opredijeljenost za teritorijalni integritet i temeljnu strukturu BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta.

Upravni odbor PIC-a je ponovio da entiteti nemaju pravo na otcjepljenje od BiH i postoje samo na osnovu Ustava BiH. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira podsjetio je vlasti u BiH da je Ustav BiH sastavni dio GFAP-a i da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće i da se moraju provoditi.

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira ponovio je svoju punu potporu Visokom predstavniku u osiguravanju potpunog poštivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir i izvršavanju njegovog mandata prema Aneksu 10 i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, koji ostaje nepromijenjen.

Istaknuto je da međunarodna zajednica zadržava potrebne instrumente za održavanje Općeg okvirnog sporazuma za mir. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira naglasio je potrebu pune provedbe programa 5+2, koji je i dalje nužan za zatvaranje Ureda visokog predstavnika.

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira osuđuje radnje vladajuće koalicije u Republici Srpskoj koje ozbiljno dovode u pitanje Daytonski okvir i štete stabilnosti u BiH i regiji. Vlasti u Republici Srpskoj također su najavile mjere koje bi, ako se budu postupile, vratile unazad 26 godina reformi provedbe mira, također važne za proces pristupanja EU.

Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira upozorava da usvajanje Zakona o neprimjenjivanju Odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske predstavlja kršenje i Aneksa 4. i Aneksa 10. Općeg okvirnog sporazuma za mir. Osim toga, usvajanje Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima ne samo da dovodi u pitanje Aneks 4, otežava učinkovitu reakciju na pandemiju COVID-19, već i dalje udaljava BiH od usklađenosti sa standardima EU, uključujući jedinstveni ekonomski prostor.

Vezano za najavu mjera za jednostrano povlačenje Republike Srpske iz sporazuma o prijenosu nadležnosti na državu u oblastima obrane, neizravnog oporezivanja i pravosuđa, između ostalog, UO PIC-a je istaknuo da ne može biti jednostranog povlačenja iz sporazuma o prijenosu nadležnosti iz entiteta državi. Upravni odbor PIC-a dijeli zabrinutost koju su izrazili MMF i Svjetska banka u vezi s ozbiljnim posljedicama takvih akcija po vladine proračune, pristup financiranju i projekte strane pomoći. Radnje koje poduzima bilo koja strana kako bi potkopala GFAP snosit će posljedice.

U svjetlu ovih događaja, Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira ponovio je svoju punu podršku i predanost bliskoj suradnji s visokim predstavnikom u izvršavanju njegovog ključnog mandata i njegovih izvršnih ovlasti, te pozdravlja njegov angažman s političkim čelnicima Bosne i Hercegovine u ispunjavanju 5. +2 Dnevni red, uključujući formiranje radne skupine za državnu i obrambenu imovinu.

Upravni odbor PIC-a je ponovio da svako podrivanje državnih institucija, ili pokušaj smanjenja funkcionalnosti ovih institucija, utječe na stabilnost BiH, ali i njenih entiteta i Brčko Distrikta. Upravni odbor PIC-a potiče sve čelnike da izgrade ozračje međusobnog povjerenja i da se uključe u dijalog, uključujući odmah napuštanje retorike koja izaziva podjele i eskalaciju, te destabilizira političke akcije ili odluke, koje stvaraju uznemirenost među građanima i potkopavaju mir i stabilnost u zemlji i zemlji. cijelu regiju. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira također je pozvao sve izabrane i imenovane predstavnike iz Republike Srpske da se bez daljnjeg odgađanja vrate u institucije na državnoj razini i da se angažiraju na reformama koje su neophodne za napredak Bosne i Hercegovine, uključujući i njezin euroatlantski put.

Upravni odbor PIC-a također je pozvao sve političke lidere da iskorijene korupciju koja ozbiljno podriva institucije, koči razvoj i potiče odljev ljudi, posebno mladih, iz BiH. Još jedan izborni ciklus ne smije proći bez povećanja integriteta i pravednosti izbornog procesa, te bez jednakih mogućnosti za sve građane da se kandidiraju za najviše dužnosti u ovoj zemlji. Upravni odbor PIC-a izrazio je punu potporu tekućim naporima na ustavnoj i izbornoj reformi. Osim toga, Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira pozvao je stranke iz entiteta Federacije da vrate povjerenje, otklone disfunkciju i u potpunosti provedu izborne rezultate iz 2018. godine."

Ruska Federacija nije učestvovala na sastanku, navedeno je u saopštenju Vijeća za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini.

MMF: Povlačenje RS iz sistema indirektnog oporezivanja imalo bi velike ekonomske posljedice

Andrew Jewell, rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Bosni i Hercegovini (BiH), izjavio je da bi povlačenje bh. entiteta Republika Srpska (RS) iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH izazvalo velike ekonomske posljedice, te je ukazao na potrebu očuvanja te institucije.

"Vlada RS najavila je namjeru da se povuče iz Uprave za
indirektno oporezivanje. Ostavljajući po strani pravnu problematiku o
kojoj MMF nije u poziciji da komentariše, smatramo da bi ovakav
potez imao velike ekonomske posljedice", navedeno je u Jewellovoj pisanoj izjavi u srijedu, 8. decembra.

Jewell je ocijenio da je uprava za indirektno oporezivanje jedna od najuspješnijih institucija u BiH, podsjetivši da su indirektni porezi koje ona prikuplja najznačajniji izvor prihoda za vlade eniteta, Federacija BiH i Republika Srpska, kao i Brčko distrikta.

"Ovi prihodi se koriste za finansiranje škola, bolnica, za izgradnju puteva i autoputeva te za isplatu penzija. Izuzev u 2020. godini kada nas je pogodila pandemija, ovi prihodi posljednjih godina bilježe stalni rast. Sa oporavkom ekonomije, mi očekujemo da će ove godine prihodi od indirektnih poreza dostići najviši nivo do sada", naveo je Jewell.

Kako je kazao, ovaj dokazani okvir za prikupljanje i raspodjelu indirektnih poreza bi se raspao ukoliko bi se RS povukla iz Uprave za indirektno oporezivanje.

"BiH bi se tada vjerovatno vratila u situaciju prije nego je uspostavljena Uprava, kada su poreska konkurencija između entiteta i raširena poreska evazija umanjivale prihode širom zemlje. Niži prihodi bi u ovom slučaju ugrozili ključne usluge koje vlade trenutno pružaju", ističe on.

Jewell upozorava da bi rasformiranje Uprave za indirektno oporezivanje BiH , također, ugrozilo blagovremeno servisiranje vanjskog duga BiH, što trenutno Uprava osigurava putem automatskog mehanizma koji je "izolovan
od političkog uplitanja".

"Čak i da entiteti ostanu opredjeljeni servisiranju svojih obaveza,
tranzicija od ovog provjerenog mehanizma bi vjerovatno oslabila raspoloženje investitora i povećala troškove zaduživanja", naveo je on.

Pozvao je vlast u BiH da očuvaju integritet Uprave za indirektno oporezivanje, koja je, kako je naveo, poput Centralne banke BiH, stub ekonomije koji
dobro služi građanima.

Usvajanjem Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u decembru 2003. godine, Parlament BiH stvorio je pravni osnov za uspostavljanje Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Tokom 2004. godine završeno je spajanje bivših carinskih uprava bh. entiteta i Brčko distrikta, a Uprava je, kao jedinstvena cjelina, počela funkcionirati na cijelom teritoriju BiH od januara 2005. godine.

Narodna skupština Republike Srpske najavila je za petak, 10. decembra, raspravu o deklaraciji kojom se nalaže Vladi da pripremi novi Ustav tog bh. entiteta, koji predviđa prenos nekih od nadležnosti države BiH na RS kao entitet.

U Deklaraciji o ustavnim principima o kojoj će Narodna skupština RS raspravljati nalaže se Vladi da pripremi tekst Ustava "kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, osim onih koje po Ustavu BiH pripadaju Bosni i Hercegovini".

Na dnevnom redu posebne sjednice su pojedinačne informacije o prenosu nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosudnih institucija BiH, te prenosu nadležnosti u oblasti odbrane i bezbjednosti.

Entitet Republika Srpska priprema novi Ustav i preuzimanje nadležnosti države BiH

RS: Pozicija i opozicija različito o zakazivanju entitetske skupštine o državnim nadležnostima
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:02 0:00

Narodna skupština Republike Srpske u petak (10. decembra) će raspravljati o deklaraciji kojom se nalaže Vladi da pripremi novi Ustav tog bh. entiteta, koji predviđa prenos nekih od nadležnosti države BiH na RS kao entitet.

Prenos nekih od nadležnosti koje po Ustavu i Dejtonskom sporazumu pripadaju državi BiH - na RS najavljivao je posljednjih mjeseci član Predsjedništva BiH iz RS Milorad Dodik, a nakon što je zakonom u BiH zabranjeno negiranje genocida, piše Radio Slobodna Evropa.

Političari iz RS su se, naime, usprotivili ovom zakonu, koji je nametnuo bivši viski predstavnik u BiH Valentin Inzko i krenuli sa blokadom rada državnih institucija BiH.

U Deklaraciji o ustavnim principima o kojoj će Narodna skupština RS u petak raspravljati nalaže se Vladi da pripremi tekst Ustava "kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, osim onih koje po Ustavu BiH pripadaju Bosni i Hercegovini".

Na dnevnom redu posebne sjednice su pojedinačne informacije o prenosu nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosudnih institucija BiH, te prenosu nadležnosti u oblasti odbrane i bezbjednosti.

U dokumentu se precizira da su "svi akti koje je nametnuo visoki predstavnik neustavni".

Narodna skupština RS već je krajem jula usvojila zakon kojim je odlučeno da se ne primjenjuje odluka bivšeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida.

U Deklaraciji, koja je dostavljena Narodnoj skupštini, navodi se i da bi novim Ustavom Banjaluka trebalo da postane glavni grad, a Pale prijestonica tog entiteta.

Šta je ranije poručio Dodik?

Zahtjev za održavanje posebne sjednice na kojoj će se raspravljati o prenosu nadležnosti sa RS na BiH najavio je lider SNSD-a Milorad Dodik 8. novembra. Dodik je to saopštio nakon sastanka stranaka vladajuće koalicije u Banjaluci i istakao da će se nakon razmatranja informacije o prenosu nadležnosti, pripremiti i akcioni plan za njihovo vraćanje na nivo RS.

Sastanak vladajuće većine u RS uslijedio je nakon sastanka Dodika sa Gabrielom Escobarom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i specijalnim izaslanikom za Zapadni Balkan u Sarajevu 8. novembra.

Escobar je poslije razgovora sa Dodikom izjavio da je "otvorena mogućnost da se povuku odluke koje je (Dodik) donio, ali i najavio", a koje se tiču prenosa nadležnosti sa nivoa Bosne i Hercegovine na nivo entiteta Republika Srpska.

No, Dodik je ustvrdio da je razgovor tekao drugačije, te da je upoznao američkog diplomatu sa namjerom da o pitanjima prenosa nadležnosti raspravlja entitetska skupština.

Dodik je, i nakon povratka iz Rusije 4. decembra, izjavio kako se nastavlja sa procesom "vraćanja nadležnosti".

Narodna skupština RS-a donijela je 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agenciju za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.

Osnivanje takve agencije nije u skladu s Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995., kojim je definisano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.

Željka Cvijanović, predsjednica RS-a, donijela je i Ukaz u oktobru prema kojem u tom entitetu ne važe izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se kažnjava negiranje genocida i drugih zločina.

U međuvremenu, Dodik je najavio i prenos nadležnosti kada su u pitanju Oružane snage BiH, Visoki sudski i tužilački savjet i Uprava za indirektno oporezivanje BiH.

Dodik o 'novom zakonu o Vojsci Republike Srpske'

Dodik je 7. decembra izjavio kako je već napisan i "novi zakon o Vojsci Republike Srpske (VRS) i zakon o demilitarizaciji" ukoliko ne bude spremnosti da se prihvati prijedlog da se "prepolovi sastav" Oružanih snaga BiH.

"Od Oružanih snaga BiH nemamo ništa, tamo Srbi ne idu, fali 40 posto Hrvata, a muslimani hoće da popune te kvote. Budžetska stavka u budžetu BiH je najveća za Oružane snage, iznosi 370 miliona, koja realno rečeno, nije nikakva vojska, ali je veliki potrošač", rekao je Dodik na tribini u Beogadu "Republika Srpska – vraćanje otetih ustavnih nadležnosti", a prenijela SRNA.

Prema Ustavu BiH, entiteti Republika Srpska i Federacija BiH ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.

BiH: Američka donacija državnoj Agenciji za istrage i zaštitu

Sa ceremonije primopredaje opreme SIPA-i (Foto Ambasada SAD u BiH)

Ambasada SAD u BiH obavila je primopredaju vrijedne opreme za državnu Agenciju za istrage i zaštitu - SIPA.

U saopštenju Ambasade navodi se da se radi o donaciji oklopnih terenaca, uređaja za noćno osmatranje, komunikacijske opreme i osobne zaštitne opreme u vrijednosti od preko 1,5 miliona dolara.

U govoru prilikom primopredaje Ambasador SAD u BiH Eric Nelson rekao je da SAD ostaju posvećene podršci institucijama na državnoj razini, a posebno onima koji se bore protiv terorizma, korupcije i kriminala.

"To ostaje jedno od najizazovnijih pitanja za sigurnosnu zajednicu, kao i jedan od primarnih razloga zašto mladi ljudi u Bosni i Hercegovini razmatraju odlazak iz zemlje dok planiraju svoju budućnost. Ostajemo duboko posvećeni borbi protiv korupcije u Bosni i Hercegovini i u regiji.", navode iz ambasade SAD u BiH.

Ambasador SAD u BiH Eric Nelson u društvu direktora SIPA-e Darka Ćuluma.
Ambasador SAD u BiH Eric Nelson u društvu direktora SIPA-e Darka Ćuluma.

Kongresna zastupnica Tenney: Ne želim ni pomisliti da će ponovo doći do sukoba u BiH

Claudia Tenney na jednom od saslušanja Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma.

Claudia Tenney u Zastupničkom domu Kongresa (Republikanska stranka) predstavlja distrikt iz savezne države New York u kojem živi veliki broj ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine (BiH).

Još 80-ih godina prošlog stoljeća posjećivala je Jugoslaviju, a bila je jedina američka zaposlenica u jugoslovenskom konzulatu u New Yorku gdje je radila na projektu Olimpijskih igara u Sarajevu, kojima je i prisustvovala. Tokom rata u BiH pomagala je izbjeglicama koje su pristizale u Sjedinjene Države (SAD), a radi njih je pokrenula i novinu na bosanskom jeziku.

Kao članica Odbora za vanjske poslove Kongresa, za Glas Amerike je komentarisala krizu u BiH, navodeći da bi trebalo razmisliti o Daytonu 2, te naglašavajući važnost snažnije diplomatske aktivnosti BiH u Washingtonu.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje na drugim portalima isključivo uz naznaku izvora i url link na orginalni sadržaj.

VOA: Vaša veza sa BiH, odnosno sa bivšom Jugoslavijom, datira još iz ranih 80-ih godina kada ste tamo putovali kao studentica. Možete li objasniti kako se ta veza sa regionom razvijala od početka?

Tenney: "To je pomalo smiješna priča. Otišla sam na Univerzitet Colgate u Hamiltonu, gdje su se moji roditelji upoznali, ali nisam željela provesti ljeto u Hamiltonu, već sam htjela biti dio studijskih grupa. Uvijek sam željela da putujem u inostranstvo i zanimali su me vanjski poslovi. Otišla sam u studijsku grupu, misleći da bih mogla ići u Italiju i studirati renesansnu umjetnost i arhitekturu, jer sam sanjala da postanem umjetnica. Dok sam čekala u kancelariji za studijske grupe, jedna žena je sjedila preko puta mene i rekla: 'zašto ne odeš u Jugoslaviju?'. A ja sam otprilike rekla: 'Jugoslavija - zar nije tamo ubijen Ferdinand?'. Znate, tipično za SAD, to je bilo sve što smo tada znali o Jugoslaviji. Ona je rekla: 'ne, to je nevjerovatno, trebala bi otići'. Tako da sam imala prvu studijsku grupu u Italiji, a onda sam ljeto 1981. provela u Jugoslaviji i jednostavno sam se zaljubila u cijeli region. Stekla sam mnogo prijatelja tamo, bilo je nevjerovatno, veoma raznoliko i zanimljivo. Zatim sam, dok sam još bila na koledžu, radila u bivšem jugoslovenskom konzulatu u New Yorku kao pripravnica. A kada sam diplomirala vratila sam se i radila za konzulat, kao jedini američki uposlenik, posebno se fokusirajući na pripreme za Olimpijadu u Sarajevu 1984. godine. To je bilo jako uzbudljivo. Učila sam hrvatski jezik. Vratila sam se 1984/85. godine, pozvao me zagrebački univerzitet u grupi oko stotinu studenata iz cijelog svijeta. Studirali smo u Dubrovniku tokom ljeta, ko bi to mogao odbiti? Tamo sam odvela roditelje, sestre, drugarice sa fakulteta, moj sin je bio u regionu nekoliko puta.

Zastupnica Claudia Tenney: BiH se treba sama nametnuti u Washingtonu
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:19 0:00

Posebno sam se uključila kada je 1991. izbijao rat. Zvali su me prijatelji iz svih krajeva bivše Jugoslavije, uključujući i Srbiju, koji su pokušavali izaći i otići u Kanadu. Svi su pokušavali otići zbog užasne prirode tih događaja. Za mene kao osobu koja voli ljude iz cijelog regiona bilo je zaista poražavajuće da se to dešava, užasna situacija. Moj sin je bio student u Centru Jevrejske zajednice u Utici. Povezala sam se s ljudima iz jevrejske zajednice, koji su bili solidarni sa onim što se dešavalo Bosancima, te smo počeli raditi na dovođenju velikog broja bosanskih izbjeglica u Uticu. Moj grad Utica je postao neka vrsta magneta za izbjeglice, posebno za Bosance. Vježbala sam jezičke vještine, posebno sa starijim i novim građanima, pomagala sam im. Kada sam vidjela koliko su se Bosanci dobro snašli u našoj zajednici, koliko su dobrodošli i koliko je sve to bilo sjajno, to je nekako vratilo moju povezanost sa regionom. Napravila sam i prve bosanske novine, na bosanskom jeziku, u svojoj zajednici. Učinili smo mnogo sa centrom za izbjeglice, donirali mnogo novca, puno vremena, kako bismo osigurali da njihova tranzicija u SAD bude dobra. A oni su obogatili naše zajednice na nevjerovatan način. Cijela ta situacija bila je zaista tragična. A sada smo tu, sa puno problema koji se ponovo pojavljuju na Balkanu. Kao neko sa tako dugom istorijom i ljubavlju prema regionu i ljudima, osjećam strast prema tome i imam puno saosjećanja za složenost situacije. Mnogi u SAD ne razumiju da je to kapija između Istoka i Zapada, da su ljudi preživjeli i savladali toliko toga, bilo da su ih kroz istoriju zauzimale imperije ili su preživljavali svakojake zločine. Ovo je dugačka priča, ali mislim da je vrijedno da ljudi znaju koliko sam dugo uključena i koliko pokušavam razumjeti i pomoći ljudima iz regiona."

VOA: U međuvremenu ste se kandidovali za poziciju u sudstvu, radili u medijima, zatim za jednog zakonodavca, bili u lokalnoj skupštini, a sada ste u Kongresu, što nas dovodi do mnogo ozbiljnijih tema. Dio ste Odbora za vanjske poslove, koji je nedavno održao saslušanje o situaciji na Zapadnom Balkanu. Kako ste vidjeli saslušanje i pitanja o kojima se razgovaralo, posebno u vezi BiH?

Tenney: "Uvijek sam bila pomalo zabrinuta zbog prirode Daytonskog sporazuma, kada se to dešavalo 90-ih. Brinula me je vrsta balansiranja strana u odnosu na stanje moći, posebno s obzirom na posljedice rata i veliki dio zapadne Bosne koji je pripisan Srbima i Republici Srpskoj, naspram bosanskog dijela - i Hrvata u blizini. Znala sam da je to komplikovano. Ali na saslušanju sam predložila da razmotrimo Dayton 2, kako bismo bili sigurni da u smislu vremena koje je prošlo i onoga što se dogodilo nakon Daytona održavamo stvarne ciljeve i principe Daytona. A to je stvaranje harmoničih odnosa. Čini se da se tu u ovom trenutku osjeća napetost."

VOA: Prije nekoliko dana bila je 26. godišnjica Daytonskog sporazuma, a čini se da je toliko toga ostalo neriješeno, što ste već spomenuli, ili se stvari čak pogoršavaju, korupcija je raširena, retorika podjela je svuda. Iz vaše perspektive, kako je posmatrati kada nešto takvo traje toliko dugo?

Tenney: "Pokušavam da se upoznam sa svim stranama jednačine. Sastala sam se sa Željkom Cvijanović iz Republike Srpske, tražila je sastanak. Nedavno sam se sastala i sa jednom bosanskom grupom u Utici, koja je veoma zabrinuta za očuvanje i zaštitu BiH. Sa hrvatskom stranom se još nisam sastala. Ali voljela bih se sresti sa svima njima, voljela bih da se okupimo i da se pobrinemo da se ne desi nešto - mrzim i da pomislim da će tamo potencijalno ponovo doći do sukoba. Nadam se da stvari neće eskalirati do te tačke. Voljela bih da mogu spojiti mnogo ovih zainteresiranih strana i da ponovo pogledamo tu situaciju. Ali kada sam na saslušanju o Balkanu predložila Dayton 2, State Department je to odbacio. Tako da nisam sigurna kuda Administracija ide, ali mislim da treba da imamo neku vrstu hlađenja i neku vrstu diskusije kako bismo bili sigurni da ćemo deeskalirati svaku retoriku i osigurati da barem gledamo prema naprijed ka idealima o tome šta bi se trebalo dešavati u BiH i pobrinuti se da se to poštuje."

VOA: Tokom saslušanja specijalni izaslanik Gabriel Escobar spomenuo je plan korištenja proširenih ovlaštenja za sankcije, posebno za korupciju. Koliko su po vašem mišljenju sankcije efikasne i važne kao oruđe američke vanjske politike, imajući u vidu da je 2017. godine sankcionisan lider bosanskih Srba, Milorad Dodik, ali se ništa nije promijenilo; štaviše, on je sada počeo da povlači ovlaštenja sa državnog nivoa i dio je problema o kojem ste već govorili?

Tenney: "Ponekad sankcije, u zavisnosti od njihove prirode i pojedinačne situacije, mogu biti vrlo efikasne, a u nekim slučajevima nisu efikasne. Mislim da je ovo situacija u kojoj trebamo za stol staviti strane kojih se to tiče, sa neutralnom grupom, kako bismo zaista razumjeli gdje leži korupcija, kako možemo spriječiti da se ona događa, koji su njeni pravi razlozi i šta radimo da riješimo problem. Da ne bude zabune, dolazim iz SAD, ali ponekad mediji ne mogu ispričati tačnu priču i osjećam da to zavisi od toga na čijoj strani čitam o čemu se radi. Iako osjećam da je to prirodno urođeno i neodvojivo kada u 49 posto zemlje dominira jedna strana i jedna stranka. To stvari čini pomalo neravnopravnim, kada druge dvije strane nemaju jednakost, uključujući Hrvate, koji su zabrinuti zbog svoje mogućnosti da imaju glas u vladi. Tako da mislim da za sve njih ima puno problema koje treba riješiti. Escobar je apsolutno odbacio Dayton 2, što zastupnik Mike Turner, koji je bio gradonačelnik Daytona u vrijeme rada na sporazumu, spominje svake godine. Mislim da treba ponovo sagledati ekonomsku i političku situaciju – šta se sada dešava u BiH? Kako da unaprijedimo interese svake koalicione grupe u regionu, da deeskaliramo bilo kakvu namjeru sukoba koji bi tamo mogao izbiti, posebno uz mnogo retorike koju čujete? Mislim da je to prava briga. Kontaktirali smo State Department, voljela bih da pokušamo pronaći efikasne načine za neutralisanje oštrih riječi koje smo slušali i postupaka u pokušaju potkopavanja vlasti BiH."

Bivši predsjednik Donald Trump na skupu podrške tadašnjoj kandidatkinji za Kongres Claudiji Tenney.
Bivši predsjednik Donald Trump na skupu podrške tadašnjoj kandidatkinji za Kongres Claudiji Tenney.

VOA: Nedavno ste sa kongresmenom Keatingom bili koautorica dvostranačkog pisma bugarskom ambasadoru, u pokušaju da riješe svoje probleme sa Sjevernom Makedonijom, što bi omogućilo toj zemlji, pa i Albaniji, da započnu pregovarački proces sa Evropskom unijom. Zašto je to važno, po vašem mišljenju?

Tenney: "Da, očito je da smo zabrinuti za cijeli region, pa i za (Sjevernu) Makedoniju. Samo želimo da budemo sigurni da komunikacija postoji, da svaka strana može da komunicira, ostvaruje svoje trgovinske odnose i ima uzajamno korisne odnose, politički i ekonomski, te da ima prilike da napreduje bez nepotrebnog uticaja iz vanjskih izvora. Nažalost, ono što vidite u velikom dijelu Balkana je da se mnoge od ovih država, posebno nakon pandemije, muče ekonomski i postaju zavisne od vanjskih izvora, bilo da se radi o drugim zemljama, o Rusiji u ovoj situaciji u Bugarskoj, a tu su i drugi uticaji. Želimo biti sigurni da to ne ometa našu sposobnost da omogućimo da ove dvije zemlje napreduju, sve dok se pridržavaju poretka zasnovanog na pravilima. Moramo imati poredak u kojem se ljudi pridržavaju pravila, gdje minimiziramo korupciju i osnažujemo demokratske principe koji se tamo dešavaju, bez previše uplitanja. Ne želim da dolazimo kao SAD i da se miješamo, ali mislim da SAD mogu obezbijediti resurse i dati model za ove grupe da rade zajedno. Te zemlje moraju da rade u okviru poretka zasnovanog na pravilima i minimiziraju korupciju, vanjske uticaje i poluge koje se na njih mogu staviti iz zemalja poput Rusije ili Kine. To su pitanja zbog kojih sam napisala pismo sa zastupnikom Keatingom kako bih bila sigurna da Escobar i drugi znaju da smo zabrinuti za održavanje tog poretka u regionu."

VOA: Spomenuli ste Kinu i Rusiju, spomenuli ste i na saslušanju njihove geopolitičke interese u regionu. Šta vidite kao ključne tačke tih interesovanja? I šta bi SAD trebale učiniti da se tome suprotstave?

Tenney: "Prije svega, ako pogledate Balkan, on je idealan za pristup Mediteranu i Bliskom istoku. Na bivšu Jugoslaviju, čak i do Grčke, gledalo se kao na kapiju između Istoka i Zapada. Dakle, strateški je i geopolitički locirana na mjestu koje bi koristilo Rusiji i Kini. Postoje i interesovanja za minerale u ovim zemljama koji se istražuju i potencijalno eksploatišu, a tu su i ekonomska pitanja, bilo da se radi o radnoj snazi ili o drugim stvarima koje će iskorištavati. Želimo da budemo sigurni da nijedna od ovih zemalja nije pod uticajem i nije u obavezi prema nekim od ovih moćnijih entiteta koji na umu imaju samo vlastiti interes, a ne zaštitu i promociju tih država."

VOA: Kina se u prošlosti najviše zanimala za ekonomiju. Rusija se bavila i drugim aspektima, političkim, vojnim, tu su i dezinformacije, ona ima snažan odnos posebno sa srpskim stanovništvom u svim zemljama. Ali nedavno su u Vijeću sigurnosti UN-a obje zemlje na neki način zauzele politički stav, protiveći se imenovanju novog visokog predstavnika, čemu su se suprotstavile SAD i druge zemlje, ali nisu htjele ni da visoki predstavnik govori u Vijeću sigurnosti UN-a. Koliko je opasan taj novi razvoj događaja, ako ga tako možemo opisati?

Tenney: "Očigledno je velika zabrinutost da moćne sile, kao što su Rusija i Kina - Kina je vjerovatno najmoćnija u smislu svoje ekonomske i populacijske prednosti, svoje globalne želje da bude svjetski hegemon - očigledno imaju ogroman utjecaj, uz nespremnost da se pridržavaju poretka zasnovanog na pravilima, što je prava misija UN-a, uz okupljanje ljudi. Zato sam zabrinuta kako da radimo sa ovim “igračima” širom svijeta. Mislim da SAD mogu biti snažna sila na takvim mjestima. Znam da mnogi ne vole intervencije SAD-a, ali ne govorim o intervenciji, govorim o pomoći da se osigura da ove zemlje koje su prošle kroz rat, kao što je bivša Jugoslavija, kroz siromaštvo, da isplivaju u tržišnoj ekonomiji, nakon pandemije, sa mnogo problema koje nisu u mogućnosti da riješe same. Ali ako SAD samo odu, uticaj Rusije i Kine će biti zaista razoran. Ne možemo priuštiti da vidimo slom demokratskih principa. To je uvijek bilo teško područje, ali mislim da uz snažno vodstvo, uz promovisanje i zaštitu situacije zasnovane na pravilima, možemo barem deeskalirati. Također, možemo umanjiti potrebu ovih zemalja da gledaju prema Kini i Rusiji. Zato se želim pobrinuti da SAD ne pokazuju slabost i ne izgledaju kao da nas nije briga, jer to je od vitalnog značaja za naše interese i za bezbjednost Amerike."

VOA: Kako komentarišete to što je BiH jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije pozvana na Samit za demokratiju sljedeće sedmice, kakvu poruku to šalje?

Tenney: "Ne razumijem zašto. Razgovarala sam o tome sa ovom bosanskohercegovačkom grupom prije nekoliko dana i zaista mislim da trebamo apelirati i pritisnuti da se Bosna uključi. Ne znam zašto, jednostavno ne razumijem. Nema apsolutno nikakvog razloga da Bosna ne bude uključena. To je nesretna okolnost jer mislim da ima puno prilika za Bosnu i mislim da moramo biti sigurni da su one zaštićene. Ako postoji razlog, legitiman ili neki drugi, hajde da to popravimo i pobrinemo se da Bosna bude u zajednici demokratija jer ona zaslužuje da bude tamo."

VOA: Ima li nešto što nismo pitali, a smatrate da je važno spomenuti u ovom kontekstu?

Tenney: "U svojoj ulozi u Odboru za vanjske poslove želim upoznati svaki entitet, svaku državu, svaku frakciju koju mogu. Sastala sam se sa Republikom Srpskom, voljela bih da se sretnem i sa predstavnikom BiH i da se pobrinem da se svi sastajemo. I zato pozivam, ako mogu, ako bi se neko javio u našu kancelariju, mi bismo voljeli da ih ugostimo i imamo sastanak i dovedemo druge članove Odbora za vanjske poslove da razgovaraju o tim pitanjima. Mislim da ih se treba saslušati. Imala sam odličan razgovor u ponedjeljak sa ljudima, sa predstavnikom iz BiH, i osjećam da se njihovi glasovi ne čuju za stolom. Sada ste spomenuli - zašto je Bosna izostavljena? Ali mislim da trebamo biti agresivni i mislim da se Bosna zaista treba sama nametnuti i ući u razgovore. I zato ih pozivam da se obrate mojoj kancelariji, da se jave (Gregory) Meeksu, koji je predsjedavajući Odbora za vanjske poslove, visokorangiranom članu Michaelu McCaulu i svima koji su uključeni, posebno u Evropskom pododboru. Želimo čuti od Bosne. Želimo osnažiti Bosnu. I želimo da bude ravnopravna sa drugim državama na Balkanu."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG