Manje od mjesec dana prije nego je Donald Trump izabran za predsjednika SAD-a 2016. godine, on je rekao: "WikiLeaks, volim WikiLeaks," jer je grupa za zaštitu tajnosti objavila još jednu skrivenu poruku e-pošte koju su hakirali ruski operativci iz kompjutera Demokratskih zvaničnika. a što je bilo štetno za Trumpovog protivnika, Hillary Clinton.
"Dečko, volim čitati te WikiLeaksove", rekao je Trump četiri dana prije izbora.
Međutim, u četvrtak, Ministarstvo pravosuđa koje je dio Trumpove administracije optužilo je osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea za urotu 2010. godine sa bivšim američkim vojnim analitičarem Chelsea Manningom da objavi stotine tisuća povjerljivih vojnih evidencija iz američkih ratova u Afganistanu i Iraku te tajne State Departmenta.
Assange je u četvrtak uhapšen od strane britanske policije u Londonu, i bukvalno izvučen iz ekvadorske ambasade, gdje je živio u azilu skoro sedam godina. Bilo je to hapšenje koje su britanske vlasti saopštile po nalogu Sjedinjenih Država, koje želi da mu se sudi po optužbi za cyber kriminal, a moguće i druge optužbe.
Akcije 47-godišnjeg Assangea, nekadašnjeg australijskog hakera koji je koristio svoj genijalni inteligenciju da bi iskoristio baze podataka organizacija visokog profila, često su se susrele sa takvim konfliktnim procjenama.
U zavisnosti od onoga što je otkrivao tokom posljednje decenije, bio je pozdravljen kao zagovornik istine ili osuđen kao istražitelj koji ugrožava živote ljudi otkrivanjem poverljivih informacija.
Assange je pokrenuo WikiLeaks 2006. godine, ali se za njega čulo četiri godine kasnije, objavljivanjem prvih dokumenata koje je Manning ukrao od kompjutera američke vlade. Prema onome što su američki tužitelji rekli, Assangeova pomoć Manningu bila je da razbije lozinku i dobije pristup datotekama.
Neki od video snimaka koje je WikiLeaks objavio privukli su pažnju svijeta, pokazujući američke vojnike koji su ubili 18 iračkih civila iz helikoptera.
U maju 2012. godine, Vrhovni sud Velike Britanije presudio je da bi trebao biti izručen Švedskoj kako bi se suočio sa navodima o seksualnom napadu, optužbe koje je Assange dugo demantovao i rekao da su rezultat seksualnih odnosa sa dvije žene.
Mjesec dana kasnije, on je pronašao utočište u ekvadorskoj ambasadi, gdje mu je vlada odobrila azil.
Švedska je na kraju odustala od istrage, ali Assange je ostao u ambasadi, bojeći se da će ga, ako je napusti, zadržati i potom ga izručiti SAD-u, što SAD sada pokušava da uradi. Britanija ga je optužila da se nije predao sudu 2012. godine i rekla da će, ako napusti ambasadu, biti uhapšen.
Ekvador je također bio umoran od Assangeovog ponašanja u diplomatskoj misiji i njegove uloge u otkrivanju više dokumenata, posebno dosjea iz Vatikana objavljenih ranije ove godine. Odobrio je britanskim vlastima pravo da uđu u njegov kompleks u četvrtak nakon što je u njemu Assange proveo skoro sedam godina.
Policajci u civilu uhvatili su Asangea dok je on uzvikivao, "Velika Britanija mora da se odupre!", i odvukli ga u policijski kombi koji je čekao.
U parlamentu, britanska premijerla Tereza Mej je na vijest da je Assange uhapšen rekla: "Niko nije iznad zakona".
Assangeovi advokati kažu da će se boriti protiv izručenja SAD-u.
Assangeov američki advokat, Barry Pollack, kritikovao je optužbe Ministarstva pravde, rekavši da su to "napori SAD bez presedana u pokušaju da izruče stranog novinara da se suoči sa krivičnim prijavama zbog objavljivanja istinitih informacija".
