Nakon sedam godina provedenih u ambasadi Ekvadora u Londonu, osnivač Wikileaksa Julian Assange uhapšen je zbog nepojavljivanja na sudu 2012. godine a nakon što mu je ova južnoamerička zemlja povukla pravo na azil.
Britanska policija saopštila je da je Assange dodatno uhapšen u ime vlasti Sjedinjenih Država na osnovu zahtjeva o izručenju.
Bježeći od optužbi za silovanje u Švedskoj, koja je u međuvremenu povučena, Assange je 2012. godine dobio azil u ekvadorskoj ambasadi. Švedska je 2017. godine odlučila da odustane od istrage jer nisu bili u stanju da mu uruče obavještenje o istrazi.
Četrdesedtsedmogodišnji Assange uhapšen je na osnovu naloga koji je izdao sud za prekršaje u Westministeru 29. juna 2012. godine kada se Assange nije pojavio na sudu, navodi britanski Guardian. Oni također navode da je Assange uhapšen jer je prekršio uslove kaucije.
Britanski ministar unutrašnjih poslova, čija je zvanična izjava zakazana za popodne, na Twitteru je objavio potvrdu da se Assange nalazi u policijskom pritvoru.
Već godinama Wikileaks objavljuje povjerljive dokumente a veliku pažnju su privukli 2007. godine kada su objavili priručnike za američke zatvorske čuvare u Guantanamo Bayu.
WikiLeaks navodi da Assange nije "izašao iz ambasade", već da je ambasador Ekvadora pozvao britansku policiju koja ga je potom uhapsila.
Reuters prenosi da iz WikiLeaksa tvrde da je Ekvador ilegalno ukinuo Assangeov azil.
Izvor blizak CNN-u prenosi kako nije jasno da li će se Assange danas pojaviti pred sudom. On se nalazi u policijskoj stanici u centru Londona i možda će mu biti potrebna medicinska pomoć.
Ekvadorski predsjednik Lenin Moreno rekao je da su povukli Assangeov diplomatski azil zbog uzastopnog kršenja međunarodnih konvencija.
Britanija je dala garanciju Ekvadoru da osnivač WikiLeaksa neće biti izručen u zemlju koja ima smrtnu kazni, rekao je nakon hapšenja predsjednik Moreno.
"U skladu sa našom jakom posvećenošću ljudskim pravima i međunarodnom pravu, tražio sam od Velike Britanije da garantuje da Assange neće biti izručen u zemlju u kojoj bi se mogao suočiti sa mučenjem ili sa smrtnom kaznom", rekao je Moreno u videu objavljenom na Twitteru. Dodao je da je u sladu sa vlastitim pravilima vlada Britanije dala pismenu garanciju, prenosi Reuters.
Ministar vanjskih poslova Britanije Jeremy Hunt (Džeremi Hant) izjavio je da Assange nije heroj i da je njegovo hapšenje rezultat dugogodišnje diplomatije. Hunt je, kako prenosi Reuters, rekao da će Assangeov slučaj biti odlučen u britanskom legalnom sistemu koji je neovisan.
"Julian Assange nije heroj, godinama se krio od istine. Ispravno je da će o njegovoj sudbini odlučiti britanski pravni sistem", dodao je Hunt.
WikiLeaks je u tweetu, koji je uslijedio nakon hapšenja Assangea, optužio "moćne igrač" uključujući i američku Centralnu obavještajnu agenciju (CIA) za "sofisticirane" napade da se dehumanizira Assange.
Assange se sklonio u ambasadu Ekvadora prije sedam godina kako bi izbjegao izručenje Švedskoj zbog slučaja seksualnog napada koji je u međuvremenu odbačen.
Reakcije na Assageovo hapšenje
Edward Snowden (Edvard Snovden), kompjuterski analitičar koji je i sam 2013. učestvovao u objavljivanju povjerljivih podataka američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA), koji su doveli do otkrivanja američkog nadzora, izrazio je svoju podršku Assangeu uz napomenu svim novinarima koji porkrivaju vijest o Assangeovom hapšenju da su Ujedinjeni narodi označili njegov pritvor arbitrarnim i kršenjem ljudskih prava.
Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov rekao je da se nada kako Assangeova prava neće biti povrijeđena.
Pet stvari koje treba znati o WikiLeaksu
WikiLeaks više od deset godina objavljuje milione povjerljivih dokumenata. Među brojnim, Wikileaks je 2007. godine objavio video u kojem se prikazuju američke vazdužne snage koje pucaju na civile u Iraku, među kojima su bila dva zaposlenika Reutersa.
- Deset miliona procurenih informacija
WikiLeaks je 2006. godine osnovao Australijanac Julian Assange, koji je tada objavio da će ova internet stranica koristiti enkripciju i da neće prakticirati cenzuru, kao i da će objavljivati tajne informacije i štititi izvore.
Sajt je prvi put privukao pažnju 2007. godine kada su objavljeni priručnici za američke zatvorske čuvare u Guantanamu (Guantanamo Bay). No, pravu je slavu stekao 2010. godine kada je surađivao sa New York Timesom, Guardianom, Spiegelom, Le Mondeom i El Paisom u objavljivanju miliona povjerljivih diplomatskih poruka.
WikiLeaks je objavio više od deset miliona povjerljivih informacija koje su procurile, kao i popratnih analiza, što je užasnulo brojne političare, vlade i korporacije.
- Kontroverze
Tokom svojih početaka, WikiLeaks je radio sa disidentima širom svijeta kako bi razotkrio vladine tajne – od SAD-a do Evrope, preko Kine, Afrike i Bliskog Istoka, ali se njegov rad vremenom fokusirao najviše na SAD. Assange je porekao tvrdnje da surađuje sa Rusijom.
U julu 2016. godine Vikiliks je izazvao burne reakcije objavljivanjem e-mailova koji su razotkrili da zvaničnici američke demokratske partije preferiraju Hillary Clinton (Hilari Klinton) u odnosu na ljevičara Berniea Sandersa (Berni Sanders) u predsjedničkim izborima, što je dovelo do ostavki visokih zvaničnika partije.
- Nalog za hapšenje
Najveći skandali povezani sa WikiLeaksom su se ticali Assangea. Podržavatelji ga smatraju herojem, a kritičari manipulatorom. Assange je od 2012. godine živio u ambasadi Ekvadora u Londonu, bježeći od optužbi za silovanje u Švedskoj.
Švedski tužitelji su od istrage odustali 2017. godine, ali Assange je ostao u ambasadi, plašeći se da će biti izručen SAD-u zbog razotkrivanja državnih tajni.
- Snowden i Manning
Veliko razotkrivanje američkih diplomatskih poruka 2010. godine od strane WikiLeaksa, koje je osramotilo vlade širom svijeta, ne bi bilo moguće da nije bilo američke vojnikinje Chelsea Manning (Čelsi Mening), koja je WikiLeaksu predala 700.000 povjerljivih dokumenata.
Mening je osuđena na 35 godina zatvora 2013. godine i odslužila više od tri godine prije nego što je 2017. godine oslobođena.
U martu 2019. godine je ponovo uhapšena jer je odbila da svjedoči u istrazi protiv WikiLeaksa.
Bivši uposlenik američkih tajnih službi Edward Snowden, također je bio podržan od WikiLeaksa, iako nije koristio ovu internet stranicu kako bi objavio informacije o američkoj Državnoj agenciji za bezbjednost koje je posjedovao.
Assange mu je preporučio da čim prije pobjegne u Moskvu kako bi izbjegao progon u SAD-u, što je savjet koji je Snowden i poslušao.
