Linkovi

Top priča

Antiazijski zločini iz mržnje prelaze rasnu i etničku liniju

Dawn Cheung dan Victoria Do bertepuk tangan saat memprotes kejahatan kebencian anti-Asia, Washington, A.S. 13 Maret 2021. (Foto: REUTERS/Lindsey Wasson)

Za mnoge Amerikance dvadesetjednogodišnji bijelac postao je zaštitno lice nasilja prema azijskom stanovništvu koje je zahvatilo zemlju tokom protekle godine. Taj utisak, međutim, može zavarati.

Robert Aaron Long, sin južno baptističkog lidera iz grada Canton u državi Georgia, optužen je prošle sedmice za ubistvo osam ljudi, uključujući šest Amerikanki azijskog porijekla, u tri salona za masažu koji se nalaze u gradskom području Atlante.

Nekadašnji srednjoškolski bubnjar i video fanatik koji je nosio Bibliju, a koji je kasnije napustio fakultet, opisujući sebe kao ovisnika o seksu, nije optužen za počinjenje zločina iz mržnje, uprkos zahtjevima mnogih iz azijske zajednice da se to učini.

Long je rekao policiji da je pokrenuo ubilački napad kako bi eliminisao seksualno "iskušenje", bez namjere da targetira azijsku zajednicu. Iako istražitelji tek trebaju utvrditi motiv slučaja, mnogi od onih koji vrše napade na Amerikance azijskog porijekla ne uklapaju se u Longov rasni profil.

A makeshift memorial is seen March 19, 2021, in Acworth, Ga., in the aftermath of shootings that left eight people dead at three metro Atlanta massage businesses.
A makeshift memorial is seen March 19, 2021, in Acworth, Ga., in the aftermath of shootings that left eight people dead at three metro Atlanta massage businesses.

U New Yorku, gdje se antiazijski zločin iz mržnje povećao gotovo devetostruko u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu, samo dvije od ukupno 20 osoba, koje su uhapšene u vezi s tim napadima, bile su bijele, podaci su Policijske uprave New Yorka, koje je analizirao Centar za proučavanje mržnje i ekstremizma. Od toga jedanaest osoba su Afroamerikanci, šest bijelci Hispanoamerikanci i jedan crnac Hispanoamerikanac.

"Mislio sam da je to uznemirujuće", rekao je Brian Levin, izvršni direktor centra, napominjući da je nalaz u suprotnosti s pretpostavkama mnogih da su počinitelji mržnje prema azijskom stanovništvu uglavnom bijesni bijelci, koji za pandemiju COVID-19 optužuju Kinu.

Počinioci zločina iz mržnje

Zločin iz mržnje FBI definiše kao krivično djelo koje je motivisano pristrasnošću prema rasi, vjeri, invaliditetu, seksualnoj orijentaciji, etničkoj pripadnosti, polu ili rodnom identitetu žrtve. Iako su u prošlosti bijelci bili odgovorni za većinu zločina iz mržnje prijavljenih FBI-u, podaci o hapšenju iz New Yorka bacaju novo svjetlo na osjetljivu temu u azijsko-američkoj zajednici - da napade na azijsku populaciju često vrše obojeni ljudi.

Većina policijskih uprava ne objavljuje ovu vrstu podataka, ali anegdotski dokazi sugerišu da se obrazac viđen u New Yorku pojavio i u drugim gradovima.

"Ono o čemu se na neki način ne raspravlja je kakva je pozadina počinitelja i ko se tereti za ove zločine iz mržnje", rekao je Chris Kwok, član odbora Azijsko-američke advokatske komore u New Yorku.

People participate at a rally "Love Our Communities: Build Collective Power" to raise awareness of anti-Asian violence outside the Japanese American National Museum in Little Tokyo in Los Angeles Saturday, March 13, 2021.
People participate at a rally "Love Our Communities: Build Collective Power" to raise awareness of anti-Asian violence outside the Japanese American National Museum in Little Tokyo in Los Angeles Saturday, March 13, 2021.

U New Yorku, jedan od sedam Latinoamerikanaca, koji su uhapšeni u antiazijskim napadima prošle godine, bio je 44-godišnjak koji je navodno maltretirao i udario muškarca porijeklom iz Hong Konga u Queensu.

Među 11 Afroamerikanaca uhapšenih prošle godine bila je i grupa od četiri tinejdžerke, koje su u aprilu optužene za zločine iz mržnje, nakon napada na 51-godišnju ženu azijskog porijekla u autobusu u Bronxu, optužujući je za izazivanje virusa COVID-19. Jedna od tinejdžerki udarila je ženu kišobranom u glavu. Tužitelji su kasnije odustali od optužbi za zločin iz mržnje protiv ostale tri tinejdžerke.

Od dvoje uhapšenih bijelaca, jedna je bila žena. U martu je Lynn Ferguson (33) optužena za zločine iz mržnje nakon što je naletjela na Azijatkinju na Manhattanu, pljunula je i povukla za kosu, te rekla: "Ti si razlog zašto je koronavirus ovdje!"

Rasno raznoliko urbano stanovništvo New Yorka jednim dijelom može objasniti relativno visok broj hapšenja osoba koje nisu bijele, rekao je Levin. Štoviše, Afroamerikanci su češće hapšeni od bijelaca, a mnogi bijelci, koji su uključeni u antiazijske zločine iz mržnje, mogu biti na slobodi, napomenuo je.

Kao odgovor na porast broja slučajeva mržnje prema azijskom stanovništvu, policija New Yorka oformila je radnu grupu prošle godine. Upitan o pozadini onih koji vrše zločin iz mržnje prema azijskom stanovništvu, zamjenik inspektora Stewart Loo, šef radne grupe, rekao je da ne može potvrditi statistiku, "ali da statistika često zavara".

"Mogu dati samo činjenice koje znam, a to je da su ovu radnu grupu kreirali rangirani oficiri Azijati i crnci u NYPD-u", rekao je Loo u e-mailu. "Lideri crnačke zajednice bili su prvi i najglasniji u javnoj osudi porasta broja zločina iz mržnje prema Azijatima."

Jack McDevitt, profesor sociologije na Northeastern univerzitetu i koautor dvije knjige o zločinima iz mržnje, upozorio je da ne treba čitati previše podataka.

"Kada podatke pogledate na nacionalnoj razini, u bilo kojoj zajednici, u bilo kojoj godini, možete imati brojeve koji odstupaju od pravila u slučaju zločina iz mržnje prijavljenih policiji, jer toliko njih nije prijavljeno", rekao je.

Ipak, napominjući da je većina počinilaca zločina iz mržnje uglavnom bijelaca, McDeVitt je dodao da su "druge zajednice modelirale svoje napade na ono što mi bijelci radimo već dugo."

Iako američkim Azijatima nije strana mržnja i diskriminacija, antiazijski zločini iz mržnje porasli su prošle godine za 150% u većim američkim gradovima, pogoršani antikineskom retorikom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, kako je Glas Amerike prvi put izvijestio u martu.

Trump i njegovi portparoli negirali su da su ponavljani termini, koje je upotrebljavao bivši predsjednik, poput "kung gripa" koji se odnosi na koronavirus, bili rasistički. Kako bi umanjili Trumpovu ulogu, konzervativni komentatori referirali su se nedavni niz antiazijskih napada koji uključuju Afroamerikance, između ostalog i putem viralnih video zapisa na društvenim mrežama.

"Nedavni val zločina nad Azijatima u velikim američkim gradovima nije krivica Donalda Trumpa, aktivista MAGA-e, konzervativne radio emisije ili bijelih ljudi", napisala je nedavno desno orijentisana azijsko-američka komentatorka Michelle Malkin. "Za to su krivi počinitelji i samo počinitelji - od kojih su kako se ispostavilo većina obojeni nasilnici."

Ali čelnici azijsko-američke zajednice i stručnjaci kažu da se mržnja usmjerena prema njihovoj zajednici ne može odvojiti od Trumpovih postupaka.

"Kada imate bivšeg predsjednika koji je poticao plamen bijelog nacionalizma koristeći se etničkim psovkama da bi se pozvao na koronavirus, potaknućete mržnju prema ranjivoj manjini, u ovom slučaju, američkim Kinezima i, nadalje, američkim Azijatima", rekla je Jennifer Lee, profesor sociologije na Univerzitetu Columbia u New Yorku.

Lee je rekla da je optuživanje muškaraca Afroamerikanaca za antiazijsku mržnju pogrešno.

"Kriminal crnaca i crnačko-azijski sukobi postali su previše pogodni za posmatrače da antiazijske zločine iz mržnje svedu na sukob između dvije manjinske grupe", rekla je Lee pozivajući se na nedavne video snimke na kojima se vidi kako crnci napadaju Azijate.

Podijeljena zajednica

Nagli porast broja antiazijskih zločina iz mržnje podijelio je azijsku zajednicu po pitanju adekvatnog odgovora na provođenje zakona.

Naprednjaci se protive oštrijoj policijskoj akciji zbog zabrinutosti da bi to moglo dovesti do nesrazmjerno velikog broja hapšenja Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca, a da se mržnja neće zaustaviti. Lee je citirala podatke koji pokazuju da porast hapšenja u azijskim četvrtima u četiri glavna američka grada prošle godine nisu odvratila počinioce od antiazijskih incidenata mržnje.

Drugi, međutim, kažu da porast broja zločina iz mržnje zahtijeva pojačane postupke gonjenja.

"Svakako razumijem zahtijev da se Afroamerikanci i Latinoamerikanci ne smiju nepravedno kriminalizirati , ali mislim da, takođe, trebamo imati odgovornost za ove napade", rekao je Kwok.

See all News Updates of the Day

Bidenov plan za suzbijanje omicrona: "Boosteri", kućni testovi, pooštrena pravila za putnike

Predsjednik SAD Joe Biden govori o strategiji za borbu protiv omicron soja Covida tokom posjete Nacionalnim institutima zdravlja. (Foto: AP/Evan Vucci)

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden u četvrtak je apelovao na Amerikance da prime "booster" doze vakcine protiv Covida 19 i podrže njegov plan za suzbijanje omicrona - novog soja koronavirusa - kroz veću dostupnost vakcina, ali bez većih ograničenja na svakodnevni život.

Biden želi da privatne osiguravajuće kompanije pokriju sve troškove kućnih testova na Covid i pooštri uslove za testiranje svih ljudi koji dolaze u SAD, bez obzira na to da li su vakcinisani.

Dok pojedine zemlje širom svijeta zatvaraju granice ili ponovo uvode karantine, Biden je rekao da u ovom trenutku neće uvoditi dodatne mjere osim preporuke da Amerikanci nose maske u zatvorenom prostoru, na javnim mjestima.

"Eksperti kažu da će broj slučajeva Covida nastaviti da raste narednih nedjelja ove zime, zbog čega moramo da budemo spremni", rekao je američki predsjednik tokom posjete Nacionalnim institutima zdravlja u predgrađu Washingtona.

Poručio je da njegova nova strategija ne "obuhvata zatvaranja i karantine" i da se nada dvostranačkoj podršci.

"Objavljujem odlučan plan u borbi protiv Covida 19 i mislim da bi trebalo da nas ujedini", dodao je Biden.

Sprovođenje Bidenove uredbe o obaveznoj vakcinaciji u većim kompanijama je blokirano pred sudovima u pojedinim državama, zbog čega je predsjednik pozvao preduzeća da sama nalože imunizaciju svojih radnika, kako bi mogla da budu ostanu otvorena bez širenja zaraze.

Bidenova administracija smatra da je rasprostranjena imunizacija "boosterima" najefektivnije sredstvo za borbu protiv Covida tokom ove zime. Zdravstveni eksperti smatraju da dodatne doze vakcine pružaju pojačanu i trajniju zaštitu, uključujući i protiv novih varijanti.

I dalje se ne zna mnogo o omicron soju - da li je zarazniji, da li zaraženi imaju ozbiljne simptome, te da li je otporan na vakcine. Zvaničnici su saopštili u četvrtak da je u Americi potvrđen drugi slučaj omikrona.

Prema trenutnoj američkoj zdravstvenoj politici, oko 100 miliona Amerikanaca ispunjava uslove da primi "boostere", što se povećava svakog dana. Zvaničnici vjeruju da će biti lakše ubediti vakcinisane da prime još jednu dozu nego imunizovati oko 43 miliona nevakcinisanih punoljetnih Amerikanaca.

"Odmah primite 'boostere'", poručio je Biden.

"Booster" doze do sada je primilo oko 42 miliona Amerikanaca, od čega su polovina stariji građani. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) su ove nedjelje preporučili dodatne doze za sve starije od 18 godina, 6 mjeseci poslije druge doze Pfizerove ili Modernine vakcine.

Biden je najavio i da će od naredne sedmice, svi putnici koji dolaze u SAD, bez obzira na nacionalnost i da li su vakcinisani, morati da pokažu negativan test na Covid urađen u roku od 24 sata od leta.

Prethodno, vakcinisani putnici mogli su da urade test u periodu od tri dana od puta. Bijela kuća je odustala od strožijih opcija kao što su obavezno testiranje ili karantin po dolasku u SAD.

Biden je također produžio uredbu o nošenju maski u javnom saobraćaju, koja je trebalo da istekne u januaru, do najranije sredine marta, saopšteno je iz Bijele kuće.

Blinken upozorio Lavrova na "ozbiljne posljedice" u slučaju ruske invazije Ukrajine

Američki državni sekretar Antony Blinken, lijevo, i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov sastaju se na marginama konferencije Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u Stockholmu, Švedska, 2. decembra 2021.

Američki državni sekretar Antony Blinken upozorio je u četvrtak ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova na "ozbiljne posljedice" ako Rusija izvrši invaziju na susjednu Ukrajinu i pozvao ga da se založi za diplomatsko rješenje konflikta.

Blinken se sastao sa Lavrovim na marginama samita OSCE-a Stockholmu, dan nakon što je poručio da će Sjedinjene Države "odlučno odgovoriti" na ruski napad na Ukrajinu "između ostalog i nizom ekonomskih mjera sa velikim posljedicama od kojih smo se ustezali u prošlosti".

"Mislim da Moskva dobro zna šta je moguće. Detaljno smo razgovarali, ukljućujući i o onome u pogledu čega smo zabrinuti. I to obuhvata mogućnost obnovljene agresije, sa vojnim snagama, kao i napore Rusije da destabilizuje Ukrajinu iznutra", rekao je Blinken.

Blinken je uoči sastanka rekao da će SAD pomoći Rusiji i Ukrajini da ispune svoje obaveze iz mirovnog sporazuma iz 2014. godine čiji cilj je okončanje konflikta između proruskih separatista i ukrajinskih vladinih snaga u istočnom dijelu Ukrajine.

"Međutim, ako se Rusija odluči za konflikt, biće ozbiljnih posljedica", upozorio je Blinken.

Lavrov je rekao novinarima u Moskvi da je Rusija spremna na razgovore sa Ukrajinom: "Mi, kao što je predsjednik Putin rekao, ne želimo nikakve konflikte".

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u Moskvi da "agresivni i sve provokativniji potezi Ukrajine duž granice sa Rusijom izazivaju zabrinutost u pogledu moguće eskalacije neprijateljstava".

"Vjerovatnoća neprijateljstava u Ukrajini i dalje je velika", rekao je Peskov.

Poslije Blinkenovog sastanka sa Lavrovom, portparol State Departmenta Ned Price rekao je da je američki državni sekretar "ponovio poziv SAD Rusiji da povuče snage i poštuje sporazume iz Minska i primirje u Donbasu".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je poslanicima u srijedu da su direktni pregovori sa Rusijom jedini put za rješavanje sukoba na istoku Ukrajine.

Rusija i Ukrajina optužuju jedna drugu za gomilanje trupa u oblasti duž njihove zajedničke granice.

Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. i podržala je separatističke borce na istoku Ukrajine.

Govoreći u srijedu u Moskvi, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će njegova vlada tražiti garancije protiv daljeg širenja NATO na istok i sprječavanja razmještanja sistema naoružanja u blizini ruskih granica.

Visoki zvaničnik američke odbrane kaže da Washington neće biti sam ako treba da preduzme akciju kao odgovor na masovno gomilanje ruskih trupa duž granice sa Ukrajinom.

Sekretar odbrane Lloyd Austin, u Seulu na sastancima sa južnokorejskim zvaničnicima, rekao je u četvrtak da, iako neće spekulisati o tome kako će Washington odgovoriti na ruske provokacije protiv Ukrajine, Moskva treba da zna da SAD neće biti same.

"Šta god da uradimo biće urađeno kao dio međunarodne zajednice", rekao je Austin na konferenciji za novinare sa svojim južnokorejskim kolegom, dodatno pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da "snizi temperaturu u regionu".

"Najbolji slučaj je, međutim, da nećemo vidjeti upad", dodao je američki sekretar odbrane, napominjući da je "značajno" prisustvo ruskih trupa u pograničnim oblastima samo dio problema.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP i Reuters.

Blinken i Lavrov sastaju se danas dok tenzije oko Ukrajine rastu

Ukrajinski vojnik sudjeluje u vojnoj vježbi na poligonu u blizini granice s Rusijom anektiranim Krimom, u regiji Kherson, Ukrajina

Američki državni sekretar Antony Blinken sastaće se u četvrtak sa ministrima spoljnih poslova Rusije i Ukrajine usred zabrinutosti zbog gomilanja trupa duž granice te dvije zemlje i poziva na diplomatski put za rješavanje tenzija.

Odvojeni sastanci će se održati na marginama ministarskog sastanka Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) u Stockholmu.

Blinken je u srijedu izrazio zabrinutost zbog, kako je rekao, dokaza da je Rusija napravila planove "da destabilizuje Ukrajinu iznutra, kao i vojne operacije velikih razmjera“.

On je upozorio Kremlj da "ćemo odlučno odgovoriti, uključujući niz ekonomskih mjera sa velikim uticajem od čije smo se upotrebe uzdržavali u prošlosti".

Blinken je rekao da će se Rusija suočiti sa "dalekosežnim i dugotrajnim posljedicama" zbog nove agresije na Ukrajinu i da je "diplomatija jedini odgovoran način za rješavanje ove potencijalne krize".

Visoki zvaničnik State Departmenta rekao je novinarima da će Blinken te stavke ponoviti direktno ruskom ministru spoljnih poslova Sergeju Lavrovu na sastanku u četvrtak.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je poslanicima u srijedu da su direktni pregovori sa Rusijom jedini put za rješavanje sukoba na istoku Ukrajine.

Rusija i Ukrajina optužuju jedna drugu za gomilanje trupa u oblasti duž njihove zajedničke granice.

Rusija je anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. i podržala je separatističke borce na istoku Ukrajine.

Govoreći u srijedu u Moskvi, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će njegova vlada tražiti garancije protiv daljeg širenja NATO na istok i sprječavanja razmještanja sistema naoružanja u blizini ruskih granica.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP i Reuters.

Otkriven prvi slučaj zaraze omicron varijantom u Sjedinjenim Državama

Ilustracija

Američki zdravstveni zvaničnici kažu da je prvi slučaj omicronske varijante koronavirusa otkriven u Kaliforniji. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navode da se oboljela osoba vratila u SAD iz Južne Afrike 22. novembra.

Doktor Anthony Fauci je rekao da je osoba bila pozitivna 29. novembra i da se nalazi u samoizolaciji. Naveo je da su svi bliski kontakti do sada bili negativni prilikom testiranja.

Fauci je rekao i da je oboljeli bio potpuno vakcinisan, sa blagim simptomima i da njegovo stanje ide na bolje.

Oktrivanje prvog slučaja novog soja Covida dolazi u trenutku dok se administracija američkog predsjednika Joea Bidena priprema da uvede strožije zahtjeve za testiranje putnika koji u Sjedinjene Države stižu iz inostranstva, kao vid napora da se sputa širenje novog soja koronavirusa - omicrona.

Prema informacijama koje su objavili mediji, američka administracija će zahtijevati od putnika koji dolaze u Sjedinjene Države da se testiraju na koronavirus – bez obzira na to da li su vakcinisani ili ne.

Također, razmatra se i mogućnost obavezne sa samoizolacije u trajanju od sedam dana od njihovog ulaska u zemlju i testiraju se u roku od tri do pet dana dolaska u Sjedinjene Države. Kako je ukazano, predložena pravila primjenjivala bi se i na američke državljane koji se vraćaju iz inostranstva.

Sjedinjene Države nalaze se među zemljama koje su uvele ograničenja u vezi sa putovanjima ili čak i potpune zabrane putnicima, otkako je novi soj Covida 19 prošle sedmice otkriven u Južnoj Africi.

Japanske vlasti su objavile da će od međunarodnih avio-prevoznika zatražiti obustavu rezervacija letova u tu zemlju do kraja decembra, što je jedan od odgovora na pojavu novog soja virusa koji se širi. U Tokiju su, za sada, potvrđena dva slučaja oboljevanja od omicron varijante koronavirusa.

Takođe, Japan će od četvrtka zabranjivati ulazak u zemlju stranim državljanima koji su boravili u južnoafričkim državama.

Saudijska Arabija i Nigerija posljednje su u nizu zemalja koje su prijavile slučajeve novog soja Covida, čime je broj država u kojima je registrovan omicron povećan na 22.

U međuvremenu, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala je preporuku da građani, koji nisu u potpunosti vakcinisani za koje postiji bojazan da ozbiljno obole ili se pak suoče sa smrtnim ishodom ukoliko se zaraze Covidom 19, treba da odlože putovanja u područja u kojima se virus ubrzano širi.

WHO upozorava i da zabrane putovanja mogu, kako je precizirala ta organizacija, štetno uticati na globalne zdravstvene napore tokom pandemije i destimuliše države da razmjenjuju i dijele važne informacije.

Također, zdravstvena agencija Ujedinjenih nacija upozorila je da zabrane putovanja koje su uvele pojedine zemlje neće spriječiti globalno širenje novog soja Covida 19, već će dodatno opteretiti ljudske živote.

Neke od informacija u tekstu preuzete su od agencija AP, Reuters i AFP.

NATO pokazao jedinstvo protiv ruske agresije prema Ukrajini

Sastanak ministara vanjskih poslova Alijanse u Rigi.

Nakon što su ministri vanjskih poslova NATO-a izrazili solidarnost protiv bilo kakve ruske agresije na Ukrajinu, Sjedinjene Države su u srijedu potvrdile planove da državni sekretar Antony Blinken održi odvojene sastanke sa svojim kolegama iz obje zemlje.

Zvaničnik State Departmenta rekao je da će se sastanci s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmytrom Kulebom i ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom održati u četvrtak u Štokholmu, u Švedskoj, na marginama ministarskog skupa Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju.

Kuleba je u srijedu pozvao NATO da nastavi trostruku strategiju za odvraćanje Rusije koja uključuje pripremu ekonomskih sankcija i jačanje vojne podrške Ukrajini.

I Rusija i Ukrajina posljednjih su dana optužile jedna drugu za gomilanje vojnika na području duž zajedničke granice. Rusija je 2014. aneksirala ukrajinski poluotok Krim i podržala separatističke borce na istoku Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy rekao je zastupnicima u srijedu da su jedini način za rješavanje sukoba s proruskim separatistima u ukrajinskoj regiji Donbas direktni pregovori s ruskom vladom.

"Moramo reći istinu da nećemo moći zaustaviti rat bez direktnih pregovora s Rusijom", rekao je Zelenski.

Blinken je u utorak upozorio Rusiju da bi "svaka obnovljena agresija izazvala ozbiljne posljedice", dok je u Moskvi ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da bi njegova vojska mogla biti prisiljena odgovoriti, ako NATO ekspanzija ukrajinske vojne infrastrukture pređe "crvene linije".

Antony Blinken
Antony Blinken

Karen Donfried, najviša američka diplomatkinja za evropska pitanja, rekla je novinarima na telefonskom brifingu u petak da će Blinken, takođe, iskoristiti razgovore OSCE-a za pokretanje pitanja ruske okupacije ukrajinskih i gruzijskih teritorija, kao i sukoba između Armenije i Azerbajdžana.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je u utorak u Moskvi da bi njegova vojska mogla biti prisiljena odgovoriti na Zapadom predvođeno proširenje ukrajinske vojne infrastrukture, ako NATO pređe "crvene linije".

"Ako se na teritoriji Ukrajine pojave neki udarni sistemi, vrijeme leta do Moskve biće 7-10 minuta, a pet minuta u slučaju korištenja hipersoničnog oružja. Zamislite samo", rekao je Putin.

"Moraćemo tada napraviti nešto slično u odnosu na one koji nam na taj način prijete. I to možemo učiniti sada", dodao je Putin.

Vladimir Putin
Vladimir Putin

Ruski lider je istakao da je njegova vojska upravo uspješno testirala novu hipersoničnu raketu na moru koja će biti u upotrebi početkom sljedeće godine.

Donfried je dodala da će Blinken, dok je u Štokholmu, takođe, razgovarati o situaciji u Bjelorusiji.

Evropska unija optužuje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da je namamio hiljade migranata, uglavnom s Bliskog istoka, da putuju u Bjelorusiju i pokušaju prijeći u Latviju, Litvu i Poljsku, kako bi destabilizirali te zemlje. EU kaže da Lukašenko na taj način uzvraća za sankcije koje su uvedene njegovoj vladi.

Blinken je u utorak rekao da SAD, u koordinaciji s EU, priprema dodatne sankcije protiv Bjelorusije zbog, kako je rekao, "njenih trajnih napada na demokratiju, ljudska prava, međunarodne norme".

Odgovarajući na pitanje Glasa Amerike, Blinken je rekao da su se on i latvijski ministar vanjskih poslova Edgars Rinkevics fokusirali "na akcije koje je, nažalost, Bjelorusija poduzela i u smislu represije nad vlastitim narodom i njihovim demokratskim težnjama, kao i na korištenje migracija kao oružja za pokušaj stvaranja podjela i destabilizacije u Evropi".

"U bliskoj smo koordinaciji s Evropskom unijom koja priprema sve UN sankcije", rekao je Blinken novinarima.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG