Linkovi

Najnovije

Antiazijski zločini iz mržnje prelaze rasnu i etničku liniju

Dawn Cheung dan Victoria Do bertepuk tangan saat memprotes kejahatan kebencian anti-Asia, Washington, A.S. 13 Maret 2021. (Foto: REUTERS/Lindsey Wasson)
Dawn Cheung dan Victoria Do bertepuk tangan saat memprotes kejahatan kebencian anti-Asia, Washington, A.S. 13 Maret 2021. (Foto: REUTERS/Lindsey Wasson)

Za mnoge Amerikance dvadesetjednogodišnji bijelac postao je zaštitno lice nasilja prema azijskom stanovništvu koje je zahvatilo zemlju tokom protekle godine. Taj utisak, međutim, može zavarati.

Robert Aaron Long, sin južno baptističkog lidera iz grada Canton u državi Georgia, optužen je prošle sedmice za ubistvo osam ljudi, uključujući šest Amerikanki azijskog porijekla, u tri salona za masažu koji se nalaze u gradskom području Atlante.

Nekadašnji srednjoškolski bubnjar i video fanatik koji je nosio Bibliju, a koji je kasnije napustio fakultet, opisujući sebe kao ovisnika o seksu, nije optužen za počinjenje zločina iz mržnje, uprkos zahtjevima mnogih iz azijske zajednice da se to učini.

Long je rekao policiji da je pokrenuo ubilački napad kako bi eliminisao seksualno "iskušenje", bez namjere da targetira azijsku zajednicu. Iako istražitelji tek trebaju utvrditi motiv slučaja, mnogi od onih koji vrše napade na Amerikance azijskog porijekla ne uklapaju se u Longov rasni profil.

A makeshift memorial is seen March 19, 2021, in Acworth, Ga., in the aftermath of shootings that left eight people dead at three metro Atlanta massage businesses.
A makeshift memorial is seen March 19, 2021, in Acworth, Ga., in the aftermath of shootings that left eight people dead at three metro Atlanta massage businesses.

U New Yorku, gdje se antiazijski zločin iz mržnje povećao gotovo devetostruko u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu, samo dvije od ukupno 20 osoba, koje su uhapšene u vezi s tim napadima, bile su bijele, podaci su Policijske uprave New Yorka, koje je analizirao Centar za proučavanje mržnje i ekstremizma. Od toga jedanaest osoba su Afroamerikanci, šest bijelci Hispanoamerikanci i jedan crnac Hispanoamerikanac.

"Mislio sam da je to uznemirujuće", rekao je Brian Levin, izvršni direktor centra, napominjući da je nalaz u suprotnosti s pretpostavkama mnogih da su počinitelji mržnje prema azijskom stanovništvu uglavnom bijesni bijelci, koji za pandemiju COVID-19 optužuju Kinu.

Počinioci zločina iz mržnje

Zločin iz mržnje FBI definiše kao krivično djelo koje je motivisano pristrasnošću prema rasi, vjeri, invaliditetu, seksualnoj orijentaciji, etničkoj pripadnosti, polu ili rodnom identitetu žrtve. Iako su u prošlosti bijelci bili odgovorni za većinu zločina iz mržnje prijavljenih FBI-u, podaci o hapšenju iz New Yorka bacaju novo svjetlo na osjetljivu temu u azijsko-američkoj zajednici - da napade na azijsku populaciju često vrše obojeni ljudi.

Većina policijskih uprava ne objavljuje ovu vrstu podataka, ali anegdotski dokazi sugerišu da se obrazac viđen u New Yorku pojavio i u drugim gradovima.

"Ono o čemu se na neki način ne raspravlja je kakva je pozadina počinitelja i ko se tereti za ove zločine iz mržnje", rekao je Chris Kwok, član odbora Azijsko-američke advokatske komore u New Yorku.

People participate at a rally "Love Our Communities: Build Collective Power" to raise awareness of anti-Asian violence outside the Japanese American National Museum in Little Tokyo in Los Angeles Saturday, March 13, 2021.
People participate at a rally "Love Our Communities: Build Collective Power" to raise awareness of anti-Asian violence outside the Japanese American National Museum in Little Tokyo in Los Angeles Saturday, March 13, 2021.

U New Yorku, jedan od sedam Latinoamerikanaca, koji su uhapšeni u antiazijskim napadima prošle godine, bio je 44-godišnjak koji je navodno maltretirao i udario muškarca porijeklom iz Hong Konga u Queensu.

Među 11 Afroamerikanaca uhapšenih prošle godine bila je i grupa od četiri tinejdžerke, koje su u aprilu optužene za zločine iz mržnje, nakon napada na 51-godišnju ženu azijskog porijekla u autobusu u Bronxu, optužujući je za izazivanje virusa COVID-19. Jedna od tinejdžerki udarila je ženu kišobranom u glavu. Tužitelji su kasnije odustali od optužbi za zločin iz mržnje protiv ostale tri tinejdžerke.

Od dvoje uhapšenih bijelaca, jedna je bila žena. U martu je Lynn Ferguson (33) optužena za zločine iz mržnje nakon što je naletjela na Azijatkinju na Manhattanu, pljunula je i povukla za kosu, te rekla: "Ti si razlog zašto je koronavirus ovdje!"

Rasno raznoliko urbano stanovništvo New Yorka jednim dijelom može objasniti relativno visok broj hapšenja osoba koje nisu bijele, rekao je Levin. Štoviše, Afroamerikanci su češće hapšeni od bijelaca, a mnogi bijelci, koji su uključeni u antiazijske zločine iz mržnje, mogu biti na slobodi, napomenuo je.

Kao odgovor na porast broja slučajeva mržnje prema azijskom stanovništvu, policija New Yorka oformila je radnu grupu prošle godine. Upitan o pozadini onih koji vrše zločin iz mržnje prema azijskom stanovništvu, zamjenik inspektora Stewart Loo, šef radne grupe, rekao je da ne može potvrditi statistiku, "ali da statistika često zavara".

"Mogu dati samo činjenice koje znam, a to je da su ovu radnu grupu kreirali rangirani oficiri Azijati i crnci u NYPD-u", rekao je Loo u e-mailu. "Lideri crnačke zajednice bili su prvi i najglasniji u javnoj osudi porasta broja zločina iz mržnje prema Azijatima."

Jack McDevitt, profesor sociologije na Northeastern univerzitetu i koautor dvije knjige o zločinima iz mržnje, upozorio je da ne treba čitati previše podataka.

"Kada podatke pogledate na nacionalnoj razini, u bilo kojoj zajednici, u bilo kojoj godini, možete imati brojeve koji odstupaju od pravila u slučaju zločina iz mržnje prijavljenih policiji, jer toliko njih nije prijavljeno", rekao je.

Ipak, napominjući da je većina počinilaca zločina iz mržnje uglavnom bijelaca, McDeVitt je dodao da su "druge zajednice modelirale svoje napade na ono što mi bijelci radimo već dugo."

Iako američkim Azijatima nije strana mržnja i diskriminacija, antiazijski zločini iz mržnje porasli su prošle godine za 150% u većim američkim gradovima, pogoršani antikineskom retorikom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, kako je Glas Amerike prvi put izvijestio u martu.

Trump i njegovi portparoli negirali su da su ponavljani termini, koje je upotrebljavao bivši predsjednik, poput "kung gripa" koji se odnosi na koronavirus, bili rasistički. Kako bi umanjili Trumpovu ulogu, konzervativni komentatori referirali su se nedavni niz antiazijskih napada koji uključuju Afroamerikance, između ostalog i putem viralnih video zapisa na društvenim mrežama.

"Nedavni val zločina nad Azijatima u velikim američkim gradovima nije krivica Donalda Trumpa, aktivista MAGA-e, konzervativne radio emisije ili bijelih ljudi", napisala je nedavno desno orijentisana azijsko-američka komentatorka Michelle Malkin. "Za to su krivi počinitelji i samo počinitelji - od kojih su kako se ispostavilo većina obojeni nasilnici."

Ali čelnici azijsko-američke zajednice i stručnjaci kažu da se mržnja usmjerena prema njihovoj zajednici ne može odvojiti od Trumpovih postupaka.

"Kada imate bivšeg predsjednika koji je poticao plamen bijelog nacionalizma koristeći se etničkim psovkama da bi se pozvao na koronavirus, potaknućete mržnju prema ranjivoj manjini, u ovom slučaju, američkim Kinezima i, nadalje, američkim Azijatima", rekla je Jennifer Lee, profesor sociologije na Univerzitetu Columbia u New Yorku.

Lee je rekla da je optuživanje muškaraca Afroamerikanaca za antiazijsku mržnju pogrešno.

"Kriminal crnaca i crnačko-azijski sukobi postali su previše pogodni za posmatrače da antiazijske zločine iz mržnje svedu na sukob između dvije manjinske grupe", rekla je Lee pozivajući se na nedavne video snimke na kojima se vidi kako crnci napadaju Azijate.

Podijeljena zajednica

Nagli porast broja antiazijskih zločina iz mržnje podijelio je azijsku zajednicu po pitanju adekvatnog odgovora na provođenje zakona.

Naprednjaci se protive oštrijoj policijskoj akciji zbog zabrinutosti da bi to moglo dovesti do nesrazmjerno velikog broja hapšenja Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca, a da se mržnja neće zaustaviti. Lee je citirala podatke koji pokazuju da porast hapšenja u azijskim četvrtima u četiri glavna američka grada prošle godine nisu odvratila počinioce od antiazijskih incidenata mržnje.

Drugi, međutim, kažu da porast broja zločina iz mržnje zahtijeva pojačane postupke gonjenja.

"Svakako razumijem zahtijev da se Afroamerikanci i Latinoamerikanci ne smiju nepravedno kriminalizirati , ali mislim da, takođe, trebamo imati odgovornost za ove napade", rekao je Kwok.

See all News Updates of the Day

Novinari CIN-a napadnuti u Brčkom

Trenutak napada na ekipu Centra za istraživačko novinarstvo.
Trenutak napada na ekipu Centra za istraživačko novinarstvo.

Novinarka i snimatelj CIN-a napadnuti su na radnom zadatku u Brčkom. Snimatelj je lakše povrijeđen, a napadači su pušteni nakon davanja iskaza policiji.

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Renata Radić-Dragić i snimatelj Dženat Dreković napadnuti su u četvrtak poslijepodne u Brčkom dok su snimali kadrove za novu priču.

Drekoviću su ustanovljene lakše fizičke povrede, a Radić-Dragić je zbog pretrpljenog stresa upućena na dalje pretrage.

Na mjesto događaja je izašla policija, a napadači su privedeni u Policijsku stanicu Brčko distrikta. CIN je utvrdio da su privedeni članovi porodice Bogičević. Oni su rekli da su vlasnici objekta u kojoj se nalazi kladionica koju su snimali Dreković i Radić-Dragić. Nakon izjave policiji pušteni su na slobodu.

Protiv jednog člana porodice će biti podnesen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu za nanošenje lakših tjelesnih povreda i oštećenje tuđe stvari Tužilaštvu Brčko distrikta, koje će odlučiti o daljem postupanju.

Radić-Dragić i Dreković rade na istraživanju o brčanskom političaru i biznismenu Zoranu Kokanoviću, vlasniku stambenih, poslovnih objekata i kladionica, koje su ovom prilikom snimali u brčanskom naselju Ilićka.

Tokom snimanja je iz zgrade izašla grupa ljudi u kojoj su bili Bogičevići i uz povike zabranjivali snimanje njihovog objekta. Iako su se novinari predstavili i pokušali objasniti šta snimaju i zbog čega te da to čine sa javne površine, Bogičevići nisu htjeli razgovarati već su ih fizički napali.

Trgali su bilješke iz ruku novinarke, oštetili joj torbu i oteli kišobran, vukli za jaknu, a snimatelju istrgnuli stativ kamere, koji su pritom oštetili te pokušali oteti mobilni telefon. Dreković je pri pokušaju da smiri tenzije, sačuva opremu i snimi događaj lakše povrijeđen.

Kako bi izbjegli dalju eskalaciju novinarka i snimatelj su se udaljili na drugu stranu ulice i sačekali policiju.

Fort Knox: Je li zlato tamo?

Zlatne poluge pohranjene u američkom skladištu u Fort Knoxu, Ky., 24. septembra 1974. godine.
Zlatne poluge pohranjene u američkom skladištu u Fort Knoxu, Ky., 24. septembra 1974. godine.

Dok decenijama staro pitanje o legendarnom Fort Knoxu ponovo dolazi na naslovnice, američki predsjednik Donald Trump je u potrazi za odgovorima.

"Je li zlato tamo?"

“Zapravo idemo u Fort Knox da vidimo da li je zlato tamo, jer je možda neko ukrao zlato. Tone zlata”, rekao je Trump u ponedeljak.

Njegov zahtjev za revizijom naširoko odjekuje, a javne ličnosti poput njegovih saradnika Elona Muska i republikanskog senatora Rand Paula iz Kentuckyja pridružile su se horu posljednjih sedmica.

„Ko potvrđuje da zlato nije ukradeno iz Fort Noksa?“ Musk je objavio na X 17. februara. “Možda je tu, možda nije. To zlato je u vlasništvu američke javnosti! Želimo znati da li je još uvijek tu.”

Optužba nije nova. Ipak, uprkos uvjeravanjima ministra financija Scotta Bessenta o prisutnosti zlata i godišnjim revizijama, sumnje ostaju, što dovodi do kontinuiranih spekulacija o stanju blaga u Fort Knoxu.

Evo šta trebate znati o Fort Knoxu i najnovijoj debati o njegovim nalazištima zlata.

Šta je Fort Knox?

Skladište poluga u Sjedinjenim Američkim Državama, koje se često naziva Fort Knox, je ultra-sigurni trezor u vojnoj instalaciji iz doba Prvog svjetskog rata 56 kilometara južno od najvećeg grada Kentuckyja, Louisvillea.

Nazvan po Henryju Knoxu, prvom američkom vojnom sekretaru, Camp Knox je osnovan 1918. prije nego što je postao stalna vojna baza, preimenovan u Fort Knox 1930-ih.

Američko skladište zlatnih rezervi u Fort Knoxu, Ky., 1974. godine.
Američko skladište zlatnih rezervi u Fort Knoxu, Ky., 1974. godine.

Skladište je izgrađeno 1936. za pohranu vladinih rastućih zlatnih rezervi koje su podržavale američku valutu.

Godine 1937. Fort Knox je primio svoju prvu pošiljku zlata preko američke pošte, a do 1941. držao je nevjerojatnih 649,6 miliona unci zlata - četiri puta više od sadašnjeg fonda.

Ali Fort Knox nije bio tu samo zbog zlata. Tokom Drugog svjetskog rata čuvao je američke osnivačke dokumente - Deklaraciju o nezavisnosti, Ustav i Povelju o pravima - i vrijedne predmete drugih vlada, kao što je kopija Magna Carte, engleske povelje o slobodama iz 13. stoljeća.

Koliko zlata ima danas?

Prema kovnici SAD-a, u depozitoriju se danas nalazi 147,3 miliona unci zlata, ili 5.000 tona. To je polovina rezervi američkog trezora, dok je ostatak pohranjen u drugim sigurnim objektima širom zemlje.

Standardna zlatna poluga koja se čuva u Fort Knoxu teška je oko 12,4 kilograma.

Knjigovodstvena vrijednost zlata utvrđena je 1970-ih na 42,22 dolara po unci. Po današnjim cijenama vrijedi 428 milijardi dolara, prema mining.com.

Šta se zna o sigurnosti trezora?

Legendarno obezbeđenje Fort Knoksa inspirisalo je frazu „bezbjedno kao Fort Noks“. Sagrađeno od 16.000 kubnih stopa granita, 4.200 kubnih metara betona, 750 tona armaturnog čelika i 670 tona konstrukcijskog čelika, zgrada skladišta je ogromna tvrđava.

Unutrašnjost, dvospratni svod ima čelične zidove debljine preko metra, ojačane betonom. Vrata trezora — otporna na eksploziju, bušenje i vatru — teška su više od 20 tona i potrebno im je 14 okreta da se otvore. Nijedna osoba ne zna proceduru za otvaranje, napisao je bivši direktor kovnice Philip Diehl u članku CoinWeek-a iz 2023.

Čuva ga policija kovnice Sjedinjenih Država i velika vojna snaga u Fort Knoxu, objekat je gotovo neprobojan. Žica i minska polja dodaju dodatne slojeve zaštite, kaže Diehl.

Je li dozvoljen pristup posjetiocima?

Kovnica SAD-a naziva depozitar "povjerljivim objektom", sa strogom politikom "bez posjetitelja, bez izuzetaka". Čak je i bivšim predsjednicima zabranjeno da dolaze.

Ali 1974. je napravio izuzetak, otvorivši trezore grupi novinara i članova Kongresa.

Istorijska posjeta, snimljena kamerom i kasnije prenošena na televiziji, nastala je kao odgovor na glasine da su velike količine zlata misteriozno nestale.

Četiri decenije kasnije, bivši ministar finansija Steve Mnuchin predvodio je delegaciju političara iz Kentakija da razgleda trezore 2017.

"Drago mi je da je zlato sigurno!" Mnuchin je tvitovao nakon posjete.

Prije ovih rijetkih posjeta, predsednik Frenklin D. Ruzvelt bio je jedini autsajder koji je ušao u trezore, navodi Kovnica novca.

Sada raste pritisak za novu javnu reviziju. Konzervativni radijski voditelj Glenn Beck nedavno je pisao Trumpu, tražeći da dovede snimateljsku ekipu u Fort Knox "kako bi dokumentirali i provjerili prisustvo američkih zlatnih rezervi".

Iako malo ko sumnja u prisustvo zlata, neki stručnjaci iz industrije vjeruju da bi otvaranje vrata trezora za javnost moglo okončati kontroverzu.

"Potpuna, nezavisna revizija - potencijalno čak i verifikacija uživo - odagnala bi sumnje i ojačala povjerenje u američke finansijske institucije", napisao je mining.com u komentaru.

Sudija smatra da su masovna otpuštanja federalnih radnika na probnom radu vjerovatno nezakonita

Demonstranti protestiraju zbog otpuštanja iz Centara za kontrolu i prevenciju bolesti ispred sjedišta CDC-a u Atlanti, 18. februara 2025.
Demonstranti protestiraju zbog otpuštanja iz Centara za kontrolu i prevenciju bolesti ispred sjedišta CDC-a u Atlanti, 18. februara 2025.

Savezni sudac u San Franciscu u četvrtak je utvrdio da su masovna otpuštanja radnika na probnom djelu vjerovatno nezakonita, dajući privremenu olakšicu koaliciji radničkih sindikata i organizacija koje su tužile da zaustave masovno raspuštanje savezne radne snage od strane Trumpove administracije.

Američki okružni sudija William Alsup naredio je Uredu za upravljanje osobljem da obavijesti određene savezne agencije da nema ovlaštenja da naredi otpuštanje radnika na probnom radu, uključujući i Ministarstvo odbrane.

„OPM nema nikakva ovlaštenja, ni po jednom statutu u istoriji univerzuma, da zapošljava ili otpušta zaposlene osim svojih, rekao je Alsup.

Žalba koju je podnijelo pet sindikata i pet neprofitnih organizacija jedna je od više tužbi koje odbijaju napore administracije da smanji radnu snagu koju je Trump nazvao napuhanom i neurednom.

Hiljade uposlenika na probnom radu već je otpušteno, a njegova administracija sada cilja na karijerne službenike sa zaštitom državne službe.

Advokati vlade se slažu da kancelarija nema ovlaštenja da zapošljava ili otpušta zaposlene u drugim agencijama.

Međutim, rekli su da je Ured za upravljanje kadrovima zatražio od agencija da preispitaju i utvrde da li su zaposleni na probnom radu sposobni za nastavak zaposlenja. Takođe su rekli da zaposlenima na probnom radu nije zagarantovano zaposlenje i da treba da se zapošljavaju samo oni sa najvišim učinkom i ključni za misiju.

"Mislim da tužitelji spajaju zahtjev OPM-a sa nalogom OPM-a", rekla je Kelsey Helland, pomoćnica američkog tužioca na sudu u četvrtak.

Advokati koalicije pozdravili su naredbu, iako to ne znači da će otpušteni zaposleni automatski biti ponovo primljeni ili da neće biti budućih otpuštanja.

"Ono što to praktično znači da bi agencije savezne vlade trebale čuti upozorenje suda da je ta naredba nezakonita", rekla je Danielle Leonard, advokat koalicije, nakon saslušanja.

"Ova presuda sudije Alsupa važna je početna pobjeda patriotskih Amerikanaca širom ove zemlje koji su nezakonito otpušteni s posla od strane agencije koja nije imala ovlaštenja za to", rekao je Everett Kelley, nacionalni predsjednik Američke federacije državnih službenika. "Ovo su obični radnici koji su se pridružili saveznoj vladi kako bi napravili razliku u svojim zajednicama, da bi iznenada bili otpušteni zbog prezira ove administracije prema federalnim zaposlenima i želje da privatizuje njihov rad."

E-mailovi za komentare Uredu za upravljanje kadrovima i američkom Ministarstvu pravde nisu odmah vraćeni u četvrtak.

Alsup je naredio kadrovskoj kancelariji da obavijesti ograničen broj federalnih agencija koje zastupa pet neprofitnih organizacija koje su tužitelji u tužbi, a koje uključuju veterane, parkove, mala preduzeća i odbranu. Činilo se da ga je posebno uznemirilo otpuštanje koje se očekuje u Ministarstvu odbrane.

On je takođe naredio vršiocu dužnosti šefa kancelarije za osoblje, Čarlsu Ezelu, da svjedoči na sudu o prirodi telefonskog poziva od 13. februara u kojem je šefovima agencija rečeno da otpuste zaposlene na probnom radu.

Zaposleni na probnom radu kažu da su primili šablonski e-mail.

Procjenjuje se da postoji oko 200.000 radnika na probnom radu — uglavnom zaposlenika koji imaju manje od godinu dana na poslu — u saveznim agencijama. Oko 15.000 je zaposleno u Kaliforniji, pružajući usluge u rasponu od prevencije požara do njege veterana, navodi se u žalbi.

Elon Musk je vodio čistku kroz novostvoreno Odjeljenje za vladinu efikasnost, uzburkavši radnu snagu zahtjevima, uključujući subotnji e-mail poslat preko ureda za osoblje u kojem se radnicima nalaže da navedu pet stvari koje su uradili prošle sedmice ili rizikuju da dobiju otkaz. Kancelarija za upravljanje kadrovima je kasnije saopštila da je uredba dobrovoljna, iako bi se radnici mogli suočiti sa sličnim zahtjevima u budućnosti.

Tužitelji su u pritužbi naveli da su brojne agencije obavijestile radnike da je kadrovska služba naložila otkaze, uz korištenje šablona e-maila kojim se radnici obavještavaju da se otpuštaju zbog radnog učinka.

Zaposlenicima Nacionalne naučne fondacije na probnom radu, na primjer, fondacija je rekla da je odlučila zadržati svoje radnike, ali je Ured za upravljanje kadrovima odbacio odluku, navodi se u pritužbi.

Sindikati su se nedavno sudarili sa još dvojicom saveznih sudija.

Sudija u Washingtonu, D.C., je prošle sedmice odbio prijedlog sindikata da se privremeno blokiraju otpuštanja jer je smatrao da bi njihova žalba trebala biti saslušana na federalnom sudu za rad. Ranije ovog mjeseca, sudija u Massachusettsu rekao je da sindikati koji su tužili zbog ponude odložene ostavke nisu direktno pogođeni i stoga nemaju pravni status da je osporavaju.

Hapšenja migranata na američko-meksičkoj granici rekordno malobrojna u februaru

Vojnici Nacionalne garde šetaju na dan kada su američke vlasti održavale ceremoniju zaduživanja Nacionalne garde Teksasa da provede zakone o imigraciji iz članka 8, u blizini granice između SAD-a i Meksika u El Pasu, Teksas, 27. februara 2025.
Vojnici Nacionalne garde šetaju na dan kada su američke vlasti održavale ceremoniju zaduživanja Nacionalne garde Teksasa da provede zakone o imigraciji iz članka 8, u blizini granice između SAD-a i Meksika u El Pasu, Teksas, 27. februara 2025.

Broj migranata uhvaćenih u ilegalnom prelasku granice između SAD-a i Meksika u februaru kreće se blizu rekordno niskog mjesečnog nivoa, rekli su za Reuters glasnogovornik američkog Ministarstva za unutrašnju sigurnost i još dva izvora.

Američka granična patrola radi na tome da u februaru uhapsi oko 8.500 migranata na granici, kako se bliži kraj mjeseca, rekla je glasnogovornica DHS-a Tricia McLaughlin. Druga dva izvora rekla su da će mjesečni ukupan iznos biti blizu rekordno niskog nivoa.

Predsjednik Donald Trump, republikanac, poduzeo je niz akcija da odvrati ilegalnu imigraciju nakon povratka u Bijelu kuću 20. januara, rekavši da je potrebno suzbijanje nakon visokog nivoa migracija pod njegovim prethodnikom, bivšim predsjednikom Joeom Bidenom.

Trumpovi potezi uključivali su primjenu sveobuhvatne zabrane azila na granici i pojačanje vojnih trupa kako bi pomogle sigurnosti granica.

Američka unija za građanske slobode tužila je Trumpovu administraciju zbog zabrane ranije ovog mjeseca, tvrdeći da je prekršila američki zakon o azilu i međunarodne ugovore.

Trumpova administracija također je sklopila nove sporazume s Meksikom i zemljama Centralne Amerike o prihvatanju američkih deportovanih iz drugih zemalja i poslala je neke migrante u kamp u Guantanamo Bayu na Kubi.

Mjesečna statistika američke granične patrole seže do 2000. godine. Najniži mjesečni ukupan broj zabilježen je trenutno u aprilu 2017., kada je agencija uhapsila 11.127 na početku Trumpovog prvog mandata.

Iako je broj graničnih hapšenja na sličan način opao na početku Trumpovog predsjedništva 2017-21., on se ponovo oporavljao u mjesecima i godinama koji su uslijedili.

Projekcija za februar bi bila strmoglav pad u odnosu na 141.000 uhapšenih migranata u februaru 2024. i pad sa 29.000 u januaru, prema podacima američke vlade.

Britanski premijer Starmer nastoji da projektuje jedinstvo sa Trumpom, uprkos razlikama u vezi sa Ukrajinom

Britanski premijer Keir Starmer i američki predsjednik Donald Trump rukuju se na zajedničkoj konferenciji za novinare u East Roomu u Bijeloj kući, 27. februara 2025. u Washingtonu.
Britanski premijer Keir Starmer i američki predsjednik Donald Trump rukuju se na zajedničkoj konferenciji za novinare u East Roomu u Bijeloj kući, 27. februara 2025. u Washingtonu.

Britanski premijer Keir Starmer rekao je da su on i predsjednik Donald Trump razgovarali o postizanju sporazuma o okončanju rata između Ukrajine i Rusije koji bi uključivao Kijev i koji bi bio podržan od strane evropskih mirovnih snaga.

Nakon sastanaka u četvrtak u Bijeloj kući, Starmer je rekao da će plan "postići mir koji je čvrst i pošten, koji će Ukrajini pomoći u oblikovanju, koji je podržan snagom da spriječi [ruskog predsjednika Vladimira] Putina da se vrati po još".

Bilo kakav sporazum ne može dovesti do mira "koji nagrađuje agresora", podvukao je Starmer, odražavajući primjedbe koje je francuski predsjednik Emmanuel Macron iznio na sastanku u Bijeloj kući s Trumpom u ponedjeljak da je "agresor Rusija".

„Složili smo se da istorija mora biti na strani mirotvorca, a ne osvajača“, rekao je Starmer, govoreći zajedno sa Trumpom tokom njihove zajedničke konferencije za novinare.

Starmer je obećao da će blisko sarađivati sa drugim evropskim liderima i rekao da je Ujedinjeno Kraljevstvo spremno da rasporedi mirovne trupe zajedno sa svojim saveznicima, "jer je to jedini način na koji će mir trajati".

Trump, međutim, nije bio posvećen pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija, uključujući predloženi američki "backstop" za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi potencijalnog primirja - uvjet koji je Starmer zahtijevao.

"Ne volim da pričam o očuvanju mira dok ne postignemo dogovor", rekao je Trump tokom konferencije za novinare. "Volim da završim stvari. Ne želim znak loše sreće."

Trump je nagovijestio da bi se američka podrška mogla dati u obliku sporazuma koji pokušava osigurati s Kijevom, a koji bi omogućio Amerikancima pristup ukrajinskim mineralima rijetkih zemalja i nadoknadio sredstva koja je administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena dala za podršku ratnim naporima zemlje.

"To je bekstop, moglo bi se reći. Mislim da se niko neće poigravati ako smo tamo s puno radnika", rekao je predsjednik novinarima u Ovalnom kabinetu ranije u četvrtak.

Tokom konferencije za novinare, Trump je svoju odluku da direktno pregovara sa Rusijom bez učešća Kijeva ili evropskih saveznika branio kao "zdrav razum", rekavši: "Ako želite mir, morate razgovarati sa obje strane".

Američki državni sekretar Marko Rubio, u sredini, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, desno, i američki izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff prisustvuju intervjuu nakon sastanka s ruskim zvaničnicima, u Rijadu, Saudijska Arabija, 18. februara 2025.
Američki državni sekretar Marko Rubio, u sredini, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, desno, i američki izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff prisustvuju intervjuu nakon sastanka s ruskim zvaničnicima, u Rijadu, Saudijska Arabija, 18. februara 2025.

Trump je rekao da su pregovori s Moskvom "veoma uznapredovali", ali je upozorio da postoji samo uzak prozor za postizanje dogovora. On je izrazio uvjerenje da će Putin "održati svoju riječ" i da neće pokrenuti dalju agresiju na Ukrajinu ako se postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.

„Poznajem ga već dugo vremena“, rekao je. "Morali smo zajedno proći kroz rusku prevaru", dodao je, očigledno upućujući na istragu američke vlade koja je ispitivala da li je Trumpova predsjednička kampanja 2016. nezakonito koordinirala s Rusijom kako bi utjecala na ishod izbora u SAD-u.

Trumpov pristup Putinu je drastičan preokret Bidenove politike, koja je nastojala da diplomatski i finansijski izoluje Rusiju i insistirala na "ništa o Ukrajini bez Ukrajine", u pogledu mirovnih pregovora.

Trumpa su pitali hoće li se izviniti ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, kojeg je nazvao "diktatorom". Iako nije rekao da li će se izviniti, Tramp je rekao: „Imam mnogo poštovanja prema njemu [Zelenskom].“

Zelenskyy bi trebao posjetiti Bijelu kuću u petak.

Ukrajina mirovne operacije

Među evropskim saveznicima i dalje postoje razlike u vezi sa bilo kojim budućim raspoređivanjem mirovnih trupa u Ukrajini. Ujedinjeno Kraljevstvo podržava prijedlog koji predvode Francuska, dok su ga druge nacije, uključujući Poljsku, odbacile.

Putin odbacuje sve sugestije o raspoređivanju mirovnih snaga u Ukrajinu. On je u četvrtak rekao da "zapadne elite" pokušavaju da poremete novouspostavljeni dijalog između Moskve i Washingtona.

Ponukan da razjasni Trumpov stav o slanju mirovnih snaga, visoki zvaničnik administracije koji je u četvrtak govorio o pozadini novinarima rekao je da postoji "zabrinutost" oko postavljanja trupa na teren na "konfliktu nakon Minska I, čak i nakon Minska II".

Zvaničnik je mislio na sporazume iz 2014. i 2015. čiji je cilj okončanje borbi između Ukrajine i separatista koje podržava Rusija u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini, od kojih nijedan nije održan.

Zvaničnik je rekao da bi bilo manje zabrinutosti oko slanja trupa ako bi se sukob "sveo na funkcionalni prekid vatre", kako SAD žele. Vrsta raspoređenih snaga ovisit će o političkom dogovoru za okončanje rata, rekao je zvaničnik - "kompromis" na koji će se Trump i Starmer fokusirati.

Starmer treba da potvrdi da Evropljani moraju biti dio bilo kakvih mirovnih pregovora, rekla je Gesine Weber, članica Geostrateškog tima njemačkog Marshall Funda.

"Bilo bi veoma čudno imati situaciju u kojoj se teret prebaci na Evropljane, ali ne i stratešku odgovornost i strateška razmišljanja", rekla je ona za Glas Amerike.

Ujedinjeni front

Bila je to izazovna posjeta za Starmera jer je nastojao da uravnoteži interese Ujedinjenog Kraljevstva i interese njenih evropskih saveznika dok je bio u kontaktu s nepredvidivom američkom administracijom.

"Najvažnije je: da li se ovi momci slažu? Imaju li zajedničku viziju?" Michael O'Hanlon, viši saradnik na Brookings institutu, rekao je o Trumpu i Starmeru.

To bi, rekao je on za Glas Amerike, moglo signalizirati pojavu zapadne strategije za okončanje rata uz podršku NATO-a.

"Ako je to slučaj, onda smo u dobroj poziciji da pokušamo promovirati pregovore između Rusije i Ukrajine", dodao je O'Hanlon.

U potrazi za jedinstvenim frontom s Trumpom, Starmer je naglasio da će dvije strane zajedno raditi na ekonomskom dogovoru fokusiranom na umjetnu inteligenciju.

Predsjednik Donald Trump i britanski princ Charles nazdravljaju u Winfield House, rezidenciji američkog ambasadora u Velikoj Britaniji, u Regent's Parku, u sklopu državne posjete predsjednika Velikoj Britaniji, u Londonu, 4. juna 2019.
Predsjednik Donald Trump i britanski princ Charles nazdravljaju u Winfield House, rezidenciji američkog ambasadora u Velikoj Britaniji, u Regent's Parku, u sklopu državne posjete predsjednika Velikoj Britaniji, u Londonu, 4. juna 2019.

Tokom zajedničke konferencije za novinare i ranije u Ovalnom kabinetu, Starmer je podvukao poziv kralja Čarlsa u državnu posetu Trampu, drugi takav poziv nakon Trampovog putovanja u London 2019. godine, kao "istorijski" i "bez presedana".

On je odbacio novinarsko pitanje da li je kralj izrazio bilo kakvu zabrinutost zbog Trumpovih planova da pripoji Kanadu, zemlju Britanskog Commonwealtha.

"Mislim da pokušavate pronaći jaz između nas koji ne postoji", rekao je.

Starmer želi osigurati povoljne uslove usred potencijalnih američkih carina koje bi mogle utjecati na britanski izvoz jer SAD pogađa evropske zemlje sa 25% carina na čelik i aluminij.

Trump je rekao novinarima da je Starmer "zaradio koliko god mu [britanska vlada] plate" radeći na tome da ga ubijedi da ne provodi kaznene trgovinske mjere.

Jačanje odbrane

Trump, koji želi da članice NATO-a povećaju potrošnju na odbranu na 5% svog bruto domaćeg proizvoda, također je ponovio svoj stav da bi Evropa trebala "pojačati".

U 2023. godini, SAD su potrošile 3,4% svog BDP-a na odbranu, prema podacima američke vlade koje je prikupio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu.

U onome što se činilo kao potez da zadovolji Trumpa, Starmer je u utorak najavio neočekivano povećanje budžeta za odbranu Ujedinjenog Kraljevstva na 2,5% nacionalnog BDP-a do 2027., a zatim na 2,6% sljedeće godine.

Povećanje će biti finansirano smanjenjem ionako iscrpljenog britanskog budžeta za inostranu pomoć na samo 0,3% BDP-a zemlje. Starmer namjerava dodatno povećati potrošnju na odbranu na 3% u sljedećem parlamentu, koji će početi najkasnije 2029. nakon sljedećih općih izbora.

Kim Lewis je doprinijela ovom izvještaju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG