Najnovije
Antiazijski zločini iz mržnje prelaze rasnu i etničku liniju
Za mnoge Amerikance dvadesetjednogodišnji bijelac postao je zaštitno lice nasilja prema azijskom stanovništvu koje je zahvatilo zemlju tokom protekle godine. Taj utisak, međutim, može zavarati.
Robert Aaron Long, sin južno baptističkog lidera iz grada Canton u državi Georgia, optužen je prošle sedmice za ubistvo osam ljudi, uključujući šest Amerikanki azijskog porijekla, u tri salona za masažu koji se nalaze u gradskom području Atlante.
Nekadašnji srednjoškolski bubnjar i video fanatik koji je nosio Bibliju, a koji je kasnije napustio fakultet, opisujući sebe kao ovisnika o seksu, nije optužen za počinjenje zločina iz mržnje, uprkos zahtjevima mnogih iz azijske zajednice da se to učini.
Long je rekao policiji da je pokrenuo ubilački napad kako bi eliminisao seksualno "iskušenje", bez namjere da targetira azijsku zajednicu. Iako istražitelji tek trebaju utvrditi motiv slučaja, mnogi od onih koji vrše napade na Amerikance azijskog porijekla ne uklapaju se u Longov rasni profil.
U New Yorku, gdje se antiazijski zločin iz mržnje povećao gotovo devetostruko u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu, samo dvije od ukupno 20 osoba, koje su uhapšene u vezi s tim napadima, bile su bijele, podaci su Policijske uprave New Yorka, koje je analizirao Centar za proučavanje mržnje i ekstremizma. Od toga jedanaest osoba su Afroamerikanci, šest bijelci Hispanoamerikanci i jedan crnac Hispanoamerikanac.
"Mislio sam da je to uznemirujuće", rekao je Brian Levin, izvršni direktor centra, napominjući da je nalaz u suprotnosti s pretpostavkama mnogih da su počinitelji mržnje prema azijskom stanovništvu uglavnom bijesni bijelci, koji za pandemiju COVID-19 optužuju Kinu.
Počinioci zločina iz mržnje
Zločin iz mržnje FBI definiše kao krivično djelo koje je motivisano pristrasnošću prema rasi, vjeri, invaliditetu, seksualnoj orijentaciji, etničkoj pripadnosti, polu ili rodnom identitetu žrtve. Iako su u prošlosti bijelci bili odgovorni za većinu zločina iz mržnje prijavljenih FBI-u, podaci o hapšenju iz New Yorka bacaju novo svjetlo na osjetljivu temu u azijsko-američkoj zajednici - da napade na azijsku populaciju često vrše obojeni ljudi.
Većina policijskih uprava ne objavljuje ovu vrstu podataka, ali anegdotski dokazi sugerišu da se obrazac viđen u New Yorku pojavio i u drugim gradovima.
"Ono o čemu se na neki način ne raspravlja je kakva je pozadina počinitelja i ko se tereti za ove zločine iz mržnje", rekao je Chris Kwok, član odbora Azijsko-američke advokatske komore u New Yorku.
U New Yorku, jedan od sedam Latinoamerikanaca, koji su uhapšeni u antiazijskim napadima prošle godine, bio je 44-godišnjak koji je navodno maltretirao i udario muškarca porijeklom iz Hong Konga u Queensu.
Među 11 Afroamerikanaca uhapšenih prošle godine bila je i grupa od četiri tinejdžerke, koje su u aprilu optužene za zločine iz mržnje, nakon napada na 51-godišnju ženu azijskog porijekla u autobusu u Bronxu, optužujući je za izazivanje virusa COVID-19. Jedna od tinejdžerki udarila je ženu kišobranom u glavu. Tužitelji su kasnije odustali od optužbi za zločin iz mržnje protiv ostale tri tinejdžerke.
Od dvoje uhapšenih bijelaca, jedna je bila žena. U martu je Lynn Ferguson (33) optužena za zločine iz mržnje nakon što je naletjela na Azijatkinju na Manhattanu, pljunula je i povukla za kosu, te rekla: "Ti si razlog zašto je koronavirus ovdje!"
Rasno raznoliko urbano stanovništvo New Yorka jednim dijelom može objasniti relativno visok broj hapšenja osoba koje nisu bijele, rekao je Levin. Štoviše, Afroamerikanci su češće hapšeni od bijelaca, a mnogi bijelci, koji su uključeni u antiazijske zločine iz mržnje, mogu biti na slobodi, napomenuo je.
Kao odgovor na porast broja slučajeva mržnje prema azijskom stanovništvu, policija New Yorka oformila je radnu grupu prošle godine. Upitan o pozadini onih koji vrše zločin iz mržnje prema azijskom stanovništvu, zamjenik inspektora Stewart Loo, šef radne grupe, rekao je da ne može potvrditi statistiku, "ali da statistika često zavara".
"Mogu dati samo činjenice koje znam, a to je da su ovu radnu grupu kreirali rangirani oficiri Azijati i crnci u NYPD-u", rekao je Loo u e-mailu. "Lideri crnačke zajednice bili su prvi i najglasniji u javnoj osudi porasta broja zločina iz mržnje prema Azijatima."
Jack McDevitt, profesor sociologije na Northeastern univerzitetu i koautor dvije knjige o zločinima iz mržnje, upozorio je da ne treba čitati previše podataka.
"Kada podatke pogledate na nacionalnoj razini, u bilo kojoj zajednici, u bilo kojoj godini, možete imati brojeve koji odstupaju od pravila u slučaju zločina iz mržnje prijavljenih policiji, jer toliko njih nije prijavljeno", rekao je.
Ipak, napominjući da je većina počinilaca zločina iz mržnje uglavnom bijelaca, McDeVitt je dodao da su "druge zajednice modelirale svoje napade na ono što mi bijelci radimo već dugo."
Iako američkim Azijatima nije strana mržnja i diskriminacija, antiazijski zločini iz mržnje porasli su prošle godine za 150% u većim američkim gradovima, pogoršani antikineskom retorikom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, kako je Glas Amerike prvi put izvijestio u martu.
Trump i njegovi portparoli negirali su da su ponavljani termini, koje je upotrebljavao bivši predsjednik, poput "kung gripa" koji se odnosi na koronavirus, bili rasistički. Kako bi umanjili Trumpovu ulogu, konzervativni komentatori referirali su se nedavni niz antiazijskih napada koji uključuju Afroamerikance, između ostalog i putem viralnih video zapisa na društvenim mrežama.
"Nedavni val zločina nad Azijatima u velikim američkim gradovima nije krivica Donalda Trumpa, aktivista MAGA-e, konzervativne radio emisije ili bijelih ljudi", napisala je nedavno desno orijentisana azijsko-američka komentatorka Michelle Malkin. "Za to su krivi počinitelji i samo počinitelji - od kojih su kako se ispostavilo većina obojeni nasilnici."
Ali čelnici azijsko-američke zajednice i stručnjaci kažu da se mržnja usmjerena prema njihovoj zajednici ne može odvojiti od Trumpovih postupaka.
"Kada imate bivšeg predsjednika koji je poticao plamen bijelog nacionalizma koristeći se etničkim psovkama da bi se pozvao na koronavirus, potaknućete mržnju prema ranjivoj manjini, u ovom slučaju, američkim Kinezima i, nadalje, američkim Azijatima", rekla je Jennifer Lee, profesor sociologije na Univerzitetu Columbia u New Yorku.
Lee je rekla da je optuživanje muškaraca Afroamerikanaca za antiazijsku mržnju pogrešno.
"Kriminal crnaca i crnačko-azijski sukobi postali su previše pogodni za posmatrače da antiazijske zločine iz mržnje svedu na sukob između dvije manjinske grupe", rekla je Lee pozivajući se na nedavne video snimke na kojima se vidi kako crnci napadaju Azijate.
Podijeljena zajednica
Nagli porast broja antiazijskih zločina iz mržnje podijelio je azijsku zajednicu po pitanju adekvatnog odgovora na provođenje zakona.
Naprednjaci se protive oštrijoj policijskoj akciji zbog zabrinutosti da bi to moglo dovesti do nesrazmjerno velikog broja hapšenja Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca, a da se mržnja neće zaustaviti. Lee je citirala podatke koji pokazuju da porast hapšenja u azijskim četvrtima u četiri glavna američka grada prošle godine nisu odvratila počinioce od antiazijskih incidenata mržnje.
Drugi, međutim, kažu da porast broja zločina iz mržnje zahtijeva pojačane postupke gonjenja.
"Svakako razumijem zahtijev da se Afroamerikanci i Latinoamerikanci ne smiju nepravedno kriminalizirati , ali mislim da, takođe, trebamo imati odgovornost za ove napade", rekao je Kwok.
See all News Updates of the Day
Šefica Human Rights Watch-a: Trumpov povratak je prijetnja slobodama u SAD i inostranstvu
Povratak novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa u Bijelu kuću sljedeće sedmice prijeti slobodama u zemlji i inostranstvu, rekla je u četvrtak čelnica Human Rights Watcha, upozoravajući da bi njegov drugi mandat mogao biti štetniji od prvog.
Primjedbe Tiran Hassan, izvršne direktorice nezavisne grupe za ljudska prava sa sjedištem u New Yorku, stigle su u trenutku kada je objavila svoj Svjetski izvještaj u kojem se razmatraju prakse prava u preko 100 država.
"Prvi mandat Trumpove administracije pokazao nam je za šta su sposobni, a posebno je pokazao njihov nedostatak posvećenosti ljudskim pravima", rekla je Hassan za Reuters uoči objavljivanja godišnjeg izvještaja.
"Ali Projekat 2025 i izjave koje smo čuli od (dolazećeg) predsjednika već su počele pokazivati da će doći do sveopšteg napada u suštini na prava migranata", rekla je ona, govoreći o nizu konzervativnih prijedloga i planira da pokrene masovne deportacije za imigrante.
Hassan, australijski advokat koja je zastupala tražioce azila, dodala je da bi ton koji je postavila Trumpova administracija mogao ohrabriti autokrate širom svijeta da usvoje represivnu politiku.
Trumpov tim nije odmah odgovorio na zahtjev da komentariše njene primjedbe.
Hassan je također kritizirala politiku odlazećeg predsjednika Joea Bidena zbog pružanje oružja Izraelu u ratu u Gazi uprkos, kako je nazvala, jasnim dokazima da se ono koristilo za počinjenje zločina. Prekid vatre između Izraela i Hamasa objavljen je u srijedu.
"2024. nije bio trenutak za ponos za odlazeću administraciju", rekla je ona za Reuters, rekavši da je njen neuspjeh da zaštiti civile u Gazi i da obezbijedi oružje "oštećenje" za Bidenovo naslijeđe.
Izrael poriče da je počinio zločine u Gazi. Prošlog mjeseca HRW je rekao da je Izrael počinio čin genocida lišavajući Gazu vode, optužbu koju Izrael odbacuje.
U izvještaju HRW-a od četvrtka na 546 stranica navodi se da su sukobi i humanitarne krize razotkrili kršenje međunarodne zaštite u protekloj godini u mjestima kao što su Sudan, Ukrajina i Haiti.
Godine 2024. neki autoritarci, poput ruskog predsjednika Vladimira Putina i lidera širom afričkog Sahela, pooštrili su svoju vlast, navodi se, ali drugdje je postojao otpor takvim trendovima kao što je Južna Koreja.
"To samo pokazuje da je moguće ustati kada dođe do sveopšteg napada na ljudska prava", rekla je Hassan.
Detalji sporazuma Izrael - Hamas
Izrael i Hamas pristali su sporazum koji će zaustaviti borbe u Gazi i dovesti do postepenog oslobađanja talaca i palestinskih zatvorenika. Prva faza provedbe dogovora očekuje se u nedjelju.
1. faza:
- Šestonedeljni početni prekid vatre.
- Postepeno povlačenje izraelskih snaga iz centralne Gaze i povratak raseljenih Palestinaca u sjevernu Gazu.
- Sporazum zahtijeva da 600 kamiona humanitarne pomoći bude dozvoljeno u Gazu svakog dana prekida vatre, od kojih 50 prevozi gorivo, a 300 kamiona dodijeljeno sjeveru.
- Hamas će osloboditi 33 izraelska taoca.
- Izrael će osloboditi 30 palestinskih zatočenika za svakog civilnog taoca i 50 palestinskih zatočenika za svaku izraelsku ženu koju Hamas oslobađa.
- Izrael će do kraja prve faze osloboditi sve palestinske žene i djecu mlađu od 19 godina zatočene od 7. oktobra 2023.
2. faza:
- Pregovori će početi do 16. dana prve faze.
- Očekuje se da će uključiti oslobađanje svih preostalih talaca, uključujući izraelske muške vojnike, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih vojnika.
3. faza:
- Očekuje se da će uključiti povratak svih preostalih mrtvih tijela i početak obnove Gaze, pod nadzorom Egipta, Katara i Ujedinjenih naroda.
Los Angeles: Vrijeme olakšava borbu sa požarima
Vatrogasci iz južne Kalifornije postigli su određeni napredak u obuzdavanju dva velika požara, dok su prognostičari rekli da bi vremenske prilike u narednim danima mogle donijeti dobrodošlo olakšanje.
Olakšanje će vatrogascima dati ključnu priliku za borbu protiv požara Palisades na zapadnoj ivici Los Angelesa i požara Eaton u podnožju istočno od grada prije nego što se sljedeće sedmice još jedan potencijalno pretvori u opasne uslove.
"Dobre vijesti: Očekujemo ove sedmice prijeko potreban odmor od vremenskih nepogoda", saopštila je Nacionalna meteorološka služba u srijedu. "Loše vijesti: Sljedeća sedmica je zabrinjavajuća. Iako smo uvjereni da nećemo vidjeti ponavljanje prošle sedmice, očekuju se opasni vremenski uvjeti za požar."
Požar u Palisadesu bio je 21% obuzdan u srijedu kasno nakon što je izgorjelo 96 kvadratnih kilometara, prema Kalifornijskom odjelu za šumarstvo i zaštitu od požara. Agencija je saopštila da je požar Eaton bio 45% suzbijen i da je izgorjelo 57 kvadratnih kilometara.
Više od 82.000 ljudi bilo je pod naredbom za evakuaciju, dok se 8.500 vatrogasaca iz Sjedinjenih Država, Kanade i Meksika borilo s dva požara i nekoliko manjih u regiji.
U požarima je poginulo najmanje 25 ljudi i izgorjelo je 12.000 kuća i drugih objekata, navode vlasti.
Šumski požari izbili su 7. januara, podstaknuti snažnim vjetrovima u regiji Santa Ana u kojoj već osam mjeseci uglavnom nema kiše. Vremenske prognoze pokazuju male ili nikakve šanse za kišu u narednoj sedmici.
Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.
U oproštajnom obraćanju, Biden upozorava na koncentraciju moći i bogatstva u rukama malog broja ljudi
U svom oproštajnom obraćanju iz Ovalne kancelarije u srijedu navečer, američki predsjednik Joe Biden upozorio je na opasnosti koncentracije moći i bogatstva, ističući pojavu "oligarhije" i "tehnološko-industrijskog kompleksa".
"Opasna koncentracija moći u rukama vrlo malog broja ultra bogatih ljudi, opasne posljedice ako se njihova zloupotreba moći ne kontrolira", rekao je. "Danas se u Americi oblikuje oligarhija ekstremnog bogatstva, moći i uticaja koji doslovno ugrožava našu cjelokupnu demokratiju, naša osnovna prava i slobode."
Predsjednik nije rekao na koga misli pod oligarhijom. Ali neki od najvećih milijardera u zemlji, uključujući Elona Muska, uspostavili su bliske veze sa novoizabranim predsednikom Donaldom Trampom, koji će biti inaugurisan u ponedeljak.
Musk je potrošio više od 100 miliona dolara na Trumpov reizbor, dok su izvršni direktor Meta Mark Zuckerberg i Amazonov Jeff Bezos dali velike donacije Trumpovom inauguracijskom odboru.
Bez pominjanja imena, Biden je ukazao na Zuckerbergovu nedavnu odluku da će njegova kompanija za društvene mreže, koja posjeduje Facebook i Instagram, prestati raditi s provjeravačima činjenica.
"Slobodna štampa se urušava. Urednici nestaju. Društveni mediji odustaju od provjere činjenica", rekao je Biden. "Istina je ugušena lažima izrečenim radi moći i profita."
Prekid vatre u Gazi
Biden je svoj mandat završio na visokoj noti u vanjskoj politici. Samo nekoliko sati ranije je objavio da su Izrael i Hamas postigli sporazum o prekidu vatre i taocima u Gazi.
"To je rezultat ne samo ekstremnog pritiska pod kojim je Hamas i izmijenjene regionalne jednadžbe nakon prekida vatre u Libanu i slabljenja Irana - već i uporne i mukotrpne američke diplomatije", rekao je Biden u saopćenju. "Moja diplomatija nikada nije prestala u njihovim naporima da to urade."
Dogovor će u velikoj mjeri implementirati dolazeća administracija, a na oproštaju Biden je rekao da nalaže svom timu da buduću administraciju u potpunosti informišu.
Trump je odmah pokušao da preuzme zasluge za dogovor, objavljujući na društvenim mrežama da se "sporazum o prekidu vatre mogao dogoditi samo kao rezultat naše istorijske pobjede u novembru".
Na vanjskopolitičkom frontu, administracija insistira na tome da dolazećoj administraciji ostavlja veoma jaku poziciju.
"Napuštamo Ameriku s više prijatelja i jačih saveza, čiji su protivnici slabiji i pod pritiskom", rekao je Bajden u svom vanjskopolitičkom obraćanju u ponedjeljak. "Ameriku koja ponovo vodi, ujedinjuje zemlje, postavlja agendu, okuplja druge iza naših planova i vizija."
Predsjednik je ponovo branio svoju odluku da povuče Sjedinjene Države iz Afganistana 2021. Republikanci i neki demokrati kritizirali su način na koji je Biden okončao najduži američki rat kao haotičan, koštajući života 13 pripadnika vojske i desetine afganistanskih civila u terorističkom napadu u Kabulu.
Zima opasnosti i mogućnosti
U pismu objavljenom u srijedu ujutro, Biden se osvrnuo na to kako je njegova administracija počela u sjeni COVID-19 i napada na američki Kapitol 6. januara 2021. od strane gomile Trumpovih pristalica s namjerom da ponište rezultate izbora 2020. u kojima je Biden pobijedio.
"Prije četiri godine stajali smo u zimi opasnosti i zimi mogućnosti", naveo je on u pismu. "Ali, okupili smo se kao Amerikanci, i hrabro smo prošli kroz to. Izašli smo jači, prosperitetniji i sigurniji."
To je bilo Bidenovo peto i posljednje službeno obraćanje iz Ovalnog ureda. U svom prethodnom obraćanju u Ovalnom uredu prije šest mjeseci, objasnio je svoju odluku da se povuče i podrži svoju potpredsjednicu Kamalu Harris da se kandiduje protiv Trumpa na izborima 2024. godine.
Predsjednikovo oproštajno obraćanje dolazi dan nakon što je Jack Smith, specijalni savjetnik koji je optužio Trumpa zbog optužbi za nezakonit pokušaj da se uhvati za vlast nakon izbora 2020., objavio svoj konačni izvještaj. U Smithovom izvještaju navodi se da bi dokazi bili dovoljni da se novoizabrani predsjednik osudi na suđenju, da njegova pobjeda na izborima 2024. nije onemogućila nastavak gonjenja.
Trump je više puta negirao nepravde i napao rad specijalnog savjetnika kao politički motiviran.
U julu je američki Vrhovni sud odobrio Trampu široku zaštitu od krivične odgovornosti zbog njegove uloge u pokušaju da potkopa svoj poraz 2020. Biden je iskoristio svoje oproštajno obraćanje da pozove na ustavni amandman kojim bi se ukinuo imunitet aktualnim predsjednicima.
Bidenovo naslijeđe
Biden napušta funkciju sa 39 posto odobravanja, navodi Gallup. Tomas Švarc, predsednički istoričar sa Univerziteta Vanderbilt u Tenesiju, rekao je da će na predsednikovo nasleđe uticati način na koji će Tramp vladati u naredne četiri godine.
„Ako Trump završi kao katastrofa... ili uvođenjem ekonomskog haosa, ili ako bude više svetskog haosa zbog sukoba, Biden će biti u većoj meri zapamćen“, rekao je za Glas Amerike. "Ako se Trump zaista pokaže kao opasan za demokratske norme kao što su Biden i demokrate predložili, onda mislim da bi se mogao smatrati vrlo proročkim."
S druge strane, naslijeđujući snažnu ekonomiju i ukidanje američkih stranih zapleta, Trump ima potencijal da postane predsjednik u kalibru Ronalda Reagana, rekao je Schwartz. U tom slučaju će istoričari zabilježiti Bidena po njegovim zakonodavnim dostignućima, ali "neće ga se tako lijepo sjećati".
Bijela kuća je također objavila opsežnu informativnu listu s detaljima o postignućima Biden-Harris administracije u zemlji i inostranstvu.
Izveštaj je istakao istorijski ekonomski napredak koji je dodao 16,6 miliona radnih mesta, povećao BDP za 12,6% i povećao srednje bogatstvo domaćinstava za 37%. Naglasio je ulaganja u infrastrukturu, čistu energiju i poluprovodnike kroz Bidenovo potpisano zakonodavstvo, Zakon o smanjenju inflacije i Zakon o CHIPS-u.
Bijela kuća je tvrdila da je putem ciljanih olakšica i pravednog oporezivanja, Bidenova administracija obnovila "jaču, pravedniju ekonomiju", stvarajući prilike odozdo prema gore.
Biden je završio svoje oproštajno obraćanje zahvalivši naciji na privilegiji da služi.
"Još uvijek vjerujem u ideju za koju se zalaže ovaj narod, nacija u kojoj su snaga naših institucija i karakter naših ljudi važni i moraju opstati", rekao je.
"Sada je vaš red da čuvate stražu."
Izrael i Hamas postigli dogovor o prekidu vatre, na snazi od nedelje
Izrael i Hamas pristali su na sporazum koji će zaustaviti borbe u Gazi i dovesti do postepenog oslobađanja talaca i palestinskih zatvorenika, a kako je potvrdio na pres konferenciji i američki predsjednik, prva faza provedbe dogovora će vjerovatno početi u nedjelju.
Očekuje se se da će Hamas u toj fazi osloboditi 33 taoca , uglavnom žene, djecu i starije ljude, dok bi stotine palestinskih zatvorenika trebali da budu pušteni iz izraelskih zatvora.
Druga faza koja ima za cilj okončanje rata započela bi 16 dana od implementacije prve faze, čime bi se otvorio put ka okončanju petnaestomjesečnog sukoba, dok bi treća faza vodila finalnim detaljima i dogovoru o permanentnom miru.
"Čak i dok pozdravljamo ovu vijest, prisjećamo se svih porodica čiji su najmiliji ubijeni u Hamasovom napadu 7. oktobra, i mnogih nevinih ljudi ubijenih u ratu koji je uslijedio. Davno je prošlo vrijeme da se borbe završe i da počne rad na izgradnji mira i sigurnosti. Također mislim na američke porodice, od kojih tri imaju žive taoce u Gazi, a četiri čekaju povratak ostataka nakon najstrašnijeg iskušenja koje se može zamisliti. Prema ovom ugovoru, odlučni smo da ih sve vratimo kući", kazao je predsjednik Biden.
Do dogovora dolazi nakon mjesevci mukotrpnih pregovora koji su zajedno s Egiptom i Katarom vodile Sjedinjene Države, a sve to nekoliko dana uoči inauguracije novog američkog predsjednika, Donalda Trumpa. Novoizabrani američki predsjednik je nekoliko outa istaknuo da dogovor mora brzo da se postigne ili će "biti plaćena paklena cijena" ako taoci ne budu oslobođeni.
Izrael vjeruje da od otprilike još stotinu talaca koje Hamas drži, jedna trećina više nije medju živima.
Izraelski mediji su javili da je, kako se čini, specijalni izaslanik novog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, bio presudan za prisiljavanje Natanjahua da prihvati sporazum.
Iako su iz ureda izraelskog premijera saopcili prije par sati da jos ima nerijesenih pitanja u vezi s sporazumom o primirju, nakon obraćanja predsjendika Bidena više nema sumnje da su obje strane prihvatile sporazum.
U Washingtonu, senator Jim Risch, predsjedavajući Odbora za vanjske poslove američkog Senata, objavio je vijest usred saslušanja za nominaciju senatora Marca Rubija, koji je izabran za državnog sekretara izabranog predsjednika Donalda Trumpa.
Risch je, u iznošenju vijesti, također pozvao na oprez.
Međutim, prije nego što svi proslavimo, očigledno ćemo svi htjeti vidjeti kako će to funkcionirati, rekao je.
Vijest je dočekana sa dvostranačkom podrškom, a senator Chris Murphy, demokrata, odgovorio je Rischu: "To su zaista dobre vijesti."
Osnovni parametri prijedloga o prekidu vatre odvijali bi proces u nekoliko faza, a tri američka zvaničnika potvrdila su za Associated Press da će "neki" taoci biti oslobođeni.
Hamas bi oslobodio taoce koje drži otkako su militanti izveli napad na Izrael u oktobru 2023., dok bi izraelske vlasti oslobodile palestinske zatvorenike.
Izraelske trupe bi izvršile postupno povlačenje iz Gaze, a nekim Palestincima raseljenim zbog sukoba bi bilo dozvoljeno da se vrate, zajedno sa porastom pomoći za palestinske civile.
Katarski premijer Šeik Mohamed bin Abdulrahman Al Tani potvrdio je sporazum o prekidu vatre Izraela i Hamasa. On je na konferenciji za novinare u Dohi, gdje se odvijala poslednja faza pregovora, rekao da sporazum stupa na snagu u nedelju.
Donald Tramp je pozdravio vijest o postizanju sporazuma.
"Imamo sporazum o taocima na Bliskom istoku. Uskoro će biti oslobođeni. Hvala vam!", napisao je Trump na društvenoj mreži Truth prije nego što se javnosti obratio predsjednik Biden.
Njegov izaslanik za Bliski istok Steven Witkoff, rekao je za izraelski Kanal 12 da je do sporazuma došlo "zahvaljujući mnogima i on pokazuje da politika mira kroz snagu pobjeđuje.
"Hvala izraelskom mirovnom timu, Kataru, Egipćanima, Bidenovoj administraciji i, prije svih, Donaltu Trumpu čija je politika mira kroz snagu pobijedila", naveo je Witkoff.
U Izraelu, oslobađanje talaca, moglo bi u određenoj mjeri da smanji javni pritisak i ljutnju na premijera Benjamina Netanyahua i njegovu desničarsku vladu koju mnogi okriviljuju za bezbjednosne propuste koje su doveli do napada 7. oktobra, najsmrtonosnijeg u istoriji zemlje, ocjenjuje agencija Reuters.
Državni sekretar Antony Blinken iznio je u utorak argument za plan za poslijeratnu obnovu i upravljanje Gazom.
"Imamo odgovornost da osiguramo da strateška postignuća u posljednjih 15 mjeseci opstanu i postave temelje za bolju budućnost", rekao je Blinken za Atlantic Council, organizaciju za istraživanje politike sa sjedištem u Washingtonu. "Prečesto smo na Bliskom istoku vidjeli kako mjesto jednog diktatora može popuniti drugi ili ustupiti mjesto sukobu i haosu."
Porodice i prijatelji talaca koje drži Hamas, ali i Palestinci u Khan Younis izašli su na ulice nakon vijesti o primirju, radujući se i slaveći potencijalni mir i dogovor o prekidu vatre.
Stanovnici Gaze su palili vatre i i ispaljivali male svijetleće rakete u znak radosti,, plešući ulicama, a jedan stanovnik Gaze je rekao Cekamo na ovu radosnu vijest već godinu i pol, naša se radost ne može opisati riječima!
Vijest o primirju je dočekana u Izraelu s s radošću ali i sa velikom strepnjom porodica koje sada čekaju oslobađanje svojih najmilijih iz Hamasovog zarobljeništva.
Izrael je započeo napad na Hamas u Gazi nakon što su Hamasovi borci 7. oktobra 2023. upali preko njegovih granica, ubivši 1.200 ljudi i uzevši više od 250 talaca, prema izraelskim podacima. Hamas je proglašen terorističkom organizacijom od strane Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Evropske unije i drugih.
Od tada je više od 46.600 ljudi ubijeno u Gazi, od kojih su većina žena i djece, prema palestinskim zdravstvenim zvaničnicima, iako Izrael kaže da broj poginulih uključuje hiljade boraca Hamasa koje je ubio.
Veliki dio Gaze je uništen tokom borbi i zahvaćen humanitarnom krizom, a većina od 2,3 miliona stanovnika je raseljena, često više puta.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
