Linkovi

Top priča SAD

Antiazijski zločini iz mržnje prelaze rasnu i etničku liniju

Dawn Cheung dan Victoria Do bertepuk tangan saat memprotes kejahatan kebencian anti-Asia, Washington, A.S. 13 Maret 2021. (Foto: REUTERS/Lindsey Wasson)

Za mnoge Amerikance dvadesetjednogodišnji bijelac postao je zaštitno lice nasilja prema azijskom stanovništvu koje je zahvatilo zemlju tokom protekle godine. Taj utisak, međutim, može zavarati.

Robert Aaron Long, sin južno baptističkog lidera iz grada Canton u državi Georgia, optužen je prošle sedmice za ubistvo osam ljudi, uključujući šest Amerikanki azijskog porijekla, u tri salona za masažu koji se nalaze u gradskom području Atlante.

Nekadašnji srednjoškolski bubnjar i video fanatik koji je nosio Bibliju, a koji je kasnije napustio fakultet, opisujući sebe kao ovisnika o seksu, nije optužen za počinjenje zločina iz mržnje, uprkos zahtjevima mnogih iz azijske zajednice da se to učini.

Long je rekao policiji da je pokrenuo ubilački napad kako bi eliminisao seksualno "iskušenje", bez namjere da targetira azijsku zajednicu. Iako istražitelji tek trebaju utvrditi motiv slučaja, mnogi od onih koji vrše napade na Amerikance azijskog porijekla ne uklapaju se u Longov rasni profil.

A makeshift memorial is seen March 19, 2021, in Acworth, Ga., in the aftermath of shootings that left eight people dead at three metro Atlanta massage businesses.
A makeshift memorial is seen March 19, 2021, in Acworth, Ga., in the aftermath of shootings that left eight people dead at three metro Atlanta massage businesses.

U New Yorku, gdje se antiazijski zločin iz mržnje povećao gotovo devetostruko u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu, samo dvije od ukupno 20 osoba, koje su uhapšene u vezi s tim napadima, bile su bijele, podaci su Policijske uprave New Yorka, koje je analizirao Centar za proučavanje mržnje i ekstremizma. Od toga jedanaest osoba su Afroamerikanci, šest bijelci Hispanoamerikanci i jedan crnac Hispanoamerikanac.

"Mislio sam da je to uznemirujuće", rekao je Brian Levin, izvršni direktor centra, napominjući da je nalaz u suprotnosti s pretpostavkama mnogih da su počinitelji mržnje prema azijskom stanovništvu uglavnom bijesni bijelci, koji za pandemiju COVID-19 optužuju Kinu.

Počinioci zločina iz mržnje

Zločin iz mržnje FBI definiše kao krivično djelo koje je motivisano pristrasnošću prema rasi, vjeri, invaliditetu, seksualnoj orijentaciji, etničkoj pripadnosti, polu ili rodnom identitetu žrtve. Iako su u prošlosti bijelci bili odgovorni za većinu zločina iz mržnje prijavljenih FBI-u, podaci o hapšenju iz New Yorka bacaju novo svjetlo na osjetljivu temu u azijsko-američkoj zajednici - da napade na azijsku populaciju često vrše obojeni ljudi.

Većina policijskih uprava ne objavljuje ovu vrstu podataka, ali anegdotski dokazi sugerišu da se obrazac viđen u New Yorku pojavio i u drugim gradovima.

"Ono o čemu se na neki način ne raspravlja je kakva je pozadina počinitelja i ko se tereti za ove zločine iz mržnje", rekao je Chris Kwok, član odbora Azijsko-američke advokatske komore u New Yorku.

People participate at a rally "Love Our Communities: Build Collective Power" to raise awareness of anti-Asian violence outside the Japanese American National Museum in Little Tokyo in Los Angeles Saturday, March 13, 2021.
People participate at a rally "Love Our Communities: Build Collective Power" to raise awareness of anti-Asian violence outside the Japanese American National Museum in Little Tokyo in Los Angeles Saturday, March 13, 2021.

U New Yorku, jedan od sedam Latinoamerikanaca, koji su uhapšeni u antiazijskim napadima prošle godine, bio je 44-godišnjak koji je navodno maltretirao i udario muškarca porijeklom iz Hong Konga u Queensu.

Među 11 Afroamerikanaca uhapšenih prošle godine bila je i grupa od četiri tinejdžerke, koje su u aprilu optužene za zločine iz mržnje, nakon napada na 51-godišnju ženu azijskog porijekla u autobusu u Bronxu, optužujući je za izazivanje virusa COVID-19. Jedna od tinejdžerki udarila je ženu kišobranom u glavu. Tužitelji su kasnije odustali od optužbi za zločin iz mržnje protiv ostale tri tinejdžerke.

Od dvoje uhapšenih bijelaca, jedna je bila žena. U martu je Lynn Ferguson (33) optužena za zločine iz mržnje nakon što je naletjela na Azijatkinju na Manhattanu, pljunula je i povukla za kosu, te rekla: "Ti si razlog zašto je koronavirus ovdje!"

Rasno raznoliko urbano stanovništvo New Yorka jednim dijelom može objasniti relativno visok broj hapšenja osoba koje nisu bijele, rekao je Levin. Štoviše, Afroamerikanci su češće hapšeni od bijelaca, a mnogi bijelci, koji su uključeni u antiazijske zločine iz mržnje, mogu biti na slobodi, napomenuo je.

Kao odgovor na porast broja slučajeva mržnje prema azijskom stanovništvu, policija New Yorka oformila je radnu grupu prošle godine. Upitan o pozadini onih koji vrše zločin iz mržnje prema azijskom stanovništvu, zamjenik inspektora Stewart Loo, šef radne grupe, rekao je da ne može potvrditi statistiku, "ali da statistika često zavara".

"Mogu dati samo činjenice koje znam, a to je da su ovu radnu grupu kreirali rangirani oficiri Azijati i crnci u NYPD-u", rekao je Loo u e-mailu. "Lideri crnačke zajednice bili su prvi i najglasniji u javnoj osudi porasta broja zločina iz mržnje prema Azijatima."

Jack McDevitt, profesor sociologije na Northeastern univerzitetu i koautor dvije knjige o zločinima iz mržnje, upozorio je da ne treba čitati previše podataka.

"Kada podatke pogledate na nacionalnoj razini, u bilo kojoj zajednici, u bilo kojoj godini, možete imati brojeve koji odstupaju od pravila u slučaju zločina iz mržnje prijavljenih policiji, jer toliko njih nije prijavljeno", rekao je.

Ipak, napominjući da je većina počinilaca zločina iz mržnje uglavnom bijelaca, McDeVitt je dodao da su "druge zajednice modelirale svoje napade na ono što mi bijelci radimo već dugo."

Iako američkim Azijatima nije strana mržnja i diskriminacija, antiazijski zločini iz mržnje porasli su prošle godine za 150% u većim američkim gradovima, pogoršani antikineskom retorikom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, kako je Glas Amerike prvi put izvijestio u martu.

Trump i njegovi portparoli negirali su da su ponavljani termini, koje je upotrebljavao bivši predsjednik, poput "kung gripa" koji se odnosi na koronavirus, bili rasistički. Kako bi umanjili Trumpovu ulogu, konzervativni komentatori referirali su se nedavni niz antiazijskih napada koji uključuju Afroamerikance, između ostalog i putem viralnih video zapisa na društvenim mrežama.

"Nedavni val zločina nad Azijatima u velikim američkim gradovima nije krivica Donalda Trumpa, aktivista MAGA-e, konzervativne radio emisije ili bijelih ljudi", napisala je nedavno desno orijentisana azijsko-američka komentatorka Michelle Malkin. "Za to su krivi počinitelji i samo počinitelji - od kojih su kako se ispostavilo većina obojeni nasilnici."

Ali čelnici azijsko-američke zajednice i stručnjaci kažu da se mržnja usmjerena prema njihovoj zajednici ne može odvojiti od Trumpovih postupaka.

"Kada imate bivšeg predsjednika koji je poticao plamen bijelog nacionalizma koristeći se etničkim psovkama da bi se pozvao na koronavirus, potaknućete mržnju prema ranjivoj manjini, u ovom slučaju, američkim Kinezima i, nadalje, američkim Azijatima", rekla je Jennifer Lee, profesor sociologije na Univerzitetu Columbia u New Yorku.

Lee je rekla da je optuživanje muškaraca Afroamerikanaca za antiazijsku mržnju pogrešno.

"Kriminal crnaca i crnačko-azijski sukobi postali su previše pogodni za posmatrače da antiazijske zločine iz mržnje svedu na sukob između dvije manjinske grupe", rekla je Lee pozivajući se na nedavne video snimke na kojima se vidi kako crnci napadaju Azijate.

Podijeljena zajednica

Nagli porast broja antiazijskih zločina iz mržnje podijelio je azijsku zajednicu po pitanju adekvatnog odgovora na provođenje zakona.

Naprednjaci se protive oštrijoj policijskoj akciji zbog zabrinutosti da bi to moglo dovesti do nesrazmjerno velikog broja hapšenja Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca, a da se mržnja neće zaustaviti. Lee je citirala podatke koji pokazuju da porast hapšenja u azijskim četvrtima u četiri glavna američka grada prošle godine nisu odvratila počinioce od antiazijskih incidenata mržnje.

Drugi, međutim, kažu da porast broja zločina iz mržnje zahtijeva pojačane postupke gonjenja.

"Svakako razumijem zahtijev da se Afroamerikanci i Latinoamerikanci ne smiju nepravedno kriminalizirati , ali mislim da, takođe, trebamo imati odgovornost za ove napade", rekao je Kwok.

See all News Updates of the Day

Rusija odgovara na američke sankcije, protjeruje 10 diplomata

ARHIVA - Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije.

Rusija će zatražiti od desetoro američkih diplomata da napuste zemlju, kao odgovor na odluku Washingtona da protjera isti taj broj ruskih diplomata zbog navodnih neprijateljskih aktivnosti, saopštio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak. 

Američka vlada u četvrtak je uvela niz sankcija Rusiji i, između ostalog, ograničila joj pristup tržištu državnih hartija od vrijednosti, kako bi je kaznila zbog prošlogodišnjeg miješanja u američke izbore, hakovanje američkih sistema, akcije u Ukrajini i druge radnje.

Rusija odbacuje sve američke optužbe.

Na konferenciji za novinare poslije susreta sa srpskim šefom diplomatije Nikolom Selakovićem Lavrov je iznio dogovor Moskve na američke sankcije.

Pored protjerivanja deset diplomata SAD, izjavio je da će Rusija staviti osmoro američkih zvaničnika na listu sankcija i okončati aktivnosti američkih fondacija i nevladinih organizacija u Rusiji za koje Moskva vjeruje da se miješaju u unutrašnje poslove zemlje.

Rekao je da Rusija takođe razmatra moguće "bolne" mjere za američke kompanije koje posluju u Rusiji.

Portparol Kremlja Dmitri Peskov ranije je američke sankcije nazvao neprihvatljivim, ali je ostavio vrata otvorena za dijalog.

Američki predsjednik Joe Biden je, poslije uvođenja sankcija Moskvi, pozvao na deeskalaciju tenzija i rekao da je ključno da Bijela kuća i Kremlj drže kanale komunikacije otvorenim.

Takođe je predložio da se sastane sa Putinom na samitu u nekoj trećoj zemlji.

"Putin je više puta rekao da smo spremni na dijalog isto koliko i američka strana. U tom smislu je vjerovatno pozitivno što se gledišta dvojice šefova države poklapaju", rekao je Peskov novinarima prije nego što su objavljene ruske kontra-sankcije.

Međutim, dodao je: "Njihova gledišta se definitivno ne podudaraju kada je riječ o stvaranju međusobno korisnih odnosa i uzimanja u obzir međusobnih interesa."

Strah od američkih sankcija nedjeljama izaziva nestabilnost na ruskom tržištu a došlo je i do oštrog pada vrijednosti rublje. Međutim, ruska nacionalna valuta se oporavila kada je postalo jasno da američke sankcije nisu otišle tako daleko da se američkim bankama zabrani da kupuju ruski javni dug.

Rusko-američki odnosi prošlog mjeseca su dostigli novu nisku tačku u periodu poslije hladnog rata, nakon što je Biden Putina nazvao "ubicom" a Moskva pozvala svog ambasadora u Washingtonu na konsultacije. Anatolij Antonov, ruski ambasador, se još nije vratio skoro mjesec dana kasnije.

Kremlj je saopštio da Putin još nije odlučio da li će učestsvovati na klimatskom samitu koji se održava u SAD sljedeće nedelje. Takođe je saopšteno da će biti teško da se brzo organizuje samit Putin-Biden.

Biden o sankcijama Rusiji: Strana sila se ne može nekažnjeno miješati u izbore

Zastave SAD i Rusije na aerodromu u Moskvi, Vnukovo airport, April 11, 2017.

Američki predsjednik Joseph Biden izjavio je da Sjedinjene Države ne mogu dozvoliti stranoj sili da se nekažnjeno miješa u američke izbora.

Ukoliko Rusija nastavi miješanje u američku demokratiju – Sjedinjene Države su spremne da reaguju”, poručio je Biden obraćajući se povodom odluke američke administracije o uvođenju dodatnih sankcija Rusiji i protjerivanju diplomatskih predstavnika te zemlje.

Administracija predsjednika Joe Bidena u četvrtak je objavila odluku o protjerivanju 10 ruskih diplomata i uvođenju sankcija protiv desetina pojedinaca i kompanija zbog miješanja Kremlja u američke predsjedničke izbore prošle godine i hakerskih napada na federalne agencije.

Sankcije će takođe uticati na sposobnost Moskve da se zadužuje, zabranom američkim finansijskim insitutcijama da kupuju ruske obveznice direktno od ruskih institucija.

Riječ je o prvim mjerama protiv Moskve zbog napada na software kompanije Solar Winds koji je omogućio hakerima da pristupe hiljadama kompanija i vladinih agencija koje taj software koriste. Američki zvaničnici vjeruju da je cilj bio da se prikupe vladine povjerljive informacije.

Osim hakerskkih napada, američki zvaničnici su prošlog mjeseca optužili ruskog predsjednika Vladimira Putina da je odobrio operaciju čiji cilj je bio da se pomogne Donaldu Trumpu da bude ponovo izabran za predsjednika, mada nema dokaza da je Rusija ili bilo ko drugi promijenio glasačke listiće ili krivotvorio ishod.

Mjere, koje su najavljene u četvrtak, obuhvataju uvođenje sankcija protiv šest ruskih kompanija koje podržavaju cyber aktivnosti zemlje, kao i protiv 32 pojedinca i entiteta koji su optuženi za miješanje u prošlogodišnje američke predsjedničke izbore, uključujući i širenje dezinformacija.

Kaznene mjere uvedene su i protiv osam pojedinaca i entiteta povezanih sa ruskom okupacijom Krima. Bijela kuća je saopštila da su među 10 diplomata, za koje je donijeta odluka o protjerivanju, predstavnici ruskih obavještajnih službi.

Očekuju se i ostale mjere, mada je malo vjerovatno da će ih administracija javno saopštiti.

Cilj ovih akcija je da Rusija odgovara za svoje bezobzirne akcije. Djelovaćemo odlučno u odgovoru na ruske akcije koje nanose štetu nama ili našim saveznicima i partnerima", saopštio je američki državni sekretar Antony Blinken.

Dodao je međutim da će Sjedinjene Države "gdje je to moguće, tražiti prilike za saradnju sa Rusijom, sa ciljem da se izgrade stabilniji i predvidljiviji izbori usklađeni sa američkim interesima".

Bijela kuća je takođe navela da Biden koristi diplomatske, vojne i obavještajne kanale da odgovori na izvejštaje da je Rusija podsticala Talibane da napadaju američke i savezničke trupe u Afganistanu, zasnovane na "najboljim procjenama" obavještajne zajednice.

Izvještaji su objavljeni prošle godine, a Trumpova administracija je bila kritikovana zato što o tom pitanju nije direktno razgovarala sa Rusijom. Bijela kuća nije zvanično potvdila te izvještaje.

"Bezbjednost i dobrobit američkog vojnog osoblja, i naših saveznika i partnera su apsolutni prioritet Sjedinjenih Država", saopšteno je iz Bijele kuće.

Nove sankcije će doprinijeti zahlađenju odnosa između Washingtona i Moskve, koja testira Zapad raspoređivanjem vojnika na granici sa Ukrajinom.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je će uskoro odgovoriti na američke sankcije i da je američki ambasador u Rusiji John Sullivan pozvan na "teške razgovore".

"Takvo agresivno ponašanje će bez sumnje dobiti odlučan odgovor. ​Washington bi trebalo da shvati da će neko morati da plati cijenu degradacije bilateralnih odnosa", poručila je portparolka ministarstva Marija Zaharova i dodala da će "za to u potpunosti biti odgovorne Sjedinjene Države".

Odnosi dvije zemlje pogoršani su i nakon što je Joe Biden Putina nazvao "ubicom" u jednom TV intervjuu. Tokom razgovora u utorak, Biden je Putinu poručio da će SAD "snažno braniti svoje interese", a predložio mu je i sastanak u trećoj zemlji.

Biden: Povlačenje američkih trupa iz Afganistana počinje prvog maja

ARHIVA - Američke snage u Afganistanu (Foto: AFP/Johannes Eisele / AFP)

Sjedinjene Američke Države prvog maja će početi konačno povlačenje svojih trupa iz Afganistana, izjavio je američki predsjednik Joseph Biden.

Vrijeme je za okončanje najdužeg rata i da se američke trupe vrate kući. Povlačenje će biti bezbjedno i potpuno usklađeno sa saveznicima. To možda nije nešto o čemu ja kao predsjednik pregovarao – ali je nešto što su Sjedinjene Države dogovorile”, izjavio je Biden tokom obraćanja u Bijeloj kući.

"Ja sam četvrti američki predsjednik koji zapovijeda trupama u Afganistanu. Neću tu odgovornost prosliejditi petom", rekao je Biden.

Napustićemo teritoriju Afganistana prije obilježavanja dvadesetogodišnjice terorističkih napada 11. septembra”, podvukao je Biden tokom obraćanja iz predsedničke rezidencije.

Ukazavši da su razlozi za ostanak američkih trupa u Afganistanu, kako se izrazio, nejasni – američki predsjednik je podvukao da će Sjedinjene Države će biti usredređene na terorističke prijetnje širom sveta.

U međuvremenu Bijela kuća je saopštila da je američki predsjednik razgovarao sa predsjednikom Afganistana Ašrafom Ganijem.

"Dvojica državnika izrazila su posvećenost snažnom bilateralnom partnerstvu nakon povlačenja američkih trupa iz Afganistana", ukazano je u saopštenju Bijele kuće.

Biden je, kako se navodi, istakao da će SAD nastaviti da podržavaju građane Afganistana u smislu razvoja, humanitarnih pitanja i bezbjednosti, navedeno je u saopštenju Bijele kuće.

Prema sporazumu sa talibanima koji je administracija bivšeg predsjednika Donalda Trumpa postigla 2020, SAD su se obavezale da će u fazama povlačiti svoju vojsku iz Afganistana. Trenutno je u toj zemlji raspoređeno oko 12.000 američkih vojnika.

Talibani su se obavezali da će početi mirovne pregovore sa afganistanskom vladom, boriti se protiv terorističkih grupa, prije svega ogranka Islamske države u zemlji.

Talibani su doprli u fokus svjetske javnosti nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. u Sjedinjenim Državama. Režim je pružio utočište Osami Bin Ladenu i drugim vođama Al-Kaide odgovornim za taj napad.

Pošto su talibani odbili da izruče Al-Kaidine lidere SAD su oktobra 2001. izvele oružanu intervenciju u Afganistanu. Od tada su na teritoriji Afganistana raspoređene američke trupe uz snage međunarodne savezničke koalicije.

Izvještaj obavještajnih agencija o prijetnjama SAD: Kina, Rusija, Iran, Sjeverna Koreja, klimatske promjene...

Paravojni policajac stražari nedaleko od Velike narodne dvorane pred otvaranje Nacionalnog narodnog kongresa u Pekingu, Kina, 5. marta 2021. U izveštaju američkih obavještanih agencija, Kina predstavlja najveću prijetnju po SAD.

Globalna epidemija koronavirusa nije učinila mnogo da bi se spriječili protivnici Sjedinjenih Država, posebno Kina, da nastave da ciljaju i ostvaruju dobit na uštrb SAD, zaključak je nedavno objavljene procjene američkih obavještajaca.

Kancelarija direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI) objavila je u utorak do tada tajni izvještaj na 27 strana, dan prije nego što je trebalo da najviši američki obavještajni zvaničnici svjedoče pred zakonodavcima o najhitnijim prijetnjama u godini koja je pred nama.

Peking će, kaže se u izvještaju, "nastaviti napore svoje cjelokupne vlade na širenju uticaja Kine, potkopavajući uticaj Sjedinjenih Država, zabijajući klinove u točkove između Washingtona i njegovih saveznika i partnera i njegujući nove međunarodne norme koje favorizuju autoritarni kineski sistem".

Analiza, koja predstavlja zaključke svih 18 američkih obavještajnih agencija, dalje upozorava da kinesko rukovodstvo na sve jaču konkurenciju sa Washingtonom gleda kao na dio "epohalne geopolitičke promjene" i spremno je da prihvati sve agresivnije strategije kako bi prevladalo.

Ta agresivnost, prema riječima zvaničnika, uključuje nastojanje za postavljanje dodatnih vojnih instalacijama širom svijeta i sporazume o pristupu "kako bi se poboljšala njegova sposobnost da projektuje moć".

Ona takođe uključuje i narastajući arsenal oružja.

"Kina gradi sve veće i sve sposobnije nuklearne raketne snage koje su održivije, raznovrsnije i u većoj pripravnosti", navodi se u izvještaju ODNI, upozoravajući da Peking pokušava da obezbijedi da može da uzvrati na nuklearni napad sopstvenim nuklearnim raketama.

Američki obavještajni analitičari dalje očekuju da Kina obezbijedi prisustvo u svemiru - sa svemirskom stanicom koja će operisati u niskoj Zemljinoj orbiti u naredne tri godine - i da ostane prijetnja u cyber prostoru, gdje je pokazala sposobnost da izazove "lokalizovane, privremene poremećaje do kritične infrastrukture u Sjedinjenim Državama".

Ipak, američki obavještajni analitičari vjeruju da će postojati šanse da Washington i Peking rade zajedno.

"Kineski lideri će, vjerovatno, tražiti taktičke mogućnosti za smanjenje napetosti sa Washingtonom kada takve prilike budu odgovarale njihovim interesima“, navodi se u izvještaju ODNI.

Javna procjena, koja se sada zahtijeva po zakonu, prva je od 2019. godine, kada je tadašnji predsjednik Donald Trump žigosao svoje obavještajne zvaničnike na društvenim mrežama kao "pasivne i naivne" zbog njihovog ocjenjivanja Irana, Sjeverne Koreje i terorističke grupe Islamska država. Napori zakonodavaca da obezbijede procjenu javne prijetnje 2020. godine nisu uspjeli.

Ipak, nova procjena odraz je tema koje su američki obavještajci iznosili u drugim javnim nastupima, upozoravajući da će se pored Kine i SAD suočiti sa velikim izazovima Rusije, Irana i Sjeverne Koreje.

Rusija

Analitičari predviđaju da je Rusija i dalje posvećena podrivanju američkog uticaja i podjeli i slabljenju zapadnih saveza, kao dio pristupa "milo za drago" u sukobu sa Sjedinjenim Državama.

"Ruski zvaničnici već dugo vjeruju da Sjedinjene Države sprovode sopstvene„ 'kampanje uticaja' kako bi potkopale Rusiju, oslabile predsjednika Vladimira Putina i instalirale zapadno prijateljske režime u državama bivšeg Sovjetskog Saveza i drugdje", navodi se u izvještaju.

"Rusija traži prilagođavanje sa Sjedinjenim Državama u pogledu međusobnog nemiješanja u unutrašnje poslove obje zemlje i američkog priznavanja ruske sfere uticaja na veći dio bivšeg Sovjetskog Saveza“, dodaje se.

Iako ovo drugo može navesti Moskvu da ponudi partnerstvo Sjedinjenim Državama, obavještajni zvaničnici vide malo razloga da se vjeruje da će se Kremlj vratiti unazad po pitanju bilo koje od svojih zlonamernih aktivnosti, bilo da to znači pomjeranje granica u cyber prostoru, destabilizaciju Ukrajine ili uklanjanje neistomišljenika .

I dalje postoji zabrinutost zbog vojne moći Moskve.

"Rusija će u dogledno vrijeme ostati najveći i najsposobniji rival Sjedinjenih Država" koji posjeduje oružje za masovno uništenje, navodi se u izvještaju ODNI.

Iran

Američki obavještajni analitičari vide malo naznaka da će Iran pokušati da promijeni svoj kurs, gledajući na sebe kao "zarobljenog u borbi" sa Washingtonom oko sfere uticaja Teherana na Bliskom istoku i šire. A nedavni dosezi američkog predsjednika Joe Bidena u pokušaju da oživi nuklearni sporazum, poznat i kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), vjerovatno neće pokolebati iransko rukovodstvo.

"Očekujemo da će Iran preuzeti rizike koji bi mogli da eskaliraju tenzije i ugroze američke i savezničke interese", upozoravaju američki obavještajni analitičari.

Što se tiče nuklearnog programa Teherana, američka obavještajna služba vjeruje da Iran "trenutno ne preduzima ključne aktivnosti u razvoju nuklearnog naoružanja za koje smatramo da bi bile potrebne za proizvodnju nuklearnog uređaja", iako su analitičari rekli da je nastavio neke nuklearne aktivnosti koje su zabranjene po odredbama nuklearnog sporazuma.

Američke obavještajne agencije takođe očekuju da će Iran i dalje stvarati probleme u Iraku dok pokušava uspostaviti trajno vojno prisustvo u Siriji i igrajući na svim stranama sukoba u Afganistanu, tako da će biti dobro pozicioniran bez obzira ko na kraju prevlada.

Teheran će, najvjerovatnije, i dalje koristiti svoje rastuće cyber mogućnosti, koje uključuju mogućnost pokretanja napada na kritičnu infrastrukturu, navodi se u izvještaju.

Sjeverna Koreja

Iran će vjerovatno imati "društvo" kada je riječ o preuzimanju rizika.

U američkoj procjeni prijetnji upozorava se da Sjeverna Koreja takođe pokazuje znake da će učiniti više od svog tradicionalnog zveckanja oružjem kako bi privukla pažnju.

"Kim Džong Un može preduzeti brojne agresivne i potencijalno destabilizujuće akcije radi preoblikovanja regionalnog bezbjednosnog okruženja i zabijanja klinova u točkove između Sjedinjenih Država i njihovih saveznika“, navodi se u izvještaju ODNI-a, upozoravajući da će Pjongjang "predstavljati prijetnju za masovno uništenje u doglednoj budućnosti".

Terorizam

Nekad smatran najvećom prijetnjom po SAD, terorizam, upozoravaju obavještajni službenici, je stalno nadmašen problemima koji proizlaze iz nadmetanja velikih sila - SAD, Kine i Rusije i prijetnjama u cyber prostoru.

Ali, uprkos pretrpljenim gubicima u vođstvu, obavještajna procjena upozorava da Islamsku državu (IS) i al-Kaidu ne treba potcjenjivati.

Dvije terorističke grupe "i dalje su najveća sunitska teroristička prijetnja američkim interesima u inostranstvu", navodi se u izvještaju. "Oni takođe nastoje da izvrše napade unutar Sjedinjenih Država, iako je kontinuirani američki i saveznički CT antiteroristički pritisak u velikoj mjeri degradirao njihove sposobnosti.“

Obavještajni službenici upozoravaju da u međuvremenu IS ostaje "sposoban da vodi dužu pobunu" u Iraku i Siriji, zadržavajući svoje globalne težnje.

Al-Kaida, iako je tokom proteklih nekoliko godina pretrpjela ono što obavještajni analitičari opisuju kao "ozbiljne gubitke", takođe je pokazala elastičnost, posebno u Africi.

Obavještajni zvaničnici takođe su rekli da u nekim dijelovima Evrope rizik od bijelih supremacista nadmašuje opasnost od IS i Al-Kaide.

"Australija, Njemačka, Norveška i Velika Britanija smatraju da su nasilni ekstremisti, bijele rasno ili etnički motivisane grupe, uključujući i neonacističke grupe, najbrže rastuća teroristička prijetnja", navodi se u izvještaju.

Klimatske promjene

Obavještajni analitičari upozoravaju da će klimatske promjene vjerovatno podstaći velike poremećaje tokom naredne godine.

"Ekološka degradacija i promjenljiva klima nastaviće da podstiču izbijanje bolesti, ugrožavaju sigurnost hrane i vode i pogoršavaju političku nestabilnost i humanitarne krize", navodi se u izvještaju.

"Ove godine vidjećemo rastući potencijal za nagli porast migracija stanovništva Centralne Amerike, koje se okreće od ekonomskih padova usljed pandemije COVID 19 i ekstremnih vremenskih uslova, uključujući višestruke uragane 2020. godine i nekoliko godina ponavljajućih suša i oluja", kaže se.

Predsjednik i Potpredsjednica SAD muslimanima čestitali početak mjeseca Ramazana

Predsjednik Joe Biden sa potpredsjednicom Kamalom Harris,‬ Mart 29, 2021.

Američki predsjednik Joe Biden u društvu supruge Jill obilježili su početak svetog muslimanskog mjeseca Ramazana šaljući "najtoplije čestitke i želje muslimanskim zajednicama u SAD i širom svijeta".

"Kako mnoge naši američke kolege sutra počinju postiti, podsjećamo se koliko je ova godina bila teška. U ovoj pandemiji, prijatelji i voljeni još se ne mogu okupljati zajedno na proslavi i u džematu, a previše će obitelji sjesti za iftar s nestalim voljenima," izjavili su predsjednik i prva dama u ponedjeljak.

Iako je obilježavanje ove godine u virtuelnoj formi zbog pandemije, Bidenovi su najavili će naredne godine nastaviti tradicionalno obilježavanje Bajrama u Bijeloj kući, koristeći arapsku riječ "inšallah".

U svoje i ime svog supruga na početku Ramazana muslimanskoj javnosti se obratila i potpredsjednica Kamala Harris. U video poruci na twitteru ona je također naglasila da je ovogodišnja forma obilježavanja virtuelna dok se naredne godine očekuje nastavak obilježavanja Bajrama u Bijeloj kući.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG