Odnos snaga u novom sazivu američkog Kongresa – koji se bira danas - mogao bi utjecati i na vanjsku politiku Sjedinjenih Država. Ankete pokazuju da bi Republikanska stranka mogla osvojiti većinu u barem jednom domu Kongresa, najvjerojatnije u Zastupničkom domu.
Predsjednik Barack Obama najavio je da će se američke snage – ako to situacija na terenu dopusti – početi povlačiti iz Afganistana sredinom sljedeće godine. Analitičari predviđaju da bi pobjeda Republikanske stranke na današnjim izborima mogla, barem na kraći rok, ojačati javnu podršku misiji u Afganistanu. No, možda bi moglo doći i do produbljivanja razlika na Capitol Hillu, ako demokrati sljedeće godine izvrše jači pritisak da povlačenje zaista i počne.
Izborna platforma Republikanaca također predviđa jačanje protu-terorističkih mjera kao i rad na sveobuhvatnijoj raketnoj obrani.
Pobjeda republikanaca mogla bi ojačati kritike koje se i sada čuju da predsjednik Obama nije dovoljno oštar kada je u pitanju Iran, pogotovo problem tamošnjeg nuklearnog programa.
Konzervativci bi također mogli zatražiti od Bijele kuće da se Amerika jače postavi kada su u pitanju razilaženja u odnosima s Rusijom i Kinom. Jačanje republikanaca u Senatu – a pogotovo u slučaju da oni i tamo osvoje većinu – moglo bi zakomplicirati ratifikaciju američko-ruskog sporazuma o ograničavanju nuklearnih arsenala. Kritičari ovog bilateralnog sporazuma tvrde da je on oslabio američku obranu, dok predsjednik Obama i demokrati to odlučno niječu.
******
Sve predizborne ankete najavljuju premoćnu pobjedu oporbenih republikanaca i njihovo osvajanje većine u Zastupničkom domu Kongresa, gdje se bira svih 435 zastupnika s dvogodišnjim mandatom. Republikanci trebaju osvojiti dodatnih 39 mjesta da bi postali većina, a predviđa se da bi mogli osvojiti 50 do 60 mjesta koje sada drže demokrati.
U Senatu, gdje se bira 37 od 100 zastupnika sa šestogodišnjim mandatom, republikanci bi trebali osvojiti 10 od 19 demokratskih mjesta oko kojih se vode neizvjesne utrke. Ankete predviđaju da bi demokrati mogli sačuvati minimalnu većinu u Senatu s 51 mjestom.
Demokrati očekuju loše rezultate i na izborima za guvernere 37 od 50 saveznih država, kao i gubitak većine u mnogim zakonodavnim tijelima saveznih država. Neovisni birači, koji čine oko 30 posto biračkog tijela i 2008.godine pomogli su izbor Baracka Obame za predsjednika te osigurali demokratima komotnu većinu u oba doma Kongresa, prema Gallupovom ispitivanju sada će glasovati za republikance ili neće izaći na izbore. Politički analitičari najavljuju da će nezadovoljstvo ili apatija birača odlučit mnoge od neizvjesnih utrka.
Izbori su svojevrsni referendum o prve dvije godine mandata Baracka Obame, čija je stopa odobravanja po Gallupu pala na 45 posto, a nezadovoljstvo birača najviše je vezano uz slab gospodarski oporavak, visoku nezaposlenost, veliku državnu potrošnju iz deficita, reformu zdravstva i imigracijsku politiku.
Ključna stvar za svake izbore, a za ove pogotovo bit će odaziv birača. Međutim, prema istraživanju Gallupa očekuje se odziv od samo 45 posto. Da podsjetimo - na predsjedničkim izborima 2008.godine odziv je bio 63 posto.
