Artemis, nazvan po Apolovoj sestri u grčkoj mitologiji, zvanično je najavljen 2017. kao dio planova američke svemirske agencije da uspostavi održivo prisustvo na Mjesecu, i da naučene lekcije primijeni na buduće misije na Marsu.
Prvi probni let do Mjeseca i nazad, bez posade, izveden je 2022. poslije nekoliko odlaganja. Naziv misije bio je Artemis 1.
Artemis 2 sa posadom koja ne bi sletjela na površinu, planiran za kasnije ove godine, odložen je za septembar 2025, rekao je Nelson novinarima.
Artemis 3, tokom koje bi prva žena i prva osoba koja nije bijela trebalo da izađu na površinu južnog pola Mjeseca, sada je planiran za septembar 2026.
"Bezbjednost je naš glavni prioritet i Artemis timovima je potrebno više vremena da prevaziđu izazove", rekao je Nelson.
NASA takođe razmatra izgradnju lunarne svemirske stanice pod nazivom "Gateway" (kapija) gdje bi pristajale svemirske letjelice tokom kasnijih misija.
Kompanija SpaceX milijardera Elona Muska ima ugovor za izgradnju sistema sa slijetanje za Artemis 3, po ugledu na verziju rakete Starship koja nije ni blizu tome da bude spremna. Obje probe u orbiti završile su se eksplozijama.
Odlaganja vezana za raketu imaju dalje posledice, s obzirom na to da kompanije koje imaju ugovore za svemirska odijela moraju da znaju kako će ona da budu prilagođena za svemirsku letjelicu, a moraju se napraviti i simulatori kako bi astronauti naučili da upravljaju njenim sistemima.
I sama misija Artemis 1 imala je tehničke probleme - toplotni štit na kapsuli za posadu Orion neočekivano je oštećen, dok je struktura za lansiranje ogromne SLS rakete pretrpjela veću štetu od očekivane.
Do marta 2023, NASA je pristala da plati oko 40 milijardi dolara stotinama kompanija za podršku misiji Artemis.
Jedna od ključnih razlika između misije Apolo, u 20. vijeku, i Artemisa je sve veća uloga partnerstva sa komercijalnim sektorom. To je dio šire strategije da se privatne kompanije uključe u istraživanje svemira, da bi on bio više dostupan a troškovi manji.
