Linkovi

Najnovije

update

Biden na Dan sjećanja odao počast Amerikancima koji su živote izgubili u ratu

Obilježavanje Dana sjećanja na Nacionalnom vojnom groblju u Arlingtonu, Virginia, 31. maj 2021.
Obilježavanje Dana sjećanja na Nacionalnom vojnom groblju u Arlingtonu, Virginia, 31. maj 2021.

Američki predsjednik Joe Biden na Dan sjećanja je odao počast poginulim pripadnicima američkih oružanih snaga na Nacionalnom vojnom groblju u Arlingtonu.

"Sjetite se njihove žrtve, hrabrosti i blagodeti. Njihovih osmijeha, ljubavi, smijeha i humanosti", poručio je Biden tokom memorijala.

Američki predsednik govorio je i o svom preminulom sinu Beau Bidenu koji je kao američki vojnik službovao u Iraku. U nedjelju je obilježena šestogodišnjica njegove smrti. Preminuo je od raka 2015. godine.

"Onima koji danas tuguju za voljenima: Jill i ja znamo kako se osjećate. Naši gubici nisu isti, ali razumijemo prazninu u grudima koja prijeti da vas povuče sa sobom", rekao je Biden u obraćanju.

Američki predsjednik Joe Biden, potpredsjednica Kamala Harris i najviši vojni zvaničnici zemlje učestvovaće u ceremoniji polaganja vijenaca na nacionalnom groblju Arlington, dok zemlja obilježava godišnji praznik Dana sjećanja posvećen odavanju počasti svojim stradalima u ratu.

Biden, ministar odbrane Lloyd Austin i predsjedavajući generalštaba general Mark Milley, takođe, će govoriti tokom ceremonije sjećanja na groblju koje se nalazi nedaleko od Washingtona.

"Moramo pamtiti cijenu koja je plaćena za naše slobode", rekao je Biden u nedjelju obraćajući se mnoštvu veterana i porodicama poginulih pripadnika vojske. "Moramo se sjetiti šta dugujemo onima koji su platili tu cijenu i porodicama koje su ostale iza njih. Tuga mi srce cijepa na pola."

Sjedinjene Države obilježavaju Dan sjećanja krajem maja od 1868. godine nakon građanskog rata, odajući počast svojim stradalima u ratu. Državni praznik se sada održava svake godine posljednjeg ponedjeljka u maju.

Tokom obilježavanja praznika, zastave se postavljaju uz nadgrobne spomenike na nacionalnom groblju Arlington i na mnogim drugim nacionalnim grobljima širom zemlje, gdje su sahranjeni mnogi koji su služili u američkoj vojsci.

Praznik, takođe, označava neslužbeni početak ljeta i period koji je tradicionalno predstavljao užurbanu sezonu putovanja u Sjedinjenim Državama.

Iako je za putovanja prošla godina bila teška zbog ograničenja izazvanih pandemijom koronavirusa, ove godine Amerikanci se žele vratiti svojim pretpandemijskim rutinama.

Više od 1,8 miliona ljudi prošlo je kroz američke aerodrome u četvrtak i petak, prema Upravi za sigurnost transporta.

Američka putnička agencija AAA saopštila je da očekuje skok od 60 posto u odnosu na prošlogodišnji Dan sjećanja, a 37 miliona Amerikanaca planira da putuje najmanje 80 kilometara od kuće, uglavnom automobilom. Putnički bum dolazi usprkos višim cijenama benzina.

Indeks cijena za uobičajene aktivnosti na Dan sjećanja porastao je ove godine za oko 4,3%, brže od ukupnog indeksa potrošačkih cijena, navodi Reuters. Kako su navodi, u odnosu na pretpandemijsku godinu, cijene su više za pripremu hrane, poput hamburgera i hotdogova, ali i za večere i piće, zabavne parkove, koncerte i iznajmljivanje automobila. Cijene avionskih karata i hotela su ispod nivoa prije pandemije.

Cijene mnogih roba rastu zbog rastuće potrošačke potražnje, kao i zbog problema sa nabavkom materijala i radne snage.

See all News Updates of the Day

Trump razmišlja o trećem mandatu. Da li je to moguće?

Trump razmišlja o trećem mandatu. Da li je to moguće?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:20 0:00

U SAD-u predsjednik može obnašati funkciju najviše osam godina, odnosno dva mandata. Dakle, bez obzira ko će pobijediti u novembru, Joe Biden ili Donald Trump, to bi bio njegov posljednji mandat. Trump, međutim, razmišlja o mogućem trećem mandatu. Da li je to moguće, objašnjava Steve Herman.

Ruske snage stigle na Kubu na zajedničke vježbe

Ruske snage stigle na Kubu na zajedničke vježbe
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:08 0:00

Flotila ruskih ratnih brodova stigla je u kubanske vode kako bi s tamošnjim oružanim snagama izvela zajedničke manevre. Moskva i Havana ističu kako posjeta ne predstavlja prijetnju regiji, ali zapadne vlade pomno promatraju situaciju. Izvještava Ricardo Marquina.

Trump ili Biden: Kakva bi mogla da bude politika SAD prema Ukrajini u naredne četiri godine?

Spasioci i policajci nose povrijeđenu osobu na nosilima do vozila hitne pomoći iz zgrade uništene u ruskom vazdušnom napadu u Harkovu, Ukrajina, 10. juna 2024. (Foto: AP/Evgeniy Maloletka)
Spasioci i policajci nose povrijeđenu osobu na nosilima do vozila hitne pomoći iz zgrade uništene u ruskom vazdušnom napadu u Harkovu, Ukrajina, 10. juna 2024. (Foto: AP/Evgeniy Maloletka)

Eksperti za spoljnu politiku imaju različite stavove po pitanju toga u kom pravcu će ići politika SAD prema Ukrajini ako se Donald Trump vrati u Bijelu kuću, a predviđanja se kreću od snažnije podrške SAD do snažnog pritiska na Kijev da ustupi svu teritoriju koju je već izgubio.

Ukoliko Biden bude reizabran, većina smatra da će politika prema Ukrajini vjerovatno ostati uglavnom nepromijenjena, uz mogućnost uvođenja još jačih sankcija Rusiji.

Nejasne izjave i lična osjećanja

Trumpov stav o Ukrajini i ratu Rusije protiv nje bio je nejasan, kontradiktoran i možda je evoluirao.

Samo dva dana prije nego što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu, 22. februara 2022. godine, Trump je poteze ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine nazvao "pametnim" i "genijalnim".

Sljedeće godine, tokom "Gradske skupštine" na CNN-u u maju 2023, Trump je odbio da kaže za koju stranu želi da pobijedi u Ukrajini, niti se obavezao da će Ukrajini pružiti dalju vojnu podršku.

"Dajemo im toliko opreme, trenutno nemamo municiju za sebe", rekao je on.

Trump je za Fox News u julu 2023. rekao da će ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom reći: "Ne više. Morate da se dogovorite". Putinu je također poručio: "Ako se ne dogovorite, mi ćemo im dati mnogo. Daćemo im više nego što su ikada dobili, ako bude trebalo".

U aprilu ove godine, Trump je napisao na svojoj platformi "Truth Social": "Zašto Evropa ne daje više novca da pomogne Ukrajini? … Zašto Evropa ne može da se izjednači sa novcem koji ulažu Sjedinjene Američke Države da bi pomogla zemlji kojoj je to očajnički potrebno? Kao što se svi slažu, ukrajinski opstanak i snaga bi trebalo da budu mnogo važniji Evropi nego nama, ali i nama je to važno! POKRENI SE EVROPO!"

Takođe u aprilu, Washington Post je detaljno opisao ono što je nazvao Trumpov "tajni, dugoročni plan za okončanje rata u Ukrajini", izvještavajući da uključuje guranje Ukrajine da ustupi Krim i region Donbasa Rusiji.

U maju, međutim, novine su objavile da je Trump, tokom prikupljanja sredstava u kampanji "sugerisao da bi bombardovao Moskvu i Peking ako bi Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu ili Kina na Tajvan".

Ipak, stručnjaci koji su govorili za Glas Amerike primijetili su da Trump ima neprijatne lične asocijacije kada je riječ o Ukrajini.

Njegov telefonski razgovor sa ukrajinskim predsjednikom Zelenskim u julu 2019. doveo je do Trumpovog prvog opoziva, zbog navoda da je nepropisno tražio pomoć od strane sile kako bi povećao svoje šanse za reizbor. U februaru 2020, većina u Senatu predvođenom republikancima oslobodila ga je optužbi.

S druge strane, neki stručnjaci vjeruju da Trump ne bi želio da bude viđen kao predsjednik koji je izgubio rat.

"Znamo da Trump sebe doživljava kao snažnog čovjeka i da ne želi da bude povezan sa neuspjehom spoljne politike", rekao je John Herbst, bivši američki ambasador u Ukrajini, koji je sada viši direktor Evroazijskog centra Atlantskog savjeta. "A ruska pobjeda u Ukrajini, ako Trump bude predsjednik, ličila bi na neuspjeh spoljne politike".

Dva krila Republikanske partije

Republikanska partija je podijeljena po pitanju rata Rusije protiv Ukrajine i podrške toj zemlji.

Pro-Trumpova frakcija — neformalno nazvana krilo MAGA (po skraćenici slogana na engleskom "Učinimo Ameriku ponovo velikom") — gleda na Rusiju kao na "silu u opadanju" i stoga vjeruje da rat "treba da se riješi što je prije moguće kako ne bi iscrpio bezbjednosne resurse Sjedinjenih Država", rekao je za Glas Amerike Sergiy Kudelia, vanredni profesor političkih nauka na Texaškom univerzitetu Baylor.

Druga republikanska frakcija traži snažniju podršku Ukrajini da pobijedi Rusiju.

Ako to drugo krilo prevlada, rekao je Kudelija, druga Trumpova administracija bi mogla da pruži još veću podršku Ukrajini nego Bidenova administracija.

Mogući nagovještaji o tome kako bi nova Trumpova administracija pristupila politici prema Rusiji i Ukrajini mogu se naći u planovima koje su iznijela dva projekta pro-Trumpovih politika. Jedan od njih je Projekat 2025, poznat i kao Projekat predsjedničke tranzicije, u produkciji Heritage fondacije iz Washingtona.

U svom "Mandatu za vodstvo", Projekat 2025 favorizuje pristup između "izolacionizma i intervencionizma":

"Svaka spoljnopolitička odluka mora prvo da postavi pitanje: Šta je u interesu američkog naroda? Američko vojno angažovanje mora jasno da spada u interese SAD; mora biti fiskalno odgovorno i da štiti američku slobodu, nezavisnost i suverenitet, dok se istovremeno komunističku Kinu prepoznaje kao najveću prijetnju interesima SAD. Prema tome, u pogledu Ukrajine, dalje učešće SAD mora biti u potpunosti isplativo; ograničeno na vojnu pomoć (dok se evropski saveznici bave ekonomskim potrebama Ukrajine); i imati jasno definisanu strategiju nacionalne bezbjednosti koja ne rizikuje živote Amerikanaca".

Drugi plan, koji je iznio Institut za politiku Amerika na prvom mjestu, učinio bi da buduća američka vojna pomoć Ukrajini zavisi od toga da njeni lideri učestvuju u mirovnim pregovorima sa Rusijom:

"Konkretno, to bi značilo da formalna američka politika traži prekid vatre i dogovoreno rješenje ukrajinskog sukoba. Sjedinjene Države će nastaviti da naoružavaju Ukrajinu i jačaju njenu odbranu kako bi osigurale da Rusija neće dalje napredovati i da neće ponovo napasti nakon prekida vatre ili mirovnog sporazuma. Buduća američka vojna pomoć, međutim, zahtijevaće da Ukrajina učestvuje u mirovnim pregovorima sa Rusijom".

Michael Kimmage, profesor historije i šef katedre na Katoličkom univerzitetu Amerike u Washingtonu, rekao je za Glas Amerike da je teško predvidjeti kako bi ponovo izabrani Trump vodio politiku prema Rusiji i Ukrajini:

"On je osoba koja se često predomišlja i često prilično emotivno reaguje na događaje, ponekad u svom ličnom životu, ponekad u unutrašnjoj politici, ponekad u međunarodnim poslovima. Tako da mislim da je pošteno reći da bi Trumpovo predsjednikovanje bilo kao ringišpil".

Šta je sa drugim Bidenovim mandatom?

Otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju u punom obimu u februaru 2022. godine, Kongres SAD je obezbijedio 175 milijardi dolara pomoći Ukrajini na zahtev Bidenove administracije. Washington je uveo brojne sankcije Rusiji i predvodio je Kontakt grupu za odbranu Ukrajine, koaliciju od oko 50 zemalja koja koordiniše vojnu pomoć.

U svom obraćanju 6. juna, na 80. godišnjicu savezničkog napada na Normandiju, Biden je uporedio borbu protiv Putina sa borbom protiv Hitlera u Drugom svjetskom ratu.

Biden je prošlog decembra, pozivajući Kongres da odobri sredstva za podršku Ukrajini, rekao da bi neuspjeh u tome ohrabrio druge potencijalne agresore i ohrabrio Putina da napadne zemlje NATO, čijoj su odbrani SAD posvećene:

"Onda bismo imali nešto što ne želimo i što danas nemamo: američke trupe koje se bore protiv ruskih trupa".

Nedavno je Bidenova administracija delimično uklonila ograničenja Ukrajini da koristi oružje koje su obezbijedile SAD protiv vojnih ciljeva u Rusiji.

Kimmage je rekao da će u drugom mandatu Bidenova administracija vjerovatno zadržati svoju trenutnu politiku pružanja vojne pomoći Ukrajini. Međutim, dodao je da bi Bidenova administracija mogla biti agresivnija u uvođenju sankcija Rusiji, s obzirom na to da će imati manje političkog kalkulisanja u svom posljednjem mandatu:

"Nije kao da oni svoju spoljnu politiku određuju na osnovu izbora, ali postoje limiti i ograničenja, a ona bi bila veoma različita u drugom mandatu gdje Biden više ne može da se kandiduje za reizbor 2028. Dakle, on bi bio dosta slobodniji".

Trump na Capitol Hillu prvi put od 6. januara, republikanci mu pjevali "Sretan rođendan"

Članovi Nacionalnog komiteta senatskih republikanaca aplaudiraju Trumpu, 13. juni 2024. (REUTERS/Evelyn Hockstein)
Članovi Nacionalnog komiteta senatskih republikanaca aplaudiraju Trumpu, 13. juni 2024. (REUTERS/Evelyn Hockstein)

Donald Trump je u četvrtak došao na Capitol Hill, prvi put od kako su njegove pristalice nasilno upale u Kongres 6. januara 2021. u pokušaju da preokrenu rezultate izbora.

Razgovarao je sa republikancima u Predstavničkom domu i Senatu, koji podržavaju njegovu predsjedničku kandidaturu - uprkos krivičnim postupcima koji se protiv njega vode i nedavnoj osuđujućoj presudi u New Yorku.

Puna soba republikanaca pjevala je "Sretan rođendan" bivšem predsjedniku na privatnom prijemu preko puta Capitola. Članovi Kongresa poklonili su mu bejzbol palicu i lopticu sa godišnje kongresne utakmice, a potom su mu iznijeli tortu u obliku američke zastave sa brojevima 47 - aludirajući na to da bi mogao da postane 47. američki predsjednik.

Trump se pohvalio da čak i njegovi telefonski sastanci sa članovima Kongresa privlače više ljudi nego Taylor Swift na svojim koncertima.

U jednom trentku, jedan od Trumpovih najprominentnijih kritičara Mitch McConnell i bivši predsjednik su se rukovali i pozdravili udaranjem pesnica.

"Postoji veliko jedinstvo unutar Republikanske partije", rekao je Trump u kratkom obraćanju.

Bivši predsjednik je proveo oko dva sata sa republikancima u Senatu i Predstavničkom domu, i komentarisao razna pitanja - od Rusije do imigracije, poreza i potencijalnog novog mandata.

Prema navodima republikanaca koji su učestvovali na sastanku iza zatvorenih vrata, Trump je hvalio predsjedavajućeg Predstavničkog doma Mikea Johnsona i rekao da "odlično radi posao", dok je Johnson kasnije izjavio da je "Trump donio nevjerovatnu količinu energije, entuzijazma i uzbuđenja u Kongres".

Johnson je ranije oklijevao da kaže da li je pitao Trumpa hoće li poštovati mirnu tranziciju vlasti ako izgubi izbore, da se ne dogodi novi 6. januar. "Naravno da on to poštuje, svi poštujemo i pričali smo o tome".

Prioriteti buduće Trumpove administracije navedeni su u dokumentu Projekat 25, a i on je jasno govorio o svojim namjerama.

"Svako ko je mislio da će ovog predsjednika srušiti lažnim suđenjem, samo mu je dao dodatnu energiju. Donald Trump će razbiti na izborima", kaže republikanski kongresmen Tom Emmer.

Ali, Trumpovi privatni sastanci sa kongresnim republikancima u blizini Kongresa, bili su pomiješani sa događajima od 6. januara 2021. kada je ugrožena mirna predaja vlasti.

"Frustrirajuće je", kaže policajac Harry Dunn, koji se kandidovao za predstavnika u Kongresu nakon 6. januara, kada su se policajci sukobljavali sa Trumpovim pristalicama.

Dunn je govorio o "ironiji" Trumpovog povratka na Capitol i o tome što su ga kongresmeni ponovo podržali. "To pokazuje da nemaju kičmu jer stranku i jednog čovjeka stavljaju iznad cijele države. I to je tužno".

McConnell je ranije krivio Trumpa za "sramni" napad i "oružanu pobunu" u Kongresu, a sada podržava njegovu kandidaturu za predsjednika.

"Bio je pozitivan sastanak, a on i ja smo imali priliku da se rukujemo i malo popričamo", rekao je McConnell.

Donald Trump na sastanku sa Nacionalnim republikanskim senatskim komitetom. (AP Photo/Evan Vucci)
Donald Trump na sastanku sa Nacionalnim republikanskim senatskim komitetom. (AP Photo/Evan Vucci)

Zbog jačanja desnice u svijetu, neki analitičari upozoravaju da je i sistem u SAD, za koji se smatralo da je imun na autoritarne impulse, sada u riziku od populističkih i ekstremističkih snaga - poput onih koje su pravile nerede na Capitolu.

"Ovo je još jedan primjer klečanja kongresnih republikanaca pred Trumpom", kaže demokratski kongresmen Pete Aguilar.

Trump hvali one koji su upali u Capitol i naziva ih "ratnicima" i "patriotama" i obećao je da će pomilovati neke od 1.300 osuđenih za krivična djela. Također je najavio da će se osvetiti zaposlenima u Sekretarijatu za pravosuđe koji ga krivično gone za pokušaj da preokrene rezultate izbora.

Republikanci u donjem i gornjem domu Kongresa podržavaju Trumpa i žale se na nepravedan pravosudni sistem, što je rezultiralo najvećim donacijama do sada - koje su planule kada je Trump osuđen u New Yorku za falsifikovanje poslovnih dokumenata čime je prikrio isplatu novca porno glumici.

A kada je bivši republikanski predsjedavajući Predstavničkog doma Paol Ryan na Fox Newsu nedavno rekao da neće glasati za Trumpa, odmah su ga napali saveznici bivšeg predsjednika.

"Paul Ryane, ti si jedno đubre. Trebalo bi te izbaciti iz stranke", rekao je kongresmen Troy Nehls iz Texasa.

Od republikanaca koji su glasali za opoziv Trumpa zbog 6. januara, samo ih je nekoliko i dalje na funkcijama.

Biden i Zelenski potpisali sigurnosni sporazum

Zelenski i Biden se ruku nakon potpisivanja sporazuma na samit lidera G7 u Italiji.
Zelenski i Biden se ruku nakon potpisivanja sporazuma na samit lidera G7 u Italiji.

Američki predsjednik Joe Biden i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potpisali su u četvrtak desetogodišnji sigurnosni sporazum, čiji cilj je da se poboljša ukrajinska odbrana od ruskih snaga.

Cilj sporazuma, koji je potpisan na marginama samita G7 u Italiji, je da buduću američku administraciju obaveže na podršku Ukrajini, čak i ako bivši predsjednik Donald Trump - koji se protivi pomoći Kijevu - pobedi na izborima u novembru, rekli su zvaničnici.

Riječ je je okviru za dugoročni napor SAD da pomognu da se modernizuju ukrajinske oružane snage, a trebalo bi da posluži i kao korak ka eventualnom članstvu Ukrajine u NATO-u, prema tekstu sporazuma.

„Naš cilj je da dugoročno ojačamo ukrajinske kapacitete za odbranu i odvraćanje”, rekao je Biden.

Američki predsjednik je ukazao da će se Sjedinjene Države pobrinuti da se Ukrajina uspešno odbrani, ali i odvrati buduće napade na njenu teritoriju.

„Pomoćićemo da Ukrajina bude sposobna da učini oboje. To nećemo učiniti slanjem američkih vojnika da se bore u Ukrajini, već obezbjeđivanjem oružja i municije, razmjenom obavještajnih podataka i obukom ukrajinskih trupa”, rekao je Biden.

Američki predsednik istakao je da je rat, koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine, izazov za čitav svijet.

„Da li bismo podržali Ukrajinu, suverenitet i slobodu protiv tiranije? SAD, G7 i države širom svijeta dosljedno su odgovarale da hoće. Ponovićemo - podržavamo Ukrajinu”, rekao je Biden tokom zajedničkog obraćanja sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da se radi o historijskom danu.

"Potpisali smo najsveobuhvatniji sporazum Ukrajine i SAD-a od naše nezavisnosti. Riječ je o sporazumu o bezbjednosti i zaštiti ljudskih života. Pospješiće saradnju između naših naroda. Garantovaće održivi mir i koristiti svima u svetu”, rekao je Zelenski.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG