Linkovi

Najnovije

update

Biden na Dan sjećanja odao počast Amerikancima koji su živote izgubili u ratu

Obilježavanje Dana sjećanja na Nacionalnom vojnom groblju u Arlingtonu, Virginia, 31. maj 2021.
Obilježavanje Dana sjećanja na Nacionalnom vojnom groblju u Arlingtonu, Virginia, 31. maj 2021.

Američki predsjednik Joe Biden na Dan sjećanja je odao počast poginulim pripadnicima američkih oružanih snaga na Nacionalnom vojnom groblju u Arlingtonu.

"Sjetite se njihove žrtve, hrabrosti i blagodeti. Njihovih osmijeha, ljubavi, smijeha i humanosti", poručio je Biden tokom memorijala.

Američki predsednik govorio je i o svom preminulom sinu Beau Bidenu koji je kao američki vojnik službovao u Iraku. U nedjelju je obilježena šestogodišnjica njegove smrti. Preminuo je od raka 2015. godine.

"Onima koji danas tuguju za voljenima: Jill i ja znamo kako se osjećate. Naši gubici nisu isti, ali razumijemo prazninu u grudima koja prijeti da vas povuče sa sobom", rekao je Biden u obraćanju.

Američki predsjednik Joe Biden, potpredsjednica Kamala Harris i najviši vojni zvaničnici zemlje učestvovaće u ceremoniji polaganja vijenaca na nacionalnom groblju Arlington, dok zemlja obilježava godišnji praznik Dana sjećanja posvećen odavanju počasti svojim stradalima u ratu.

Biden, ministar odbrane Lloyd Austin i predsjedavajući generalštaba general Mark Milley, takođe, će govoriti tokom ceremonije sjećanja na groblju koje se nalazi nedaleko od Washingtona.

"Moramo pamtiti cijenu koja je plaćena za naše slobode", rekao je Biden u nedjelju obraćajući se mnoštvu veterana i porodicama poginulih pripadnika vojske. "Moramo se sjetiti šta dugujemo onima koji su platili tu cijenu i porodicama koje su ostale iza njih. Tuga mi srce cijepa na pola."

Sjedinjene Države obilježavaju Dan sjećanja krajem maja od 1868. godine nakon građanskog rata, odajući počast svojim stradalima u ratu. Državni praznik se sada održava svake godine posljednjeg ponedjeljka u maju.

Tokom obilježavanja praznika, zastave se postavljaju uz nadgrobne spomenike na nacionalnom groblju Arlington i na mnogim drugim nacionalnim grobljima širom zemlje, gdje su sahranjeni mnogi koji su služili u američkoj vojsci.

Praznik, takođe, označava neslužbeni početak ljeta i period koji je tradicionalno predstavljao užurbanu sezonu putovanja u Sjedinjenim Državama.

Iako je za putovanja prošla godina bila teška zbog ograničenja izazvanih pandemijom koronavirusa, ove godine Amerikanci se žele vratiti svojim pretpandemijskim rutinama.

Više od 1,8 miliona ljudi prošlo je kroz američke aerodrome u četvrtak i petak, prema Upravi za sigurnost transporta.

Američka putnička agencija AAA saopštila je da očekuje skok od 60 posto u odnosu na prošlogodišnji Dan sjećanja, a 37 miliona Amerikanaca planira da putuje najmanje 80 kilometara od kuće, uglavnom automobilom. Putnički bum dolazi usprkos višim cijenama benzina.

Indeks cijena za uobičajene aktivnosti na Dan sjećanja porastao je ove godine za oko 4,3%, brže od ukupnog indeksa potrošačkih cijena, navodi Reuters. Kako su navodi, u odnosu na pretpandemijsku godinu, cijene su više za pripremu hrane, poput hamburgera i hotdogova, ali i za večere i piće, zabavne parkove, koncerte i iznajmljivanje automobila. Cijene avionskih karata i hotela su ispod nivoa prije pandemije.

Cijene mnogih roba rastu zbog rastuće potrošačke potražnje, kao i zbog problema sa nabavkom materijala i radne snage.

See all News Updates of the Day

SAD traže od suda u Hagu da ne savjetuje povlačenje Izraela sa okupiranih palestinskih teritorija

Propalestinski demonstranti ispred Međunarodnog suda pravde u Hagu, 21. februar 2024. (AP/Peter Dejong)
Propalestinski demonstranti ispred Međunarodnog suda pravde u Hagu, 21. februar 2024. (AP/Peter Dejong)

SAD su saopštile da najviši sud UN ne bi trebalo da izda savjetodavno mišljenje u kojem se kaže da Izrael treba odmah i bezuslovno da se povuče sa teritorija na kojima bi trebalo da bude palestinska država - bez dobijanja bezbjednosnih garancija zauzvrat.

Vršilac dužnosti pravnog savjetnika State Departmenta Richard Visek rekao je Vijeću od 15 sudija Međunarodnog suda pravde u Hagu da "sud ne bi trebalo da pokušava da riješi višedecenijski izraelsko-palestinski sukob izdavanjem savjetodavnog mišljenja koje se fokusira samo na ono što radi jedna strana - Izrael".

"Svaki korak ka povlačenju Izraela sa Zapadne obale i Gaze zahtijeva razmatranje realnih bezbjednosnih potreba Izraela", tvrdi on.

U Hagu se treći dan saslušavaju argumenti u slučaju u kojem je Generalna skupština UN zatražila da sud izda savjetodavno mišljenje o tome koliko je legalna politika Izraela na okupiranim teritorijama, anektiranim poslije rata 1967.

Pedeset i dvije zemlje iznijeće svoje stavove o izraelskoj okupaciji, a većina zahtjeva da Izrael prepusti kontrolu nad tom teritorijom.

Savjetodavna mišljenja MSP u Hagu nisu pravno obavezujuća.

Visek je rekao da sud "može da rješava pitanja koja se nalaze u okviru utvrđenog okvira principa 'zemlja za mir' i parametara principa okupacionog prava, ali da će svako mišljenje koje sud iznese imati posljedice po strane u sukobu i pokušaje da se uspostavi trajni mir".

Palestinski ministar spoljnih poslova Riad Malki pozvao je ranije sud da podrži palestinsko pravo na samoopredjeljenje i proglasi "da je izraelska okupacija nezakonita i da se mora odmah, potpuno i bezuslovno okončati".

Izraelski rat protiv ekstremističkog pokreta Hamas u Gazi traje već pet mjeseci, a SAD nastavljaju da podržavaju ideju palestinske države - iako se izraelski lideri i dalje protive.

Princip "zemlja za mir", o kojem je govorio pravni zastupnik SAD, bio je srž američke diplomatije decenijama i bazirao se na dogovoru Izraela i Egipta iz 1979. postignutom u bazi Camp David, prema kojem se Izrael povukao sa Sinajskog poluostrva u zamjenu za mir i diplomatsko priznanje Egipta.

Ali, pokušaji da se uspostavi mir dugo su osujećivani napadima palestinskih ekstremista, izraelskim širenjem na okupiranoj teritoriji i zbog nemogućnosti dvije strane da se dogovore o teškim pitanjima granica, statusa Jerusalima i palestinskih izbjeglica.

Rat Izraela i Hamasa počeo je napadom ekstremista na Izrael 7. oktobra u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, a 240 su zarobljeni kao taoci. Izraelska kontraofanziva na Hamas u Gazi ubila je više od 29.000 ljudi, više od 70 odsto žena i djece, ali i 5.000 do 9.000 boraca Hamasa.

Argumenti SAD pred sudom u Hagu uslijedili su dan nakon što je Washington stavio veto na rezoluciju UN kojom se traži hitan humanitarni prekid vatre u ratu između Izraela i Hamasa. SAD su saopštile da će rezolucija ometati pregovore o oslobađanju oko 100 preostalih talaca.

SAD: Tražimo Assangea jer je objavama ugrozio živote obavještajnih izvora

Pristalica Juliana Assangea ispred suda u Londonu sa transparentnom na kojem se traži njegovo oslobađanje, 21. februar 2024. (REUTERS/Toby Melville)
Pristalica Juliana Assangea ispred suda u Londonu sa transparentnom na kojem se traži njegovo oslobađanje, 21. februar 2024. (REUTERS/Toby Melville)

Julian Assange je optužen u Americi zato što je objavio imena obavještajnih izvora, a ne zato što je iznio svoj politički stav, kažu advokati koji zastupaju SAD na ročištu pred sudom u Londonu.

Taj sud treba da odluči da li osnivač WikiLeaksa može da bude izručen Sjedinjenim Državama ili ima prava da se još žali na taj američki zahtjev. Rasprava je počela u utorak.

SAD traže Assangea zato što je 2010. godine na WikiLeaksu objavio povjerljiva dokumenta američke vojske i diplomatske prepiske. Oni kažu da je tim objavama ugrozio živote američkih agenata i da nema izgovora za to što je uradio. Assange i njegove pristalice smatraju ga novinarem i herojem koji je progonjen zato što je otkrio loše stvari koje su SAD uradile.

Assangeovi advokati su sudu u Londonu rekli da je slučaj politički motivisan, i da je on meta jer je razotkrio zlodjela države, kao i da je bivši američki predsjednik Donald Trump zatražio da mu se daju "detaljne opcije" kako Assange može biti likvidiran.

Ali, u srijedu su zastupnici SAD rekli da su optužbe protiv Assangea "bazirane na vladavini prava i dokazima". Advokatica Clair Dobbin je sudu rekla da je "to što gone Assangea možda bez presedana, ali da je i to što je on uradio bez presedana".

"Assange je neselektivno i svjesno objavio da čitav svijet vidi imena pojedinaca koji su bili obavještajni izvori SAD. I te činjenice ga inkriminišu, a ne politički stav", rekla je Donbin.

Dobbin je također odgovorila na tvrnje Assangeovih advokata koji su citirali navodni plan SAD da ubiju ili kidnapuju Assangea dok je bio u ambasadi Ekvadora u Londonu, što je 2021. objavio portal Yahoo News.

Ona je rekla da je Washington dao garancije kako će prema Assangeu biti postupano u zatvoru i da to "potpuno demantuje njegove pretpostavke o tome šta mu se tamo može dogoditi".

Zbog toga što su objave WikiLeaksa navele ljude da kradu dokumenta i objavljuju imena obavještajnih izvora SAD, Assange ne može biti tretiran kao običan novinar, niti WikiLeaks kao običan izdavač, kaže Dobbin.

Žena nosi transparent sa porukom "Pravda je kada se zatvore ratni zločinci, a ne oni koji su nešto objavili" u Londonu, 21. februar 2024. (AP/Alastair Grant)
Žena nosi transparent sa porukom "Pravda je kada se zatvore ratni zločinci, a ne oni koji su nešto objavili" u Londonu, 21. februar 2024. (AP/Alastair Grant)

Assange nije prisustvovao ročištu, niti se uključio online jer se ne osjeća dobro, prenela je njegova supruga Stella.

On je proveo sedam godina u ambasadi Ekvadora u Londonu prije nego što je 2019. godine uhapšen i prebačen u zatvor, zato što se nije pojavio na sudskom ročištu u drugom slučaju pred britanskim sudom.

Od tada se nalazi u maksimalno obezbjeđenom zatvoru, gdje se i oženio. Britanija je 2022. odobrila njegovo izručenje SAD, ali se on žalio na tu odluku.

Njegovi advokati kažu da bi mogao da dobije do 175 godina zatvora u Americi, ali da je vjerovatnija kazna od 30 do 40 godina. Američki tužioci su rekli da zatvorska kazna ne bi bila duža od 63 mjeseca.

Ako sud u Londonu presudi u korist Assangea, to znači da će on imati dalje pravo žalbe i da će ostati u Britaniji. Ali, ako izgubi, to će značiti da može odmah da bude izručen Americi. Preostaje mu žalba Evropskom sudu za ljudska prava, ali njegovi advokati i supruga strahuju da može biti izručen i prije nego što sud donese odluku, pa su najavili hitnu žalbu.

update

Dodik se pohvalio Putinu opstrukcijom puta BiH u NATO. Lider Rusije nagovijestio jaču saradnju

Susret Dodika i Putina u Kazanju, 21. februar 2024. (Photo by Sergei BOBYLYOV/ POOL/AFP)
Susret Dodika i Putina u Kazanju, 21. februar 2024. (Photo by Sergei BOBYLYOV/ POOL/AFP)

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik stigao je na otvaranje Igara budućnosti u Kazanju, gdje je razgovarao Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije.

„Meni je čast da sam ovdje i da ponovo mogu da Vas sretnem”, rekao je Dodik Putinu u četvrtom susretu poslije ruske invazije na Ukrajinu.

Prenio je Putinu da se Republika Srpska protivi bilo kakvim zapadnim sankcijama prema Rusiji i da je protiv članstva Bosne i Hercegovine u NATO savez uprkos zapadnim pritiscima.

Putina je informisao kako dobri odnosi sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Mađarske Viktorom Orbanom olakšavaju situaciju za Republiku Srpsku što se tiče Evrope.

Požalio se Putinu kako je kompletno rukovodstvo entiteta Republike Srpske pod američkim sankcijama.

Sa druge strane, Putin je poručio Dodiku „mi ćemo uraditi još više u našim odnosima. Dobrodošli ste”.

RTRS javlja kako je ruski predsjednik uručio Dodik orden Aleksandra Nevskog za „veliki doprinos razvijanju saradnje Rusije i Bosne i Hercegovine i jačanju partnerstva sa Republikom Srpskom”.

Putin se zahvalio Dodiku za održavanje redovnih odnosa sa Rusijom i što je kao počasni gost došao na otvaranje Igara budućnosti.

Ruska novinska agencija TASS javlja kako je učešće na Igrama budućnosti uzelo 277 timova iz 107 zemalja. Igre, koje počinju danas i taju do 3. marta, sastoje se od disciplina koje kombinuju naprednu tehnologiju, digitalno okruženje i fizičku aktivnost, navodi agencija.

Dodikov susret sa Putinom dolazi uoči druge godišnjice ruske invazije na Ukrajinu i dok svijet očekuje odgovore na pitanja o smrti najglasnijeg Putinovog kritičara Alekseja Navalnog u zatvoru.

Dodik, kao i Putinova Rusija pod zapadnim su sankcijama – Dodik zbog potkopavanja Daytonskog mirovnog sporazuma, destabilizacijskih aktivnosti i korupcije, a zvaničnici Kremlja, ruske kompanije i drugi subjekti zbog pokretanja rata u Ukrajini.

Bosna i Hercegovina se pridružuje sankcijama Evropske unije. Ali, prema ranijem izvještaju Radija Slobodna Evropa i drugih medija, sankcije se ne sprovode zbog blokada političara iz Republike Srpske.

Cilj Rusije u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu, prema ocjeni mnogih stručnjaka, ogleda se u konfrontaciji sa Zapadom i sprječavanju širenja NATO saveza.

Političari iz Republike Srpske miniraju put Bosne i Hercegovine u NATO i istovremeno podržavaju politiku Kremlja, dok Rusija nastoji zaštiti njihove interese na međunarodnom planu.

Osim susreta sa Putinom, Dodik je isplanirao sastanke i sa drugim saveznicima – predsjednikom Bjelorusije i premijerom Mađarske.

Dodik i Lukašenko se ruku tokom susreta u Minsku, 19. februar 2024. (Foto: Ured predsjednika Bjelorusije)
Dodik i Lukašenko se ruku tokom susreta u Minsku, 19. februar 2024. (Foto: Ured predsjednika Bjelorusije)

Prije odlaska u Kazanj, delegacija iz Republike Srpske predvođena Dodikom je otputovala u Bjelorusiju kako bi održali sastanke sa tamošnjim zvaničnicima iz sektora privrede i poljoprivrede.

A Dodik, kojeg su sankcionisale Sjedinjene Države i Britanija, ali ne i Evropska unija, u ponedjeljak se sastao sa bjeloruskim predsjednikom Lukašenkom, autoritativnim liderom koji se nalazi pod zapadnim sankcijama od 2020. godine zbog izbornih neregularnosti.

Lukašenko, Putinov saveznik, poručio je Dodiku kako je Bjelorusija spremna pomoći Republici Srpskoj, dodavši „došli ste kod svojih prijatelja”. Entitetski predsjednik je rekao kako Lukašenka doživljava kao brata.

Dodikova turneja kojom, kako kaže dokazuje da entitet Republika Srpska nije izolovan, dolazi u trenutku dok evropski zvaničnici očekuju od Bosne i Hercegovine da ispuni nekoliko uslova do marta kako bi mogla očekivati otvaranje pristupnih pregovora.

Dodik je za mart najavio i susret sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji štiti Dodika od sankcija Evropske unije. Nije spominjao da li se uskoro planira sresti sa nekim od zapadnih zvaničnika.

Američka ambasada u Sarajevu jasno je prošlog četvrtka stavila do znanja da će Dodik biti krivac ako se ne ispune traženi uslovi prije rasprave Evropskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom.

Odbacjujući te navode, Dodik je odgovorio kako se radi o pokušaju da se krivica pripiše njemu i Republici Srpskoj.

Dok se Dodik opire Zapadu, on se istovremeno oslanja zapadni novac u vidu kreditiranja i bespovratnih sredstava.

Zbog Dodikove politike, Evropska unija je ranije stopirala kreditiranje nekoliko projekata vrijednih 600 miliona eura, a što uključuje i autoput od Doboja do Vukosavlja.

Krajem prošle godine, entitetski premijer Radovan Višković, koji se također nalazi na američkoj „crnoj listi”, pisao je Evropskoj banci za obnovu i razvoj, pitajući da li namjeravaju finansirati taj projekat, i najavio alternativna rješenja ako odustanu.

Ekonomski stručnjaci su ranije za Glas Amerike rekli kako su krediti zapadnih finansijskih institucija u pravilu najpovoljniji.

Iako su pojedini zapadni zvaničnici pozivali na finansijsku blokadu entiteta Republika Srpska zbog secesionističkih Dodikovih želja, takve akcije dogodile su se sporadično.

Belgija: EU odobrila 13. krug sankcija protiv Rusije, "jedan od najširih do sad"

Zastave Evropske unije vijore se ispred sjedišta Evropske komisije u Briselu.
Zastave Evropske unije vijore se ispred sjedišta Evropske komisije u Briselu.

Evropska unija je u srijedu odobrila svoj 13. paket sankcija Rusiji, saopštilo je belgijsko predsjedavanje EU na platformi X, potvrđujući ono što su izvori ranije rekli Reutersu.

"Ambasadori EU su se upravo načelno dogovorili o 13. paketu sankcija u vezi sa agresijom Rusije na Ukrajinu", saopštilo je belgijsko predsjedništvo, nazivajući ga "jednim od najširih koje je odobrila EU".

Novim paketom će skoro 200 entiteta i pojedinaca biti dodato na listu, ali neće biti novih sektorskih mjera.

Paket će biti zvanično odobren na vrijeme za drugu godišnjicu početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

Napadi Izraela na sjever i jug Gaze, broj poginulih Palestinaca blizu 30.000

Palestinac bježi iz ruševina zgrade u Pojasu Gaze, 21. februar 2024. (AP/Adel Hana)
Palestinac bježi iz ruševina zgrade u Pojasu Gaze, 21. februar 2024. (AP/Adel Hana)

Izraelska vojska je u srijedu saopštila da je izvela napade na sjever i jug Gaze, samo dan pošto su SAD uložile veto na rezoluciju UN kojom se traži hitan humanitarni prekid vatre.

Izraelske snage su objavile da su u napadima ubijene desetine militanata, uključujući i u gradu Kan Junisu, koji je na jugu Gaze. Nastavljeni su udari i na Rafu.

Ministarstvo zdravlja u Gazi, kojim upravlja Hamas, saopštilo je da je broj poginulih Palestinaca porastao na 29.313 i da je 69.333 ranjeno od početka rata u oktobru.

Oko milion i po ljudi je, prema procjenama, sada smješteno u Rafahu, na samom jugu na granici sa Egiptom. Uglavnom je riječ o ljudima koji su pobjegli sa sjevera Gaze zbog izraelskih napada.

Izrael je najavio da sprema kopnenu ofanzivu na Rafah, uprkos protivljenju nekih zemalja, uključujući i saveznika SAD, zbog civilnih žrtava.

Rat je počeo 7. oktobra kada je Hamas upao u Izrael i u napadu ubio najmanje 1.200 ljudi, i oteo 240 kao taoce. Uslijedila je odmazda Izraela, iz vazduha i sa kopna, u kojoj su poginule desetine hiljada Palestinaca.

Savjet bezbjednosti UN u srijedu nije usvojio prijedlog Alžira o hitnom humanitarnom prekidu vatre, jer je Amerika uložila veto na tu rezoluciju.

"Zahtjev za trenutnim prekidom vatre bez da se od Hamasa traži da se oslobode taoci, neće doprinijeti trajnom miru", rekla je američka ambasadorica u UN Linda Thomas Greenfield.

SAD zajedno sa Egiptom, Katarom i Izraelom učestvuju u pregovorima o oslobađanju talaca i dužoj pauzi u borbama.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG