Iako kontinent sa najbržim razvojem u svijetu ne igra veliku ulogu na međunarodnoj sceni, osoba koja će provesti naredne četiri godine u Bijeloj kući, bilo da je riječ o bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu ili aktuelnom Joeu Bidenu moraće donositi odluke koje se odnose na brzo promjenjive ekonomske i bezbjednosne okolnosti u Africi.
Prema nekim mišljenjima, Trumpov raniji stav prema Africi može da bude sumiran jednom veoma ružnom riječju koju je iskoristio da bi opisao afričke zemlje i Haiti.
„On je neslavno iskoristio uvredu u kontekstu mnogih zemalja u Africi. A onda je sprovodio politiku i strategiju koje su bile fokusirane na to da se pokušaju razmotriti goruća pitanja u Africi, bezbjednosni problemi, važne teme, a onda je pokušao da to zapečati. U suštini, nije tu bilo neke velike strategije”, kaže za Glas Amerike Michael Walsh sa Instituta za istraživanje spoljne politike.
Biden je naglašavao partnerstva zasnovana na vrijednostima na tom kontinentu, ali to je u velikoj mjeri bilo u sjenci aktivnosti njegove administracije protiv ruskog uticaja u Africi i američke podrške Izraelu.
„Mislim da Afrikanci takođe zastupaju stavove izvan američke politike u Africi. Posmatraju rat na Bliskom Istoku, na primjer, rat u Gazi i američku podršku Izraelu, ili zahtjeve da afričke zemlje ne posluju i ne upuštaju se u odnose sa Rusijom”, kaže Cameron Hudson iz Centra za strateške i međunarodne studije. „Tako da mislim da oni uočavaju određeni stepen licemjerja u globalnoj politici Bidenove administracije. I to im ne stvara nove prijatelje u Africi.”
To je nešto što je istakla Južnoafrička Republika, optužujući Izrael za kršenje konvencije Ujedinjenih nacija o genocidu, u slučaju pred Međunarodnim krivičnim sudom.
Kada je Glas Amerike u januaru pitao Bidenovu administraciju o tom slučaju, odgovor je bio da on nema osnova. Analitičari kažu da pitanje američkog integriteta otvara prostor suparnicima.
„Trebaće vam taj kredibilitet jer u jednom momentu neko će reći – ili će neka druga supersila da kaže – nismo preferencijalni, zaista nas nije briga za ljudska prava u bilo kojem dijelu svijeta, tako nas to čini boljim”, objašnjava za Glas Amerike Mirette Mabrouk sa Instituta za Bliski Istok.
Hudson za Glas Amerike kaže će se naredni američki predsjednik suočiti sa veoma ohrabrenim kontinentom:
„Mislim da će se bilo koji novi američki predsjednik morati boriti sa opadajućim uticajem koji Washington ima u Africi i na to koliko sve više afričkih država koristi vlastita prava i privilegije i sve više govore jedinstvenim glasom”, kaže Hudson.
Ipak, moguće je da se sve to i promijeni. Supruge oba kandidata su boravile u zvaničnim posjetama Keniji, Namibiji, Egiptu i Malaviju. Potpredsjednica Kamala Harris je putovala u Ganu, Tanzaniju i Zambiju. Ali ni Biden ni Trump nisu bili u Africi tokom predsjedničkih mandata.
