Linkovi

Izdvojeno

Ambasada SAD: Razočarani smo što je predsjednik VSTV i dalje u žarištu navoda o korupciji

Ambasada SAD u Sarajevu

Američka ambasada u BiH danas je uputila izjavu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, koju prenosimo u cijelosti.

„Ambasada SAD, kao i mnoge druge članice međunarodne zajednice i građani u BiH, razočarana je što je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i dalje u žarištu konstantnih navoda o korupciji, čime se podriva uloga VSTV u osiguravanju neovisnog, nepristrasnog i učinkovitog pravosuđa. Funkcionalno pravosuđe koje uživa povjerenje građana, od suštinske je važnosti za dalje kretanje BiH na putu euroatlantskih integracija.

VSTV ima neke od najvažnijih odgovornosti koje se tiču pravosuđa BiH, kao što su imenovanja i razrješenja sudija i tužilaca. Zato bi članovi VSTV trebalo da posjeduju najviše etičke i moralne standarde.

Iako je jučerašnja vanredna sjednica VSTV korak u pravom smjeru, jasno je da VSTV mora da ostavi po strani profesionalne ambicije svog predsjednika ili bilo kojeg drugog člana i uradi ono što je potrebno da bi se vratilo povjerenje javnosti u instituciju koja pati od krize povjerenja. Na jučerašnjoj sjednici, VSTV zaključilo je da je odnos između Vijeća i međunarodne zajednice narušen zbog ovih, ali i drugih navoda. VSTV mora shvatiti da je izgradnja povjerenja sa građanima BiH čak puno važnija i od njegovog odnosa sa međunarodnom zajednicom.”

See all News Updates of the Day

Osnovni alat Kremlja: Strah

Osnovni alat Kremlja: Strah
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Iako je ostavka ruskog diplomate veterana zbog invazije na Ukrajinu sramota za Kremlj, analitičari kažu da strah sprječava mnoge druge ruske zvaničnike u iskazivanju nezadovoljstva.

Davos: Lice globalne nejednakosti

Davos: Lice globalne nejednakosti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Bogatstvo svjetskih milijardera povećalo se za bilione dolara od početka pandemije korona virusa, dok najsiromašnije zemlje muku muče sa vrtoglavo rastućim cijenama roba i sve većim dugovima. To su nalazi najnovije analize humanitarne organizacije Oxfam.

Policija u Teksasu kritikovana zbog sporog reagovanja na pucnjavu

Krstovi sa imenima žrtava postavljeni su ispred osnovne škole Rob Elementari u Juvaldeu, 26. maja 2022.

Kritike i pitanja se upućuju na račun lokalne policije o tome koliko je vremena proteklo prije nego što su upali u učionicu osnovne škole u Uvaldeu u Teksasu i zaustavili masakr u kome je naoružani napadač ubio 19 djece i dvoje nastavnika.

Istražitelji nisu mogli sa sigurnošću da utvrde da li je naoružani policajac iz školskog okruga, koji je stajao ispred škole, razmijenio vatru sa napadačem, 18-godišnji Salvadorom Ramosom, dok je ulazio u školu.

Motiv za masakr - najsmrtonosniju školsku pucnjavu od Newtowna u Konektikatu prije deset godina - i dalje se istražuje, a nadležni kažu da Ramos nije imao krivični dosije niti pokazivao znake mentalne nestabilnosti.

Za vrijeme opsade, koja je okončana kada je tim granične patrole upao i usmrtio napadača, frustrirani posmatrači su pozivali policajce da odmah uđu u školu, navode očevici.

“Ulazite! Ulazite!", vikale su žene na policajce brzo poslije početka napada, ispričao je 24-godišnji Huan Karanca koji je posmatrao scenu iz kuće preko puta ulice.

Direktor Sekretarijata za javnu bezbjednost Teksasa Stiv Mekro kaže da je 40 minuta do sat proteklo od momenta kada je Ramos otvorio vatru na čuvara škole, do trenutka kada ga je taktički tim usmrtio.

“Suština je da su snage reda bile tamo", rekao je Mekro. "Odmah su se aktivirali, i spriječili ga (Ramosa) da ide u druge učionice."

Međutim, portparol sekretarijata je izjavio u četvrtak da vlasti i dalje nastoje da pojasne kako je vremenski tekao napad, i nisu sigurni da li je period od 40 minuta do sat počeo kada je napadač stigao do škole, ili ranije, kada je upucao u lice svoju baku u njenoj kući.

“Trenutno nemamo precizan ni siguran vremenski okvir da možemo da kažemo da je napadač tako dugo bio u školi", izjavio je za CNN poručnik Kristofer Olivares.

Šef granične patrole Raul Ortis nije naveo vremenski okvir u kome je trajao napad na školu, ali je više puta ponovio da agenti njegove službe koji su stigli u školu - nisu oklijevali. Rekao je da su brzo ušli u zgradu, u redu iza agenta koji je nosio štit.

“Željeli smo da brzo reagujemo i to je tačno ono što su ti agenti uradili", rekao je Ortiz za Fox News.

Međutim, anonimni zvaničnik agencija za sprovođenje reda ispričao je da agenti granične patrole, kada su ušli u školu, nisu uspjeli da probiju vrata učionice i morali su da dovedu člana školskog osoblja da otključa vrata. Olivarez kaže da su istražitelji pokušavali da utvrde da li je učionica bila zaključana ili je napadač zabarikadirao vrata.

Havijer Cazares, čija je kćerka Džeklin, učenica četvrtog razreda, ubijena u napadu, rekao je da je otrčao do škole kada je čuo za pucnjavu i stigao dok su se policajci još okupljali ispred nje. Uznemiren što policija ne ulazi, predložio je grupi drugih posmatrača da sami upadnu u školu. "Hajde da uletimo jer policajci ne rade ništa što bi trebalo da rade", rekao je. "Mogli su da urade više."

“Nisu bili pripremljeni", dodao je.

Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.
Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.

Huan Karanza kaže da je vidio kako se Ramos kamionetom zabija u jarak ispred škole, grabi poluautomatsku pušku AR-15 i puca u dvoje ljude ispred pogrebnog zavoda, koji se nalazi preko puta škole, a koji su pobjegli nepovrijeđeni.

Olivarez je izjavio za CNN da je čuvar ispred zgrade bio naoružan i da su prema prvim izvještajima on i Ramos razmijenili vatru, "ali sada pokušavamo da potvrdimo tu informaciju."

Kada je Ramos ušao u školu, dvoje policajaca Uvaldea je razmijenilo vatru sa njim, i ranjeni su, dodaje Olivarez. Ramos je zatim ušao u učionicu i počeo da ubija. Karanza smatra da je policija trebalo da brže uđe u školu.

“Bilo ih je više. On je bio samo jedan", kaže.

Ambasada SAD 'razočarana' jer HDZ BiH blokira finansiranje izbora

Ambasada SAD u Sarajevu

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) je izrazila razočarenje što je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH "opet izabrala da blokira finansiranje provođenja opštih izbora".

Poručuju da je "licemjerno" to što stranka koja tvrdi da podržava evroatlantske aspiracije BiH istovremeno opstruiše izborni proces u državi.

O održavanju izbora se 23. maja oglasio i američki ambasador Michael Murphy, koji je poručio da bi bilo neustavno pa i antidejtonski ako bi nego građanima BiH uskratio pravo na slobodne i pravične izbore.

Savjet ministara BiH na sjednici 26. maja nije izdvojio novac za sprovođenje Opštih izbora u BiH.

Kako je rečeno za RSE, ministri nisu ni raspravljali o ovoj odluci, jer je nije bilo na dnevnom redu.

Tom odlukom bi se trebalo izdvojiti 12,6 miliona KM (6,3 miliona evra), koliko je potrebno Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, za organizaciju i sprovođenje izbora koji su zakazani za 2. oktobar ove godine.

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, i kadar HDZ-a, nakon današnje sjednice se oglasio saopštenjem, u kome je naveo da na "današnjim sjednicama odbora, koji su stalna tijela Savjeta ministara i u čijem radu učestvujem, kao ni na samoj sjednici Savjeta ministara nije bilo ni riječi o finansiranju izbora niti je takva odluka bila tema rasprave".

Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, saopšteno je da ne postoji prepreka da Savjet ministara odobri potrebna sredstva za izbore, ni u smislu relevantnih propisa niti u smislu raspoloživih sredstava.

Dan ranije, 25. maja, ambasadori EU, SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije (tzv. zemalja Kvinte), te Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u BiH (OEBS) uručili su "hitan demarš" Savjetu ministara BiH u kojem su naglasili da se "izbori moraju adekvatno finansirati".

Ispred Savjeta ministara BiH, sastanku su prisustvovali predsjedavajući, Zoran Tegeltija i njegova zamjenica i ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković, dok drugi zamjenik, Vjekoslav Bevanda, nije bio prisutan.

Na tom sastanku je predloženo da se na sjednici Savjeta ministara BiH ponovo predloži odluka o odobravanju novca za provođenje izbora iz akumuliranih sredstava iz prethodnih godina – do čega na kraju nije došlo.

Ovu odluku su na ranijoj sjednici Savjeta ministara odbili ministri iz HDZ BiH, sem Bevande, i Ankica Gudeljević (ministrica civilnih poslova) i Josip Grubeša (ministar pravde), uz obrazloženje da bi bila nezakonita.

CIK BiH raspisao je 4. maja 2022. opšte izbore koji bi se trebali održati u nedjelju, 2. oktobra 2022.

Na opštim izborima građani BiH biraju članove Predsjedništva i poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, poslanike u parlamentima entiteta Republ

Gradnja u interesu investitora prijeti istorijskom dijelu Banja Luke

Gradska uprava Banja Luka

Banja Luka je urbana sredina koja još čeka usvajanje konačnog Urbanističkog plana. Neuređeno stanje iskorištavaju tajkuni koji imaju kratkoročan interes –  što veću zaradu.

Cilj im je graditi objekte što većih gabarita pri čemu ne mare za negativne posljedice poput kolapsa saobraćaja i uništavanja prirodnih površina grada, koji je nekad bio poznat po zelenilu.

Banjalučka stručna javnost i udruženja građana upozoravaju da su upravo ovakve namjere kriju iza prijedloga izmjena dijela Nacrta regulacionog plana za centralnu zonu Banja Luke.

Najbolji primjer je gradnja na prostoru tzv. „rupe“ u istorijskom gradskom jezgru između ulica Bana Lazarevića, Srpske i Vase Pelagića.

Izgradnja na prstoru tzv. "Rupe", Banja Luka
Izgradnja na prstoru tzv. "Rupe", Banja Luka

Ideja prethodne gradske vlasti da se na toj lokaciji izgradi tržni centar, pod pritiskom stručne javnosti, preusmjerena je na gradnju niza stambeno-poslovnih zgrada do pet spratova (P+5+Pe). Prethodno se govorilo o gradnji podzemne garaže, parka ili čak trga.

U mandatu nove gradske vlasti, koja je najavljivala borbu protiv tajkuna i ilegalne gradnje, na tom prostoru iznenada je osvanulo stambeno naselje koje predviđa duplo višu spratnost od predviđene.

Centar za životnu sredinu Banja Luka (CZZS) u svom saopštenju navodi da je riječ o „čudnom i nejasnom, a povrh svega iznimno netransparentnom procesu“.

„Zašto je došlo do ove promjene? Na to ni šira, ali ni stručna javnost nema odgovor. Sigurno je samo da odgovor ima gradska administracija i investitor koji očito veoma uspješno lobirao za svoj interes“, ističu iz CZZS-a.

Dragan Kalabić, centar za životnu sredinu Banja Luka
Dragan Kalabić, centar za životnu sredinu Banja Luka

Dragan Kabić, koordinator programa Transport ove organizacije u razgovoru za Glas Amerike ističe da se u Banja Luci već 20 godina planira bez Urbanističkog plana, koji je na korak do usvajanja i predviđa više zelenih površina.

„Investitori žure sa pojedinačnim regulacionim planovima i žele da iskoriste tu situaciju praznog prostora da naprave što više izmjena u trenutno nedefinisanoj situaciji“, objašnjava on.

To, kako kaže, jasno opisuje gradnja na prostoru famozne „rupe“ čiji temelji su počeli da se prave mnogo prije javnog uvida u novi regulacioni plan, a predviđaju više spratova nego što je dozvoljeno prethodnim planom.

„Da li su ti temelji unaprijed projektovani za 12 spratova ili će se graditi na temeljima koji predviđaju duplo manje spratova i koji to ne mogu da izdrže? Ne vjerujem da je o riječ o ovom drugom. Mislim da je dogovor mimo regulacionog plana u startu postojao“, smatra Kabić.

Naglašava da je taj prostor dragocjena zelena površina, koja je to trebala i ostati da je konsultovana struka.

„U sadašnjoj situaciji bilo kakva gradnja na toj lokaciji morala bi da bude strogo poslovna ni slučajno stambena, jer to privlači mnogo ljudi i mnogo automobila u centar, koji ne može da podnese već postojeći saobraćaj“, kaže Kabić.

Međutim, vlasti ispunjavaju želje investitora koji će stambenu kvadraturu dobro unovčiti. Kabić ističe, da bi prema nekim procjenama, kvadrat na toj lokaciji mogao ići i preko vrtoglavih 6000 KM.

Gradska uprava Banja Luka
Gradska uprava Banja Luka

Gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković ranije je rekao da je ideja da se „Banjaluka otvori svima onima koji vole naš grad i koji žele da svojim idejama doprinesu razvoju i napretku“.

„Tako će budući prostor tzv. 'rupe' kao nova, velika, ambijentalna cjelina sa novom Gospodskom ulicom, šetalištima, zelenilom i objektima biti nova razglednica grada", rekao je Stanivuković.

Za novu razglednicu grada zaslužan je investitor, kompanija „City Mall“ u vlasništvu kompanije „MG Mind“, poznatog biznismena Mladena Milanovića Kaje, koji je kao investitor pominjan i u ranije planiranim projektima na toj lokaciji.

Tihomir Dakić, predsjednik CZZS za Glas Amerike smatra da su neznanje i rukovođenje interesima osnovne odlike gradskih vlasti već decenijama, a da će vrijeme pokazati da li je u konkretnom slučaju riječ o nekoj vrsti političke trgovine.

„Ako ovaj regulacioni plan bude usvojen onda govorimo o jednoj jako dobroj saradnji između opozicije i većine u skupštini. Ti investitori očito pogoduju i jednima i drugima, pa ako se ovo realizuje, vjerovatno će se pustiti izgradnja gradskog parka oko kojeg se opet planiraju zgrade“, kaže Dakić.

Devet profesora Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Banja Luka (AGGFBL) uputili su otvoreno pismo u kojem su izrazili nezadovoljstvo prijedlozima izmjena dijela Nacrta regulacionog plana u centralnoj zoni grada.

Ističu da su o mnogim od tih tema više puta pisali, ali da njihovi argumenti skoro nikad nisu bili uvaženi, te da se u svakoj novoj prilici svjedočili samo gorim i gorim verzijama, te novim napadima na urbanu strukturu i identitet grada.

Jedan od potpisnika je i doc. dr Ognjen Šukalo, koji u razgovoru za Glas Amerike kaže da je trenutno važeći regulacioni plan vrlo daleko od dobrog, u smislu izgrađenosti, namjene površina ili urbane forme, ali da bismo predloženom izmjenom išli sa lošeg na gore.

„Kada gradite na lokaciji koja već ima kvalitete, morate svojom gradnjom da donesete i neki nov kvalitet i podrazumijeva se, da gradite sa mjerom. Sve što nije sa mjerom i ne donosi taj novi kvalitet samo je potrošnja i rasprodaja prostornog resursa“, kaže on, dodajući da se u Banja Luci, već odavno, prostor uglavnom samo troši.

„Kao što se, uostalom, troše svi javni resursi svuda u svijetu gdje je nametnut neoliberalni društveno ekonomski model. Razlike mogu biti samo u tome da li se dobit odlijeva ka transnacionalnim elitama ili ovim domaćim, pomalo primitivnim, neumivenim i - kao u slučaju banjalučkog administrativno-investitorskog koncerna - vrlo providnim u svojim projektima“, smatra Šukalo.

Prijedlog nacrta regulacionog plana, Parohijski dom , Banja Luka (FOTO: AGGFBL)
Prijedlog nacrta regulacionog plana, Parohijski dom , Banja Luka (FOTO: AGGFBL)

Sve neregularnosti trebao bi zaustaviti Urbanistički plan, kao generalni dokument sa smjernicama kojih se regulacioni planovi, koji detaljnije razrađuju i obrađuju prostor, moraju držati.

Međutim, trenutno stanje na terenu moglo bi u budućnosti Urbanistički plan učiniti irelevantnim, jer svaki dan u kojem se ovaj važan dokument ne usvoji obesmisli njegov Nacrt.

To je vidljivo i na drugim primjerima.

Novim izmjenama na parkingu kod Kraša planirana je izgradnja spomenika palim borcima, iako je kroz Nacrt urbanističkog plana tu predviđenja gradnja javne garaže.

S druge strane, stručnjaci upozoravaju da planirana izgradnja većeg objekta u porti Hrama mijenja ambijentalnu cjelinu koja je ključna za identitet Banja Luke, a koja ne samo da narušava izgled Banskog dvora i Gradske uprave, nego i samog Hrama Hrista Spasitelja.

Neki od ovih planova mogli bi se opravdati neznanjem, drugi neumjerenošću, ali u većini slučajeva građani svjedoče planiranju u korist investitora i na očiglednu štetu javnog interesa.

„Lično sam mišljenja da ponekad treba i rušiti, jer smo svjedoci da se konstantno gradi, pa tek onda planira i ako tako nastavimo gubimo prostor. Isti tretman kao u slučaju rušenja Kajak terase treba da imaju i drugi investitori. Bar u smislu da se smanji spratnost, zaustavi dalja gradnja i sl. To je lako riješiti samo je pitanje ko će biti u interesu te priče - investitori ili građani“, smatra Kabić.

Građani, kako dodaje, moraju biti upućeni u to da su novi dogovori u suprotnosti sa obećanjima gradske vlasti da će se boriti protiv tajkuna i ilegalne gradnje.

„Politika funkcioniše isključivo na osnovu glasača, posebno u izbornoj godini. Možda bi pod nekim pritiskom građana, glasačkog tijela Banja Luke, gradska administracija, ipak, mogla da kaže NE investitorima“, smatra on.

Građani će priliku da upute primjedbe i i javno iskažu svoje mišljenje dobiti već danas na javnoj prezentaciji koja je zakazana u 16 i 30 časova u sali 33 Gradske uprave.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG