Izdvojeno
Ambasada SAD: Razočarani smo što je predsjednik VSTV i dalje u žarištu navoda o korupciji
Američka ambasada u BiH danas je uputila izjavu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, koju prenosimo u cijelosti.
„Ambasada SAD, kao i mnoge druge članice međunarodne zajednice i građani u BiH, razočarana je što je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i dalje u žarištu konstantnih navoda o korupciji, čime se podriva uloga VSTV u osiguravanju neovisnog, nepristrasnog i učinkovitog pravosuđa. Funkcionalno pravosuđe koje uživa povjerenje građana, od suštinske je važnosti za dalje kretanje BiH na putu euroatlantskih integracija.
VSTV ima neke od najvažnijih odgovornosti koje se tiču pravosuđa BiH, kao što su imenovanja i razrješenja sudija i tužilaca. Zato bi članovi VSTV trebalo da posjeduju najviše etičke i moralne standarde.
Iako je jučerašnja vanredna sjednica VSTV korak u pravom smjeru, jasno je da VSTV mora da ostavi po strani profesionalne ambicije svog predsjednika ili bilo kojeg drugog člana i uradi ono što je potrebno da bi se vratilo povjerenje javnosti u instituciju koja pati od krize povjerenja. Na jučerašnjoj sjednici, VSTV zaključilo je da je odnos između Vijeća i međunarodne zajednice narušen zbog ovih, ali i drugih navoda. VSTV mora shvatiti da je izgradnja povjerenja sa građanima BiH čak puno važnija i od njegovog odnosa sa međunarodnom zajednicom.”
See all News Updates of the Day
SAD: Rusija bi "narednih dana" mogla ponovo da gađa Ukrajinu novom raketom
Američke obavještajne službe procijenile su da bi Rusija "narednih dana" mogla ponovo da gađa Ukrajinu smrtonosnom novom balističkom raketom srednjeg dometa, rekao je u srijedu jedan američki zvaničnik.
Zvaničnik, koji je za medije govorio pod uslovom da ostane anoniman, rekao je da Amerika smatra da je upotreba ekspertimentalne rakete "Orešnik" više pokušaj zastrašivanja, nego nešto što će to značajno promijeniti situaciju na ratištu u Ukrajini, prenosi AP.
Rusija, kako je naveo zvaničnik, ima samo nekoliko raketa koje nose manje bojeve glave od drugih projektila koje je Rusija redovno ispaljivala na Ukrajinu.
Rusija je prvi put ispalila novu raketu 21. novembra, u napadu na ukrajinski grad Dnjepar. Na snimcima udara, sa nadzornih kamera, vidi se kako projektil udara u zemlju zapanjujućom brzinom.
Nekoliko sati poslije napada na vojni objekat u Dnjepru, ruski predsjednik Vladimir Putin je na nacionalnoj televiziji govorio o novoj hipersoničnoj raketi. Upozorio je Zapad da bi mogao da je upotrijebi protiv NATO saveznika Ukrajine, koji Kijevu dozvoljavaju da koristi zapadne rakete dužeg dometa za napade na mete duboko na ruskoj teritoriji.
Dva dana prije napada, Putin je potpisao izmijenjenu verziju ruske nuklearne doktrine da bi smanjio prag za upotrebu nuklearnog oružja. Doktrina sada predviđa potencijalni ruski nuklearni odgovor i u slučaju konvencionalnog napada na Rusiju, bilo koje zemlje koja ima podršku neke nuklearne sile.
Američki predsjednik Joe Biden je uoči napada na Dnjepar pristao da ublaži ograničenja na ukrajinsku upotrebu američkog oružja dužeg dometa za napade na mete u Rusiji.
"Vjerujemo da imamo pravo da koristimo naše oružje protiv vojnih objekata zemalja koje dozvoljavaju da se njihovo oružje koristi protiv naših objekata", rekao je Putin poslije napada.
Iz Pentagona je saopšteno da je "Orešnik" ekperimentalni tip balističke rakete srednjeg dometa (IRBM), zasnovan na ruskoj interkontinentalnoj raketi RS-26 Rubež (ICBM).
Rakete srednjeg dometa mogu da lete od 500 do 5.500 kilometara. Zabranjene su sporazumom iz sovjetskog doba, iz kojeg su se Vašington i Moskva povukli 2019. godine.
Rusija: Ukrajina ispalila američke rakete na ruski Taganrog
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je u srijedu da je Ukrajina ispalila šest američkih raketa ATACMS na vojni aerodrom u gradu Taganrog, na jugu Rusije. Ruski zvaničnici najavili su odmazdu zbog tog napada.
U saopštenju Ministarstva navodi se da je svih šest projektila oboreno ili presretnuto, ali da su šrapneli povrijedili neke vojnike, prenosi Reuters.
"Nije bilo štete, dvije zgrade na aerodromu i tri vojna vozila, kao i civilni automobili na parkingu, neznatno su oštećeni (šrapnelima)", navodi se u saopštenju.
"Ovaj napad zapadnim oružjem dugog dometa neće proći bez odgovora i biće preduzete adekvatne mjere", upozorilo je rusko Ministarstvo.
Biden odobrio dokument o američkim protivnicima pred Trumpov povratak
Predsjednik Joe Biden odobrio je novi memorandum o nacionalnoj bezbjednosti uoči povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
Dokument bi mogao da posluži kao mapa puta za buduću administraciju koja po svemu sudeći želi da se suprotstavi rastućoj saradnji Kine, Irana, Sjeverne Koreje i Rusije, saopštila je Bijela kuća u srijedu.
Zvaničnici Bidenove administracije počeli su da utvrđuju smjernice ovog ljeta. Dokument bi mogao da pomogne sljedećoj administraciji da od prvog dana stupanja na dužnost utvrdi kako da pristupi zaoštravanju odnosa sa najistaknutijim američkim protivnicima i konkurentima, prenijela su dvojica visokih zvaničnika administracije.
Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti prema pravilima koja je postavila Bijela kuća, rekli su da memorandum neće biti objavljen zbog osjetljivosti nekih njegovih nalaza.
Dokument uključuje četiri široke preporuke: poboljšanje saradnje vladinih službi u SAD, ubrzavanje razmjene informacija sa saveznicima o četiri protivnika, prilagođavanje upotrebe sankcija i drugih ekonomskih alata Vlade SAD da bi bili maksimalno efikasni i jačanje priprema za rešenje kriza u koje su uključene i suparničke zemlje.
SAD su dugi niz godina bile zabrinute zbog saradnje četiri zemlje koja je ojačana nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Zvaničnici su napomenuli da se Rusija, pošto postaje sve izolovanija od većeg dijela svijeta, okrenula Iranu za nabavku bespilotnih letjelica i raketa. Od Sjeverne Koreje, Rusi su dobili artiljeriju, rakete, pa čak i hiljade vojnika došli u Rusiju da joj pomognu da potisne ukrajinske snage iz Kurska. Kina je u međuvremenu isporučila Rusiji komponente dvostruke namjene, koji pomažu da se održi ruska vojna industrija.
Rusija je poslala borbene avione u Iran i pomogla Teheranu da ojača svoju raketnu odbranu i svemirsku tehnologiju.
Sjeverna Koreja je od Rusije dobila preko potrebno gorivo i sredstva za izgradnju proizvodnih i vojnih kapaciteta. Zvaničnici su dodali da je Rusija "de fakto prihvatila Sjevernu Koreju kao državu naoružanu nuklearnim oružjem".
Kina, u međuvremenu, ima koristi od ruskog znanja, pri čemu dvije zemlje rade zajedno na produbljivanju vojno-tehničke saradnje. Također imaju zajedničke patrole u arktičkom regionu.
Biden i Trump imaju veoma različite poglede na svijet, ali zvaničnici u budućoj i u odlazećoj administraciji rekli su da nastoje da koordiniraju pitanja nacionalne bezbjednosti tokom tranzicije.
Jedan od zvaničnika je rekao da Bijela kuća ne pokušava da memorandumom izvrši pritisak na Trumpovu administraciju da se odluči za određenu političku opciju.
Zvaničnik je rekao da je cilj dokumenta da pomogne sljedećoj administraciji da izgradi "kapacitete", dok utvrđuje svoju politiku u vezi sa nekim od najtežih spoljnopolitičkih pitanja s kojima će se suočiti.
Trump želi izbjeći uplitanje u Siriju. Hoće li tako biti?
Donald Trump je signalizirao da želi izbjeći umiješanost u Siriju nakon što je pobunjenička grupa zbacila predsjednika Bashara al-Assada.
Međutim, kako izvještava šefica biroa Bijele kuće Patsy Widakuswara, novoizabrani predsjednik će možda morati da uravnoteži svoj stav sa ciljevima SAD-a zaštite Izraela, izolacije Irana i obračuna s Rusijom, Turskom i drugim akterima.
Sirijci i dalje slave svrgavanje predsjednika Bashara al-Assada, koji je pobjegao u Moskvu. Ali budućnost zemlje je daleko od jasne jer se regionalne sile bore da osiguraju svoje interese.
S juga je Izrael pokrenuo udare kako bi oslabio ono što je ostalo od vojske iranskog saveznika.
Na sjeveru su pobunjenici koje podržava Turska zauzeli teritoriju, zbog čega su sirijski Kurdi pobjegli.
Američki predsjednik Joe Biden brzo je reagovao, pokrenuvši je zračne napade na ciljeve grupe Islamska država u Siriji.
Nasuprot tome, novoizabrani predsjednik Donald Trump nagovijestio je pasivni pristup.
„Svakako se čini da svijet trenutno pomalo ludi”, rekao je Trump.
Hayat Tahrir al-Sham, pobunjenici koji su srušili Assada, strana SAD su proglasile terorističkom grupm.
Ipak, Trump želi da se Amerika drži podalje od sirijskog sukoba.
„Ovo nije naša borba”, rekao je na društvenim mrežama.
Tulsi Gabbard, Trumpov izbor za šefa obavještajne službe, slaže se sa tim.
„Potpuno je posvećen, kao što je stalno ponavljao, okončanju ratova, demonstrirajući mir snagom i stavljajući interese nacionalne sigurnosti, te sigurnost i slobodu američkog naroda na prvo mjesto”, kaže Gabbard.
Ali s Assadovim odlaskom, Trump će možda morati uravnotežiti svoj neintervencionistički stav s američkim ciljevima zaštite saveznika, kao što su Izrael i Jordan, i izbjegavanja ponovnog oživljavanja terorističkih grupa kao što je Islamska država
„Smanjenje pristupa kemijskom oružju, smanjenje sposobnosti poznatih terorističkih organizacija u nekontroliranom prostoru ili u prostoru gdje postoje propale države, gdje nitko drugi to ne može učiniti, mislim da je vrlo pametan potez. I mislim da je to vjerojatno ono što će predsjednik Trump nastaviti činiti”, kaže Christopher O'Leary, stručnjak za borbu protiv terorizma.
Tokom svog prvog mandata, Trump je naredio udare na Assadov režim kao odgovor na napade hemijskim oružjem, ali se više fokusirao na poraz Islamske države.
Naredio je američkim trupama da napuste Siriju 2019. godine, ostavljajući nekoliko stotina američkih vojnika da štite naftna polja.
Bio je kritikovan zbog napuštanja saveznika. Nakon povlačenja, Turska je pokrenula ofanzivu protiv kurdskih snaga koje su se borile zajedno s američkim vojnicima da unište Islamsku državu u Siriji.
Ovoga puta, Trump je rekao: „Neka se odigra. Ne uplićite se.”
Ali s toliko američkih interesa u regionu, to je možda lakše reći nego učiniti.
Turska očekuje veću ulogu u Siriji nakon Assadovog svrgavanja
Turska je među glavnim pobornicima nekih od sirijskih pobunjenika koji su s vlasti zbacili Bashara al-Assada, dok Ankara želi steći uticaj u toj zemlji. Međutim, analitičari upozoravaju da će mnogo toga ovisiti o tome hoće li se nakon Assadovog odlaska uspostaviti stabilna vlada.
Stručnjak za Bliski istok strahuje da sirijski pobunjenici govore „jedno zapadnim diplomatama, a drugo sirijskom narodu”
U Washingtonu se nastavlja debata o sudbini Sirije nakon pada predsjednika Bashara al-Assada.
Nakon svrgavanja Assadovog režima od strane pobunjenika predvođenih Hayat Tahrir al-Shamom (HTS), islamističkom grupom koja je ranije bila povezana s terorističkim grupama Islamske države (ISIS) i Al-Qaedom, SAD su izvele zračne napade na ciljeve Islamske države unutar Sirije, kao i na zalihe hemijskog oružja Assadovog režima.
Julia Savchenko iz ruske službe Glasa Amerike sastala se s Michaelom Rubinom, višim saradnikom na Institutu American Enterprise, kako bi razgovarali o ovim događajima, uključujući i to kako će svrgavanje Assadovog režima vjerovatno utjecati na Bliski istok i Evropu, i zašto njegovi saveznici Rusija i Iran nisu uspjeli da mu priteknu u pomoć.
VOA: Predsjednik Biden je naglasio da SAD neće dopustiti ISIL-u da iskoristi vakum moći koji sada postoji unutar Sirije. Kako se taj cilj može ostvariti i koji akteri bi trebali biti uključeni da bi se postigla mirna tranzicija?
Rubin: Pa, ključ u pogledu Islamske države je zatvor Al Houl koji se nalazi u blizini Darzoura u sjeveroistočnoj Siriji, koji je pod kontrolom Sirijskih demokratskih snaga, kurdske grupe. Problem je Turska, koja podržava glavnu pobunjeničku vojsku koja je srušila Damask. Zar ne smtraju kurdsku grupu jednakim neprijateljem kao i Bashara al-Assada? Dakle, iako u teoriji radimo i s Turcima i s Kurdima, možemo imati situaciju u kojoj Turci odluče narušiti stabilnost u sjeveroistočnoj Siriji i da, kao rezultat toga, zarobljenici Islamske države, stotine ako ne i hiljade njih, hodaće slobodno po Bliskom istoku i Europi.
VOA: Bilo je izvještaja u štampi da su mnogi u američkoj vladi bili zatečeni iznenadnim slomom Assadovog režima i da su američki zvaničnici daleko od uvjerenja da će pobunjenici koji su preuzeli vlast upravljati Sirijom na human ili produktivan način. Šta vi mislite?
Rubin: Nisam mislio da će pobunjenici moći da uđu u Damask ovom brzinom. Sirijska vojska je bila regrutna vojska. Bashar al-Assad im nije mogao pružiti pristojan životni standard. Morali su se osloniti na korupciju, a kada dođe do gušenja, nisu bili voljni staviti svoje živote na kocku za Bashara al-Assada. Pobunjenici su bili pametni da kažu gledajte neće biti odmazde ako bacite oružje.
Pitanje je da li su pobunjenici iskreni. Mnogi analitičari kažu da su se odrekli Al-Qaede još 2016. godine, kada su prekinuli odnose. Ali vidim mnogo znakova upozorenja da je to možda samo ruž na svinji, i ako na vjersku slobodu gledamo kao na kanarinca u rudniku uglja, kršćani se već evakuiraju iz Alepa jer se boje onoga što slijedi.
VOA: Vođa HTS-a Ahmed Hussein al-Shar'a (ratno ime Abu Mohammad al-Julani) se pozicionira kao modernista. Mislite li da međunarodna zajednica može računati na njega ili druge vođe pobunjenika u izgradnji mostova i pokušaju očuvanja stabilnosti u Siriji?
Rubin: Zabrinut sam da možda ove ličnosti govore jedno zapadnim sagovornicima i zapadnim diplomatama, ali drugo sirijskom narodu. Znate, u regionu je simbolika važna. Kada je ovaj vođa održao govor sirijskom narodu to nije učinio iz predsjedničke palače. On to nije uradio iz parlamenta. Učinio je to iz Umayyad džamije. Ovo je paralela sa onim što smo vidjeli sa Islamskom državom 2014. godine, kada je Abu Baker al Bagdadi je održao govor iz Nori džamije u Mosulu [Irak].
VOA: Iran i Rusija bili su glavni pobornici Bashara Assada, a Iran je posljednjih dana pričao o ubacivanju neke vojske u Siriju, ali to se nikada nije materijaliziralo. Rusija ima vojnu bazu [u Siriji]. Bashar Assad je sada dobio azil u Moskvi, ali u isto vrijeme ne izgleda da je bilo nasilnog učešća Irana ili Rusije u pokušaju spašavanja Assada. Kakva je vaša analiza toga?
Rubin: Znate, Iranci su takoreći bili na konopcima, a Turci i drugi koji podržavaju ove pobunjeničke snage su to dobro iskoristili. I, istovremeno, u svijetu postoji opšte shvatanje da kada su Sjedinjene Države u periodu između izbora i kada novi predsjednik preuzme vlast, Sjedinjene Države su u svojoj maksimalnoj distrakciji.
VOA: Kakva je vaša analiza udarca na rusku poziciju u regionu i možda budućnost [ruske] vojne baze [u Siriji]?
Rubin: Rusi imaju dvije baze u Siriji. Jedna je baza zračnih snaga u sjevernoj Siriji, a druga je Tartus, koja je mediteranska luka u Latakiji, a to je područje koje je puno alavita. To je manjinska sekta… odakle je potekla porodica Assad.
Ali da, to je udar na prestiž Rusa. I zapamtite onaj čuveni citat Osame bin Ladena, osnivača Al-Qaede, koji je rekao da svi vole jakog konja. Kada imate imidž da ste jaki, svi žele da se okupe uz vas. Ali kada imate sliku da ste slabi, biće vam veoma, veoma teško privući saveznike. Dakle, Rusija će trenutno imati veliki problem u regionu, jer ljudi ne veruju da imaju snagu ili da mogu da ispune ono što je Vladimir Putin obećao.
VOA: Kako će svrgavanje Asada unaprijediti poziciju Turske u regionu?
Rubin: Turska je iredentistička sila. Iako je Turska prije stotinu godina osnovana kao moderna republika, preko turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana usvojila je neoosmanizam - obnavljanje slave Otomanskog carstva. U najmanju ruku, Turska bivše otomanske oblasti vidi kao bliske teritorije i svoju sferu uticaja. Slično kao što Vladimir Putin u Rusiji na prostor bivšeg Sovjetskog Saveza, a možda i istočnu Evropu, gleda kao na rusko blisko inostranstvo. Problem je u tome što je u Turskoj mnogo ljepše sjećanje na Otomansko carstvo nego među tada podređenim narodima.
Sada treba pogledati... hoće li Hayat Tahrir al-Sham, bivša podružnica Al Qaede, koju je Turska podržavala, pokazati da je više sirijski nacionalista i izbjeći borbu, na primjer, sa sirijskim Kurdima , ili da li će slijediti diktat Turske. Moglo bi ići na bilo koji način. Ali ako se ova grupa okrene protiv Turske, to će biti znak da će utjecaj Turske možda biti ograničeniji nego što bi Erdogan želio.
