Linkovi

Izdvojeno

Ambasada SAD: Razočarani smo što je predsjednik VSTV i dalje u žarištu navoda o korupciji

Ambasada SAD u Sarajevu

Američka ambasada u BiH danas je uputila izjavu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, koju prenosimo u cijelosti.

„Ambasada SAD, kao i mnoge druge članice međunarodne zajednice i građani u BiH, razočarana je što je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i dalje u žarištu konstantnih navoda o korupciji, čime se podriva uloga VSTV u osiguravanju neovisnog, nepristrasnog i učinkovitog pravosuđa. Funkcionalno pravosuđe koje uživa povjerenje građana, od suštinske je važnosti za dalje kretanje BiH na putu euroatlantskih integracija.

VSTV ima neke od najvažnijih odgovornosti koje se tiču pravosuđa BiH, kao što su imenovanja i razrješenja sudija i tužilaca. Zato bi članovi VSTV trebalo da posjeduju najviše etičke i moralne standarde.

Iako je jučerašnja vanredna sjednica VSTV korak u pravom smjeru, jasno je da VSTV mora da ostavi po strani profesionalne ambicije svog predsjednika ili bilo kojeg drugog člana i uradi ono što je potrebno da bi se vratilo povjerenje javnosti u instituciju koja pati od krize povjerenja. Na jučerašnjoj sjednici, VSTV zaključilo je da je odnos između Vijeća i međunarodne zajednice narušen zbog ovih, ali i drugih navoda. VSTV mora shvatiti da je izgradnja povjerenja sa građanima BiH čak puno važnija i od njegovog odnosa sa međunarodnom zajednicom.”

See all News Updates of the Day

Schmidt: Otvorio sam put da BiH dobije kandidatski status u EU do kraja godine

Christian Schmidt

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nekoliko dana nakon Općih izbora u BiH te nakon nametanja odluke o izmjenama Izbornog zakona, pojasnio je javnosti na šta se konkretno odnose njegove odluke i kako će one utjecati na život građana.

Schmidt je pojasnio kako će s novim izmjenama Izbornog zakona građani sami moći dostaviti Parlamentu Federacije BiH svoje prijedloge zakona. Na taj način će, prema njegovim riječima, direktno moći utjecati na pojedine odluke unutar entiteta.

“Direktna demokratija u bosanskohercegovačkom društvu će biti provedena na način da svi građani imaju pravo učestvovati u donošenju odluka. Donio sam odluku da povećam broj delegata u Domu naroda sa 17 na 23, jer smo imali disproporcijalnost. Do sada smo imali većinu u jednoj stranci i to je dovodilo do blokada. Sada više niko ne može reći da neće učestvovati u donošenju odluka. Voljom birača, to mora uraditi”, rekao je Schmidt.

Na konstataciju da će veći broj delegata povećati javnu potrošnju i plate iz budžeta koji pune građani, Schmidt je podcrtao da u zemlji u kojoj živi manje od tri miliona stanovnika, postoji 130 ministarstava.

“Mladi ljudi odlaze iz zemlje. Oni ne odlaze jer nemaju posla, odlaze jer ne žele da ih u ovoj državi neko gura u realnost u kojoj ne žele biti. Rizikovat ću da imam nekoliko delegata više, iako će to povećati javnu potrošnju, samo ako će se situacija popraviti. Samo razmislite koja to zemlja na svijetu treba tri predsjednika. Propast i neuspjeh političkih struktura ‘90-ih godina je doveo do potpisivanja Daytona, ali danas se moraju donijeti mudre odluke”.

Visoki predstavnik se osvrnuo na svoju odluku s početka godine, da Opći izbori moraju biti održani kakav god bude Izborni zakon.

“Opći izbori su održani na vrijeme. Bilo je teško odvojiti budžet za izbore. To se moglo uraditi, ali ipak nije bilo dogovora. To je dovelo do moje odluke o finansiranju izbora. Centralnoj izbornoj komisiji sam obezbjedio finansijska sredstva, inače bi izbori bili dovedeni u pitanje. Kada je riječ o izbornom procesu, nismo do kraja mogli eliminirati izborne prevare i krađe, al nakon razgovora s predstavnicima organizacije ‘Pod lupom’ i drugim predstavnicima civilnog društva, ustanovili smo da smo manje prekršaja nego na prošlim izborima. To ima veze s paketom integriteta koji sam donio, nakon što se ovdašnje stranke nisu mogle dogovoriti. Za naredne izbore želimo uvesti elektronsko glasanje. Birači imaju pravo da njihovi rezultati budu vidljivi, putem izabranih predstavnika. Nemoguće je da većine koje su birane ne donose odluke. Četiri godine nismo imali izabranu vladu, predsjedništvo i sve se još uvijek zasniva na odlukama iz 2014. godine. Moj cilj je bio i ostao da nam se ovoga puta to ne može desiti”, rekao je Schmidt.

Visoki predstavnik je najavio kandidatski status Bosne i Hercegovine u Europsku uniju do kraja godine i to kroz odluke Izbornog zakona koje je nametnuo prije nekoliko dana.

“Zemlja koja želi u EU i treba biti tamo, mora stvoriti osnove za takvo nešto. Zbog toga sam stvorio uvjete za to, da se u kratkom periodu nakon izbora donesu značajne odluke ko će biti predsjednik, dopredsjedavajući i premijer. Mislim da sam otvorio put da BiH dobije status kandidata u EU i to do kraja godine. Preporučujem da se diskusije i prijedlozi daju predstavnicima stranaka i ja sam gađao gol stranaka u BiH. Utvrdio sam da su političari prema mojoj odluci imali razumijevanja. Nije riječ o tome da se utječe na volju birača. Ja sam zbog toga ćutao o svemu do zatvaranja izbornih jedinica, a nije mi bio cilj da se bilo kome da ili oduzme prednost. Razmišljao sam o terminu kada da saopćim odluku. Čudim se da smo tik pred izbore došli do toga da razgovaramo o izmjenamam Izbornog zakona. Bilo mi je bitno da Federacija BiH funkcionira. Dopustio sam sebi da budem neljubazan i da postavim rokove. Dao sam rok do petka ove sedmice te se nadam da će aktuelna federalna vlast imati priliku da napravi prijedlog za imenovanje sudija. To je njihov zadatak i Dom naroda bi trebao održati sjednicu i donijeti odluku”, pojasnio je.

Dodao je kako je razočaravajuće da se i dalje mora raditi na izmjenama Izbornog zakona i treba ga mijenjati.

“Presude Sejdić-Finci, Zornić i ostali se moraju što prije implementirati, nema više odlaganja. Ja tu ne mogu više ništa, Parlament to treba uraditi. Oni koji su izabrani u parlamentarne klupe, trebaju se narednih dana pobrinuti da se ove presude implementiraju. Oni trebaju dobiti pravo kao i svaki drugi građanin zemlje. To je ulaznica za EU integracije. Trebamo voditi računa o specifičnostima zemlje i ove teme trebamo približiti građanima. Eventualna odluka o Daytonu 2 se neće donositi u nekoj bazi u Sjedinjenim Američkim Državama, već u Bosni I Hercegovini. Također preporučujem da se diskusija o presudi Ljubić završi, to je za mene pravno okončan proces”, zaključio je visoki predstavnik.

Podsjećamo, Na dan Općih izbora, nakon što su se zatvorila birališta u BiH, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona. To znači da će provedba izbornih rezultata morati poštovati promjene koje je donio OHR. Kako je saopćio u svojoj odluci, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem. Schmidtovu odluku su podržale Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije u BiH.

SAD i Južna Koreja ispalile rakete kao odgovor Sjevernoj Koreji

Vojni taktički raketni sistem (ATACMS) ispaljuje raketu tokom zajedničkih vojnih vježbi SAD i Južne Koreje, na nedefinisanoj lokaciji, na fotografiji koju je objavilo južnokorejsko ministarstvo odbrane, 5. oktobra 2022.

SAD i Južna Koreja ispalile su salvu projektila u more u srijedu rano i izvele vježbu bombardovanja u Žutom moru kao odgovor na sjevernokorejsko ispaljivanje neidentifikovane balističke rakete iznad Japana.

Načelnik združenih generalštaba Južne Koreje (JCS) saopštio je da je ispaljeni projektili iz četiri Taktička raketna sistema vojske i balističku raketu Hyumoo-2.

Drugi Hyummo-2 kratkog dometa pokvario se i srušio na zemlju u bazi vazdušnih snaga na periferiji Gangneunga. Povrijeđenih nema, a započeta je istraga o uzroku kvara. Nesreća je uznemirila stanovnike priobalnog grada, koji su strahovali da bi to mogao biti napad Sjeverne Koreje. Južnokorejska vojska je nekoliko sati kasnije priznala nesreću.

Ranije u utorak, Hirokazu Macuno, glavni sekretar japanske vlade, rekao je novinarima da je sjevernokorejska raketa lansirana u 7:22 ujutro i da je pala u Tihi okean izvan ekonomske zone Japana 22 minuta kasnije. To je navelo Tokio da evakuiše dio stanovnika u sjevernim prefekturama Hokaido i Aomori u utorak ujutro.

Južnokorejski JCS je sjevernokorejski projektil nazvao balističkom raketom srednjeg dometa (IRBM), lansiranom iz sjevernokorejske oblasti Džagang, koja leti na udaljenosti od 4.500 kilometara sa visinom leta od 970 kilometara.

Japanski premijer Fumio Kišida i predsjednik Joe Biden osudili su lansiranje rakete tokom telefonskog razgovora u utorak, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

"Lideri su zajedno najoštrije osudili raketnu probu DNRK (Sjeverne Koreje), prepoznajući lansiranje kao opasnost za japanski narod, destabilizaciju regiona i jasno kršenje rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija", navodi se u saopštenju. Dodaje se da je Biden iskazao osnaživanje "gvozdene" posvećenost administracije odbrani Japana.

Japanski ministar odbrane Jasukazu Hamada rekao je da je projektil letio iznad Japana oko jedan minut, leteći dalje od prethodnih raketa srednjeg dometa, procijenjenih na 4.600 kilometara, prije nego što je sletio u vode oko 3.200 kilometara istočno od Japana.

To što je projektil ispaljen iznad japanske teritorije može osnažiti mogućnost eskalacije u regionu.

Taj potez je Adrienne Watson, portparolka američkog Saveta za nacionalnu bezbjednost, u utorak opisala kao "opasnu i bezobzirnu" i pokazuje sjevernokorejsko "očigledno zanemarivanje Sjedinjenih Država, rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i međunarodni bezbjednosni standarda".

Sjeverna Koreja je posljednji put testirala IRBM Hvasong-12 krajem januara ove godine, nakon čega su njeni državni mediji objasnili njegovu uzdignutu putanju kao namjerno, urađeno "uzimajući u obzir bezbjednost susjednih zemalja" – očigledno misleći na Japan. Procijenjeno je da ta raketa ima domet koji može dosegne do Guama, američke teritorije.

Najnovije lansirana balistička raketa će vjerovatno premašiti taj domet. Pjongjang i Guam, gdje se nalazi američka strateška pomorska baza, dijeli oko 3.400 kilometara.

Hvasong-12 IRBM su također testirani u augustu i septembru 2017. godine, kada je Japan posljednji put građanima uputio poziv za odlazak u sklonište nakon što su rakete preletjele iznad Hokaida.

Tenzije su u porastu na Korejskom poluostrvu posljednjih dana, a lansiranje u utorak povećalo je uloge nakon lansiranja balističkih raketa kratkog dometa koje je Pjongjang ispalio 25, 28, 29. septembra i 1. oktobra.

Peti test u deset dana uslijedio je nakon velike zajedničke pomorske vježbe SAD i Južne Koreje sa supernosačem na nuklearni pogon USS Ronald Reagan, koja je organizovana ponovo prvi put poslije pet godina.

Trilateralna protivpodmornička vojna vježba sa Japanom također je izvedena prvi put od 2017. godine kod obale Južne Koreje.

Povratak nuklearnim testiranjima također ostaje velika mogućnost. Južnokorejska špijunska agencija je prošle nedjelje saopštila zakonodavcima da će sedma nuklearna proba, ukoliko se sprovede, najvjerovatnije dogoditi između 16. oktobra – prvog dana nacionalnog kongresa kineske Komunističke partije – i 8. novembra kada se u SAD održavaju izbori za sastav Kongresa.

Na svečanosti povodom Dana oružanih snaga u subotu, južnokorejski predsjednik Jun Suk Jel upozorio je Sjevernu Koreju na bilo kakve nuklearne provokacije, rekavši da će saveznici biti spremni "odlučan i nezadrživ" odgovor ako odluči da upotrijebi nuklearno oružje.

U izvještaju su korišćene neke informacije AP-a.

Američki učenici na prvoj liniji fronta u okršaju oko rodnog identiteta

Američki učenici na prvoj liniji fronta u okršaju oko rodnog identiteta
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:00 0:00

U Virginiji je nedavno u znak prosvjeda napustilo časove u školama na stotine učenika. Prosvjed je uslijedio nakon što je republikanski guverner Virginije Glenn Youngkin objavio nova pravila kada su u pitanju odluke o promjeni spola maloljetnika.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova događaje u četiri oblasti Ukrajine pravda slučajem Kosova

Ljudi u Moskvi prisustvuju koncertu povodom proglašene aneksije teritorija pod ruskom kontrolom četiri ukrajinske oblasti (30. septembar 2022. godine)

Vladimir Putin je davao izjave u kojima poredi slučajeve Kosova i Ukrajine, ali krajem septembra izašao je prvi zvanični dokument u kome rusko Ministarstvo spoljnih poslova objašnjava i pravda pripajanje četiri oblasti Ukrajine Rusiji pozivajući se na međunarodno pravo i na primjer Kosova.

Po mišljenju Miloša Pavkovića, istraživača Centra za evropske politike, samo poređenje Kosova i četiri ukrajinske oblasti nije dobro prije svega jer ne postoji pravno uporište za samoopredjeljenje ove četiri oblasti ni u jednom od međunarodnih akata na koje se poziva MSP Rusije.

Uz podsjećanje da je nezavisnost Kosova uspostavljena kao presedan, Pavković ističe i da je legalnost nezavisnosti Kosova u odnosu na međunarodno pravo upitna:

„Ali to je nešto što Rusija želi da iskoristi kao argument, jer Zapad je pokrenuo pitanje kosovske nezavisnosti i sada Rusija želi da na tom presedanu gradi i nezavisnost ove četiri oblasti. Ali to je ono što šalje poruku i Srbiji da se i stanovište Rusije donekle menja i očigledno je da Srbija više ne može da računa na bezuslovnu podršku Rusije. Jer Rusija je ipak stavila svoje interese širenja teritorije ispred interesa odbrane teritorijalnog integriteta Srbije”, kaže Pavković i ističe da je Moskva praktično pokazala da su interesi Rusije na prvom mjestu u odnosu na Srbiju:

„Tako da prisajedinjenje teritorije i pozivanje na kosovski presedan jeste ključni krunski dokaz da Rusija prvo gleda svoje interese, pa zatim i interese svojih partnera. Sa druge strane, to ne znači da će Rusija priznati Kosovo kao nezavisnu državu, još smo daleko od toga i to je ono što je suština. Srbija će ostati principijelna u svom stavu da brani teritorijalni integritet Ukrajine, ali za sada jeste da postoji više nivoa u ruskom pozivanju na Kosovo. Za sada nismo stigli do te faze da Rusija prizna nezavisnost Kosova.”

Miloš Pavković u razgovoru za Glas Amerike ističe na prvom mjestu da za razliku od referenduma u četiri oblasti Ukrajine na osnovu kojih je Rusija izvršila pripajanje tih dijelova ukrajinske teritorije, na Kosovu 2008. godine nije bilo referenduma.

Referendum na Kosovu je održan mnogo ranije - 30 septembra 1991. godine i po podacima koje su tada iznijeli organizatori referenduma izlaznost je bila 87 odsto a rezultat je bio gotovo stoprocentno glasanje za nezavisnost.

Ali kako kaže Pavković, to je nije bio zvaničan refrenduma koji su organizovale vlasti, već da se glasanje odvijalo po kućama.

U svom dokumentu Ministrarstvo spoljnih poslova se zatim poziva i na Povelju UN-a, kao i na završni dokument OEBS-a iz Helsinkija 1975. godine, ali po mišljenju sagovornika Glasa Amerike ni ti međunarodni dokumenti ne mogu da opravdaju akciju i poteze Rusije.

Po riječima Pavkovića u Povelji UN-a se zaista pominje pravo naroda na samoopredjeljenje, ali i isto tako se pominje i nepovredivost granica i suverenost država:

„Do sada nije bilo slučajeva da je pravo na samoopredeljenje naroda prevagnulo u odnosu na teritorijalni integritet i suverenitet država članica UN. Ovo pravo na samoopredeljenje se najviše koristilo u slučajevima bivših kolonija. Kosovo je prvi slučaj neke države da je proglasila nezavisnost pozivajući se na Deklaraciju, a da nije neka bivša kolonija”, kaže Pavković i dodaje da i po dokumentu OEBS-a iz Helsinkija ne postoji mogućnost samoopredjeljenja delova oblasti.

Konačno, smatra sagovornik Glasa Amerike, posljednji akt na koji se rusko Ministarstvo spoljnih poslova poziva je savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde (MSP) po kome Rezolucija o nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom.

„To savetodavno mišljenje nije pravno obavezujuće za države članice, a kao drugo to savetodavno mišljenje čak i ne zadire u suštinu pitanja da li je Kosovo imalo pravo na samoopredeljenje, već samo da Deklaracija o nezavisnosti kao takva nije bila u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Ali to nije dobra polazna osnova za Rusiju da argumentuje da je pripajanje ove četiri oblasti u skladu sa međunarodnim pravom”, kaže Pavković i ističe da se u ruskom dokumentu to pogrešno naziva presudom Međunarodnog suda pravde, iako je zapravo riječ o savjetodavnom mišljenju suda.

U suštini, kaže Miloš Pavković, ovo je poruka za Srbiju da joj podrška Rusije u ovom trenutku opada, da je srpska pozicija teška jer na ovaj ili onaj način gubi jednog važnog partnera i da kad je Kosovo u pitanju jedini partner Beograda ostaje Kina:

„Ne bih rekao da će Rusija priznati nezavisnost Kosova, ali samim tim što se poziva na slučaj Kosova slabi poziciju Srbije. Očigledno da time i podrška za srpsku borbu za teritorijalni integritet opada i da će Srbija sve manje moći da računa na podršku Rusije po tom pitanju.”

Na kraju, otvara se i pitanje da li će nakon mogućih poteza Moskve Srbija imati više prava da uvede sankcije Rusiji, kako od nje zahtijevaju Brisel i Washington.

„Sada kada ruska podrška slabi otvara se pitanje da li se otvara prostor za Srbiju da uvede sankcije Rusiji. U suštini vratićemo se na 92. godinu i na rusko uvođenje sankcija tadašnjoj SRJ, tako da to ne bi bio presedan u bilateralnim odnosima da jedna država drugoj uvodi sankcije. Tako da je manevarski prostor za Srbiju u tom smislu uvođenja sankcija veći”, ističe Miloš Pavković.

Istraga u SAD-u: Sistemsko zlostavljanje u ženskoj fudbalskoj ligi

 Fudbalerke tima Sjeverne Karoline

Nezavisnom istragom skandala koji je prošle sezone izbio u američkoj Nacionalnoj ženskoj fudbalskoj ligi (NWSL) utvrđeno je da su emotivno zlostavljanje i seksualni prestupi bili sistemski u tom sportu, a da je pogođeno više timova, trenera i igrača, navodi se u izvještaju objavljenom u ponedjeljak.

"Zlostavljanje u NWSL je ukorijenjeno u dubljoj kulturi ženskog fudbala - počev od liga mlađih kategorija - koja normalizuje treniranje uz verbalne uvrede i zamagljuje granice između trenera i igrača", napisala je u izvještaju, povodom istrage, bivša vršiteljica dužnosti sekretarice za pravosuđe Sally Yates.

Američki fudbalski savez angažovao je Yates i pravnu firmu King & Spaulding nakon što su bivše fudbalerke Sinead Farrelly i Mana Shimiznele optužbe za maltretiranje i seksualnu prinudu, koje datiraju od prije deceniju, a koje su povezane sa bivšim trenerom Paulom Rileyjom. Njihovo svjedočenje objavljeno je u septembru 2021. godine na sportskom portalu The Athletic.

Riley, koji je odbacio optužbe, brzo je dobio otkaz na položaju glavnog trenera tima North Carolina Courage, dok je komesarka NWDL Lisa Baird podnijela ostavku.

Međutim, problem je mnogo širi od tog slučaja. Pet od 10 glavnih trenera u ženskoj fudbalskoj ligi je prošle sezone otpušteno ili je podnijelo ostavke zbog optužbi za prestupe.

"Verbalno i emotivno zlostavljanje koje igrači u NWSL opisuju nije 'strogo' treniranje. I pogođeni igrači nisu stidljivi. Među najboljim su sportistima u svijetu", napisala je Yates.

Istražitelji su razgovarali sa više od 200 ljudi, a 24 entiteta i pojedinca su dostavili dokumenta. Fudbalski savez je također dostavio dokumenta, a pravna firma je pregledala 89.000 za koje je utvrđeno da su relevantna.

Predsjednica Američkog fudbalskog savjeta Cindy Parlow Cone saopštila je da su rezultati istrage "tragični i duboko uznemirujući".

"Opisano zlostavljanje je neoprostivo i nema mu mjesta na terenu, u bilo kojem trening centru ili na radnom mjestu. Kao nacionalno sportsko tijelo, fudbalski savez je u potpunosti riješen da uradi sve što je u njegovoj moći da osigura da svi igrači - na svim nivoima - imaju bezbjedno i dostojanstveno mjesto da uče, razvijaju se i takmiče se", navodi se u saopštenju.

U izvještaju se iznosi niz preporuka da se da prioritet zdravlju i bezbjednosti igrača. Među njima je i da timovi obavezno precizno prijave prestupe trenera ligi i fudbalskom savezu da bi se osiguralo da ne mogu da mijenjaju timove. Također se poziva na sadržajnu provjeru trenera i pravovremenu istragu optužbi o zlostavljanju.

Iz Nacionalne ženske fudbalske like je saopšteno da razmatraju izvještaj. Istragu sprovode i liga i udruženje igrača NWSL.

"Prepoznajemo strepnju i mentalni stres koji su ove istrage izazvale i traumu koju mnogi - uključujući igrače i osoblje - moraju ponovo da preživljavaju. Divimo se njihovoj hrabrosti što su u javnost iznijeli svoje priče i uticali na promjene koje su neophodne za dalje funkcionisanje lige", ssaopštio je NWSL.

Istraga je bila fokusirana na tri bivša trenera - Rileyja, Christy Hollyja iz Racing Louisvillea i Roryja Damesa iz Chicago Red Stars tima.

U izvještaju se opisuje slučaj iz aprila prošle godina kada je Holly pozvao fudbalerku Erin Simon, koja sada igra u Evropi, da zajedno odgledaju video utakmice i navodno joj rekao da će je dodirnuti za svaki pogrešni pas. Simon je istražiteljima rekla da joj je Holly "gurnuo ruku u pantalone i ispod majice".

Simon, koja sada igra za Leicester City, kaže da previše sportista pati u tišini zato što se plaše da ih niko neće saslušati.

"To znam zato što sam se ja tako osjećala. Tokom mnogih teških dana, samo me je vjera održala. Želim da uradim sve što mogu da osiguram da ni jedan igrač ne iskusi isto što i ja. Ovaj izvještaj omogućava da se konačno čuje naš glas i prvi korak je ka tome da se obezbedi radno mjesto puno poštovanja koje svi zaslužuju", poručila je Simon.

Holly je otpušten, ali njegov tim nije javno govorio o razlogu. Fudbalski savez saopštio je da će odbor direktora i liderski tim odmah početi da primjenjuju preporuke iz izvještaja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG