Linkovi

Izdvojeno

update

Reakcija Ambasade SAD na sjednicu Narodne skupštine RS: Spremni smo koristiti sve raspoložive sankcije

Američka ambasada u BiH je reagovala nakon što je Narodna skupština usvojila zakon koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, navodeći da su SAD spremne koristiti sankcije protiv onih koji podrivaju Dejtonski sporazum.

Američka ambasada u BiH je reagovala nakon što je Narodna skupština usvojila zakon o lijekovima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, navodeći da su SAD spremne koristiti sankcije protiv onih koji podrivaju Dejtonski sporazum.​

“Sjedinjene Države spremne su da koriste sve raspoložive sankcije protiv onih koji podrivaju ili omogućavaju podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali one nisu zamjena za odgovornost svih lidera u BiH da odbace destabilizujuće djelovanje i da, umjesto toga, kroz institucije BiH rade na unaprijeđenju funkcionalnosti”, naveli su iz Ambasade SAD za RSE nakon usvajanja ovog Zakona u Skupštini RS.

Narodna Skupština Republike Srpske je usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske.

Zakonom je predviđeno osnivanje agencije za lijekove tog entiteta, što nije u skladu s Ustavom BiH. Inače, Ustavom BiH je definisano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.

Ovaj proces inicirao je Milorad Dodik, lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH.

Iz Ambasade Ističu i kako “ne postoji ustavni put kojim bi se jedan entitet jednostrano povukao iz državnih institucija”.

“Takve radnje bile bi neustavne i antidejtonske. Dalji razvoj na temeljima mira iz Dejtonskog mirovnog sporazuma najbolja je garancija sigurnosti i put ka prosperitetu za sve u oba entiteta i u Brčko Distriktu”, ističe se u odgovoru.

Dodaje se kako “pokušaji da se pažnja građana odvuče od problema korupcije koja ih sputava, te zanemarivanje provedbe reformi neophodnih za kreiranje boljih ekonomskih prilika i zdravstvenih ishoda za sve predstavljaju neodgovorno liderstvo”.

“Nastavit ćemo podržavati političke lidere i sve građane koji se uzdižu iznad retorike podjela i rade na izgradnji povjerenja i stvaranju sigurnije i prosperitetnije zemlje za sve”, kaže se u saopštenju te dalje navodi kako prijedlozi kojima se unazađuju mir i napredak postignuti u posljednjih 26 godina vode samo u izolaciju i ekonomsku propast.

Inače, od 2009. godine djeluje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Agencija je jedinstveno regulatorno tijelo na nivou države a u svom djelovanju je preuzela većinu poslova iz oblasti farmacije koje su do tada obavljali entiteti.

Zakon o lijekovima koji je temeljan i za rad agencije može se mijenjati isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH.

See all News Updates of the Day

Britanija u BiH šalje vojne stručnjake za 'suprotstavljanje ruskom uticaju'

British Prime Minister Boris Johnson attends the round table of the first meeting of a NATO summit in Madrid, Spain June 29, 2022.

"Ne možemo dozvoliti da Zapadni Balkan postane još jedno igralište za (ruskog predsjednika Vladimira) Putinove pogubne težnje", naveo je u izjavi premijer Boris Johnson.

Britanija šalje vojne stručnjake u Bosnu i Hercegovinu (BiH) kako bi se suprotstavili ruskom uticaju i "pojačali misiju NATO-a i promovirali stabilnost i sigurnost" u zemlji, saopšteno je iz britanske vlade.

"Raspirujući vatru secesionizma i sektaštva", konstatovao je Johnson, "Rusija nastoji da preokrene uspjehe u posljednje tri decenije u Bosni i Hercegovini".

"Zato pojačavamo podršku Bosni i Hercegovini, odazivamo se pozivu naših prijatelja da pomognu u zaštiti mira koji s pravom zaslužuju", poručeno je iz Londona.

Dva stručnjaka za borbu protiv dezinformacija i reformu odbrane radiće s Oružanim snagama BiH i NATO-om na održavanju mira i sigurnosti u zemlji, saopšteno je iz britanske vlade. Britanija će takođe obezbijediti sredstva za jačanje cyber sigurnosti u BiH, čineći zemlju otpornijom na napade.

"Bosna i Hercegovina se trenutno suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u svom poslijeratnom periodu, a secesionistički lideri aktivno rade na stvaranju daljih podjela i sukoba. Ove planove podržava Moskva kao dio Putinovog nastojanja da potkopa i evroatlantske integracije Bosne i njenu stabilnost", upozorili su iz britanske vlade.

Koga šalje London?

Na zahtjev NATO štaba u Sarajevu, navode u saopštenju, vojni ekspert za borbu protiv dezinformacija Ujedinjenog Kraljevstva i savjetnik za civilnu stratešku odbranu biće raspoređeni za podršku i obuku Oružanih snaga BiH.

Ekspert za borbu protiv dezinformacija će ojačati NATO štab i sposobnost Bosne i Hercegovine da se odupre zloćudnim utjecajima - pomažući blokirati ruske i druge napore da se posija nepovjerenje i podriva demokratija u zemlji i regionu.

Novi strateški savjetnik za odbranu podržat će reformu odbrane u zemlji, pomažući im da razviju moderne, reprezentativne oružane snage dovedene do standarda NATO-a.

Za cyber sigurnost 750.000 funti

Osim toga, Britanija je najavila da će obezbijediti 750.000 funti za uspostavljanje odličnog centra za cyber sigurnost u okviru Univerziteta u Sarajevu. To će, poručuju iz britanske vlade, "ojačati odbranu Bosne i Hercegovine od cyber napada - koji mogu povrijediti ljude unutar i izvan zemlje".

Najavili su kako će "Ujedinjeno Kraljevstvo blisko sarađivati s medijima i bosanskim institucijama kako bi ih opremila alatima za identifikaciju i ublažavanje efekata laži i dezinformacija".

Takođe je rečeno kako britansko Ministarstvo odbrane trenutno radi sa kolegama u BiH kako bi zemlja ostala čvrsto na evroatlantskoj putanji, razvijajući sposobnost i otpornost koje su Oružanim snagama BiH potrebne za suočavanje sa sigurnosnim izazovima.

Početkom juna ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić zatražio dodatnu pomoć NATO-a u "osiguranju sigurnosti i stabilnosti u BiH".

Sredinom juna iz Parlamentarne skupštine NATO-a saopšteno je kako se BiH nosi s najtežom političkom krizom otkako je prije gotovo trideset godina izašla iz pepela ogorčenog građanskog rata.

"U trenutku ozbiljne međunarodne napetosti u Evropi povezane s ruskim ratom protiv Ukrajine, unutrašnja kriza u BiH sada stvara ozbiljnu zabrinutost u glavnim gradovima NATO-a i Evropske unije (EU)", ocijenjeno je nakon posjete delegacije Parlamentarne skupštine NATO-a Bosni i Hercegovini.

Šta su otkrila dosadašnja salušanja o upadu u Kongres SAD

Šta su otkrila dosadašnja salušanja o upadu u Kongres SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Dosadašnja saslušanja otkrila su brojne činjenice od napadu Trumpovih pristalica na Kapitol 6. januara. Trump je znao da su njegove pristalice naoružane, znao je da izborne prevare nije bilo ali uprkos tome usmjerio je gomilu prema Kongresu.

Nova NATO strategija cilja Rusiju, Kinu

A general view during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

Čelnici država i vlada NATO-a na sastanku u Madridu u srijedu odobrili su novi Strateški koncept saveza, u kojem se imenuju “agresija Rusije”, “sistemski izazovi koje postavlja Narodna Republika Kina” i “produbljivanje strateškog partnerstva” između dviju zemalja kao glavni prioriteti.

U ovom dokumentu zapadni vojni savez koji je formiran nakon Drugog svjetskog rata definirao je Rusiju kao “najznačajniju i najizravniju prijetnju” i po prvi put se pozabavio izazovima koje Peking postavlja prema sigurnosti, interesima i vrijednostima NATO-a.

Na summitu koji traje do četvrtka, savez se složio pojačati potporu Ukrajini dok se brani od ruske invazije, koja je sada u svom petom mjesecu. Glavni tajnik Jens Stoltenberg rekao je novinarima ranije da će NATO povećati broj vojnika u stanju pripravnosti za više od sedam puta na više od 300.000 - usred onoga što je opisao kao "najozbiljniju sigurnosnu krizu" od Drugog svjetskog rata.

US Boosts Deployments in Europe as NATO Summit Warns of Russian Threat
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

U srijedu je predsjednik Joe Biden najavio da Sjedinjene Države jačaju svoju vojnu prisutnost u Europi, uključujući raspoređivanje dodatnih pomorskih razarača u Španjolskoj i pozicioniranje više vojnika drugdje, kao odgovor na "promijenjeno sigurnosno okruženje" i za jačanje "kolektivne sigurnosti".

Biden je rekao da će SAD uspostaviti stalno sjedište za američki 5. armijski korpus u Poljskoj, dodati rotirajuću brigadu od 3000 vojnika i 2000 drugog osoblja sa sjedištem u Rumunjskoj, kao i poslati dvije dodatne eskadrile borbenih zrakoplova F-35 u Britaniju .

"Ranije ove godine, povećali smo 20.000 dodatnih američkih snaga u Europu kako bismo ojačali naše linije kao odgovor na agresivni potez Rusije, čime smo ukupan broj naših snaga u Europi dosegli 100.000", rekao je, dodajući da će SAD nastaviti prilagođavati svoj obrambeni stav "na temelju prijetnja u bliskoj konzultaciji s našim saveznicima.”

Također u srijedu, u virtualnom obraćanju NATO-u, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je da njegova zemlja treba naprednije oružje i otprilike 5 milijardi dolara mjesečno za obranu.

"Ovo nije rat koji Rusija vodi samo protiv Ukrajine. Ovo je rat za pravo da diktira uvjete u Europi - za to kakav će biti budući svjetski poredak", rekao je Zelenskiy čelnicima samita.

Ukraine's President Volodymyr Zelenskyy addresses leaders via a video screen during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
Ukraine's President Volodymyr Zelenskyy addresses leaders via a video screen during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

NATO saveznici planiraju nastaviti pružati vojnu i vrstu potpore Ukrajini na neodređeno vrijeme, rekao je Charly Salonius-Pasternak, sigurnosni analitičar na Finskom institutu za međunarodne poslove.

“Ono što sam kolektivno čuo od svih je taj uvid u to koliko je važno da Rusija ne pobijedi, a ideja je da, ako Rusija nauči lekciju da joj široko rasprostranjena upotreba vojne sile nešto dobije, Europa neće biti stabilna ili sigurna u budućnost i stoga Rusija ne smije pobijediti, Ukrajina mora pobijediti”, rekao je za Glas Amerike.

Značajan pomak

Jezik NATO-ovog strateškog koncepta sugerira značajan pomak u njegovom jedinstvu i osjećaju hitnosti u suparništvu velikih sila, rekla je Stacie Goddard, profesorica političkih znanosti na Wellesley Collegeu. Istaknula je upozorenje saveza na produbljivanje rusko-kineskog partnerstva kao izazov postojećem poretku.

"Naravno, ovo su samo riječi, ali i novost i jasnoća retorike su upečatljivi", rekla je za VOA.

Peking vojno ne podupire ruski rat u Ukrajini, ali kineski čelnik Xi Jinping izjavio je potporu Moskvi oko pitanja "suverenosti i sigurnosti". Zemlja nastavlja kupovati ogromne količine ruske nafte, plina i ugljena.

"Ovo se smatra iznimno prijetećim, ne samo za Sjedinjene Države, već i za Europu", rekao je za Glas Amerike Robert Daly, direktor Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države u Centru Woodrow Wilson.

Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je novinarima u utorak da saveznici imaju "sve veću zabrinutost zbog kineske nepoštene trgovinske prakse, upotrebe prisilnog rada, krađe intelektualnog vlasništva i njihovih maltretiranja i prisilnih aktivnosti, ne samo u Indo-Pacifiku, već i širom svijeta."

NATO-ov strateški koncept je procjena sigurnosnih izazova i usmjerava političke i vojne aktivnosti saveza. Posljednji je usvojen na NATO summitu u Lisabonu 2010. godine, a ironično je uključivao riječi: “NATO ne predstavlja prijetnju Rusiji. Naprotiv: želimo vidjeti istinsko strateško partnerstvo između NATO-a i Rusije.”

NATO Secretary General Jens Stoltenberg, center, shakes hands with Finland's President Sauli Niinisto, right, during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
NATO Secretary General Jens Stoltenberg, center, shakes hands with Finland's President Sauli Niinisto, right, during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

Švedska i Finska

Biden je pohvalio turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je u utorak odustao od svojih prigovora na kandidature Švedske i Finske za pridruživanje savezu.

"Želim vam posebno zahvaliti za ono što ste učinili na sastavljanju situacije u vezi s Finskom i Švedskom, i za sav nevjerojatan posao koji radite kako biste pokušali izvući žito iz Ukrajine", rekao je Biden Erdoğanu tijekom jednoga dana -jedan sastanak na marginama summita.

President Joe Biden meets with Turkey's President Recep Tayyip Erdogan during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
President Joe Biden meets with Turkey's President Recep Tayyip Erdogan during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

S obzirom na to da je Ankara ukinula svoj veto na članstvo u NATO-u za Finsku i Švedsku, administracija je dala podršku potencijalnoj prodaji američkih borbenih zrakoplova F-16 Turskoj.

Kako NATO namjerava proširiti članstvo, summit je također bio usredotočen na jačanje partnerstava sa zemljama koje nisu članice NATO-a. Na summitu sudjeluju čelnici Australije, Japana, Južne Koreje i Novog Zelanda.

"Predsjednik Putin nije uspio zatvoriti vrata NATO-a", rekao je Stoltenberg. “Dobija suprotno od onoga što želi. On želi manje NATO-a. Predsjednik Putin dobiva više NATO-a ulaskom Švedske i Finske u naš savez.”

NATO-ov Strateški koncept također navodi da su klimatske promjene “definirajući izazov našeg vremena”.

Chris Hannas iz Glasa Amerike i Henry Ridgwell iz Madrida pridonijeli su ovoj priči.

Građani nastavljaju napuštati BiH zbog političkih pritisaka i besperspektivnosti

Banja Luka, June 2022.

Mladi, stručni, radno sposobni građani, pa i čitave porodice masovno se iseljavaju iz Bosne i Hercegovine. Najčešće ističu da je razlog odlaska politička agonija u kojoj im se pred izbore obećava bolja budućnost, a nakon izbora pod „legalno” prodaje kriminal, korupcija i nepotizam.

Stručnjaci smatraju da zbog masovnog odlaska najproduktivnijeg dijela stanovništva BiH postaje zemlja staraca, jer od 2005. godine bilježi trend drastičnog smanjenja broja novorođenih.

Prema posljednjem izvještaju Agencije za statistiku BiH, tokom prva tri mjeseca 2022. godine registrovano je 5 711 živorođene djece što u odnosu na isti period 2021. godine pokazuje pad broja živorođenih za 1,83%. Umrlo je 12 976 lica, što u odnosu na isti period 2021. godine pokazuje rast broja umrlih za 10,97%.

BiH je 1996. godine imala 46.594 rođenih i 25.152 umrlih, dok je prošle godine rođeno 25.870 djece, a umrlo 48.503 osoba.

Dok stručnjaci upozoravaju da je potrebno hitno djelovati i poduzeti potrebne mjere kako bi se zaustavio ili bar donekle smanjio trend iseljavanja iz BiH u narednom periodu, vlasti ne rade ništa po tom pitanju.

Svoj kadar zaposlili su u institucijama, a pripremaju i olakšice za zapošljavanje stranaca.

„Zašto bi političari mijenjali poredak koji im daje sve, a ne traži ništa za onaj u kojem bi postojala vladavina prava, tržišna ekonomija i civilno društvo. Oni grade svijet za sebe, dualno društvo, a ne za narod, koji stoga odlazi u zemlju ili iz zemlje. Od 2005. godine broj umrlih nadmašuje broj rođenih, i to sve više“, kaže u razgovoru za Glas Amerike Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST) i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu.

Razlog odlaska bh. građana, kako kaže, može se opisati samo jednom rječju – besperspektivnost.

U posljednjoj deceniji tako se osjećalo gotovo pola miliona ljudi, koliko ih je napustilo zemlju od popisa stanovništva 2013. godine, prema rezultatima istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH.

Njihovi podaci ukazuju da su najčešći razlozi odlaska nestabilna politička situacija, bolja budućnost za porodicu i djecu u inostranstvu, korupcija, veći kvalitet života u inostranstvu i veća mogućnost uspjeha za mlade u inostranstvu.

Biljana Kuridža, Inženjerka geodezije
Biljana Kuridža, Inženjerka geodezije

Kofere pakuje i Banjalučanka Biljana Kuridža, diplomirana inženjerka geodezije, koja se nada se da će ove godine uspjeti pronaći posao u Njemačkoj.

Iako je odmah nakon fakulteta imala želju za odlaskom, Biljana je odlučila pružiti šansu svojoj zemlji. Upisala je master studije, te tražila posao pripravnika kako bi mogla položiti stručni ispit.

Međutim, nije imala puno uspjeha. Tek nakon više od godinu i po dana dobila je priliku za pripravnički staž u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, ali je ubrzo shvatila šta je kao radnika očekuje, ako ostane u Bosni i Hercegovini.

„Za vrijeme školovanja sam smatrala da je normalno imati ugovor o radu, platu, osiguranje, pravo na bolovanje, godišnji odmor i sve što je pravo jednog zaposlenog radnika. Onda sam shvatila da je realnost kod nas malo drugačija. Pripravnički staž jedno vrijeme nije bio plaćen, a onda je uvedena simbolična naknada. Što bi kod nas rekli 'bolje išta, nego ništa'“, priča Biljana za Glas Amerike, koja je se nakon toga susrela i sa pojmom 'ugovor o djelu' i rad na normu.

„Radite, nemate godišnji odmor, nemate osiguranje, a zarada zavisi od vašeg učinka, nekad dostojno inženjera, a nekad nedovoljno za platiti režije. Ukoliko i postoji ugovor o radu, iz iskustva mojih kolega sam čula da je 'prijava na minimalac' ili malo više, a ostatak dobijete u koverti. Nije tako samo u mojoj struci, već u cijeloj državi“, ističe ona.

Ovakvi uslovi rada, ali i politički pritisci, kako kaže, bili su motiv da bolju budućnost, ipak, potraži u Njemačkoj.

„Da bi se zadržao bilo kakav posao potrebno je prikloniti se jednom režimu. Nikad nisam bila zainteresovana za politiku. Možda nije u redu za jednog akademskog građanina da nema interes za politiku, ali ja sam svoj život zamišljala tako da se bavim svojom strukom, da živim pošteno od svoje plate i da se od mene ne traži ili podrazumijeva bilo kakva aktivnost za koju nemam interes”, ističe Biljana.

Samo u Njemačku i Sloveniju, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u prvom kvartalu ove godine otišlo je više od pet hiljada radnika.

Svojim odlaskom Biljana će se upisati na listu od 23.000 mladih ljudi do 29 godina, koji će prema istraživanju koje je objavio Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFP) napustiti BiH u 2022. godini.

Tokom 2021. godine to je učinilo oko 170 hiljada građana – gotovo grad veličine Banjaluke.

„Ljudi vide budžetsku klasu, koja vodi računa o parcijalnim interesima, i prekarijat, obespravljeno radništvo. I oni koji potencijalno čine srednju klasu kao poduzetnici i profesionalci ne vide da će im sutra biti bolje no danas. Upravljači ne stvaraju ambijent u kojem će ljudi imati priliku da pošteno žive i rade, nego ambijent u kojem se, kažu, brinu o svom narodu. A kako se brinu, pokazuju odlasci iz etnički homogenih prostora“, objašnjava profesor Domljan.

Banja Luka, June 2022.
Banja Luka, June 2022.

Vlasti u entitetu Republika Srpska prilikom kreiranja zakona često se pozivaju na vitalni nacionalni interes. Međutim, umjesto rješenja kojima bi zadržali svoj narod u zemlji, predlažu izmjene Zakona kako bi lakše zaposlili strane državljane.

Duško Ivić šef Kluba poslanika DNS-a u Narodnoj skupštini RS nedavno je rekao da su izmjene zakona o lakšem zapošljavanju stranaca jasan pokazatelj da je demografija najveći problem u Republici Srpskoj.

Ističe da je do ovih problema dovela sistemska korupcija i da se sada „ni u jednoj javnoj ustanovi, ni u jednom javnom preduzeću ne može naći nijedan zaposleni koji nije član vladajuće partije, a oni koji nisu članovi vladajuće partije dobijaju otkaz“.

„Prvo smo imali odlazak stručne radne snage, obrazovane radne snage, odlazak mladih, a sada imamo odlazak mladih porodica. I to porodica koje imaju djecu i imaju ovdje zasnovan radni odnos, ali žele da odu. Trajno gubimo populaciju. Tim ljudima nije problem visina plate, već manjak perspektive u Republici Srpskoj“, rekao je Ivić.

Profesor Domljan smatra da je u postojećim okolnostima nemoguće zaustaviti negativan trend odlaska, ali da zaokret zapravo može napraviti samo neka nova generacija političara „koja neće voditi u bolju prošlost nego u bolju budućnost“.

„Zamislite da tvornica gubi sposobne radnike i klijente, a da to upravljače tvornice ne brine. Nužno je da volan preuzmu oni koji će shvatiti da se gubitak radnika i klijenata može nadoknaditi rastom produktivnosti i izvozom. Stoga je izlaz u imigraciji i, u slučaju adekvatnih politika na srednji rok, u kružnim migracijama“, objašnjava profesor Domljan.

On je podsjetio da je od 2000. do 2020. bh. ekonomija rasla po stopi od 2.5%, a ako tako nastavi, neće ni za stoljeće postati zemlja visokog dohotka. U BiH, kako kaže, za to jednostavno ne postoji politička snaga.

BiH je uporedio s Estonijom, koja ima svega 1,3 miliona stanovnika, a 10 kompanija vrijednosti veće od milijardu dolara - najviše u Evropi po glavi stanovnika, dok u BiH nema niti jedne takve kompanije. Dodaje da Estonija ima i najveći broj startupa po glavi stanovnika u Evropi, dok je u svega nekoliko zemalja svijeta teže pokrenuti biznis nego u BiH.

„Upravljačke grupe nemaju nikakvu ideologiju osim 'jamljanja' javnog, počevši od društvene svojine koju su 'privatizirali', pa uvećali raznim koncesijama, subvencijama, tenderima, subvencioniranim kreditima i sl. I ne samo što 'jamljaju' ono što su prethodne generacije stvorile, nego 'jamljaju' i od novih generacija, zadužujući ih kod bilo koga ko im želi dati bilo kakav kredit“, kaže Domljan.

Statistika pokazuje da su mladi ljudi u BiH davno shvatili da ne žele biti polog za takve kreditne aranžmane. Mnogi se odriču i bh. državljanstva, a službena evidencija pokazuje da je od kraja rata to učinilo blizu 85.000 ljudi.

Bubonjić: Vlasti RS nastavljaju razgradnju BiH

Bubonjić: Vlasti RS nastavljaju razgradnju BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:46 0:00

Nepriznavanjem odluka Ustavnog suda, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nastavlja da razgrađuje državu Bosnu i Hercegovinu .Ističe ovo u razgovoru sa dopisnikom Glasa Amerike, Draganom Stegićem, profesor Nezavisnog univerziteta u Banjaluci, Mladen Bubonjić.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG