Linkovi

Top priča BiH

Reakcija Ambasade SAD na sjednicu Narodne skupštine RS: Spremni smo koristiti sve raspoložive sankcije

Američka ambasada u BiH je reagovala nakon što je Narodna skupština usvojila zakon koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, navodeći da su SAD spremne koristiti sankcije protiv onih koji podrivaju Dejtonski sporazum.

Američka ambasada u BiH je reagovala nakon što je Narodna skupština usvojila zakon o lijekovima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, navodeći da su SAD spremne koristiti sankcije protiv onih koji podrivaju Dejtonski sporazum.​

“Sjedinjene Države spremne su da koriste sve raspoložive sankcije protiv onih koji podrivaju ili omogućavaju podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali one nisu zamjena za odgovornost svih lidera u BiH da odbace destabilizujuće djelovanje i da, umjesto toga, kroz institucije BiH rade na unaprijeđenju funkcionalnosti”, naveli su iz Ambasade SAD za RSE nakon usvajanja ovog Zakona u Skupštini RS.

Narodna Skupština Republike Srpske je usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske.

Zakonom je predviđeno osnivanje agencije za lijekove tog entiteta, što nije u skladu s Ustavom BiH. Inače, Ustavom BiH je definisano da entiteti ne mogu preuzimati nadležnosti države ili one nadležnosti koje su u skladu s Ustavom prenesene na državni nivo.

Ovaj proces inicirao je Milorad Dodik, lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH.

Iz Ambasade Ističu i kako “ne postoji ustavni put kojim bi se jedan entitet jednostrano povukao iz državnih institucija”.

“Takve radnje bile bi neustavne i antidejtonske. Dalji razvoj na temeljima mira iz Dejtonskog mirovnog sporazuma najbolja je garancija sigurnosti i put ka prosperitetu za sve u oba entiteta i u Brčko Distriktu”, ističe se u odgovoru.

Dodaje se kako “pokušaji da se pažnja građana odvuče od problema korupcije koja ih sputava, te zanemarivanje provedbe reformi neophodnih za kreiranje boljih ekonomskih prilika i zdravstvenih ishoda za sve predstavljaju neodgovorno liderstvo”.

“Nastavit ćemo podržavati političke lidere i sve građane koji se uzdižu iznad retorike podjela i rade na izgradnji povjerenja i stvaranju sigurnije i prosperitetnije zemlje za sve”, kaže se u saopštenju te dalje navodi kako prijedlozi kojima se unazađuju mir i napredak postignuti u posljednjih 26 godina vode samo u izolaciju i ekonomsku propast.

Inače, od 2009. godine djeluje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Agencija je jedinstveno regulatorno tijelo na nivou države a u svom djelovanju je preuzela većinu poslova iz oblasti farmacije koje su do tada obavljali entiteti.

Zakon o lijekovima koji je temeljan i za rad agencije može se mijenjati isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH.

See all News Updates of the Day

Bijela kuća i State Department bez konkretnog odgovora o nepozivanju BiH na Samit za demokratiju

Bijela kuća

Bosna i Hercegovina (BiH) je jedina država Zapadnog Balkana koja nije na spisku učesnika Samita za demokratiju, kojeg Bijela kuća organizuje 9. i 10. decembra.

Glas Amerike postavio je Bijeloj kući i State Departmentu upit zbog čega je takva odluka donesena, ali u njihovim odgovorima nije preciziran tačan razlog.

Iz State Departmenta navode da su Sjedinjene Države „kontaktirale regionalno raznolik skup demokratija čiji će napredak i predanost unaprijediti pravedniji i mirniji svijet“, dodajući da im je cilj da budu „što inkluzivniji, unutar logističkih ograničenja“.

„Radit ćemo na tome da osiguramo da svi relevantni glasovi i stavovi budu uključeni u proces Samita. Nastavit ćemo da se angažujemo sa učesnicima Samita i drugim vladama širom svijeta na rješavanju demokratskog nazadovanja, promovisanju poštovanja ljudskih prava i odbrani od korupcije u zemlji i inostranstvu – bilo da se taj posao odvija unutar ili van okvira Samita. Dugoročno gledano, nastojimo da uključimo sve zemlje koje pokažu istinsku volju u preuzimanju obaveza koje podržavaju ciljeve Samita“, stoji u odgovoru State Departmenta.

Ni glasnogovornica Bijele kuće, Jen Psaki, nije dala precizniji odgovor. Ona je na pitanje novinara Glasa Amerike navela da je cilj bio da se na Samit pozove niz učesnika i da to ne znači da svi oni koji su pozvani automatski dobijaju američko odobravanje, pošto sve demokratije predstavljaju rad u progresu.

„To ne znači ni neodobravanje ili negativnu oznaku za one koji nisu pozvani“, izjavila je Psaki na pres konferenciji.*

Američki zvaničnici i analitičari koje su novinari Glasa Amerike kontaktirali u proteklim danima bili su iznenađeni nepozivanjem BiH, ali niko nije raspolagao preciznijim informacijama o razlozima.

U razgovoru za Srpski servis Glas Amerike, Damon Wilson, predsjednik američke organizacije „Nacionalna zadužbina za demokratiju“, rekao je da vjeruje kako je dio razloga što BiH nije među učesnicima to što je „Bosna neuredna priča“.

„Pitanje je ko bi bio za stolom, kako bi se to uradilo. Disfunkcionalnost je ta koja omogućava Bosni da ne postigne ono za što zaista ima potencijal“, rekao je Wilson.

Samit prilika za jačanje demokratije

Na spisku sa web stranice State Departmenta navedeno je 111 učesnika virtualnog Samita: 110 država i Evropska unija. Također se navodi da je riječ o prvom od dva takva samita, te da će na njemu učestvovati i predstavnici civilnog i privatnog sektora.

Američke institucije nisu davale objašnjenja zašto neke zemlje jesu ili nisu dobile poziv.

Kada je medij „Politico“ početkom novembra objavio preliminarnu listu učesnika, na njoj osim BiH, nije bilo ni Kosova i Srbije. U međuvremenu, obje zemlje su bile diplomatski aktivne po ovom pitanju, te su se našle na konačnom spisku.

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nisu Glasu Amerike dali komentar na to što BiH nije dio ovog međunarodnog događaja.

Predsjednik SAD Joe Biden je od početka mandata govorio da je jedan od ciljeva njegove administracije obnova i jačanje demokratije u Sjedinjenim Državama ali i na drugim mjestima.

Jen Psaki, glasnogovornica Bijele kuće, rekla je za Glas Amerike da je Samit prilika za lidere „da diskutuju o izazovima i prilikama sa kojima se suočavaju demokratske vlade, te o tome kako demokratije mogu davati rezultate svojim građanina, zasnovano na tri ključna principa jačanja demokratije: odbrani protiv autoritarizma, borbi protiv korupcije, te promovisanju ljudskih prava“.

Psaki je dodala da će se predsjednik Biden i drugi vodeći američki zvaničnici obratiti na Samitu, te da će se na plenarnim sesijama sresti sa liderima država, dok će biti održavane i posebne tematske sesije.

* Ovaj paragraf je naknadno promijenjen, te dopunjen novijom i konkretnijom izjavom Jen Psaki.

Blinken: Bh. lideri trebaju građanima osigurati bolju budućnost

Antony Blinken

Uoči OSCE samita koji se održava u Švedskoj, američki državni sekretar Antony Blinken u objavi na Twitteru se osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu.

„Sjedinjene Države ostaju čvrste u opredijeljenosti za suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Lideri BiH bi se trebali okrenuti od opasne politike i izgraditi konsenzus kako bi osigurali bolju budućnost za sve njene građane”, navodi Blinken na Twitteru.

Blinken dolazi na OSCE samit u Stockholm iz Latvije, gdje su u glavnom gradu te zemlje sastanak održali ministri vanjskih poslova NATO-a.

Glavni sekretar Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare u Rigi na NATO sastanku je izjavio kako Alijansa podržava teritorijalni integritet BiH, navodeći i da vlada zabrinutost zbog retorike Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, koja podriva Dejtonski sporazum i izgradnju stabilne BiH.

OSCE samit, koji se održava jednom godišnje, pruža ministrima vanjskih poslova 57 država članica OSCE-a priliku da razmotre i procijene aktivnosti Organizacije i ojačaju dijalog o sigurnosnim pitanjima koja se vežu za OSCE.

Samit će trajati 2. i 3. decembra.

Stoltenberg: Dodikova zapaljiva retorika podriva Dejton

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg gestikulira dok razgovara s medijima tokom konferencije za novinare na marginama sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Rigi, Latvija, u utorak, 30. novembra 2021. (AP Photo/Roman Koksarov)

"NATO snažno podržava integritet Bosne i Hercegovine", izjavio je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO saveza, na konferenciji za novinare u Rigi nakon sastanaka šefova diplomatija država članica Alijanse.

Dodao je da NATO u BiH ima historiju. "Ušli smo u Bosnu 1990-ih i tamo okončali brutalni etnički rat. I od tada je NATO u Bosni, blisko sarađujući sa Evropskom unijom."

"I o tome smo zapravo razgovarali sa našim zapadnoevropskim partnerima danas, Švedskom, Finskom i visokim predstavnikom Josepom Borrellom, o važnosti toga da NATO i EU nastave blisko sarađivati u Bosni i Hercegovini. Naravno, zabrinuti smo zbog veoma agresivne retorike gospodina [lidera bosanskih Srba Milorada] Dodika", naveo je šef NATO-a.

"Njegova zapaljiva retorika samo podriva Dejtonski sporazum i napore da se izgradi stabilna, multietnička Bosna i Hercegovina."

Istakao je da će NATO nastaviti da pruža podršku BiH.

“Jedna od rijetkih multietničkih institucija u BiH su Oružane snage. I to je uspješna priča NATO-a. Zato što smo zaista pomogli da se izgradi i obuči kao multietnička institucija. Sve što to može potkopati, naravno, mi ćemo učiniti sve da do toga ne dođe, jer su nam potrebne multietničke institucije, državne institucije, uključujući i Oružane snage", zaključio je Stoltenberg.

Inače, predstavnici iz Republike Srpske ne učestvuju u radu državnih institucija otkako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.

Od tada je lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik više puta ponovio da će entitet RS povući saglasnost na sporazume o formiranju Oružanih snaga, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, te Upravi za indirektno oporezivanje.

On je odbacio međunarodnu zabrinutost da bi takav plan mogao da izazove ponovni sukob u BiH.

Sjedinjene Američke Države su ranije saopštile da "ne postoji ustavni način" da se većinski srpski entitet, Republika Srpska, jednostrano povuče iz nacionalnih institucija. Dodik kaže da institucije koje želi da napusti nisu upisane u dejtonski ustav, već su nastale amandmanima.

Blok 7 TE Tuzla: BiH prekršila obaveze nezakonitom garancijom za kineski kredit

Termoelektrana Tuzla, decembar 2020.

Državna garancija za kredit kineske Eximbanke za izgradnju novog Bloka 7 TE Tuzla je nezakonita prema Ugovoru o Energetskoj zajednici, potvrdilo je Ministarsko vijeće Energetske zajednice. 

Ukoliko se ovaj projekat, ipak, realizuje to će spriječiti BiH da ispuni obaveze dekarbonizacije svoje ekonomije u narednim desetljećima.

Ministarsko vijeće Energetske zajednice je na jučerašnjoj sjednici odlučilo da je BiH prekršila svoje obveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici u vezi s projektom Tuzla 7.

U saopštenju objavljenom na stranici Energetske zajednice navodi se da ovaj Ugovor uključuje načelnu zabranu državne pomoći u članu 18.

Nakon obrazloženog zahtjeva Sekreterijata Energetske zajednice i saslušanja njegovog Savjetodavnog odbora sastavljenog od pet neovisnih pravnika, Ministarsko vijeće Energetske zajednice odlučilo je da je odluka Vijeća za državnu pomoć BiH u suprotnosti s člankom 18. Ugovora o Energetskoj zajednici, jer garancija nije izdana pod komercijalnim uslovima.

Dirk Buschle, zamjenik direktora i pravni savjetnik Sekreterijata EZ rekao je da je ova odluka Ministarskog vijeća prekretnica za Energetsku zajednicu, te da njene institucije mogu, i hoće, provoditi akcije pri kršenju ovih obveza.

„Sada je jasno da ugovorne stranke Energetske zajednice moraju primjenjivati isti nivo kontrole kao i Evropska unija u provjeravanju izravne ili neizravne pomoći dodijeljene preduzimačima u energetskom sektoru“, rekao je Buschle.

Garanciju za kredit od 614 milijuna evra od kineske Eximbanke, za izgradnju termoelektrane Tuzla 7 snage 450 MW, Vijeće za državnu pomoć BiH odobrilo je u julu 2018. U septembru iste godine, Aarhus centar BiH i Bankwatch su podnijeli prigovor na ovu odluku.

Nakon što je analiza prigovora pokazala da ova odluka krši EU legislativu, Sekretarijat Energetske zajednice dvaput je savjetovao Parlament Federacije BiH da ne odobri garanciju.

Zastupnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH su se oglušili o upozorenja i odobrili su garanciju 7. marta i 1. aprila 2019. godine.

Otkako je garancija odobrena, projekat je ugrožen i dodatnim problemima, posebno povlačenjem General Electrica kao glavnog dobavljača opreme. Američka kompanija objavila je da se povlači s energetskog tržišta ugljena zbog globalnog trenda postupnog ukidanja proizvodnje takve energije.

Nakon toga, izvođač radova, kineska Gezhouba Group, ponudila je alternativnu kinesku tehnologiju koju Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo trenutno razmatra.

„Sada imamo i zvaničnu potvrdu da je garancija za kredit za Tuzlu 7 nezakonita, tako da se sada otvara i pitanje zakonitosti ugovora sa Gezhoubom. Što je još potrebno bosanskohercegovačkim donosiocima odluka da napokon prihvate činjenicu da je Blok 7 TE Tuzla propala avantura?“, rekao je Denis Žiško iz Aarhus centra Tuzla.

On je dodao da su strahovi oko snabdijevanja BiH električnom energijom prenapuhani.

„Ako prestanemo rasipati energiju i napokon počnemo ulagati u obnovljive izvore (solar i vjetar), Tuzla 7 se lako može zamijeniti“, kaže Žiško.

Nezavisni operator prenosnog sistema Bosne i Hercegovine potvrdio je da i ako Tuzla 7 ne bude izgrađena, snabdijevanje električnom energijom neće biti ugroženo najmanje do 2030. godine, a i tada samo ako potrošnja električne energije bude veća od očekivane.

„Tuzla 7 je relikvija iz prošlosti“, kaže Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreža.

Ona smatra da će ovaj projekat završiti kao obveza za BiH na isti način kao što se to desilo sa Blokom 6 termoelektrane Šoštanj u Sloveniji.

„Zbog nerealno niskih cijena ugljena korištenih u studiji izvodljivosti i neizbježnog uvođenja takse na CO2 emisije“, rekla je.

Presudom Ministarskog vijeća Energetske zajednice okončan je dugi postupak koji je uključivao saradnju s Vijećem za državnu pomoć Bosne i Hercegovine, kao i proces medijacije.

Bosna i Hercegovina je sada u obavezi da ispravi greške kojim je prekršila svoje obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici.

Ljekarska uvjerenja na neviđeno

Niko od uposlenika „Medice“ nije o ovoj temi želio razgovarati do okončanja sudskog procesa.

Privatna zdravstvena ustanova „Medica” je za godinu dana izdala skoro dvije i po hiljade uvjerenja za polaganje vozačkog ispita, a da ljekarska komisija nije pregledala nijednu osobu.

Privatna zdravstvena ustanova „Medica“ je tokom 2016. godine izdala 2.440 lažnih ljekarskih uvjerenja za kandidate autoškola iz: Bihaća, Bosanske Krupe, Cazina, Velike Kladuše i Bužima i tako nezakonito zaradila više od 120 hiljada maraka, piše Centar za istraživačko novinarstvo.

Istražni organi Unsko-sanskog kantona (USK) su utvrdili da su kandidati dobijali neophodna zdravstvena uvjerenja za polaganje vozačkog ispita i vožnju, a da ih pritom nisu ljekari pregledali.

Fiktivna uvjerenja su potpisivali članovi komisije: oftalmolog u penziji iz Bihaća Enver Budimlić, neuropsihijatri iz Bihaća, Velike Kladuše i Bosanske Krupe Andrej Ižaković, Evresa Okanović i Muhidin Šertović te specijalista medicine rada i tadašnja direktorica „Medice“ Vjekoslava Pehadžić.

Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona optužilo je Pehadžić i osnivače ove zdravstvene ustanove Seada Seferagića, Mirzadu Seferagić i Suadu Šehić za organizovanje krivičnog djela. Osim njih, među 54 optuženih su uposlenici ove ustanove i čak 43 instruktora vožnje. Većina ih je sporazumno priznala krivicu.

Većina optuženih sa kojima je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) stupio u kontakt nije htjela govoriti o ovoj temi.

Recept za kršenje zakona

Praksa je bila ovakva: instruktori i predstavnici 34 autoškole uzimali su od kandidata lične karte i po 50 maraka te ih predavali uposlenicima „Medice“ koji su na ranije potpisana i opečaćena bjanko uvjerenja dopisivali imena kandidata. Osim toga, istragom je utvrđeno da doktori Ižaković, koji je priznao krivicu, Pehadžić, Budimlić i Okanović u vrijeme navodnih pregleda 427 kandidata i izdavanja ljekarskih uvjerenja uopće nisu bili u Bosni i Hercegovini.

Zakon o liječništvu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) nalaže da ljekar može izdati uvjerenje samo nakon pregleda i uvida u medicinsku dokumentaciju te određuje da ljekar koji to učini bez pregleda može biti kažnjen novčanom kaznom od 250 do 1.500 KM.

U državnom Pravilniku o zdravstvenim uvjetima koje mora ispunjavati vozač motornog vozila navedeni su svi zdravstveni problemi koji bi kandidate ograničili ili potpuno spriječili u vožnji.

Iako su pravila jasna, ova grupa ljekara, kandidata i instruktora odlučila je da ih ignoriše.

Zamjenik glavne kantonalne tužiteljice USK-a Adnan Tulić kaže: „148 lica nam je u fazi istrage potvrdilo da nikad nisu ušli u prostorije te zdravstvene ustanove”.

Pojedini instruktori i ljekari su tokom istrage potvrdili da ni ostali kandidati nisu bili pregledani. Među onima koji su dobili ljekarska uvjerenja bilo je i osoba sa fizičkim deformitetima i epilepsijom, utvrdilo je Tužilaštvo.

„Dovoljno je samo reći da je to jedna tempirana bomba koja ide u saobraćaj, koja ugrožava sve učesnike u saobraćaju”, rekla je za CIN Selma Omanović-Karakaš, specijalista medicine rada.

Niko od uposlenika „Medice“ nije o ovoj temi želio razgovarati do okončanja sudskog procesa.

Tužilaštvo USK-a je početkom 2021. godine optužilo uposlenike ove poliklinike i predstavnike autoškola da su izdali i upotrijebili fiktivna ljekarska uvjerenja.

„Govorimo o činjenicama koje smo već u određenom dijelu pravosnažno potvrdili, a ostale ćemo dokazivati, što ukazuje na mrežu, odnosno modus operandi te ustanove koji je po svojoj prirodi, načinu funkcionisanja, ništa drugo do organiziran“, kaže tužilac Tulić koji je predložio Općinskom sudu u Bihaću da od „Medice“ oduzme imovinsku korist od najmanje 121.580 KM.

Adnan Tulić, zamjenik glavne tužiteljice Tužilaštva USK-a, kaže da su izdavanje lažnih ljekarskih uvjerenja otkrili slučajno, preslušavanjem presretnutih telefonskih razgovara tokom istrage u drugom predmetu (Foto: CIN)
Adnan Tulić, zamjenik glavne tužiteljice Tužilaštva USK-a, kaže da su izdavanje lažnih ljekarskih uvjerenja otkrili slučajno, preslušavanjem presretnutih telefonskih razgovara tokom istrage u drugom predmetu (Foto: CIN)

Tužilaštvo tvrdi da su ljekari znali da uvjerenja nisu istinita i ne razmišljajući kome su dali zeleno svjetlo za upravljanje motornim vozilom su ugrozili sigurnost učesnika u saobraćaju.

„Moje mišljenje i tad, a i sada poslije podignute optužnice, da takvo ponašanje i takva radnja koja je njima opisana i stavljena na teret zasigurno nije krivično djelo”, kaže Hasan Veladžić, advokat optuženog neuropsihijatra Muhidina Šertovića.

Članovi ljekarske komisije nisu željeli govoriti o optužbama, kao ni većina instruktora. Nekoliko predstavnika autoškola je potvrdilo da su nosili novac i dokumente, ali da nisu tražili fiktivna uvjerenja. Preuzimali su gotove nalaze, ne znajući da njihovi kandidati nisu pregledani.

„Mojim branjenicima se stavlja na teret pomaganje u izdavanju takvog uvjerenja, što je za odbranu, za mene kao branioca, potpuni apsurd jer oni ne učestvuju niti mogu učestvovati u postupku ljekarskih pregleda i postupku izdavanja“, rekao je za CIN Jasmin Abdagić, advokat optuženih instruktora: Razije Mahmutović, Esada Kovačevića, Huseina Okanovića, Bešira Durakovića i Sanela Zećirevića.

On je uložio prigovor na optužnicu jer smatra da nije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku FBiH i da su njegovi branjenici nevini.

Uprkos tome, Razija Mahmutović je nedavno sa Tužilaštvom potpisala sporazum o priznanju krivice, koji je upućen Sudu na potvrđivanje.

„Mi odnesemo spisak, pa, jel’ ta osoba išla nije li išla, oni sad okrivljuju nas da smo mi bili veza između toga da neko nije išao na pregled. Jest, nije – ja to ne znam, niti je to moja dužnost da znam“, kaže ona za CIN.

Troje optuženih instruktora: Hasan Mujakić, Senad Novkinić i Razija Mahmutović su već bili osuđivani na uslovne zatvorske kazne zbog davanja i primanja mita.

Do sada je 27 optuženih sporazumno priznalo krivicu. Među njima je i instruktor Irfan Kržalić.

„Javni tužioc je rekao ovako: ‘Haj’ da se nagodimo! Kao da vam to bude opomena, nastavite radite, kao, da nastavimo raditi al’ da nam to bude opomena da više to ne radimo“, kaže Kržalić.

Advokat Abdagić smatra da su optuženi koji su priznali izvršenje krivičnog djela – zbunjeni: „Oni, u biti, ne znaju ni šta su priznali”

Zabrinjavajuća statistika

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova USK-a, od 2016. do septembra 2021. godine u Kantonu se desilo 14.330 saobraćajnih nesreća u kojima je poginulo 96 osoba, a 801 je teže povrijeđena. Zbog alkohola, umora ili bolesti vozači su skrivili 481 nesreću, ali istraga ne propituju vezu nesreća sa ljekarskim uvjerenjima.

Psihologinja Jasmina Semanić Huskić 12 godina radi u ljekarskoj komisiji Doma zdravlja Cazin i smatra da kandidati sve češće odlaze po uvjerenja u privatne zdravstvene ustanove jer znaju da pregledi u Domu zdravlja nisu formalnost i da će potrajati. Ona kaže da je i sama bila izložena pritiscima da ubrza i da ne radi toliko detaljno.

„Oni tu provjeru, tu procjenu, bilo kod psihologa ili bilo kod koga drugog od članova komisije doživljavaju kao nekakvo maltretiranje i oni to i kažu. Vjerujte da vam kažu – sljedeći put neću doći ovdje, ovo sve mogu za pet minuta uraditi negdje drugo”, kaže Semanić Huskić.

Direktor Doma zdravlja, neuropsihijatar Amir Murić, zaključuje da zbog toga kandidati sve rjeđe dolaze u javnu ustanovu: „Znači, dolaze ljudi koji stvarno žele da dobiju nekakav adekvatan papir, a oni kojima je, recimo, prvo ljekarsko uvjerenje, produženje, ove mlađe generacije, oni idu svi u te nekakve privatne gdje se to, tako da kažem, štampa k’o na traci”.

Aladin Žunić, predsjednik Udruženja za promociju sigurnosti u saobraćaju iz Cazina, smatra da je najvažnije da vozači imaju validno ljekarsko uvjerenje bez kojeg ne mogu polagati vozački ispit (Foto: CIN)
Aladin Žunić, predsjednik Udruženja za promociju sigurnosti u saobraćaju iz Cazina, smatra da je najvažnije da vozači imaju validno ljekarsko uvjerenje bez kojeg ne mogu polagati vozački ispit (Foto: CIN)

Profesor u Prvoj srednjoj školi u Cazinu i predsjednik Udruženja za promociju bezbjednosti saobraćaja Aladin Žunić kaže da su brojke o stradalim zabrinjavajuće i da veliku pažnju treba posvetiti sposobnosti vozača da upravljaju motornim vozilom.

„Ako se vozač vozila kreće brzinom od 90 km/h i ako uzmemo u obzir da je vrijeme reagovanja u prosjeku jedna sekunda, pri toj samo jednoj sekundi vozač će preći 25 metara, a tek onda počinje da koči. Zamisli šta sve može da se desi u tih 25 metara! Dakle, govorimo o vozaču koji je i psihički i fizički sposoban. Šta onda da kažemo za vozača koji nije, koji ne ispunjava te uvjete?”, objašnjava Žunić, dodavši da je samo pitanje vremena da li će takvi vozači uzrokovati svoju ili tuđu smrt.

„Jednostavno, mi na našim cestama imamo toliko ubica, odnosno samoubica, da je samo pitanje kada će neko povući taj okidač.”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG