Linkovi

Izdvojeno

Ambasada SAD: Snažno podržavamo teritorijalni integritet BiH

Povodom najnovijih dešavanja tokom sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) čini se neophodnim da ponovimo svoj poznati stav. Sjedinjene Američke Države (SAD) snažno podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine (BiH) kao jedinstvene zemlje sa dva entiteta, poručeno je na zvaničnom Twitter nalogu Ambasade SAD u Sarajevu.

Iz Ambasade SAD-a u BiH naveli su kako građani BiH zaslužuju lidere koji su posvećeni reformama neophodnim za put Evropske unije (EU), kao i osiguranje prosperitetnije budućnosti.

"Vrijeme je da bosanskohercegovački lideri počnu graditi konsenzus i odbace nazadnu politiku podjela", navode iz Ambasade SAD-a u BiH.

Skupština Republike Srpske (RS) usvojila je 10. marta, deset zaključaka u kojima se zadužuje Vlada RS-a da formira međunarodni pravni tim sa ciljem podnošenja tužbi protiv visokih predstavnika "koji su kršeći Dejtonski sporazum i njegov Aneks 10, kršili međunarodno pravo zloupotrebljavajući svoj mandat", te se konstatuje da "prestaje potreba i za vojnim dijelom misije po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma".

U 10 usvojenih zaključaka se, između ostalog, poziva na ukidanje visokog predstavnika i na preispitivanje odluka svih ranijih visokih predstavnika u BiH "donesenih izvan mandata utvrđenog Aneksom 10".

U zaključcima se navodi i "da je vrijeme da BiH sa svoja dva entiteta i tri konstitutivna naroda preuzme odgovornost za vlastiti razvoj u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim pravom, a ako to ne bude na dnevnom redu u skorije vrijeme, treba pokrenuti razgovore o mirnom razlazu".

Zaključke je predložio predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, na čiju inicijativu je i održana posebna sjednica Skupštine RS.

Opozicione stranke su napustile sjednicu.

Na zaključke koje je usvojila Skupština RS-a na posebnoj sjednici u Banjaluci, reagovala je i Kancelarija visokog predstavnika u BiH poručivši da o zatvaranju OHR-a odlučuje Upravni odbor Vijeća za proveđenje mira.

"Pored toga, ovlaštenja visokog predstavnika ne proističu samo iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, nego i iz rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN). Prema tome, ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz međunarodnog prava i ne podliježu preispitivanju od strane bosanskohercegovačkih organa vlasti, uključujući i NSRS", saopšteno je iz OHR-a.

Prethodno je iz Evropske unije za Radio Slobodna Evropa (RSE) rečeno kako se stav Unije nije promijenio, kada je riječ o funkcionisanju BiH.

"Položaj EU nije u skladu sa stavovima jednog ili drugog političara, već je usklađen sa međunarodnim pravom i zasnovan je na vrijednostima i principima EU", izjavio je za RSE portparol EU nadležan za vanjsku i sigurnosnu politiku Peter Stano, komentarišući izjave predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika o zatvaranju kancelarije OHR-a.

Visoki predstavnik za BiH je međunarodni predstavnik Ujedinjenih nacija koji nadgleda i koordinira sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.

On je konačni je tumač Aneksa 10 (Sporazum o civilnom sprovođenju) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Visokog predstavnika imenuje Vijeće sigurnosti UN-a svojom rezolucijom, a po preporuci Vijeća za sprovođenje mira.

Zadatak visokog predstavnika je, između ostalog, da nadgleda sprovođenje mirovnog rješenja, održava kontakte sa strankama radi promovisanja njihovog potpunog pridržavanja civilnih aspekata mirovnog sporazuma, periodično izvještava Ujedinjene nacije, Evropsku uniju, Sjedinjene Države, Rusku Federaciju te druge zainteresovane vlade, o napretku sprovođenja mirovnog sporazuma.

See all News Updates of the Day

SAD: Kongres usvojio zakon o zaštiti istopolnih brakova

Predsedavajuća Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi potpisuje "Zakon o poštovanju braka" zajedno sa kolegama članovima Kongresa, Kapitol Hil, Vašington, 8. decembar 2022. (Foto: Rojters / Evelin Hokstin)

Predstavnički dom američkog Kongresa u četvrtak je konačno odobrio zakonski predlog koji obezbeđuje federalno priznavanje istopolnih brakova, mjeru koja je rezultat zabrinutosti da bi Vrhovni sud mogao da preokrene svoju podršku zakonskom priznavanju tih bračnih zajednica.

Glasanje u Predstavničkom domu je bilo 258-169 - sve demokrate glasale su ZA, kao i 39 republikanaca, dok je 169 njihovih republikanaskih kolega bilo protiv, a jedan glasao "prisutan"."Mjera sada ide predsjedniku Bidenu na potpisivanje. "Zakon o poštovanju braka"odobren je u Senatu prošlog mjeseca.

Zakon je dobio podršku LGBT zagovornika, kao i brojnih vjerskih organizacija i entiteta, iako se mnogi američki konzervativci i dalje protive gej brakovima kao suprotnosti biblijskom svetom pismu.

Usko je napisan da služi kao ograničena podrška za odluku Vrhovnog suda iz 2015. kojom su legalizovani istopolni brakovi širom zemlje, poznatiju kao Obergefel protiv Hodžis. To bi omogućilo federalnoj vladi i državama da priznaju istopolne i međurasne brakove sve dok su legalni u državama gde su sklopljeni. Dati su i ustupci vjerskim grupama i institucijama koje ne podržavaju takve brakove.

Usvojenim prijedlogom poništava se zakon iz 1996. godine pod nazivom Zakon o odbrani braka koji je, između ostalog, uskraćivao federalne povlastice istopolnim parovima. On zabranjuje državama da odbace valjanost brakova sklopljenih van njihovih granica na osnovu pola, rase ili etničke pripadnosti. Vrhovni sud je 1967. godine proglasio zabranu međurasnog braka neustavnom.

Međutim, zakon ne bi zabranjivao državama da blokiraju istopolne ili međurasne brakove ako im Vrhovni sud to dozvoli. Takođe osigurava da vjerski entiteti ne budu primorani da obezbijede robu ili usluge za bilo koji brak i štiti ih od uskraćivanja poresko oslobođenog statusa ili drugih povlastica zbog odbijanja da priznaju brakove istog pola.

U govoru uoči glasanja, predsjedavajuća Nensi Pelosi osudila je "mržnju" iza napada na LGBT prava u Sjedinjenim Državama.

Republikanski kongresmen Džim Džordan rekao je da je zakon "opasan i vodi zemlju u pogrešnom smjeru".

Kada ga je Senat usvojio sa 61 prema 36 glasova, 12 republikanaca se pridružilo 49 demokrata u njegovoj podršci. Većina republikanaca je glasala protiv.

Šira verzija zakona - bez izričitih zaštita vjerskih sloboda - usvojena je u avgustu u Predstavničkom domu, uz podršku svih demokrata i 47 republikanaca. Međutim, da bi dobili 60 glasova u Senatu, neophodnih za usvajanje većine zakona, njegovi kosponzori su dodali amandman kojim se pojašnjava da vjerske grupe ne mogu biti tužene na osnovu tog zakona.

Zakon je napisala grupa demokratskih i republikanskih senatora kao odgovor na strahovanja da bi Vrhovni sud, sa svojom sve odlučnijom konzervativnom većinom, mogao jednoga dana da ukine odluku Obergefel, potencijalno ugrožavajući istopolne brakove širom zemlje. Sud je pokazao spremnost da poništi svoje presedane, kao što je to uradio u junu kada je poništio presudu iz 1973. godine koja je legalizovala abortus širom zemlje.

U SAD ima oko 568 hiljada istospolnih parova, prema podacima Biroa za popis stanovništva.

Glavni tužilac Tužilaštva BiH: Bit će sve više predmeta protiv visokih zvaničnika

Glavni tužilac Tužilaštva BiH: Bit će sve više predmeta protiv visokih zvaničnika
please wait

No media source currently available

0:00 0:07:26 0:00

Stotine aktivista, zvaničnika i stručnjaka okupilo se u Washingtonu kako bi istražili načine za okončanje hronične korupcije u vladama, institucijama i sistemima širom svijeta. Jedan od učesnika Foruma je i naš gost, glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić.

Trumpova organizacija proglašena krivom za poresku prevaru

FILE - Trump Tower is pictured in New York, Aug. 9, 2022. The FBI search of Donald Trump's Mar-a-Lago estate marked a dramatic and unprecedented escalation of the law enforcement scrutiny of the former president, but the Florida operation was just one par

Kompanija bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa u utorak je proglašena krivom za utaju poreza, u slučaju koji je pokrenuo okružni tužilac Menhetna. Riječ je o značajnoj osudi finansijske prakse Trumpovog biznisa, prenosi agencija AP.

Porota je dva korporativna entiteta Trumpove organizacije - koja upravlja hotelima, golf terenima i drugim nekretninama širom svijeta - proglasila krivim po svih 17 tačaka optužnice, uključujući optužbe za zavjeru i falsifikovanje poslovnih dokumenata.

Odluka je donesena drugog dana vijećanja, posle suđenja na kojem je Trampova organizacija bila optužena da je bila saučesnik u planu direktora da izbjegnu plaćanje poreza na prihod, na stanove i luksuzne automobile.

Trampovi advokati su najavili da će uložiti žalbu.

Njujorški tužioci su tri godine istraživali bivšeg predsjednika i njegove biznise, mada se ne očekuje da će kazne biti dovoljno velike da ugroze budućnost Trumpove kompanije.

Trumpova organizacija mogla bi da bude novčano kažnjena sa do 1,6 miliona dolara - što je relativno mala suma za kompaniju te veličine, ali bi presuda mogla da iskomplikuje sklapanje poslovnih dogovora u budućnosti.

Trump, koji je nedavno objavio da se ponovo kandiduje za predsjednika, prethodno je tvrdio da je slučaj protiv njegove kompanije dio politički motivisanog "lova na vještice" koji protiv njega vode demokrate.

Samom Trumpu nije suđeno, ali su tužioci tvrdili da je "tačno znao šta se događalo, mada su on i advokati njegove kompanije to negirali.

Slučaj protiv kompanije uglavnom se zasnivao na svjedočenju bivšeg finansijskog direktora Trumpove organizacije Alena Vajselberga, koji se prethodno izjasio krivim po optužbama za krivotvorenje poslovnih podataka i svojih prihoda da bi nelegalno smanjio sebi porez.

Tužioci su pokušavali da ubijede porotnike da su Vajselberg i njegovi saradnici djelovali u ime kompanije i da je ona profitirala od toga, dok su advokati Trumpove organizacije ponavljali da je finansijski direktor djelovao u svoju korist, da se odmetnuo i iznevjerio povjerenje. Tvrdili su da niko u Trampovoj porodici ili kompaniji nije kriv.

Iako je bio svjedok optužbe, Vajselberg je tokom svjedočenja takođe pokušavao da preuzme odgovornost, ističući da niko u Trampovoj porodici nije znao za njegove postupke i da ga je do "ovoga dovela lična pohlepa".

Vajselberg, koji je imao najviše koristi od prevare, i kome je kompanija plaćala stan, automobile, i školarinu njegovih unuka, pristao je da svjedoči protiv kompanije u zamjenu za petomjesečnu kaznu zatvora. Vajselbergov sin i još jedan direktor Tramp organizacije takođe su optuženi da su dobijali kompenzacije koje nisu zvanično zavedene i prijavljene poreskim vlastima.

Tokom završne riječi, tužilac je pokušavao da ospori tvrdnje da Trump nije ništa znao o prevari. Porotnicima je pokazao Trampov potpis na dokument o izdavanju stana koji je Vajselbergu plaćala kompanija, te papir sa inicijalima bivšeg predsjednika kojim se odobrava smanjenje plate za još jednog direktora koji je dobio povlastice od Trampove organizacije.

"Gospodin Trump je eksplicitno odobrio utaju poreza", tvrdio je tužilac.

Odlukom nije okončan Trumpov spor sa okružnim tužiocem Menhetna, demokratom Alvinom Bregom koji je u januaru preuzeo položaj.

Breg je rekao da je u toku povezana istraga Trumpa, koja je počela za vrijeme njegovog prethodnika. U okviru te istrage, istražitelji ispituju da li je Trump obmanjivao banke i druge u pogledu stvarne vrijednosti nekretnina koje posjeduje - što su optužbe na koje je fokusirana optužnica državne tužiteljke Njujorka Letiše Džejms protiv bivšeg predsjednika i njegove kompanije.

Kancelarija okružnog tužioca takođe istražuje da li su prekršeni državni zakoni kada su Trumpovi saradnici isplatili novac dvjema ženama koje su tvrdile da su imale seksualne odnose sa Trumpom prije više godina.

"Samit u Tirani jasan signal da region pripada Evropi, a ne Rusiji ili Kini"

Ursula fon der Lajen, Šarl Mišel i Edi Rama na završnoj konferenciji za novinare u Tirani

U glavnom gradu Albanije održan je samit 27 članica EU i zemalja Zapadnog Balkana, prvi put van neke članice EU.

Lideri su na kraju samita ugaslasili deklaraciju, u kojoj se, između ostalog, potvrđuje perspektiva za članstvo zapadnobalkanskih država i pozivaju zemlje kandidati da usklade spoljnu politiku sa Briselom i uvedu sankcije Rusiji.

Na samitu je potpisan sporazum o nižim cijenama rominga između država Zapadnog Balkana i EU, koji stupa na snagu u oktobru 2023. godine, a EU je najavila i milijardu eura pomoći regionu u oblasti energetike. Naim Leo Beširi iz Insituta za evropske poslove ocjenjuje da ovaj samit jasno ukazuje da "region pripada Evropi, a ne Kini ili Rusiji", ali da članstvo neće biti moguće bez ispunjenja određenih uslova.

Na završnoj konferenciji za novinare, čelnici EU istakli su da je "istorijski" to što se samit prvi put održava u zemlji koja nije članica EU i da je potvrda evropske perspektive balkanskih zemalja.

“Budućnost EU će biti bezbjednija sa Zapadnim Balkanom kao njenim dijelom, i zato je proces integracija ključan. Obje strane će morati da se potrude, zemlje kandidati da napreduju u vladavini prava, borbi protiv korupcije, a sa strane EU je potrebno posvetiti se integraciji Zapadnog Balkana. Dogovor o romingu je korak ka tome", izjavio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

Domaćin samita, albanski premijer Edi Rama, kazao je da je održavanje sastanka u Tirani pokazatelj da je "Evropskoj uniji potreban Zapadni Balkan, koliko je i Zapadnom Balkanu potrebna EU".

Šta piše u Deklaraciji iz Tirane?

Na kraju samita, kako se navodi na sajtu Evropskog savjeta, usaglašena je zajednička Deklaracija u kojoj se iskazuje podrška perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i poziva na ubrzanje procesa pristupanja. Konstatuje se da rat u Ukrajini ugrožava globalni i evropski mir i ističe se važnost strateškog partnerstva EU i zapadnobalkanskih zemalja.

U Deklaraciji se ponovo pozivaju zemlje da se usklade sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU po pitanju sankcija Rusiji. Zemlje kandidati se pozivaju da nastave sa reformama, posebno u oblasti vladavine prava, te da pronađu trajna rešenja za bilateralne sporove i otvorena pitanja.

Posebno se ističe podrška dijalogu Beograda i Prištine i naglašava očekivanje da se napreduje na putu ka pravno obavezujjućem sporazumu o normalizaciji odnosa.

“Ponovo naglašavamo naše jako očekivanje da će se svi prošli sporazumi potpuno poštovati i sprovesti bez odlaganja. Apelujemo na obje strane da se angažuju u konstruktivnom rješavanju svojih sporova i da se uzdrže od jednostranog i/ili provokativnog djelovanja koje bi moglo dovesti do napetosti i nasilja, kao i do retorike koja nije pogodna za dijalog”.

Navodi se da će paket pomoći EU od milijardu eura za države Zapadnog Balkana pomoći u saniranju posljedica energetske krize i pospješiti tranziciju ka obnovljivim izvorima energije.

Zemlje se pozivaju da usklade viznu politiku sa EU u cilju boljeg upravljanja migracijama, i da ojačaju zajedničku borbu protiv terozirma i organizovanog kriminala.

Pred početak samita telekomunikacioni operateri iz balkanskih i EU zemalja potpisali su deklaraciju o smanjenju cijena u romingu od 1. oktobra 2023. godine.

Evropska unija pripremila je paket podrške u sektoru energetike za zemlje Zapadnog Balkana vrijedan milijardu eura, od kojih je 500 miliona eura za hitne potrebe, dok će ostatak novca biti raspoređen u vidu kratkoročnih i srednjoročnih mjera, prenosi FoNet.

Od 500 miliona eura, Srbija može da računa na budžetsku podršku od 165 miliona evra, Severna Makedonija i Albanija na po 80 miliona eura, Kosovo 75 miliona eura, Bosna i Hercegovina 70 miliona eura, a Crna Gora na 30 miliona eura.

Beširi: Članstvo uz dva "ali"

Direktor beogradskog Instituta za evropske poslove Naim Leo Beširi izjavio je za Glas Amerike da je samitom u Tirani balkanskim zemljama poslata poruka da ih EU želi kao članice, a da je skup bio i signal skeptičnim zemljama unutar EU.

"Jasna je poruka, geopolitička i strateška, da ovaj region pripada Evropi, a ne Rusiji ili Kini ili nekom trećem".

Ipak, kaže Beširi, tu se javljaju dva "ali".

"Jedno "ali"je da će zemlje postati članice EU kada ispune uslove za to. Drugim rečima, neće se žmuriti na nesprovođenje reformi. Džaba što ste uveli sankcije ako na terenu imate užasan problem u pravosuđu. Drugo "ali" je da se ne može očekivati od EU da non stop daje sredstva za ključne kapitalne projekte, a da sa druge strane neka zemlja radi protiv EU. Ako to ogolimo, videćemo da je to pitanje upućeno Srbiji koja jedina nije uvela sankcije Rusiji".

Vladimir Bilčik o uvođenju sankcija Rusiji, dijalogu sa Kosovom
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

Direktor Insituta za evropske poslove napominje i da se iz Beograda ne vidi da od "24. februara ove godine Srbija ima sve manje prijatelja u Evropi koji su spremni da slušaju izgovore Beograda zašto se ne usaglašava sa EU".

Podsjeća da su 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim, baltičke zemlje bile rezervisane prema Srbiji koja to nije osudila.

"I od tada baltičke zemlje blokiraju otvaranje Poglavlja 31 u pregovorima sa Srbijom, koje se odnosi na spoljnu i bezbjednosnu politiku, a sada im se pridružuju i druge zemlje u toj blokadi. Biće teško da Srbija objasni jednoj Poljskoj zašto ne uvodi sankcije Rusiji, dok u toj Poljskoj ima dva miliona ukrajinskih izbjeglica", zaključuje Beširi.

Pentagon predstavio novi nuklearni bombarder

Pentagon predstavio novi nuklearni bombarder
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:01 0:00

U Sjedinjenim Državama predstavljen je novi stelt nuklearni bombarder poslije višegodišnje proizvodnje koja je držana u tajnosti. B-21 Rejder je prvi novi američki bombarder poslije više od 30 godina.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG