Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je blok od 38 članova, koji obuhvata uglavnom bogate zemlje, ali i neke ekonomije u usponu poput Meksika i Estonije.
Malo je dokaza da pojava umjetne inteligencije do sada ima značajan utjecaj na radna mjesta, ali to može biti zato što je revolucija u ranoj fazi, rekao je OECD.
Poslovi s najvećim rizikom od automatizacije čine u prosjeku 27 posto radne snage u zemljama OECD-a, pri čemu su zemlje istočne Evrope najviše izložene, navela je organizacija sa sjedištem u Parizu u svom pregledu zapošljavanja za 2023.
Poslovi pod najvećim rizikom definirani su kao oni koji koriste više od 25 od 100 vještina i sposobnosti za koje stručnjaci AI smatraju da se mogu lako automatizirati.
Tri od pet radnika u međuvremenu strahuju da bi mogli izgubiti posao zbog umjetne inteligencije u narednih 10 godina, otkrio je OECD u prošlogodišnjem istraživanju. Istraživanjem je obuhvaćeno 5.300 radnika u 2.000 firmi koje obuhvataju proizvodnju i finansije u sedam zemalja OECD-a.
Istraživanje je provedeno prije eksplozivne pojave generativne AI poput ChatGPT-a.
Uprkos zabrinutosti zbog pojave AI, dvije trećine radnika koji već rade s njom reklo je da je automatizacija njihov posao učinila manje opasnim ili zamornim.
"Kako će AI na kraju utjecati na radnike na radnom mjestu i da li će koristi biti veće od rizika, ovisit će o mjerama koje ćemo preduzeti", rekao je generalni sekretar OECD-a Mathias Cormann na konferenciji za novinare.
„Vlade moraju pomoći radnicima da se pripreme za promjene i iskoriste mogućnosti koje će im donijeti umjetna inteligencija“, nastavio je.
Minimalne plate i kolektivno pregovaranje mogli bi pomoći u smanjenju pritiska koji bi umjetna inteligencija mogla izvršiti na plate, dok vlade i regulatori moraju osigurati da prava radnika nisu ugrožena, navodi OECD.
