Berns se u ponedjeljak sastao sa Abdulom Ganijem Baradarom, ali detalji razgovora nisu bili poznati. O sastanku je prvo izvijestio dnevnik The Washington Post.
CIA je, kako podsjeća AP, u saradnji sa pakistanskim snagama uhapsila Baradara 2010. godine. Proveo je osam godina u pakistanskom zatvoru prije nego što je Trumpova administracija ubijedila Pakistan da ga oslobodi 2018. godine uoči mirovnih pregovora.
Talibanski lideri obećali su mir i bezbjednost u Afganistanu i pokušali da se predstave kao umjerena grupa, ali su mnogi Afganistanci skeptični i pokušavaju da napuste zemlju, što je dovelo do haosa na međunarodnom aerodromu u Kabulu.
Ima i sve više izvještaja o kršenju ljudskih prava u područjima pod kontrolom talibana što je podstaklo dodatna strahovanja u pogledu budućnosti Afganistana i sudbine onih koji pokušavaju da napuste zemlju prije predstojećeg američkog povlačenja.
O izbjegličkoj krizi i kolapsu afganistanske vlade u utorak će, na virtulenom sastanku, raspravljati lideri G7, a jedna od tema biće i moguće produženje roka za povlačenje međunarodnih snaga da bi se obezbijedilo više vremena za evakuaciju.
U međuvremenu, visoka komesarka Ujedinjenih nacija za ljudska prava Mišel Bašele upozorila je na kredibilne izvještaje o "pogubljenjima" i ograničenjima prava žena u područjima pod kontrolom talibana.
Bašele je pozvala Savet za ljudska prava UN da preduzme "smjelu i odlučnu akciju" i prati stanje ljudskih prava u Afganistanu, nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad tom zemljom.
“U ovom ključnom trenutku Afganistanci očekuje od Savjeta za ljudska prava da brani i štiti njjihova prava. Tražim od savjeta da preduzme smjelu i odlučnu akciju, proporcionalnu ozbiljnosti ove krize, uspostavljanjem mehanizma za pomno praćenje stanja ljudskih prava u Afganistanu", naglasila je Bašele.
Zvaničnica UN pozvala se na izvještaje o pogubljenjima civila i bivših pripadnika bezbjednosnih snaga koji više ne učestvuju u borbama, o regrutaciji djece za vojne snage i ograničenjima na slobodno kretanje žena i odlazak djevojčica u školu. Navela je i primjere gušenja mirnih protesta i izražavanja nezadovoljstva.
Nekoliko dana ranije, obavještajna organizacija u privatnom vlasništvu sa sjedištem u Norveškoj, saopštila je da posjeduje dokaze da su talibani napravili crnu listu Afganistanca za koje vjeruju da su obavljali ključne uloge u prethodnoj afganistanskoj vladi ili u međunarodnim snagama, predvođenim Sjedinjenim Državama. Više Afganistanaca se krije zbog, kako navode, straha od odmazde.
Kada su talibani vladali Afganistanom krajem 1990-tih godina, žene nisu mogle da se slobodno kreću, televizija i muzika su bili zabranjeni, osumnjičenim lopovima su odsjecane ruke, a bilo je i javnih pogubljenja.
