Linkovi

Top priča

Pobjeda talibana u Afganistanu "nije predodređeni zaključak"

Američka vojska nastavlja pomagati afganistansku
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:46 0:00

Američka vojska nastavlja pomagati afganistansku

Visoki američki odbrambeni i vojni zvaničnici nadaju se da će afganistanska vlada uspjeti izdržati najnoviju vojnu ofanzivu talibana, započetu prije nekoliko dana kada su američke i koalicijske trupe počele napuštati zemlju.

Pokrajinski službenici iz cijelog Afganistana upozorili su na sve veće gubitke u nizu talibanskih napada, otkako su Sjedinjene Države službeno započele povlačenje 1. maja. Ali Pentagon je u četvrtak naveo da povlačenje "ide prema planu".

"Prema mojoj profesionalnoj vojnoj procjeni, nije unaprijed zaključeno da talibani automatski pobjeđuju, a Kabul pada", rekao je novinarima u Pentagonu general Mark Milley, predsjedavajući Zajedničkog štaba.

"Ja sam lični svjedok da se afganistanske snage sigurnosti mogu boriti", dodao je Milley, koji je ranije služio u Afganistanu. "Podržavamo ih sigurno, ali oni vode borbu."

Govoreći zajedno s Milleyjem, američki ministar obrane Lloyd Austin također je izrazio povjerenje u sposobnost afganistanske vojske.

"Vidjeli smo slučaj da su u Lashkar Gah-u [u provinciji Helmand] afganistanske snage sigurnosti provodile protunapad i imale prilično dobre rezultate", rekao je Austin novinarima. "Nadamo se da će afganistanske snage sigurnosti igrati glavnu ulogu u zaustavljanju talibana."

Ofanziva Talibana

Prema lokalnim afganistanskim zvaničnicima i nekim humanitarnim radnicima na terenu, talibanska ofanziva bila je neumoljiva.

Provincijski službenici u južnoj provinciji Kandahar izvijestili su u četvrtak da su talibanski borci zauzeli stratešku branu Dahla nakon žestokih borbi koje su prisilile stotine porodica da napuste to područje.

A neke od najtežih borbi dogodile su se u provinciji Helmand gdje su, uprkos pokretanju uspješnog protunapada, afganistanskim snagama u srijedu bili potrebni američki zračni napadi u cilju potiskivanja talibanskih boraca.

Američki vojni zvaničnici navode, suprotno nekim tvrdnjama, da tempo i intenzitet talibanskih napada na afganistanske snage sigurnosti - u prosjeku 80 do 120 napada dnevno - ne razlikuje se od prošlogodišnjih.

"Trenutno ANSDF [afganistanske snage nacionalne sigurnosti i odbrane] stopostotno samostalno planiraju, zapovijedaju i kontroliraju i vode vojne operacije", rekao je u srijedu zamjenik glasnogovornika Ministarstva obrane Fawad Aman za afganistansku službu Glasa Amerike.

"Na bojnim poljima nema podrške i fizičkog prisustva stranih trupa", dodao je.

Ipak, neki američki zvaničnici i vanjski stručnjaci upozoravaju da će povlačenje 2.500 do 3.500 američkih snaga i gotovo 7.000 koalicijskih vojnika, zajedno sa desetinama hiljadama ugovarača, staviti na ispit sposobnosti afganistanskih snaga sigurnosti.

"Razina nasilja možda raste, ali to je poziv afganistanskim snagama nacionalne sigurnosti da moraju zamijeniti koalicijske snage i NATO snage", rekao je umirovljeni brigadni general Mark Kimmitt za afganistansku službu Glasa Amerike.

"Nastavit ćemo ih obučavati. Nastavit ćemo ih opremati", rekao je Kimmitt. "Međutim, malo je vjerojatno da će Amerikanci, ukoliko ne dođe do značajne promjene u nivoima nasilja, preokrenuti svoje povlačenje."

Afganistanske sposbnosti

Ipak, kako će SAD pomoći afganistanskoj vojsci i avganistanskim zračnim snagama, ostaje nejasno.

"Održavanje logističke podrške afganistanskim zračnim snagama ključni je test koji moramo riješiti", rekao je Milley, predsjedavajući Zajedničkog štaba novinarima u četvrtak, sugerirajući da bi se neki ugovarači mogli vratiti u Afganistan nakon završetka povlačenja.

"Mnogo toga ovisit će o sigurnosnim uvjetima na terenu", rekao je. "Namjera nam je zadržati afganistansko ratno zrakoplovstvo u zraku i pružiti im kontinuiranu podršku u održavanju."

Ključni nadzorni organ američke vlade, specijalni generalni inspektor za obnovu Afganistana, rekao je u izvještaju od prošle sedmice da bi afganistansko ratno zrakoplovstvo moglo biti prizemljeno u roku od nekoliko mjeseci bez trenutne razine podrške ugovarača.

See all News Updates of the Day

SAD: Važna sedmica pred zakonodavcima

SAD: Važna sedmica pred zakonodavcima
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:12 0:00

Socijaldemokrate dobile najviše glasova u Njemačkoj, počinju pregovori o koalicionoj vladi

Lider socijaldemokrata Olaf Šolc poslije proglašenja izbornih rezultata

Socijaldemokratska partija (SPD) dobila je najviše glasova na izborima za njemački Bundestag u nedjelju, ali nedovoljno da samostalno formira vladu, pa od ponedjeljka kreće u pregovore sa potencijalnim koalicionim partnerima. Socijaldemokrate su dobile izbore prvi put od 2005. i 16-godišnje vladavine Angele Merkel. 

Partija lijevog centra SPD je dobila 25,7 odsto glasova, a konzervativna Hrišćansko-demokratska unija (CDU) Angele Merkel i njen partner Hrišćansko-socijalna unija (CSU) dobile su oko 24,1 odsto. Zeleni su osvojili 14,8 odsto glasova, a liberalne Slobodne demokrate (FDP) 11,5 odsto.

Povratak SDP na vlast mogao bi da znači i ponovno oživljavanje lijevih partija u Evropi. U Norveškoj je partija lijevog centra takođe dobila izbore prošlog mjeseca.

Kandidat socijaldemokrata za kancelara Olaf Šolc rekao je da se nada da će uspjeti da postigne koalicioni dogovor do Božića. I lider CDU Armin Lašet je rekao da će pokušati da formira vladu, bez obzira na to što je njegova koalicija iza SDP i što su konzervativci pod njegovim vođstvom postigli do sada najgori rezultat.

Merkelova će ostati na dužnosti dok traju koalicioni pregovori.

Lider CDU Armin Lašet posle proglašenja izbornih rezultata
Lider CDU Armin Lašet posle proglašenja izbornih rezultata

Da bi obezbijedila većinu u parlamentu, SPD će prvo razgovarati sa Zelenima i Slobodnim demokratama (FDP), iako bi te dvije partije mogle da uđu u koaliciju i sa konzervativcima.

Jedno je sigurno; u vladi neće biti ekstremno desničarske Alternative za Njemačku (AFD) koja je dobila 10,3 odsto glasova što je pad u odnosu na prošle izbore kada su dobili 12,6 odsto.

Koje su opcije za koalicije?

Prva je koalicija socijaldemokrata, Zelenih i Slobodnih demokrata (FDP), takozvana "semafor koalicija" zbog boja partija - crvene, zelene i žute.

SPD i Zeleni su bili zajedno na vlasti za vrijeme Gerharda Šredera, i saglasni su oko zaštite životne sredine, povećanja poreza i socijalnih davanja, iako se Zeleni više neprijateljski odnose prema Rusiji.

Lider FDP Kristijan Linder rekao je da je otvoren za pregovore, a da je za sada legalizacija marihuane jedino oko čega bi se tri partije lako dogovorile.

"Koalicija Jamajka" - savez konzervativnih CDU/CSU, Zelenih i Slobodnih demokrata je druga opcija, po bojama partija koje zajedno prave zastavu Jamajke - crne, žute, zelene.

Takva hrišćansko-liberalna koalicija je vodila Njemačku većinu vremena poslije rata, a partije su bliske po pitanjima ekonomije.

Ipak, lider Slobodnih demokrata se 2017. povukao iz koaliconih pregovora, što nagovještava da ni ovi neće biti jednostavni.

"Velika koalicija" CDU i SPD ili CDU, SPD i Zelenih. Socijaldemokrate su isključile savez sa konzervativcima kao opciju, iako su bili partner Merkelove 12 od 16 godina koliko je bila na vlasti. SPD su isto odbile savez sa konzervativcima i 2017, ali su završili zajedno kada su sve druge opcije propale.

Liderke država govore danas pred Generalnom skupštinom UN

Mađarski ministar inostranih poslova Peter Szijjarto obraća se 75. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, u sjedištu UN-a, u New Yorku, 23. septembar 2021.

Osam žena - tri potpredsjednice i pet premijerki - trebalo bi da govore u petak u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. "Ne možemo spasiti našu planetu ako izostavimo ugrožene - žene, djevojke i manjine", rekla je predsjednica Zuzana Caputova​ Generalnoj skupštini ranije ove nedjelje.

Predsjednica Tanzanije Samia Suluhu Hassan​, prva žena predsjednica te zemlje, rekla je na Skupštini u četvrtak: "Covid-19 prijeti da vrati nazad naša postignuća."

Također u četvrtak, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres upozorio je na samitu o hrani koji nastoji poboljšati globalnu proizvodnju hrane i pristup da gotovo polovina planete ne može da priušti zdravu hranu.

"Hrana je život. Ali u zemljama, zajednicama i domaćinstvima u svakom kutku svijeta ova suštinska potreba - ovo ljudsko pravo - postaje neispunjena", rekao je Guterres virtualnom samitu o prehrambenim sistemima na marginama godišnjeg okupljanja Generalne skupštine UN.

Antonio Guterres govori na sjednici Generalne skupštine UN-a, New York, 23. septembar 2021.
Antonio Guterres govori na sjednici Generalne skupštine UN-a, New York, 23. septembar 2021.

Guterres je rekao da tri milijarde ljudi ne može da priušti hranjivu hranu.

"Svakog dana stotine miliona ljudi odlaze u krevet gladni. Djeca gladuju", rekao je on.

I dok milioni ljudi gladuju, a glad je realnost u dijelovima Jemena i Etiopije, gotovo jedna trećina sve proizvodnje hrane je izgubljena ili protraćena.

Samit, koji radi više od godinu dana, ima za cilj da ponovo analizira svaki aspekt proizvodnje hrane kako bi postali ekološki prihvatljiviji, bezbjedniji, hranljiviji i pristupačniji. To je također dio unaprijeđenja 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija, među kojima je "nulta glad" glavni prioritet.

"Pandemija Covida-19 učinila je ovaj izazov mnogo većim", rekao je Guterres. "To je produbilo nejednakosti, desetkovalo ekonomije i bacilo milione u krajnje siromaštvo".

Pandemija povećava izazov

Virus je također bio na umu liderima koji su se obratili Generalnoj skupštini u četvrtak - posebno afričkim liderima, koji su predstavljali veliki dio govornika tog dana. Mnogi su se pojavili putem video poruka zbog pandemije.

Vakcinacija protiv Covida u Južnoj Africi.
Vakcinacija protiv Covida u Južnoj Africi.

"Optužnica je protiv čovječanstva da su više od 82 posto svjetskih doza vakcine stekle bogate zemlje, dok je manje od jedan odsto otišlo u zemlje sa niskim prihodima", rekao je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa ​u video obraćanju.

Afrički centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izvještavaju da je četiri posto afričke populacije potpuno vakcinisano.

"Gomilanje i nejednaka distribucija sa rezultirajućim neujednačenim obrascima vakcinacije širom svijeta nije prihvatljivo", rekao je predsjednik Zimbabvea Emmerson Mnangagwa u unaprijed snimljenoj poruci. "Vakcinacijski nacionalizam je samoporažavajući i suprotan mantri da 'niko nije siguran dok svi nisu sigurni'. Bilo na sjeveru planete ili na jugu, bogati ili siromašni, stari ili mladi - svi ljudi u svijetu zaslužuju pristup vakcinama."

Također je postojala zabrinutost zbog trenda državnih udara u Africi. U proteklih godinu dana vojni udari su se dogodili u Čadu, Maliju i Gvineji. Sudanska vojska je saopštila da je tamo pokušala državni udar samo ove nedjelje. U Tunisu neki tvrde da je predsjednik Kais Saied ​u suštini izveo puč, pozivajući se na vanredna ovlaštenja, otpustivši premijera i suspendujući parlament radi učvršćivanja svojih ovlaštenja.

Predsjednik Angole Joao Goncalves Lourenco​ rekao je da nema dovoljno reakcija drugih zemalja kako bi se obeshrabrili pučevi.

"Smatramo neophodnim da međunarodna zajednica postupi odlučno i da ne izdaje samo osuđujuće izjave kako bi prisilila te aktere da vrate vlast legitimno uspostavljenim institucijama", rekao je on na skupu. "Ne možemo da nastavimo da dozvoljavamo nedavnim primjerima, poput Gvineje i drugih, da uspiju u Africi i na drugim kontinentima".

Na Bliskom istoku, irački predsjednik Barham Salih izrazio je zabrinutost zbog terorizma u svojoj zemlji i širem regionu.

"Ne možemo potcjenjivati opasnost koju predstavlja terorizam. Ako postanemo opušteni i ometeni regionalnim sukobima, jednostavno ćemo vidjeti povratak mračnjačkih snaga koje će ugroziti naš narod i našu bezbjednost", rekao je on. "Saradnja i solidarnost su naš jedini izbor u našoj borbi protiv međunarodnog terorizma i grupa koje ga podržavaju."

Pomirenje

U međuvremenu, mogućnosti ove nedjelje za intenzivnu diplomatiju pomogle su da se ublaži rijetko viđen rascjep u američko-francuskim odnosima.

Francuski zvaničnici bili su ogorčeni zbog bezbjednosnog pakta između Australije, Velike Britanije i Sjedinjenih Država ranije ovog mjeseca.

Prema tom aranžmanu, Australija će dobiti najmanje osam podmornica na nuklearni pogon, koje će se graditi u Australiji uz upotrebu američke tehnologije. Dogovor je postignut kada je Australija odustala od ranijeg ugovora o francuskim podmornicama vrijednog desetine milijardi dolara.

Telefonski sastanak predsjednika Joea Bidena i Emmanuela Macrona u srijedu i lični sastanak u četvrtak između njihovih najviših diplomata na marginama Generalne skupštine u New Yorku izgleda da su prošli dug put do smirivanja Pariza i obnove povjerenja.

U izvještaju su korištene neke informacije AP-a.

SAD kupuju novih 500 miliona doza vakcina za zemlje u razvoju

Predsjednik Joe Biden na virtuelnom samitu o Covidu-19 na marginama Generalne skupštine UN 22. septembra 2021. (Foto: AFP/Brendan Smialowski)

Američki predsjednik Joe Biden saopštio je da će SAD kupiti još 500 miliona doza vakcina protiv Covida-19 za zemlje u razvoju tokom naredne godine.

Amerika je, prethodno, obećala više od 500 miliona doza vakcine koju su zajednički proizvele farmaceutske kompanije Pfizer i BioNTech zemljama u razvoju do kraja juna sljedeće godine. To znači da će SAD svijetu ukupno obezbjediti milijardu doza vakcina protiv Covida-19.

„Na svaku vakcinu koju dajemo jednom Amerikancu, doniramo tri vakcine globalno”, tweetovao je državni sekretar Antony Blinken u srijedu, uoči Bidenovog saopštenja.

Biden je donaciju dodatnih doza, koje će također proizvesti Pfizer, najavio na virtuelnom samitu posvećenom Covidu-19, koji se održava na marginama Generalne skupštine UN.

Izjavio je: „Vlade mogu da učine mnogo, ali ne možemo sve da uradimo sami.”

Biden je podržao cilj Svjetske trgovinske organizacije da se u narednih godinu dana vakciniše najmanje 70% svjetske populacije, a očekuje se da će iskoristiti svoje saopštenje da podstakne druge, bogate zemlje da takođe pojačaju napore za kontrolisanje pandemije.

Generalni sekretar Svjetske zdravstvene organizacije Tedors Adhanom Ghebreyesus ​izjavio je u junu da je za ostvarenje tog cilja potrebno 11 milijardi doza vakcine.

U svom govoru u Ujedinjenim nacijama u utorak, Biden je istakao da su SAD već podijelile više od 160 miliona doza vakcina u više od stotinu zemalja, što je više nego što su uradile sve druge zemlje svijeta zajedno.

U proteklih godinu dana, u svijetu je podijeljeno više od 5,9 milijardi doza vakcine, što predstavlja oko 43% svjetske populacije. Međutim, zbog ogromnog dispariteta u distribuciji, mnoge siromašne zemlje imaju teškoće da vakcinišu čak i najugroženije građane.

Svjetski lideri i globalne organizacije sve više kritikuju disparitet i spor tempo vakcinacije. Uprkos američkom reagovanju, žalili su se da je ono neadekvatno - posebno pokušaj SAD da podijele dodatne, "booster" doze Amerikancima prije nego što su ugroženi u siromašnim zemljama dobili i prvu dozu.

Neke od informacija u tekstu preuzete su od agencija AP i Reuters.

Visoki zvaničnici osudili tretman migranata na američko-meksičkoj granici

Agenti carinske službe na konjima usmjeravaju migrante koji prelaze rijeku Rio Grande iz Meksika u Texas, 19. septembra 2021.

Visoki američki zvaničnici, među kojima je potpredsjednica Kamala Harris u utorak su osudili način na koji su agenti granične patrole na konjima okruživali i usmjeravali migrante sa Haitija, da bi ih spriječili da uđu u Sjedinjene Države. 

"Snimci koje sam vidjela, način na koji su ti pojedinci na konjima tretirali ljudska bića - to je užasno", rekla je Harris novinarima. "Potpuno podržavam detaljnu istragu o tome šta se tačno dogodilo, istragu koja je već počela. Ali ljudska bića nikada ne smiju da budu tretirana na taj način."

Harris je rekla da će kasnije razgovarati sa sekretarom za unutrašnju bezbjednost, Alejandrom Mayorkasom​, koji je naredio da se otvori istraga o postupcima agenata Granične patrole.

Na pretresu u Kongresu, Mayorkas je izjavio: "Užasnuli su me ti prizori... Nećemo tolerisati bilo kakvo maltretiranje ili zlostavljanje bilo kojeg migranta."

Snimak pokazuje Haićane kako prelaze meksičko-američku granicu

Na fotografijama i video snimcima vide se agenti kako pokušavaju da zgrabe neke od hiljada migranata okupljenih na granici duž rijeke Rio Grande, i kako pomoću konja pokušavaju da ih potisnu nazad ka Meksiku.

"Pustiću da istraga teče svojim tokom, ali fotografije koje sam vidio su me duboko uznemirile", rekao jeMayorkas za CNN.

Na jednom video snimku čuje se agent kako govori ružne riječi dok jedno dijete skače da bi se sklonilo konju sa puta.

"Niko ne smije da koristi konja kao oružje da bi agresivno napao dijete", rekao je Mayorkas. "To je neprihvatljivo. To nije u skladu sa našom politikom i treningom. Želim da budem jasan: to je neprihvatljivo."

U ranijim izvještajima čulo se da su agenti koristili bičeve da bi kontrolisali migrante. Međutim, oni su zamahivali uzdama konja i po svemu sudeći nikoga nisu udarili.

Mayorkas je takođe rekao da je loš tretman migranata protivan politici granične patrole, i vrijednostima njegovog Sekretarijata. Rekao je da će se istraga brzo odvijati.

"Javnost mora i zaslužuje da zna rezultate", rekao je sekretar za unutrašnju bezbjednost.

Zvanična vozila parkirana su uz obalu Rio Grande blizu migrantskog kampa u Del Riju u Texasu 21. septembra 2021.
Zvanična vozila parkirana su uz obalu Rio Grande blizu migrantskog kampa u Del Riju u Texasu 21. septembra 2021.

Još jedan istaknuti demokrata, lider senatske većine Chuck Schumer, govoreći u Senatu je izjavio: "Moramo da govorimo o tom ponašanju, da ustanovimo ko je odgovoran. Stomak mi se prevrće od tih prizora. To mora da prestane."

Republikanski kritičar predsjednika Joea Bidena, senator Josh Hawley, kritikovao je Mayorkasa zbog imigracione politike za koju kaže da je podstakla migraciju skoro 15.000 Haićana do granice. Haićani su, većinom, napustili svoju karipsku naciju poslije zemljotresa 2010. godine, i od tada žive u južnoameričkim državama.

Na pretresu senatskog odbora za unutrašnju bezbjednost, Hawley je rekao Mayorkasu: "Ovo je humanitarna kriza u Del Riju. Možete da je opisujetee kako želite... ali ne treba da umanjujemo humanitarne uslove za koje ste, iskreno, vi odgovorni... Desetine hiljada ljudi žive u uslovima koji su zapanjujući, zapanjujući, a dovela ih je ovdje vaša politika."

Hawley i drugi republikanci krive Bidenovu administraciju zato što je ublažila strogu imigracionu politiku prethodnog predsjednika, Donalda Trumpa.

Prema podacima Kancelarije za nacionalnu migraciju Haitija, više od 320 migranata je deportovano u Haiti u nedjelju a dva leta su stigla u ponedjeljak popodne. U jednom od aviona bilo je oko 130 migranata. Grupe za zaštitu ljudskih prava na Haitiju javljaju da se dodatni letovi očekuju ove nedjelje.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG