Najnovije
Talibani proglasili pobjedu u dolini Panšir
Talibani su u ponedjeljak objavili da su osvojili sjevernu dolinu Panšir, čime je okončan jedini oružani otpor njihovoj vladavini u Afganistanu. "Ova pobjeda dovodi do kraja rata širom zemlje i otvara put za miran život i prosperitet u atmosferi nezavisnosti", rekao je portparol Talibana.
Opozicione snage, poznate kao Nacionalni front otpora (NRF), koje je predvodio komandant Ahmad Masud, nisu odmah reagovale.
Talibani su pobjedu ostvarili nekoliko sati nakon što je Masud rekao da pozdravlja prijedloge vjerskih učenjaka za održavanje mirovnih pregovora sa talibanima ako povuku svoje snage iz njegovog rodnog Panšira.
Ahmad Masud dao je ponudu putem objave na Facebook stranici svoje organizacije na dan kada su talibanske snage utvrdile da su probile sebi put ka glavnom gradu provincije, Bazaraku, nakon što su zauzele ostatak pokrajine.
Više izvora također je potvrdilo ubistvo zvaničnog portparola NRF-a, Fahima Daštija, zajedno sa Masudovim rođakom, generalom Abdul Vududom, tokom borbi u nedjelju.
"Nacionalni front otpora spreman je odmah zaustaviti rat radi postizanja stabilnog mira, ako talibanska grupa okonča vojne napade i pokrete u Panširu i Andarabu", navodi se u objavi na Masudovoj Facebook stranici. Andarab je okrug u susjednoj pokrajini Baglan i nalazi se na ulazu u Panšir.
Masoudova izjava uslijedila je kao odgovor na izvještaje u afganistanskim medijima u kojima se navodi da je veće vjerskih učenjaka pozvalo talibane da prihvate sporazumno rješenje za okončanje borbi.
Panšir je posljednje preostalo područje oružanog otpora vlasti Talibana, otkad je ta grupa prošlog mjeseca zauzela ostale 33 afganistanske pokrajine, uključujući i glavni grad Kabul, dok su se vladine snage koje je obučavao Zapad doživjele slom, a predsjednik Ašraf Gani pobjegao iz zemlje.
Ali nedjelju dana kasnije, NRF, koji se sastoji od pripadnika afganistanskih snaga bezbjednosti obučenih u SAD i lokalnih plemenskih milicija, ponovo je zauzeo Andarab i još dva susjedna okruga u Baglanu.
Talibani su osudili napad kao kršenje opšte amnestije za sve članove i političare svrgnute afganistanske vlasti. Oni su u više navrata pozivali lidere NRF-a da predaju oružje i u pregovorima nađu rješenje za bezbjednosnu krizu.
Pregovori su na kraju prekinuti, pri čemu je svaka strana krivila onu drugu za njihov neuspjeh, što je navelo talibane da prije nekoliko dana izvedu veliku ofanzivu koja su ponovo preuzeli izgubljena mjesta.
Napredak je također otvorio put talibanima za napad i ulazak u Panšir, dom etničke manjine u zemlji koji se nalazi sjeverno od glavnog grada Kabula.
U objavama na društvenim mrežama, zvaničnici Talibana, odgovarajući na uslovnu ponudu za razgovore, rekli su da njihove snage napreduju u ofanzivi kako bi očistile Panšir od oružanog otpora, dodajući da se borbe vode unutar Bazaraka.
Tu tvrdnju nije bilo moguće potvrditi iz nezavisnih izvora, a obje protivničke strane objavile su preuveličane detalje o svojim uspjesima nakon početka borbi.
Masoudov otac je uspješno branio pokrajinu kada su talibani vladali većim dijelom Afganistana od 1996. do 2001.
Vlada Talibana
Nepostojanje kontrole nad celim Afganistanom očigledno je spriječio talibane da objave postavljenje nove Vlade.
Islamistička grupa je pod međunarodnom nadzorom kako bi ispunila obećanja da će njihov sistem upravljanja obuhvatati predstavnike svih afganistanskih etničkih grupa i da će poštivati ljudska prava, posebno prava žena, za razliku od njihovog prethodnog ekskluzivnog tvrdokornog režima u Kabulu.
U subotu su male grupe aktivistkinja izašle na ulice u Kabulu i u dijelovima zapadnog Afganistana, zahtijevajući poštovanje njihovih prava i zastupljenost u novoj Vladi.
Talibanski borci razbili su skup od desetak žena u glavnom gradu kako bi ih sprečili da krenu prema predsjedničkoj palati.
Snimci koji su kružili društvenim mrežama pokazuju demonstrante, koji su se suočili sa naoružanim talibanskim borcima, pokrivajući usta i kašljući, a jedna žena je rekla da su čuvari reda upotrijebili suzavac kako bi rastjerali skup.
"Tukli su žene i šaržerima pušaka po glavi i žene su bile oblivene krvlju", rekla je jedna od demonstrantkinja koja se identifikovala kao Soraja.
"Talibani blokiraju protest premlaćivanjem i suzavcem: nažalost, ovo je u velikoj mjeri marka grupe koja se oslanja na grubu silu u suzbijanju neslaganja" napisala je na Twitteru Patria Gossman, direktorica za Aziju u Human Rights Watchu.
Talibani su nametnuli brutalni pravosudni sistem i zabranili ženama rad i spriječili starije djevojčice da se obrazuju kada je fundamentalistička grupa prethodno preuzela vlast u Afganistanu.
Talibanski lideri su, međutim, obećali da će u Kabulu uspostaviti inkluzivnu vladu za koju kažu da će omogućiti ženama da rade i dobiju obrazovanje u okviru islamskog zakona ili šerijata. Mnogi Afganistanci sumnjaju u pouzdanost njihovih obećanja.
"To će biti sveobuhvatan snažan centralni i održivi sistem ili vlada", rekao je u petak za Glas Amerike Bilal Karimi, član talibanske kulturne komisije.
See all News Updates of the Day
Ukrajina napala Rusiju sa 144 drona, ubivši jednu osobu i zatvorivši aerodrome
Ruski zvaničnici saopštili su u utorak da su oborili najmanje 15 dronova oko Moskve tokom noći u talasu napada koji su zapalili stambene zgrade, ubili jednu ženu i naterali da se obustavi više od 30 letova u glavnom gradu.
Više od 60 dronova oboreno je i iznad ruskog jugozapadnog regiona Brjanska, koji se graniči sa Ukrajinom i Lipeckom regijom na jugu Rusije, rekli su guverneri regiona. Tamo nije prijavljena šteta niti stradali.
Ukrajinska domaća industrija dronova ubrzano raste, a Kijev pojačava napade dronovima na rusku energetsku, vojnu i transportnu infrastrukturu.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin rekao je u aplikaciji za razmenu poruka Telegram da je najmanje 15 dronova oboreno oko Moskve, a ekipe hitne pomoći poslate na nekoliko lokacija širom regiona i blizu aerodroma Žukovo i u distrikt Domodedovo - dom jednog od najvećih aerodroma u Moskvi.
Ruska agencija RIA javila je da su i aerodromi Domodedovo i Žukovo zatvoreni za vazdušni saobraćaj nakon obustave više od 30 domaćih i međunarodnih letova tamo i na drugim aerodromima koji opslužuju rusku prijestonicu.
U napadima dronom tokom noći oštećene su najmanje dvije višespratnice u okrugu Ramenskoye u Moskovskoj oblasti, zapaljeno je nekoliko stanova, rekao je guverner Moskve Andrej Vorobjov na Telegramu.
Jedna 46-godišnja žena je umrla, a tri osobe su povrijeđene u Ramenskome, rekao je Vorobyov. On je dodao da su 43 osobe evakuisane u centre za privremeni smještaj.
Okrug Ramenskoye, oko 50 km jugoistočno od Kremlja, ima populaciju od oko četvrt miliona ljudi, prema zvaničnim podacima.
Ruski kanali SHOT i Baza Telegram, koji su bliski ruskim bezbjednosnim službama, objavili su video-snimke na kojima plamen izlazi iz višespratnice, u kojima se navodi da je u napadu dronom u okrugu Ramenskoe uništeno pet stanova.
Vlasti regije Tula, koja se nalazi u susjedstvu Moskovske regije na sjeveru, rekle su ruskoj državnoj novinskoj agenciji da je olupina drona pala na postrojenje za gorivo i energiju, ali da "tehnološki proces" tog objekta nije pogođen.
Napadi od utorka uslijedili su nakon poplave bespilotnih letjelica koje je Ukrajina lansirala početkom septembra usmjerenih uglavnom na ruske energetske i energetske objekte.
Napadi dolaze u ključnoj fazi rata, pri čemu Rusija vrši ofanzivu na istoku Ukrajine dok se još uvijek bori da protjera snage Kijeva koji su probili njegovu zapadnu granicu u iznenadnom upadu u avgustu.
Ruski zvaničnici često ne otkrivaju puni obim štete koju su nanijeli ukrajinski napadi.
Reuters nije mogao nezavisno provjeriti izvještaje. Iz Ukrajine nije bilo komentara. Obje strane poriču da su u svojim napadima ciljale civile.
Ukrajina je vršila pritisak na Sjedinjene Države za dozvolu da koriste moćnije oružje koje je isporučio Zapad kako bi nanijela veću štetu unutar Rusije i umanjila sposobnosti Moskve da nastavi svoje napade na Ukrajinu, na koju je izvršila invaziju u februaru 2022.
Palestinski zvaničnici kažu da je izraelski napad ubio najmanje 40 ljudi u humanitarnoj oblasti
Zvaničnici za hitne slučajeve rekli su u utorak da je izraelski raketni napad na humanitarno područje u južnom pojasu Gaze ubio i povrijedio desetine ljudi.
Napad se dogodio u Mawasiju, zapadno od Khan Younisa, koji je dom mnogih Palestinaca koji su pobjegli iz drugih područja Gaze od od sukoba između Izraela i militantne grupe Hamas.
Palestinska novinska agencija WAFA citirala je medicinske zvaničnike koji kažu da je u napadu poginulo najmanje 40 ljudi, a ranjeno 60 osoba.
Izraelska vojska je saopćila da su njeni borbeni avioni pogodili "značajne teroriste Hamasa koji su djelovali unutar komandno-kontrolnog centra".
U saopštenju Hamasa negira se da su njegovi borci bili u tom području.
Video koji kruži društvenim mrežama pokazuje nekoliko dubokih kratera na kojima ljudi koriste lopate i svoje ruke kako bi prokopali krhotine i pijesak.
Napor za prekid vatre
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres izjavio je u ponedjeljak da su Ujedinjene nacije ponudile pomoć u praćenju bilo kakvog eventualnog prekida vatre kako bi se zaustavio rat u Gazi, ali da je "nerealno" misliti da bi svjetska agencija direktno upravljala teritorijom ili obezbjeđivala mirovne snage.
Guterres je u intervjuu za Associated Press rekao: "UN će biti na raspolaganju da podrži bilo kakvo primirje", ali je rekao da ne vjeruje da će Izrael prihvatiti širu ulogu UN-a. Kako je sukob između Izraela i Hamasa bjesnio u posljednjih 11 mjeseci , Izrael je optužio mali broj radnika UN-a da su se pridružili Hamasovim militantima u njihovom šokantnom napadu 7. oktobra na Izrael koji je započeo rat.
Ujedinjene nacije imaju vojnu posmatračku misiju na Bliskom istoku, poznatu kao UNTSO, od 1948. Guterres je rekao da je ponuda da se nadgleda prekid vatre „bila jedna od hipoteza koju smo iznijeli na sto." Ali mjeseci -dugi pregovori o prekidu vatre su zastali.
"Naravno, mi ćemo biti spremni učiniti sve što međunarodna zajednica zatraži za nas", rekao je Guterres. "Pitanje je da li bi to strane prihvatile, a posebno da li bi to prihvatio Izrael."
Ističući hitnost sadašnjeg prekida vatre, Guterres je rekao: "Nivo patnje kojem svjedočimo u Gazi je bez presedana u mom (sedmogodišnjem) mandatu generalnog sekretara Ujedinjenih naroda. Nikada nisam vidio takav nivo smrti i razaranja kakvo vidimo u Gazi u posljednjih nekoliko mjeseci."
Odvojeno, šef UN-a za ljudska prava Volker Türk rekao je u ponedjeljak da je okončanje rata u Gazi "i sprječavanje potpunog regionalnog sukoba apsolutni i hitni prioritet".
"Znamo da se ratovi prelivaju i na buduće generacije, podstičući ponavljane cikluse mržnje ako njihovi uzroci ostanu neriješeni", rekao je Türk na sjednici Vijeća za ljudska prava u Ženevi. “Nažalost, rat u Gazi je suštinski primjer.”
Türk je istakao “strašan” napad Hamasa na Izrael, prisilno raseljavanje 1,9 miliona Palestinaca u Gazi, 101 Izraelac koji se još uvijek drži kao talac u Gazi i izraelske “smrtonosne i destruktivne operacije” na Zapadnoj obali koje “pogoršavaju katastrofalnu situaciju .”
Rat je pokrenut oktobarskim napadom Hamasa na južni Izrael prošle godine u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi i dovelo do hvatanja oko 250 talaca. U izraelskoj ofanzivi odmazde ubijeno je više od 40.900 Palestinaca, uglavnom žena i djece, iako izraelska vojska kaže da broj poginulih uključuje nekoliko hiljada militanata.
Sjedinjene Države, Katar i Egipat proveli su mjesece pokušavajući da posreduju u prekidu vatre i povratku talaca, ali su pregovori više puta zaglibili.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
UN nudi nadzor nad eventualnim prekidom vatre u Gazi
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres izjavio je da su Ujedinjene nacije ponudile pomoć u praćenju eventualnog prekida vatre kako bi se zaustavio rat između Izraela i Hamasa u Gazi, ali da je "nerealno" misliti da će svjetska agencija direktno upravljati teritorijem ili poslati mirovne snage.
Guterres je u intervjuu za Associated Press rekao: "UN će biti na raspolaganju da podrži bilo kakvo primirje", ali je rekao da ne vjeruje da će Izrael prihvatiti širu ulogu UN-a. Kako je sukob između Izraela i Hamasa bjesnio u posljednjih 11 mjeseci , Izrael je optužio mali broj radnika UN-a da su se pridružili Hamasovim militantima u njihovom šokantnom napadu 7. oktobra na Izrael koji je započeo rat.
Ujedinjene nacije imaju vojnu posmatračku misiju na Bliskom istoku, poznatu kao UNTSO, od 1948. Guterres je rekao da je ponuda da se nadgleda prekid vatre „bila jedna od hipoteza koju smo iznijeli na sto." Ali mjeseci -dugi pregovori o prekidu vatre su zastali.
"Naravno, mi ćemo biti spremni učiniti sve što međunarodna zajednica zatraži za nas", rekao je Guterres. "Pitanje je da li bi to strane prihvatile, a posebno da li bi to prihvatio Izrael."
Ističući hitnost sadašnjeg prekida vatre, Guterres je rekao: "Nivo patnje kojem svjedočimo u Gazi je bez presedana u mom (sedmogodišnjem) mandatu generalnog sekretara Ujedinjenih naroda. Nikada nisam vidio takav nivo smrti i razaranja kakvo vidimo u Gazi u posljednjih nekoliko mjeseci."
Odvojeno, šef UN-a za ljudska prava Volker Türk rekao je u ponedjeljak da je okončanje rata u Gazi "i sprječavanje potpunog regionalnog sukoba apsolutni i hitni prioritet".
"Znamo da se ratovi prelivaju i na buduće generacije, podstičući ponavljane cikluse mržnje ako njihovi uzroci ostanu neriješeni", rekao je Türk na sjednici Vijeća za ljudska prava u Ženevi. “Nažalost, rat u Gazi je suštinski primjer.”
Türk je istakao “strašan” napad Hamasa na Izrael, prisilno raseljavanje 1,9 miliona Palestinaca u Gazi, 101 Izraelac koji se još uvijek drži kao talac u Gazi i izraelske “smrtonosne i destruktivne operacije” na Zapadnoj obali koje “pogoršavaju katastrofalnu situaciju .”
Izraelska vojska izvijestila je u ponedjeljak da je izvršila napade preko noći na zgrade i lansirno mjesto koje koriste militanti Hezbolaha u južnom Libanu, što je posljednji u prekograničnim sukobima između dvije strane koji su izazvali zabrinutost zbog šireg regionalnog sukoba.
U susjednoj Siriji, državni mediji objavili su u ponedjeljak da je u izraelskim zračnim napadima ubijeno najmanje 18 ljudi, a povrijeđeno skoro 40 osoba.
Udari su bili usmjereni na vojne lokacije u centralnoj Siriji, navodi se u izvještaju.
Izrael rijetko komentariše napade koje izvodi u Siriji, ali je rekao da neće dozvoliti iransko prisustvo u Siriji, što je ključni put za slanje iranskog oružja Hezbolahu u Libanu.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao je u nedjelju da će nastaviti rat protiv Hamasovih militanata u Gazi dok se sukob približava 12. mjesecu, rekavši da je njegova zemlja "okružena ubilačkom ideologijom koju vodi iranska osovina zla".
Posljednjih dana došlo je do velikih uličnih protesta protiv njegovog vođenja rata, zajedno s njegovim neuspjehom da postigne prekid vatre s Hamasom koji uključuje povratak preostalih talaca koje drži teroristička grupa koju je odredila SAD.
Ali Netanyahu je drugim izraelskim čelnicima rekao da “velika većina građana Izraela… zna da smo u potpunosti posvećeni postizanju ciljeva rata: eliminirati Hamas, vratiti sve naše taoce, osigurati da Gaza nikada više ne predstavlja prijetnju Izrael i da naše stanovnike na sjeveru i jugu sigurno vratimo u njihove domove.”
Rat je pokrenut oktobarskim napadom na južni Izrael prošle godine u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi i doveo do hvatanja oko 250 talaca. U izraelskoj ofanzivi odmazde ubijeno je više od 40.900 Palestinaca, uglavnom žena i djece, iako izraelska vojska kaže da broj poginulih uključuje nekoliko hiljada militanata.
Sjedinjene Države, Katar i Egipat proveli su mjesece pokušavajući da posreduju u prekidu vatre i povratku talaca, ali su pregovori više puta zaglibili.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
Sedmica diplomatije SAD i Velike Britanije: Blinken u Londonu
Američki državni sekretar Antony Blinken stigao je kasno u ponedjeljak u London na početku sedmice diplomatije s novom britanskom vladom za koju se očekuje da će se dotaknuti Ukrajine i Bliskog istoka.
Blinkenova posjeta dolazi uoči odlaska premijera Keira Starmera u Washington u petak, što je njegov drugi sastanak u Bijeloj kući otkako je njegova Laburistička stranka pobijedila na julskim izborima, pomevši konzervativce nakon 14 godina.
Očekuje se da će se Blinken — najviši američki zvaničnik koji je posjetio London od trijumfa laburista — sastati sa Starmerom i ministrom vanjskih poslova Davidom Lammyjem tokom svojih razgovora u utorak.
Visoki američki diplomata će razgovarati o Aziji, Bliskom istoku i "našim zajedničkim naporima da podržimo Ukrajinu", rekao je glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller u saopćenju u kojem je najavio Blinkenovo putovanje.
Sjedinjene Države i Britanija usko sarađuju u većini globalnih pitanja, a Starmer je jasno stavio do znanja da će zadržati ulogu Ujedinjenog Kraljevstva kao jednog od najsrčanijih branilaca Ukrajine dok se ona suprotstavlja ruskoj invaziji.
Bivši advokat za ljudska prava Starmer, međutim, zauzeo je tvrđi stav prema Izraelu otkako je preuzeo dužnost, a njegova vlada je najavila obustavu nekih isporuka oružja, navodeći rizik da bi ono moglo biti iskorišteno za kršenje humanitarnog prava.
Laburistička vlada je također odustala od planova svog konzervativnog prethodnika da ospori pravo Međunarodnog krivičnog suda da traži hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Sjedinjene Države nisu članice ICC-a i protivile su se pokušajima da se cilja na Netanyahua, tvrdeći da Izrael ima svoje vlastite sisteme odgovornosti.
Ali Sjedinjene Države, glavni izraelski dobavljač oružja, nisu kritizirale odluku Ujedinjenog Kraljevstva o naoružavanju, rekavši da Britanija ima svoj vlastiti proces za procjenu.
Ukrajinci o američkim izborima: Strah od obje opcije
Ukrajinci polažu nade u to da će ishod američkih izbora pomoći da se okonča ruski rat protiv Ukrajine. Neki brinu da će republikanski kandidat Donald Trump zauzeti blaži pristup Moskvi, drugi su zabrinuti da će prema politici demokratske kandidatkinje Kamale Harris pomoć sporo stizati.
