Linkovi

Najnovije

Talibani proglasili pobjedu u dolini Panšir

Militant lojalan Ahmadu Masudu, sinu Ahmada Šaha Masuda, učestvuje u obuci u pokrajini Panšir, sjeveroistočni Afganistan, 30. augusta 2021.
Militant lojalan Ahmadu Masudu, sinu Ahmada Šaha Masuda, učestvuje u obuci u pokrajini Panšir, sjeveroistočni Afganistan, 30. augusta 2021.

Talibani su u ponedjeljak objavili da su osvojili sjevernu dolinu Panšir, čime je okončan jedini oružani otpor njihovoj vladavini u Afganistanu. "Ova pobjeda dovodi do kraja rata širom zemlje i otvara put za miran život i prosperitet u atmosferi nezavisnosti", rekao je portparol Talibana.

Opozicione snage, poznate kao Nacionalni front otpora (NRF), koje je predvodio komandant Ahmad Masud, nisu odmah reagovale.

Talibani su pobjedu ostvarili nekoliko sati nakon što je Masud rekao da pozdravlja prijedloge vjerskih učenjaka za održavanje mirovnih pregovora sa talibanima ako povuku svoje snage iz njegovog rodnog Panšira.

Ahmad Masud dao je ponudu putem objave na Facebook stranici svoje organizacije na dan kada su talibanske snage utvrdile da su probile sebi put ka glavnom gradu provincije, Bazaraku, nakon što su zauzele ostatak pokrajine.

Više izvora također je potvrdilo ubistvo zvaničnog portparola NRF-a, Fahima Daštija, zajedno sa Masudovim rođakom, generalom Abdul Vududom, tokom borbi u nedjelju.

"Nacionalni front otpora spreman je odmah zaustaviti rat radi postizanja stabilnog mira, ako talibanska grupa okonča vojne napade i pokrete u Panširu i Andarabu", navodi se u objavi na Masudovoj Facebook stranici. Andarab je okrug u susjednoj pokrajini Baglan i nalazi se na ulazu u Panšir.

Masoudova izjava uslijedila je kao odgovor na izvještaje u afganistanskim medijima u kojima se navodi da je veće vjerskih učenjaka pozvalo talibane da prihvate sporazumno rješenje za okončanje borbi.

Panšir je posljednje preostalo područje oružanog otpora vlasti Talibana, otkad je ta grupa prošlog mjeseca zauzela ostale 33 afganistanske pokrajine, uključujući i glavni grad Kabul, dok su se vladine snage koje je obučavao Zapad doživjele slom, a predsjednik Ašraf Gani pobjegao iz zemlje.

Ali nedjelju dana kasnije, NRF, koji se sastoji od pripadnika afganistanskih snaga bezbjednosti obučenih u SAD i lokalnih plemenskih milicija, ponovo je zauzeo Andarab i još dva susjedna okruga u Baglanu.

Talibani su osudili napad kao kršenje opšte amnestije za sve članove i političare svrgnute afganistanske vlasti. Oni su u više navrata pozivali lidere NRF-a da predaju oružje i u pregovorima nađu rješenje za bezbjednosnu krizu.

Pregovori su na kraju prekinuti, pri čemu je svaka strana krivila onu drugu za njihov neuspjeh, što je navelo talibane da prije nekoliko dana izvedu veliku ofanzivu koja su ponovo preuzeli izgubljena mjesta.

Napredak je također otvorio put talibanima za napad i ulazak u Panšir, dom etničke manjine u zemlji koji se nalazi sjeverno od glavnog grada Kabula.

U objavama na društvenim mrežama, zvaničnici Talibana, odgovarajući na uslovnu ponudu za razgovore, rekli su da njihove snage napreduju u ofanzivi kako bi očistile Panšir od oružanog otpora, dodajući da se borbe vode unutar Bazaraka.

Tu tvrdnju nije bilo moguće potvrditi iz nezavisnih izvora, a obje protivničke strane objavile su preuveličane detalje o svojim uspjesima nakon početka borbi.

Masoudov otac je uspješno branio pokrajinu kada su talibani vladali većim dijelom Afganistana od 1996. do 2001.

Vlada Talibana

Nepostojanje kontrole nad celim Afganistanom očigledno je spriječio talibane da objave postavljenje nove Vlade.

Islamistička grupa je pod međunarodnom nadzorom kako bi ispunila obećanja da će njihov sistem upravljanja obuhvatati predstavnike svih afganistanskih etničkih grupa i da će poštivati ljudska prava, posebno prava žena, za razliku od njihovog prethodnog ekskluzivnog tvrdokornog režima u Kabulu.

U subotu su male grupe aktivistkinja izašle na ulice u Kabulu i u dijelovima zapadnog Afganistana, zahtijevajući poštovanje njihovih prava i zastupljenost u novoj Vladi.

Talibanski borci razbili su skup od desetak žena u glavnom gradu kako bi ih sprečili da krenu prema predsjedničkoj palati.

Snimci koji su kružili društvenim mrežama pokazuju demonstrante, koji su se suočili sa naoružanim talibanskim borcima, pokrivajući usta i kašljući, a jedna žena je rekla da su čuvari reda upotrijebili suzavac kako bi rastjerali skup.

"Tukli su žene i šaržerima pušaka po glavi i žene su bile oblivene krvlju", rekla je jedna od demonstrantkinja koja se identifikovala kao Soraja.

"Talibani blokiraju protest premlaćivanjem i suzavcem: nažalost, ovo je u velikoj mjeri marka grupe koja se oslanja na grubu silu u suzbijanju neslaganja" napisala je na Twitteru Patria Gossman​, direktorica za Aziju u Human Rights Watchu.

Talibani su nametnuli brutalni pravosudni sistem i zabranili ženama rad i spriječili starije djevojčice da se obrazuju kada je fundamentalistička grupa prethodno preuzela vlast u Afganistanu.

Talibanski lideri su, međutim, obećali da će u Kabulu uspostaviti inkluzivnu vladu za koju kažu da će omogućiti ženama da rade i dobiju obrazovanje u okviru islamskog zakona ili šerijata. Mnogi Afganistanci sumnjaju u pouzdanost njihovih obećanja.

"To će biti sveobuhvatan snažan centralni i održivi sistem ili vlada", rekao je u petak za Glas Amerike Bilal Karimi, član talibanske kulturne komisije.

See all News Updates of the Day

Osude 2,5 miliona Amerikanaca za marihuanu će biti oproštene

Guverner Marylanda Wes Moore drži izvršnu naredbu koju je potpisao za izdavanje više od 175.000 pomilovanja za osude za marihuanu u Annapolisu, Maryland, 17. juna 2024.
Guverner Marylanda Wes Moore drži izvršnu naredbu koju je potpisao za izdavanje više od 175.000 pomilovanja za osude za marihuanu u Annapolisu, Maryland, 17. juna 2024.

Maryland je ove sedmice postao posljednja država koja je najavila masovna pomilovanja za osobe osuđene za zločine povezane s marihuanom dok se nacija bori s tim kako da se iskupi za živote poremećene u višedecenijskom ratu protiv droge.

Prema planu guvernera Wesa Moorea, više od 175.000 osuđujućih presuda za posjedovanje kanabisa ili pribora za drogu bit će pomilovano, ali neće biti trajno izbrisano iz krivičnih evidencija ljudi.

Brisani, pomilovani

NORML, grupa koja se zalaže za legaliziranu marihuanu, izbrojila je oko 2,5 miliona isključenja i pomilovanja za osude za kanabis posljednjih godina.

"To je također kap u čaši kada uzmete u obzir stvarnost da je u posljednjih 50-ak godina više od 30 miliona Amerikanaca uhapšeno na državnom ili lokalnom nivou zbog marihuane," rekao je u intervjuu Paul Armentano, zamjenik direktora NORML-a. .

Pomilovanja opraštaju ljudima njihove zločine. Pomilovanje može vratiti građanske slobode, kao što su glasanje, rad u poroti i posjedovanje oružja. Brisanje ide dalje, skrivajući u potpunosti evidenciju osuđujućih presuda; to može otvoriti put za primanje savezne pomoći za školovanje na fakultetima, kvalifikovanje za javno stanovanje i omogućavanje roditeljima da učestvuju u školskim aktivnostima svoje djece, između ostalih beneficija.

Dužnosnici izvršne vlasti kao što su gradonačelnici, guverneri i predsjednik mogu sami ponuditi pomilovanje, a relativno mali broj rukovodilaca je uradio pomilovanja poput onih u Marylandu. To su učinili u Massachusettsu, Nevadi, Oregonu, Birminghamu, Alabami; i Kansas City, Missouri.

Predsjednik Joe Biden naredio je više krugova pomilovanja za one koji su osuđeni za posjedovanje na saveznim zemljama ili u Distriktu Kolumbija. Nije jasno koliko je tačno ljudi obuhvaćeno. Za dokaz da su pomilovani, ljudi moraju podnijeti zahtjev za potvrdu; od ovog mjeseca, samo nešto više od 200 obuhvaćenih Bidenovim pomilovanjem je to učinilo.

Potrebno je da sud - često po nalogu zakona - naredi brisanje, iako ih Oregon pruža zajedno s pomilovanjem, a pristup iz Marylanda olakšava dobijanje brisanja.

Raščišćavanje zločina

Zakoni o marihuani su se znatno promijenili od kasnih 1990-ih kada su države počele dopuštati medicinsku marihuanu, što je većina država od tada učinila. Dvadeset četiri države su legalizirale rekreacijsku upotrebu za odrasle, 26 ih je dekriminaliziralo, a Ministarstvo pravde SAD-a ove godine je odlučilo da je reklasificira kao manje opasnu drogu, što daje nadu zagovornicima u preostalih 12 država da bi se tamo mogla legalizirati , također.

Kada su Kolorado i Washington postali prve države koje su legalizirale marihuanu 2012. godine, pokrenulo se pitanje: da li je u redu da ljudi koji su u prošlosti osuđeni za nešto što je sada legalno i dalje trpe posljedice?

Birači i poslanici sve češće govore ne. Većina država koje su nedavno legalizirale drogu imale su kao dio te politike način da ponište osude za ranu upotrebu. Odredba brisanja prema zahtjevu uključena je kada su glasači u Marylandu odobrili legalizaciju marihuane na glasačkim listićima 2022. godine.

Ali često te odredbe zahtijevaju od osuđenih osoba da podnose zahtjev za brisanje njihove evidencije, što je proces koji može potrajati i zahtijeva pomoć advokata.

Rasni dispariteti

Zagovornici kažu da je odobravanje pomilovanja ili isključenja u jednom naletu, kao što je to učinio Maryland, način rješavanja dugotrajnih rasnih dispariteta.

Glavna posljedica nacionalne politike o drogama je to što su crnci pretrpjeli direktnije posljedice od bijelaca, iako su studije otkrile da koriste marihuanu u sličnim stopama.

ACLU analiza federalnih podataka o kriminalu pokazala je da su crnci više od tri puta vjerovatniji od bijelaca da budu optuženi za posjedovanje marihuane u 2018. Bilo je razlika u svakoj državi.

Studija iz 2020. koju su sproveli profesori Pravnog fakulteta Univerziteta u Mičigenu pokazala je da je manje od 7% ljudi koji ispunjavaju uslove za brisanje tamo dobilo brisanje. Većina se nije prijavila.

Prema starom modelu peticije, trebalo vam je mnogo resursa da dobijete brisanje,” rekao je Adrian Rocha, menadžer politike u Last Prisoner Project, koji, kao i druge grupe zagovaranja, zagovara široku politiku pomilovanja i brisanja.

One pomiluju čitave kategorije aktivnosti koje su prethodno bile kriminalizirane – pomažu crnim i smeđim zajednicama i pomažu u rješavanju utjecaja s kojima su se sve zajednice suočile,” rekao je Cat Packer, direktor tržišta droga i pravne regulative u Drug Policy Alliance.

Ambasador SAD upozorio na najgoru klimu u BiH od '90-ih i prozvao Dodika

Ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy
Ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy

Američki ambasador u Bosni i Hercegovini (BiH) Michael Murphy upozorio je da se BiH trenutno suočava sa možda najgorom političkom klimom od devedesetih godina prošlog stoljeća.

"Nažalost, BiH se kreće u pogrešnom smjeru. Daytonskim mirovnim sporazumom osiguran je mir od novembra 1995, a sporazum je izložen stalnim napadima uglavnom iz Republike Srpske i od njenog predsjednika Milorada Dodika", naveo je ambasador tokom obraćanja u okviru u Dana Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka BiH, 21. juna.

Murphy je naglasio kako "mnoge uspješne reforme na državnom nivou koje su uz dosta muke provedene nakon rata propadaju zbog ozbiljnih napada koruptivnih, sebičnih političara kojima je sopstveni interes jedino bitan".

Milorad Dodik je od ranije pod američkim sankcijama, kao i njegov sin Igor i kćerka Gorica, a Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) 18. juna je sankcionisala dvije osobe i sedam kompanija iz BiH, koje se povezuju sa Dodikom i njegovim sinom Igorom. OFAC ističe da je Milorad Dodik "svoj službeni položaj koristio za gomilanje osobnog bogaćenja kroz kompanije povezane s njim i Igorom Dodikom".

Institucijama, poput Oružanih snaga, Granične policije i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, ukazao je takođe američki ambasador Murphy u obraćanju 21. juna, "stalno se namjerno uskraćuju sredstva neophodna za njihov uspješan rad".

"Skoro svaki dan", rekao je Murphy, "slušamo zlobnu, etnonacionalističku retoriku podjela i svjedočimo takvom djelovanju koje dolazi sa svih strana političkog i etničkog spektra i iz svih dijelova zemlje".

"Milorad Dodik posebno je odgovoran za ove probleme. Njegova sve podlija, ksenofobična i zadrta retorika razara tkivo ove zemlje, a njegovo secesionističko djelovanje direktna je prijetnja Daytonskom mirovnom sporazumu. Njegov autoritaran pristup vlasti jasno podsjeća na, kako on kaže, njegovog 'bliskog prijatelja' Vladimira Putina, a građanima RS uskraćuje osnovna prava i slobode", naveo je američki ambasador.

On je rekao kako je Dodikov plan za "mirno razdruživanje" entiteta Republike Srpske od BiH "opasna fantazija, nezakonita je i predstavlja prijetnju suštinskim interesima SAD u BiH".

"Ona je također prijetnja mirnoj, prosperitetnoj i demokratskoj budućnosti unutar evroatlantskih institucija koju ljudi u BiH žele i zaslužuju", naveo je Murphy.

On je rekao kako se, nažalost, "toksična politika podjela ne odražava samo na Republiku Srpsku", nego da "sve gori ciklus etnonacionalističkih prepucavanja ima očigledan i negativan uticaj na život svih bh. građana". Podaci OSCE-a, prema njegovim riječima, pokazuju da se širom BiH povećava broj incidenata motiviranih predrasudama, mržnjom i govorom mržnje.

"Etničke manjine, uglavnom bošnjački povratnici u RS, najčešće su žrtve. Srbi i Hrvati također su suočeni sa prijetnjama i diskriminacijom u područjima BiH u kojima su manjina. Negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca i dalje dijele lokalne zajednice i prepreka su procesu pomirenja širom zemlje", ukazao je Murphy.

Upozorio je na to kako istovremeno endemska korupcija razara demokratsko tkivo BiH i mogućnost napretka, dovodi u pitanje evroatlantske integracije BiH i zemlju čini podložnom vanjskom malignom uticaju.

"Ona utiče na sve aspekte života građana, od politike do ekonomije, od obrazovanja do zdravstvene zaštite", naveo je američki ambasador.

Navodeći medijske izvještaje o tome da preko 50.000 ljudi napusti BiH svake godine, Murphy je rekao da su uzrok tome "neumorna etnonacionalistička retorika, rastući ekstremizam, slaba mogućnost zapošljavanja, endemska korupcija i nefunkcionalnost svih nivoa vlasti".

"Ovo pražnjenje zemlje iznutra uključuje odlazak najboljih i najpametnijih građana i velikog broja mladih otvorenog uma. Ovaj odliv mozgova jedna je od najvećih prijetnji BiH", upozorio je.

Studije UN i Fondacije Friedrich Ebert, naveo je Murphy, kažu da više od 60 posto mladih želi budućnost van BiH, a njihov "egzodus", kako ga je nazvao, "ne veže se samo za manjak mogućnosti". Povjerenje među mladim Bošnjacima, Hrvatima i Srbima sve je gore, upozorio je, a "građani sada žive u etnički još homogenijim zajednicama" nego prije.

SAD ostaju uz BiH i odlučne su "da obnove snagu i sposobnost institucija o kojima ovise građani BiH i koje su neophodne da bi zemlja završila svoj put ka integraciji u euroatlantske institucije", poručioje Murphy.

On je rekao da su visoki predstavnik u BiH i njegove ovlasti "dio rješenja, a ne dio problema". "Ako bude vodio i djelovao, kada je potrebno, može olakšati put BiH prema Europskoj uniji", rekao je američki ambasador.

"Odlučni smo", naglasio je Murphy, "odgovoriti korumpiranim i zloćudnim akterima koji nastoje potkopati Daytonski mirovni sporazum i Ustav BiH, te koji ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine".

"Odlučni smo iskoristiti sva ovlaštenja međunarodne zajednice i ovlasti za odvraćanje kada je to potrebno. To uključuje snažnu podršku visokom predstavniku i njegovom korištenju bonskih ovlasti", poručio je ambasador SAD u BiH.

Dodiku se sudi pred Sudom BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, za kojeg Dodik tvrdi da nema legitimitet.

Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u BiH je uspostavljena prema sporazumu kojim je okončan rat u BiH 1995, godine, Daytonskim mirovnim sporazumom, tačnije Aneksom 10, sa zadatkom da nadgleda provedbu mirovnog sporazuma.

OHR ima ovlasti za "konačnu interpretaciju" Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.

Narodna skupština RS, u kojoj većinu ima Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata, je u junu 2023. donijela dva zakona koji propisuju da se na teritoriji RS-a neće izvršavati odluke Ustavnog suda BiH, niti će se u entitetskom služenom glasniku objavljivati odluke visokog predstavnika.

Schmidt je poništio oba zakona 1. jula 2023. dok je zakonodavna procedura zvanično još trajala, odnosno prije nego je entitetski predsjednik potpisao ukaze i naložio objavu u službenom listu.

Istog dana je Schmdit, koristeći svoje Bonske ovlasti, nametnuo i izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima je dodano krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika".

Hiljade boraca koje podržava Iran nude da se pridruže Hezbolahu u borbi protiv Izraela

Borci libanske militantne grupe Hezbolah izvode vježbu u selu Aaramta u okrugu Jezzine, južni Liban, 21. maja 2023.
Borci libanske militantne grupe Hezbolah izvode vježbu u selu Aaramta u okrugu Jezzine, južni Liban, 21. maja 2023.

Hiljade boraca iz grupa koje podržava Iran na Bliskom istoku spremne su doći u Liban kako bi se pridružile militantnoj grupi Hezbolah u njenoj borbi protiv Izraela ako tinjajući sukob eskalira u potpuni rat, kažu zvaničnici frakcija koje podržava Iran i analitičari.

Gotovo svakodnevne razmjene vatre dešavale su se duž granice Libana sa sjevernim Izraelom otkako su borci iz Pojasa Gaze koji kontroliše Hamas izveli krvavi napad na južni Izrael početkom oktobra koji je pokrenuo rat u Gazi.

Situacija na sjeveru se pogoršala ovog mjeseca nakon što je izraelski zračni napad ubio visokog vojnog komandanta Hezbolaha u južnom Libanu. Hezbolah je uzvratio ispaljivanjem stotina raketa i eksplozivnih dronova na sjever Izraela.

Izraelski zvaničnici zaprijetili su vojnom ofanzivom u Libanu ako ne dođe do dogovorenog kraja kojim bi se Hezbolah odgurnuo od granice.

Tokom protekle decenije, borci iz Libana, Iraka, Afganistana i Pakistana koje podržava Iran borili su se zajedno u 13-godišnjem sukobu u Siriji, pomažući da se preokrene ravnoteža u korist sirijskog predsjednika Bashara Assada. Zvaničnici grupa koje podržava Iran kažu da bi se također mogli ponovo udružiti protiv Izraela.

Lider Hezbolaha Hasan Nasralah rekao je u govoru u srijedu da su lideri militanata iz Irana, Iraka, Sirije, Jemena i drugih zemalja ranije ponudili slanje desetina hiljada boraca u pomoć Hezbolahu, ali je rekao da grupa već ima više od 100.000 boraca.

"Rekli smo im, hvala, ali smo preplavljeni brojkama koje imamo", rekao je Nasrallah.

Nasrallah je rekao da bitka u svom trenutnom obliku koristi samo dio ljudstva Hezbollaha, što se očigledno odnosi na specijalizirane borce koji ispaljuju projektile i dronove.

Ali to bi se moglo promijeniti u slučaju sveopšteg rata. Nasrallah je tu mogućnost nagovijestio u govoru 2017. u kojem je rekao da će borci iz Irana, Iraka, Jemena, Afganistana i Pakistana "biti partneri" u takvom ratu.

Zvaničnici libanonskih i iračkih grupa koje podržava Iran kažu da će se borci iz cijelog regiona koje podržava Iran pridružiti ako izbije rat na granici Liban-Izrael. Hiljade takvih boraca već je raspoređeno u Siriji i lako bi se mogli provući kroz poroznu i neobilježenu granicu.

Neke od grupa već su izvele napade na Izrael i njegove saveznike otkako je rat Izrael-Hamas počeo 7. oktobra. Grupe iz takozvane "osovine otpora" kažu da koriste "strategiju jedinstva arena" i da će prestati s borbom samo kada Izrael završi svoju ofanzivu u Gazi protiv njihovog saveznika, Hamasa.

Huti borci marširaju tokom skupa podrške Palestincima u Pojasu Gaze i protiv američkih napada na Jemen izvan Sane 22. januara 2024. godine.
Huti borci marširaju tokom skupa podrške Palestincima u Pojasu Gaze i protiv američkih napada na Jemen izvan Sane 22. januara 2024. godine.

"Mi ćemo se [boriti] rame uz rame sa Hezbolahom" ako izbije sveopšti rat, rekao je jedan zvaničnik iz grupe koju podržava Iran u Iraku za AP u Bagdadu, insistirajući na anonimnom govoru kako bi se razgovaralo o vojnim pitanjima. On je odbio da kaže više detalja.

Zvaničnik, zajedno s još jednim iz Iraka, rekao je da su neki savjetnici iz Iraka već u Libanu.

Zvaničnik iz libanske grupe koju podržava Iran, također insistirajući na anonimnosti, rekao je da bi borci iz iračkih snaga za narodnu mobilizaciju, afganistanske Fatimiyoun, pakistanske Zeinabiyoun i pobunjeničke grupe koju podržava Iran, poznate kao Huti, mogli doći u Liban kako bi učestvovali u ratu .

Qassim Qassir, stručnjak za Hezbolah, složio se da su trenutne borbe uglavnom zasnovane na visokoj tehnologiji kao što je ispaljivanje projektila i da im nije potreban veliki broj boraca. Ali ako izbije rat i potraje dugo, Hezbolahu će možda trebati podrška izvan Libana, rekao je.

"Nagoveštaj ovog pitanja mogao bi biti (poruka) da su to karte koje bi se mogle koristiti", rekao je on.

Izrael je također svjestan mogućeg priliva stranih boraca.

Eran Ecion, bivši šef odjela za planiranje politike u izraelskom Ministarstvu vanjskih poslova, rekao je na panel diskusiji koju je u četvrtak organizirao Institut za Bliski istok sa sjedištem u Washingtonu da vidi "veliku vjerovatnoću" za "rat na više frontova".

Rekao je da bi moglo doći do intervencije Huta i iračkih milicija i do "masovnog protoka džihadista iz [mjesta] uključujući Afganistan, Pakistan" u Liban i u sirijska područja koja graniče s Izraelom.

Daniel Hagari, izraelski vojni glasnogovornik, rekao je u televizijskoj izjavi prošle sedmice da je Hezbolah otkako je započeo napade na Izrael 8. oktobra, ispalio više od 5.000 raketa, protutenkovskih projektila i dronova prema Izraelu.

"Sve veća agresija Hezbolaha dovodi nas do ivice onoga što bi moglo biti šire eskalacije, one koje bi mogle imati razorne posljedice za Liban i cijeli region", rekao je Hagari. "Izrael će nastaviti borbu protiv iranske osovine zla na svim frontovima."

Zvaničnici Hezbolaha rekli su da ne žele sveopšti rat s Izraelom, ali ako se to dogodi spremni su.

"Donijeli smo odluku da će svako proširenje, ma koliko ograničeno bilo, biti suočeno sa ekspanzijom koja odvraća takav potez i nanosi velike gubitke Izraelu", rekao je zamjenik lidera Hezbollaha Naim Kassem u govoru prošle sedmice.

Specijalni koordinator UN-a za Liban, Jeanine Hennis-Plasschaert, i komandant mirovnih snaga UN-a raspoređenih duž južne granice Libana, general-potpukovnik Aroldo Lázaro, rekli su u zajedničkoj izjavi da "opasnost pogrešne procjene koja vodi do iznenadnog i šireg sukob je vrlo stvaran."

Posljednji sukob velikih razmjera između Izraela i Hezbolaha dogodio se u ljeto 2006. godine, kada su vodili 34-dnevni rat u kojem je poginulo oko 1.200 ljudi u Libanu i 140 u Izraelu.

Od početka posljednje serije sukoba, više od 400 ljudi je ubijeno u Libanu, velika većina njih borci, ali uključujući 70 civila i neboraca. Na izraelskoj strani ubijeno je 16 vojnika i 11 civila. Desetine hiljada je raseljeno sa obje strane granice.

Qassir, analitičar, rekao je da bi im pomoglo to što su se u prošlosti zajedno borili u Siriji ako im se pridruže strani borci.

"Postoji zajednički vojni jezik između snaga osovine otpora i to je veoma važno u vođenju zajedničke bitke", rekao je on.

Paktom sa Sjevernom Korejom, Rusija podiže ulog sa Zapadom zbog Ukrajine

Ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski lider Kim Jong Utokom šetnje vrtom pansiona Kumsusan u Pjongjangu, Sjeverna Koreja, na ovoj slici koju je objavila Korejska centralna novinska agencija 20. juna 2024. (KCNA preko Reutersa)
Ruski predsjednik Vladimir Putin i sjevernokorejski lider Kim Jong Utokom šetnje vrtom pansiona Kumsusan u Pjongjangu, Sjeverna Koreja, na ovoj slici koju je objavila Korejska centralna novinska agencija 20. juna 2024. (KCNA preko Reutersa)

Iza osmjeha, balona i raskola na crvenom tepihu prošlonedeljne posjete predsjednika Vladimira Putina Sjevernoj Koreji, došao je snažan signal: u spiralnoj konfrontaciji sa SAD-om i njihovim saveznicima oko Ukrajine, ruski lider je spreman da izazove interesovanja Zapada kao nikada do sada.

Pakt koji je potpisao sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom predviđa međusobnu vojnu pomoć između Moskve i Pjongjanga ako bilo koji od njih bude napadnut. Putin je takođe po prvi put najavio da bi Rusija mogla da obezbijedi oružje izolovanoj zemlji, što je potez koji bi mogao da destabilizuje Korejsko poluostrvo i odjekne daleko dalje.

On je opisao potencijalne isporuke oružja kao odgovor na to da saveznici iz NATO-a daju Ukrajini oružje većeg dometa za napad na Rusiju. On je otvoreno izjavio da Moskva nema šta da izgubi i da je spremna da ide „do kraja“ da bi ostvarila svoje ciljeve u Ukrajini.

Putinovi potezi su doprinijeli zabrinutosti u Washingtonu i Seulu oko onoga što vide kao saveza u kojem Sjeverna Koreja daje Moskvi prijeko potrebnu municiju za njen rat u Ukrajini u zamjenu za ekonomsku pomoć i transfer tehnologije koji bi pojačali prijetnju koju predstavlja Kimovo nuklearno oružje i raketni program.

Značajan pakt

Novi sporazum sa Pjongjangom označio je najčvršću vezu između Moskve i Pjongjanga od kraja Hladnog rata.

Kim je rekao da je to podigao bilateralne odnose na nivo savezništva, dok je Putin bio oprezniji, napominjući da je obećanje o uzajamnoj vojnoj pomoći odraz ugovora iz 1961. između Sovjetskog Saveza i Sjeverne Koreje. Taj sporazum je odbačen nakon raspada Sovjetskog Saveza i zamijenjen slabijim 2000. godine kada je Putin prvi put posjetio Pjongjang.

Stephen Sestanovich, viši aradnik u Vijeću za vanjske odnose, primijetio je da je, kada je sovjetski lider Nikita Hruščov potpisao sporazum s Pjongjangom 1961., on također testirao najveću nuklearnu bombu na svijetu, izgradio Berlinski zid i vjerovatno počeo razmišljati o potezima koji su doveli do kubanske raketna kriza 1962.

Pitanje za zapadne kreatore politike sada je da li Putin postaje uporedivo nepromišljen“, rekao je Šestanović u komentaru. “Njegov jezik u Sjevernoj Koreji – gdje je osudio Sjedinjene Države kao ‘svjetsku neokolonijalističku diktaturu’ – mogao bi vas navesti na to.”

Južna Koreja je odgovorila izjavom da će razmotriti slanje oružja Ukrajini kao veliku promjenu politike za Seul, koji je do sada samo slao humanitarnu pomoć Kijevu u skladu sa dugogodišnjom politikom neisporučivanja oružja zemljama uključenim u sukob.

Putin je insistirao na tome da Seul nema razloga za brigu, jer novi pakt predviđa samo vojnu pomoć u slučaju agresije i treba da djeluje kao sredstvo odvraćanja od sukoba. On je snažno upozorio Južnu Koreju da ne daje Ukrajini smrtonosno oružje, rekavši da bi to bila "veoma velika greška".

"Ako se to dogodi, onda ćemo donijeti i odgovarajuće odluke koje teško da će se svidjeti sadašnjem rukovodstvu Južne Koreje", rekao je.

Upitan da li bi se sjevernokorejske trupe mogle boriti zajedno sa ruskim snagama u Ukrajini prema paktu, Putin je rekao da za tim nema potrebe.

Potencijalno oružje za Pjongjang

Prošlog mjeseca Putin je upozorio da bi Rusija mogla drugima pružiti oružje dugog dometa za gađanje zapadnih ciljeva kao odgovor na to da saveznici iz NATO-a dozvoljavaju Ukrajini da koristi oružje svojih saveznika za ograničene napade unutar ruske teritorije.

Na to upozorenje u četvrtak je nadovezao eksplicitnu prijetnju da će Sjevernoj Koreji dostaviti oružje.

"Ne bih to isključio s obzirom na naše sporazume s Demokratskom Narodnom Republikom Korejom", rekao je Putin, dodajući da bi Moskva mogla odražavati argumente NATO saveznika da je na Ukrajini da odluči kako će koristiti zapadno oružje.

Slično možemo reći da nekome nešto isporučujemo, ali nemamo kontrolu nad onim što će se dogoditi nakon toga“, rekao je Putin. “Neka razmisle o tome.”

Sue Mi Terry, viši saradnik za korejske studije u Vijeću za vanjske odnose, upozorila je da bi Moskva mogla podijeliti tehnologiju oružja s Pjongjangom kako bi pomogla u poboljšanju svojih sposobnosti balističkih projektila, napominjući da već postoje dokazi da se to događa, a Rusija bi mogla pružiti pomoć Sjevernoj Koreji sa svojim uspješnim lansiranjem satelita u novembru, dva mjeseca nakon što je Kim posljednji put sreo Putina.

"Ovo je duboko zabrinjavajuće zbog značajnog preklapanja između tehnologija koje se koriste za svemirska lansiranja i interkontinentalnih balističkih projektila", rekao je Terry u komentaru. “Rusija također može pružiti Sjevernoj Koreji ključnu pomoć u područjima gdje su njene sposobnosti još uvijek u nastajanju, kao što su balističke rakete koje se lansiraju s podmornica.

Dok je podigao izglede za isporuku oružja Pjongjangu čime bi se prekršile sankcije UN-a, Putin je također rekao da će Rusija uložiti napore u svjetskom tijelu da ublaži ograničenja - očigledan signal da bi Moskva mogla pokušati zadržati isporuke oružja Pjongjangu ispod radara i održati stepena poricanja kako bi se izbjegle optužbe za kršenje sankcija.

Rusija i Sjeverna Koreja odbacile su tvrdnje SAD-a i njihovih saveznika da je Pjongjang Moskvi dao balističke rakete i milione artiljerijskih granata na korištenje u Ukrajini.

Ići 'do kraja' u obračunu sa Zapadom

Eksplicitno povezujući potencijalne isporuke oružja Pjongjangu sa zapadnim potezima prema Ukrajini, Putin je upozorio saveznike Kijeva da se povuku dok on promiče svoje ciljeve u ratu - ili će se suočiti s novom rundom konfrontacije.

"Oni eskaliraju situaciju, očigledno očekujući da ćemo se kad-tad uplašiti, a istovremeno kažu da žele da nanesu strateški poraz Rusiji na bojnom polju", rekao je Putin. „Za Rusiju će to značiti kraj njene državnosti, kraj milenijumske historije ruske države. I postavlja se pitanje: Zašto da se plašimo? Nije li onda bolje ići do kraja?"

Aleksandar Gabujev, direktor Carnegie Russia Eurasia Centra u Berlinu, rekao je da Putinova izjava odražava pokušaj da obeshrabri SAD i njihove saveznike da pojačaju podršku Kijevu dok Rusija gura nove ofanzive u nekoliko sektora linije fronta.

Situacija postaje sve opasnija i Rusija vjeruje da bi trebalo brzo da udari Zapad preko prstiju kako bi pokazala da će njeno dublje angažovanje u ratu imati cijenu”, rekao je on u izjavi koju prenosi Dožd, nezavisni ruski emiter.

Napomenuo je da je Putinova izjava da Moskva neće znati gdje će joj završiti oružje ako se pošalje u Pjongjang mogla biti nagoveštaj uloge Sjeverne Koreje kao izvoznika oružja.

Oprezno koračati sa Kinom

Putinove posjete Sjevernoj Koreji donijele su novi izazov glavnom savezniku Pjongjanga, Kini, potencijalno omogućavajući Kimu da zaštiti svoje opklade i smanji svoje pretjerano oslanjanje na Peking.

Kina je do sada izbjegavala komentare o novom paktu, ali mnogi stručnjaci tvrde da Peking neće voljeti da izgubi vlast nad svojim susjedom.

Otkako je Putin napao Ukrajinu, Rusija je sve više zavisila od Kine kao glavnog tržišta za njen izvoz energije i izvora visokotehnoloških tehnologija suočenih sa zapadnim sankcijama. Dok uspostavlja obnovljene odnose sa Pjongjangom, Kremlj će vjerovatno biti oprezan kako ne bi razljutio Peking.

"Hoće li ovaj unapređeni odnos Rusije i Sjeverne Koreje biti neograničen zavisi od Kine," koja će pomno pratiti događaje, rekao je Edward Howell iz Chatham Housea u komentaru. „Peking će ozbiljno uzeti u obzir tvrdnju Kim Džong Una da je Rusija „najpošteniji prijatelj Sjeverne Koreje“. Uprkos vjerovatnom povećanju saradnje u naprednoj vojnoj tehnologiji između Moskve i Pjongjanga, Kina ostaje najveći ekonomski partner Severne Koreje.

Peta Bh. povorka ponosa: 'Volim da se ne bojim'

5. Pride, Sarajevo, Bosnia, 22.6.2024.
5. Pride, Sarajevo, Bosnia, 22.6.2024.

Ne tolerišemo mržnju, prijetnje i nasilje nad LGBTIQ+ osobama! - poručili su organizatori Bh. povorke ponosa, koja je 22. juna popodne okupila učesnike u protestnoj šetnji kroz centar Sarajeva.

Povorku je organizirala grupa aktivista i aktivistica iz Sarajeva, Tuzle, Banjaluke, Prijedora, Bijeljine i drugih bosanskohercegovačkih gradova, a ovo je peti ovakav skup u Sarajevu.

Održala se uz pojačano prisustvo pripadnika policije.

"Potrebno je raditi na smanjenju govora mržnje koji dovodi u pitanje sigurnost LGBTIQ+ osoba u Bosni i Hercegovini (BiH). Ovim skupom želimo doprinijeti društvenom i političkom, javnom i privatnom, smanjenju nasilja nad LGBTIQ+ osobama", kazala je Anisa Pračić-Šehić, članica Organizacionog odbora Povorke.

Sa zastavama, transparentima i porukama podrške, Povorka se kretala od Historijskog muzeja BiH, glavnom gradskom saobraćajnicom, uz obalu rijeke Miljacke, do Trga Susan Sontag u centru Sarajeva.

Ovogodišnji slogan je "Volim da se ne bojim".

"Tu smo, živimo, radimo i dio smo društva", poručuju neki od učesnika Povorke.

I palestinske zastave na Povorci

Na Povorci nije bilo dozvoljeno nošenje oznaka političkih i društvenih organizacija, međunarodnih ambasada i slično, ali su organizatori ove godine dozvolili da budu unesene palestinske zastave.

Iz Bh. povorke ponosa navode da je palestinska zastava prepoznata kao simbol otpora i da zbog toga za nju ima mjesta na povorci.

"Pridružujemo se svim prajdovima koji su stali u solidarnost sa palestinskim otporom i šaljemo jasnu poruku protiv rata i opresije. Među ključnim principima našeg kolektiva i pokreta je solidarnost, antifašizam i antimilitarizam", poručili su organizatori.

Bosnia-Herzegovina - The Fifth LGBT Pride, Sarajevo, 22Jun2024.
Bosnia-Herzegovina - The Fifth LGBT Pride, Sarajevo, 22Jun2024.

Različiti oblici nasilja

Nedavni incident, prilikom izložbe koju je također organizirala Bh. povorka ponosa, kada su na zgradi Goethe instituta u Sarajevu ispisani uvredljivi grafiti, pokazao je da su homofobni ispadi još uvijek česta pojava u životima LGBTIQ+ populacije.

Anisa Pračić-Šehić podsjeća da postoje različiti oblici nasilja.

"Ono može biti i verbalno, psihičko, ekonomsko, partnersko, institucionalno i slično. LGBTIQ+ osobe proživljavaju samo zbog toga što su LGBTIQ+ osobe, a samim time su u neravnopravnom položaju u odnosu na heteroseksualne sugrađane i sugrađanke", kazala je Pračić-Šehić.

Nekoliko dana prije Povorke započela je kampanja "Volim da se ne bojim", koja je kroz kratke video priče prikazala iskustva pripadnika LGBTIQ+ populacije.

"Videomaterijalima, odnosno skečevima, nastojali smo na satiričan način predstaviti nasilje, ali i surovu realnost života LGBTIQ+ osoba - od odnosa unutar porodice, diskriminacije u zdravstvu do toga koliko su LGBTIQ+ osobe zapravo nesigurne u javnom prostoru", kazala je Ivana Arapović, članica Organizacionog odbora Povorke.

Petu Bh. povorku ponosa došli su podržati i građani iz drugih bosanskohercegovačkih gradova, kao i zemalja regiona, a podršku su dolaskom iskazale i javne ličnosti, političari, kulturni radnici, kao i predstavnici diplomatskog kora u BiH.

U centru Sarajeva preusmjeren je javni gradski prevoz, a rutom kojom su se kretali učesnici, privremeno je bio obustavljen saobraćaj.

Šetnja se završila na Trgu Susan Sontag, ispred Narodnog pozorišta Sarajevo.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG