Najnovije
Talibani proglasili pobjedu u dolini Panšir
Talibani su u ponedjeljak objavili da su osvojili sjevernu dolinu Panšir, čime je okončan jedini oružani otpor njihovoj vladavini u Afganistanu. "Ova pobjeda dovodi do kraja rata širom zemlje i otvara put za miran život i prosperitet u atmosferi nezavisnosti", rekao je portparol Talibana.
Opozicione snage, poznate kao Nacionalni front otpora (NRF), koje je predvodio komandant Ahmad Masud, nisu odmah reagovale.
Talibani su pobjedu ostvarili nekoliko sati nakon što je Masud rekao da pozdravlja prijedloge vjerskih učenjaka za održavanje mirovnih pregovora sa talibanima ako povuku svoje snage iz njegovog rodnog Panšira.
Ahmad Masud dao je ponudu putem objave na Facebook stranici svoje organizacije na dan kada su talibanske snage utvrdile da su probile sebi put ka glavnom gradu provincije, Bazaraku, nakon što su zauzele ostatak pokrajine.
Više izvora također je potvrdilo ubistvo zvaničnog portparola NRF-a, Fahima Daštija, zajedno sa Masudovim rođakom, generalom Abdul Vududom, tokom borbi u nedjelju.
"Nacionalni front otpora spreman je odmah zaustaviti rat radi postizanja stabilnog mira, ako talibanska grupa okonča vojne napade i pokrete u Panširu i Andarabu", navodi se u objavi na Masudovoj Facebook stranici. Andarab je okrug u susjednoj pokrajini Baglan i nalazi se na ulazu u Panšir.
Masoudova izjava uslijedila je kao odgovor na izvještaje u afganistanskim medijima u kojima se navodi da je veće vjerskih učenjaka pozvalo talibane da prihvate sporazumno rješenje za okončanje borbi.
Panšir je posljednje preostalo područje oružanog otpora vlasti Talibana, otkad je ta grupa prošlog mjeseca zauzela ostale 33 afganistanske pokrajine, uključujući i glavni grad Kabul, dok su se vladine snage koje je obučavao Zapad doživjele slom, a predsjednik Ašraf Gani pobjegao iz zemlje.
Ali nedjelju dana kasnije, NRF, koji se sastoji od pripadnika afganistanskih snaga bezbjednosti obučenih u SAD i lokalnih plemenskih milicija, ponovo je zauzeo Andarab i još dva susjedna okruga u Baglanu.
Talibani su osudili napad kao kršenje opšte amnestije za sve članove i političare svrgnute afganistanske vlasti. Oni su u više navrata pozivali lidere NRF-a da predaju oružje i u pregovorima nađu rješenje za bezbjednosnu krizu.
Pregovori su na kraju prekinuti, pri čemu je svaka strana krivila onu drugu za njihov neuspjeh, što je navelo talibane da prije nekoliko dana izvedu veliku ofanzivu koja su ponovo preuzeli izgubljena mjesta.
Napredak je također otvorio put talibanima za napad i ulazak u Panšir, dom etničke manjine u zemlji koji se nalazi sjeverno od glavnog grada Kabula.
U objavama na društvenim mrežama, zvaničnici Talibana, odgovarajući na uslovnu ponudu za razgovore, rekli su da njihove snage napreduju u ofanzivi kako bi očistile Panšir od oružanog otpora, dodajući da se borbe vode unutar Bazaraka.
Tu tvrdnju nije bilo moguće potvrditi iz nezavisnih izvora, a obje protivničke strane objavile su preuveličane detalje o svojim uspjesima nakon početka borbi.
Masoudov otac je uspješno branio pokrajinu kada su talibani vladali većim dijelom Afganistana od 1996. do 2001.
Vlada Talibana
Nepostojanje kontrole nad celim Afganistanom očigledno je spriječio talibane da objave postavljenje nove Vlade.
Islamistička grupa je pod međunarodnom nadzorom kako bi ispunila obećanja da će njihov sistem upravljanja obuhvatati predstavnike svih afganistanskih etničkih grupa i da će poštivati ljudska prava, posebno prava žena, za razliku od njihovog prethodnog ekskluzivnog tvrdokornog režima u Kabulu.
U subotu su male grupe aktivistkinja izašle na ulice u Kabulu i u dijelovima zapadnog Afganistana, zahtijevajući poštovanje njihovih prava i zastupljenost u novoj Vladi.
Talibanski borci razbili su skup od desetak žena u glavnom gradu kako bi ih sprečili da krenu prema predsjedničkoj palati.
Snimci koji su kružili društvenim mrežama pokazuju demonstrante, koji su se suočili sa naoružanim talibanskim borcima, pokrivajući usta i kašljući, a jedna žena je rekla da su čuvari reda upotrijebili suzavac kako bi rastjerali skup.
"Tukli su žene i šaržerima pušaka po glavi i žene su bile oblivene krvlju", rekla je jedna od demonstrantkinja koja se identifikovala kao Soraja.
"Talibani blokiraju protest premlaćivanjem i suzavcem: nažalost, ovo je u velikoj mjeri marka grupe koja se oslanja na grubu silu u suzbijanju neslaganja" napisala je na Twitteru Patria Gossman, direktorica za Aziju u Human Rights Watchu.
Talibani su nametnuli brutalni pravosudni sistem i zabranili ženama rad i spriječili starije djevojčice da se obrazuju kada je fundamentalistička grupa prethodno preuzela vlast u Afganistanu.
Talibanski lideri su, međutim, obećali da će u Kabulu uspostaviti inkluzivnu vladu za koju kažu da će omogućiti ženama da rade i dobiju obrazovanje u okviru islamskog zakona ili šerijata. Mnogi Afganistanci sumnjaju u pouzdanost njihovih obećanja.
"To će biti sveobuhvatan snažan centralni i održivi sistem ili vlada", rekao je u petak za Glas Amerike Bilal Karimi, član talibanske kulturne komisije.
See all News Updates of the Day
Ruska opozicija u egzilu nastoji stvoriti zajedničku strategiju
Ruska opozicija u egzilu nastoji organizirati zajedničku strategiju dok čeka da novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ispuni svoja predizborna obećanja da će okončati rat ruskog predsjednika Vladimira Putina s Ukrajinom. Izvještava novinar Glasa Amerike Ricardo Marquine.
Bošnjaci u Skupštini RS traže zaštitu vitalnog nacionalnog interesa zbog zakona o grbu i zastavi
Predstavnici Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda su pokrenuli mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa na Zakon kojim bi se omogućilo vraćanje obilježja Srbije u institucije Republike Srpske.
Eskalacija rata u Siriji
U najvećoj eskalaciji rata u posljednjih nekoliko godina, sirijski pobunjenici zauzeli su značajnu teritoriju, uključujući i veći dio grada Aleppa. Borbe se nastavljaju prema gradu Hami. Izvještava Heather Murdock.
Južnokorejski parlament glasao za ukidanje predsjednikove deklaracije o vanrednom stanju
Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol proglasio je vanredno stanje u utorak kasno, obećavajući da će eliminirati "antidržavne" snage dok se bori protiv opozicije koja kontroliše parlament zemlje i koju optužuje za simpatije za komunističku Sjevernu Koreju.
Nekoliko sati kasnije, parlament je glasao za ukidanje deklaracije, a predsjednik Narodne skupštine Woo Won Shik izjavio je da će poslanici "štititi demokratiju sa ljudima". Woo je pozvao policijsko i vojno osoblje da se povuku sa prostora Skupštine.
Predsjednikov iznenađujući potez potječe iz doba autoritarnih lidera koje zemlja nije vidjela od 1980-ih, a odmah su ga osudili opozicija i lider Yoonove vlastite konzervativne stranke.
Nakon Yoonove objave, južnokorejska vojska je objavila da će parlament i drugi politički skupovi koji bi mogli izazvati "društvenu konfuziju" biti suspendovani, navodi južnokorejska novinska agencija Yonhap.
Vojska je također rekla da bi se doktori u štrajku trebali vratiti na posao u roku od 48 sati, rekao je Yonhap. Hiljade ljekara već mjesecima štrajkuju zbog vladinih planova da poveća broj studenata na medicinskim fakultetima. Vojska je saopštila da svako ko prekrši uredbu može biti uhapšen bez naloga.
Prema južnokorejskom zakonu, vanredno stanje može biti ukinuto većinom glasova u parlamentu, gdje većinu ima opoziciona Demokratska stranka.
Ubrzo nakon proglašenja, predsjednik Narodne skupštine je u hitnom saopštenju objavljenom na svom YouTube kanalu pozvao sve poslanike da se okupe u Narodnoj skupštini. Pozvao je vojno i osoblje za provođenje zakona da "ostanu mirni i drže svoje pozicije".
Svih 190 poslanika koji su učestvovali u glasanju podržali su ukidanje vanrednog stanja. Televizijski snimci pokazuju kako vojnici koji su bili stacionirani u parlamentu napuštaju mjesto nakon glasanja.
Nekoliko sati ranije TV je prikazivala policajce koji blokiraju ulaz u Narodnu skupštinu i vojnike sa šljemovima koji nose puške ispred zgrade kako bi ograničili ulaz u zgradu.
Fotograf Associated Pressa vidio je najmanje tri helikoptera, vjerovatno od vojske, koji su sletjeli unutar zgrade Skupštine, dok su dva ili tri helikoptera kružila iznad mjesta.
Lider Yoonove konzervativne Partije moći naroda, Han Dong-hoon, nazvao je odluku o uvođenju vanrednog stanja "pogrešnom" i obećao da će je "zaustaviti sa narodom". Opozicioni lider Lee Jae-myung, koji je tijesno izgubio od Yoona na predsjedničkim izborima 2022., nazvao je Yoonovo najavu "nezakonitom i neustavnom".
Yoon je tokom televizijskog govora rekao da će vanredno stanje pomoći "obnovi i zaštiti" zemlje od "padanja u dubine nacionalne propasti". Rekao je da će "iskorijeniti pro-sjevernokorejske snage i zaštititi ustavni demokratski poredak".
„Ukloniću antidržavne snage što je prije moguće i normalizovati zemlju“, rekao je on, tražeći od naroda da mu vjeruje i da toleriše „neke neprijatnosti“.
Yoon - čiji je rejting opao posljednjih mjeseci - borio se da progura svoj program protiv parlamenta koji kontroliše opozicija od preuzimanja dužnosti 2022. godine.
Yoonova stranka je u ćorsokaku sa liberalnom opozicijom oko budžeta za narednu godinu. Opozicija je takođe pokušala da donese prijedloge za opoziv tri glavna tužioca, uključujući šefa Tužilaštva centralnog okruga u Seulu, u onome što su konzervativci nazvali osvetom protiv protiv Leeja, koji je viđen kao favorit za na sljedećim predsjedničkim izborima 2027. prema anketama.
Yoon je također odbacio pozive na nezavisnu istragu o skandalima u koje su umiješani njegova supruga i najviši zvaničnici, pobravši brze i snažne ukore svojih političkih rivala. Demokratska stranka je navodno sazvala hitan sastanak svojih poslanika nakon Yoonove objave.
Yoonov potez je prvo proglašenje vanrednog stanja od demokratizacije zemlje 1987. godine. Posljednje prethodno vojno stanje u zemlji bilo je u oktobru 1979. godine.
Afganistanskim ženama zabranjeno medicinsko obrazovanje
Izvještava se da su talibanske vlasti u Afganistanu zabranile medicinskim školama da primaju studentice, čime su ukinule posljednju preostalu priliku za žene da nastave visoko obrazovanje.
Dekret koji je izdao povučeni vođa talibana Hibatullah Akhundzada stupio je na snagu u utorak, dan nakon što je saopšteno na sastanku šefova svih medicinskih institucija u Kabulu, rekli su zvaničnici i učesnici za Glas Amerike. Govorili su anonimno jer im je rečeno da o tome ne razgovaraju javno.
Talibanski zvaničnici još nisu komentirali navodnu zabranu ili sastanak koji se održao u ponedjeljak u glavnom gradu Afganistana.
Zagovornici ljudskih prava i strane diplomate osudile su direktivu za koju kažu da će ostaviti milione žena bez osnovnih zdravstvenih usluga, uključujući babice, medicinske sestre i zdravstvene radnike, u afganistanskom društvu u kojem dominiraju muškarci u kojem su talibani zabranili muškim doktorima da liječe žene.
"Duboko sam zabrinut zbog novih izvještaja da će talibani uskratiti medicinsko obrazovanje ženama u Afganistanu", napisao je Robert Dickson, otpravnik poslova britanske diplomatske misije u Kabulu, na platformi društvenih medija X, ranije poznatoj kao Twitter.
"Ovo je još jedna povreda prava žena na obrazovanje i dodatno će ograničiti pristup zdravstvenoj zaštiti za afganistanske žene i djecu", rekao je britanski diplomata.
Od ponovnog preuzimanja kontrole nad Afganistanom 2021. godine, radikalni talibani zabranili su univerzitetsko obrazovanje za žene, a djevojčicama nije dozvoljeno da pohađaju škole nakon šestog razreda. Afganistanskim ženama je također zabranjeno da rade u svim sektorima osim u nekoliko, uključujući zdravstvenu zaštitu, imigraciju i policiju.
De facto afganistanska vlada brani svoju politiku, govoreći da je usklađena s talibanskim tumačenjem islamskog zakona, poznatim kao šerijat.
Video snimci na društvenim mrežama objavljeni u utorak pokazuju afganistanske djevojke koje žale zbog zabrane njihovog upisa u zdravstvene ustanove.
Na jednom od video zapisa snimljenih nakon što im je odbijen ulazak u njihov medicinski fakultet, moglo se čuti kako grupa studentica govori talibanskim zvaničnicima da "žene trebaju dobiti otrov kako bi se osigurala njihova mirna smrt".
Glas Amerike nije mogao nezavisno potvrditi autentičnost videa.
„Ova odluka uskraćuje mogućnost nebrojenim mladim ženama da ostvare karijeru u medicini, polju u kojem su povijesno igrale vitalnu ulogu, posebno u pružanju zdravstvene zaštite ženama i djeci“, saopšteno je iz Afganistanske Organizacije za dobrobit žena i djece koja se zalaže za prava, u utorak na X-u.
"Zabrana dodatno osakaćuje afganistanski ionako krhki zdravstveni sistem, koji se u velikoj mjeri oslanja na ženske medicinske profesionalke kako bi zadovoljile potrebe svoje populacije. Sa stopom smrtnosti majki među najvišima u svijetu, odsustvo ženskih zdravstvenih radnika imat će katastrofalne posljedice po zdravlje žena “, dodaje se.
