Linkovi

Top priča

Talibani proglasili pobjedu u dolini Panšir

Militant lojalan Ahmadu Masudu, sinu Ahmada Šaha Masuda, učestvuje u obuci u pokrajini Panšir, sjeveroistočni Afganistan, 30. augusta 2021.

Talibani su u ponedjeljak objavili da su osvojili sjevernu dolinu Panšir, čime je okončan jedini oružani otpor njihovoj vladavini u Afganistanu. "Ova pobjeda dovodi do kraja rata širom zemlje i otvara put za miran život i prosperitet u atmosferi nezavisnosti", rekao je portparol Talibana.

Opozicione snage, poznate kao Nacionalni front otpora (NRF), koje je predvodio komandant Ahmad Masud, nisu odmah reagovale.

Talibani su pobjedu ostvarili nekoliko sati nakon što je Masud rekao da pozdravlja prijedloge vjerskih učenjaka za održavanje mirovnih pregovora sa talibanima ako povuku svoje snage iz njegovog rodnog Panšira.

Ahmad Masud dao je ponudu putem objave na Facebook stranici svoje organizacije na dan kada su talibanske snage utvrdile da su probile sebi put ka glavnom gradu provincije, Bazaraku, nakon što su zauzele ostatak pokrajine.

Više izvora također je potvrdilo ubistvo zvaničnog portparola NRF-a, Fahima Daštija, zajedno sa Masudovim rođakom, generalom Abdul Vududom, tokom borbi u nedjelju.

"Nacionalni front otpora spreman je odmah zaustaviti rat radi postizanja stabilnog mira, ako talibanska grupa okonča vojne napade i pokrete u Panširu i Andarabu", navodi se u objavi na Masudovoj Facebook stranici. Andarab je okrug u susjednoj pokrajini Baglan i nalazi se na ulazu u Panšir.

Masoudova izjava uslijedila je kao odgovor na izvještaje u afganistanskim medijima u kojima se navodi da je veće vjerskih učenjaka pozvalo talibane da prihvate sporazumno rješenje za okončanje borbi.

Panšir je posljednje preostalo područje oružanog otpora vlasti Talibana, otkad je ta grupa prošlog mjeseca zauzela ostale 33 afganistanske pokrajine, uključujući i glavni grad Kabul, dok su se vladine snage koje je obučavao Zapad doživjele slom, a predsjednik Ašraf Gani pobjegao iz zemlje.

Ali nedjelju dana kasnije, NRF, koji se sastoji od pripadnika afganistanskih snaga bezbjednosti obučenih u SAD i lokalnih plemenskih milicija, ponovo je zauzeo Andarab i još dva susjedna okruga u Baglanu.

Talibani su osudili napad kao kršenje opšte amnestije za sve članove i političare svrgnute afganistanske vlasti. Oni su u više navrata pozivali lidere NRF-a da predaju oružje i u pregovorima nađu rješenje za bezbjednosnu krizu.

Pregovori su na kraju prekinuti, pri čemu je svaka strana krivila onu drugu za njihov neuspjeh, što je navelo talibane da prije nekoliko dana izvedu veliku ofanzivu koja su ponovo preuzeli izgubljena mjesta.

Napredak je također otvorio put talibanima za napad i ulazak u Panšir, dom etničke manjine u zemlji koji se nalazi sjeverno od glavnog grada Kabula.

U objavama na društvenim mrežama, zvaničnici Talibana, odgovarajući na uslovnu ponudu za razgovore, rekli su da njihove snage napreduju u ofanzivi kako bi očistile Panšir od oružanog otpora, dodajući da se borbe vode unutar Bazaraka.

Tu tvrdnju nije bilo moguće potvrditi iz nezavisnih izvora, a obje protivničke strane objavile su preuveličane detalje o svojim uspjesima nakon početka borbi.

Masoudov otac je uspješno branio pokrajinu kada su talibani vladali većim dijelom Afganistana od 1996. do 2001.

Vlada Talibana

Nepostojanje kontrole nad celim Afganistanom očigledno je spriječio talibane da objave postavljenje nove Vlade.

Islamistička grupa je pod međunarodnom nadzorom kako bi ispunila obećanja da će njihov sistem upravljanja obuhvatati predstavnike svih afganistanskih etničkih grupa i da će poštivati ljudska prava, posebno prava žena, za razliku od njihovog prethodnog ekskluzivnog tvrdokornog režima u Kabulu.

U subotu su male grupe aktivistkinja izašle na ulice u Kabulu i u dijelovima zapadnog Afganistana, zahtijevajući poštovanje njihovih prava i zastupljenost u novoj Vladi.

Talibanski borci razbili su skup od desetak žena u glavnom gradu kako bi ih sprečili da krenu prema predsjedničkoj palati.

Snimci koji su kružili društvenim mrežama pokazuju demonstrante, koji su se suočili sa naoružanim talibanskim borcima, pokrivajući usta i kašljući, a jedna žena je rekla da su čuvari reda upotrijebili suzavac kako bi rastjerali skup.

"Tukli su žene i šaržerima pušaka po glavi i žene su bile oblivene krvlju", rekla je jedna od demonstrantkinja koja se identifikovala kao Soraja.

"Talibani blokiraju protest premlaćivanjem i suzavcem: nažalost, ovo je u velikoj mjeri marka grupe koja se oslanja na grubu silu u suzbijanju neslaganja" napisala je na Twitteru Patria Gossman​, direktorica za Aziju u Human Rights Watchu.

Talibani su nametnuli brutalni pravosudni sistem i zabranili ženama rad i spriječili starije djevojčice da se obrazuju kada je fundamentalistička grupa prethodno preuzela vlast u Afganistanu.

Talibanski lideri su, međutim, obećali da će u Kabulu uspostaviti inkluzivnu vladu za koju kažu da će omogućiti ženama da rade i dobiju obrazovanje u okviru islamskog zakona ili šerijata. Mnogi Afganistanci sumnjaju u pouzdanost njihovih obećanja.

"To će biti sveobuhvatan snažan centralni i održivi sistem ili vlada", rekao je u petak za Glas Amerike Bilal Karimi, član talibanske kulturne komisije.

See all News Updates of the Day

Biden u Generalnoj skupštini UN: Ne želimo podijeljeni svijet

Predsjednik Joe Biden govori na 76. zasjedanju Generalne skupštine UN u New Yorku, 21. septembra 2021.

Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da svijet mora da sarađuje kao nikada ranije da bi se suočio sa globalnim izazovima. "Ne želimo novi hladni rat ili podijeljeni svijet", poručio je Biden u svom prvom obraćanju Generalnoj skupštini UN-a u svojstvu predsjednika Sjedinjenih Država.

"Naša bezbjednost, prosperitet i same slobode su isprepleteni kao nikada ranije", rekao je Biden u obraćanju u kojem je promovisao svoj multilateralni pogled na svijet, fokusiran na diplomatiju.

"SAD su se vratile za sto na međunarodnim forumima, a posebno Ujedinjenim nacijama", rekao je američki lider.

To je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika prvo" njegovog prethodnika Donalda Trumpa.

Pred svijetom je "odlučujuća decenija", istakao je Biden i dodao da lideri treba da sarađuju na borbi protiv pandemije koronavirusa, zagrijevanja planete i cyber prijetnji. Istakao je da će SAD udvostručiti svoje finansijske obaveze u borbi protiv klimatskih promjena i da će potrošiti 10 milijardi dolara za borbu protiv gladi u svijetu.

Ne pominjući po imenu najvećeg rivala svoje zemlje - Kinu - Biden je obećao da neće pokušavati da eskalira taj taj sukob. Generalni sekretar UN Antonio Guterres, koji je govorio prije Bidena na otvaranju 76. Generalne skupštine, izjavio je da će "biti nemoguće odgovoriti na dramatične ekonomske i razvojne izazove ako su dvije najveće svjetske ekonomije suparnici".

"Ne želimo - ponoviću - ne želimo novi hladni rat ili svijet podeljen na rigidne blokove", rekao je predsednik Biden. "SAD su spremne da rade sa svakom zemljom koja radi na mirnom rješenju zajedničkih izazova, čak i ako se ne slažemo u nekim drugim sferama, jer svi ćemo trpjeti posljedice neuspjeha ako se ne ujedinimo protiv hitnih prijetnji kao što su Covid-19, klimatske promjene, ili stalne prijetnje kao što je nuklearna proliferacija."

Govoreći o pitanju vojne sile, Bajden je poručio da "američka vojna sila mora da bude poslednje pribežište, a ne prvo, i da ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svetski problem."

Govoreći o pitanju vojne sile, Biden je poručio da "američka vojna sila mora da bude posljednji zaklon, a ne prvi. I ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svjetski problem."

"Počinje era neumorne diplomatije"

Biden je branio i haotično američko povlačenje iz Afganistana navodeći da je to bio neopohodan korak da bi se napravio zaokret u američkoj politici i koncentrisalo na globalni izazov anti-demokratskih sistema, pandemiju Covida-19 i klimatske promjene.

"Okončali smo 20 godina sukoba u Afganistanu i dok zatvaramo ovu eru neumornih ratova, otvaramo novu eru neumorne diplomatije", izjavio je Biden.

Predsjednik Biden razgovara sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterresom pred početak 76. zasjedanja Generalne skupštine UN u New Yorku, 20. septembra 2021.
Predsjednik Biden razgovara sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterresom pred početak 76. zasjedanja Generalne skupštine UN u New Yorku, 20. septembra 2021.

Američki predsjednik ranije je svoju kontroverznu odluku o povlačenju vojnika iz Afganistana donekle objasnio i željom administracije da se fokusira na stvarnog protivnika - Kinu. U nedjelju, generalni sekretar UN Antoni Guterres je pozvao SAD i Kinu da odvrate potencijalni hladni rat, i apelovao da poprave svoj, kako je rekao, "kompletno disfunkcionalni odnos".

"Ne bih se složila sa tom karakterizacijom odnosa", izjavila je u ponedjeljak portparolka Bijele kuće Jen Psaki, koja je dodala da su Biden i njegov kineski kolega Xi Jinping prošle nedjelje vodili razgovor od 90 minuta, koji je, kako kaže, "bio otvoren ali svakako nije bilo povišenih tonova".

U Ujedinjenim nacijama, Biden je također poručio da će Amerika biti lider u suočavanju sa izazovima - od Covida 19 do klimatskih promjena, ali da to neće raditi sama.

Biden je doputovao u New York u ponedjeljak uveče gdje se sastao sa oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Poslije govora u utorak, na marginama Generalne skupštine će se sastati sa australijskim premijerom Scottom Morisonom, a po povratku u Washington biće domaćin britanskom premijeru Borisu Johnsonu na razgovorima u Bijeloj kući.

Prošle nedjelje, tri zemlje su najavile bezbjednosni pakt prema kome se Australiji pružaju američka tehnologija nuklearnih podmornica, dok britanska mornarica nudi svoje stručno znanje, kako bi se toj zemlji pomoglo da se suočava sa prijetnjama u indopacifičkom regionu. Analitičari vide taj potez kao pokušaj suprotstavljanja rastućem uticaju Kine u regionu.

Biden će promovirati svoj multilateralni pogled na Generalnoj skupštini UN-a

Američki predsjednik Joe Biden sastao se s generalnim sekretarom Ujedinjenih naroda Antoniom Guterresom na 76. sjednici Generalne skupštine UN-a u New Yorku, 20. septembra 2021. REUTERS/Kevin Lamarque

U svom prvom pojavljivanju na mjestu šefa države na Generalnoj skupštini UN-a u utorak, američki predsjednik Joe Biden promovirat će svoj multilateralni pogled na svijet usmjeren na diplomatiju, kažu zvaničnici administracije.

"Ovo je važna sedmica za predsjednika Bidena i njegovo vodstvo na svjetskoj sceni i napredak prema nekim kritičnim prioritetima za američku nacionalnu sigurnost i za širi mir i prosperitet svijeta", rekao je zvaničnik administracije u ponedjeljak.

Taj stav je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika na prvom mjestu" njegovog prethodnika, Donalda Trumpa.

Godišnji događaj prilika je za 193-članu skupštinu da razgovara o izazovima od regionalnog i globalnog značaja.

Biden je u ponedjeljak navečer otputovao u New York na sastanak oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Nakon govora koji održi u utorak, on ima sporedni sastanak u New Yorku s australijskim premijerom Scottom Morrisonom, a kasnije tokom dana ugošćuje britanskog premijera Borisa Johnsona u Bijeloj kući.

Konflikt sa Kinom

Prošle sedmice, tri su zemlje najavile sigurnosni pakt, koji će Australiji pružiti američku tehnologiju nuklearnih podmornica i britansku pomorsku ekspertizu, kako bi pomogao zemlji u suzbijanju prijetnji u indo-pacifičkoj regiji. Analitičari ovaj potez smatraju pokušajem suprotstavljanja rastućem utjecaju Kine u regiji.

U Ujedinjenim nacijama, Biden će također govoriti o povlačenju trupa iz Afganistana, što je, kako je rekao, dio fokusa njegove administracije na stvarnog protivnika - Kinu.

Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, obraća se novinarima tokom 76. zasjedanja Generalne skupštine UN -a u New Yorku, 20. septembra 2021. godine.
Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, obraća se novinarima tokom 76. zasjedanja Generalne skupštine UN -a u New Yorku, 20. septembra 2021. godine.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je u nedjelju Sjedinjene Države i Kinu da spriječe ono što bi, kako je rekao, mogao biti potencijalni hladni rat, te je zamolio dvije zemlje da poprave svoj "potpuno disfunkcionalan" odnos.

"Ne bih se složila s karakterizacijom odnosa", rekla je u ponedjeljak sekretarica za štampu Jen Psaki, dodajući da su Biden i njegov kineski kolega prošle sedmice vodili 90-minutni razgovor koji je bio "iskren, ali sigurno nije bio povišen".

Ona je dodala: "Sutra će predsjednik održati govor, kao što svi znate, na Generalnoj skupštini UN -a, i potpuno će jasno dati do znanja da ne želi voditi budući hladni rat ni sa jednom zemljom u svijetu."

Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je da će predsjednik govoriti zatvaranju poglavlja o ratu u Afganistanu i otvaranju poglavlja intezivne diplomatije što uključuje saveznike i partnere za suočavanje sa izazovima današnjice poput Covida-19, klimatskih promjena, novih tehnologija, modernog pristupa u borbi protiv terorizma…

Rijedak raskol sa saveznikom

SAD, Britanija i Australija sklopile novi sigurnosni sporazum
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Ali Bidenova globalistička, kooperativna vizija kosi se s neugodnom stvarnošću. Najstariji američki saveznik, Francuska, u petak je opozvala svoje ambasadore u Sjedinjenim Državama i Australiji, izražavajući bijes zbog onoga što je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian nazvao "ubodom nožem u leđa" koji su izvršile te dvije zemje kada je njihov sporazum o podmornicama poništio francusko-australijski ugovor od 70 milijardi dolara o konvencionalnim podmornicama.

Psaki je rekla da će Biden uskoro imati telefonski poziv sa svojim francuskim kolegom, predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji ne planira putovati u New York. Odbila je reći da li će Bidenova administracija učiniti kompenzacijski gest Francuskoj.

Psaki je pokušala umanjiti raskol, obilježen time što je Francuska po prvi povukla ambasadora.

"Ponovno uspostavljanje saveza ne znači da nećete imati neslaganja ili nećete imati neslaganja oko toga kako pristupiti bilo kojem određenom pitanju u svijetu", rekla je. "To nije prepreka za stvaranje saveza, važno partnerstvo. To nikada nije bilo i trenutno nije."

Le Drian je novinarima u ponedjeljak u Ujedinjenim nacijama rekao da postoji "kriza povjerenja" po tom pitanju. Nije se toliko radilo o prekidu ugovora, rekao je, već se "prije svega radi o rušenju povjerenja između saveznika".

Kasnije u toku sedmice, odvojeno od sjednice Generalne skupštine, Biden će biti domaćin samita o koronavirusu a sastat će se i s indijskim premijerom Narendrom Modijem i japanskim premijerom Yoshihideom Sugom. Njih dvojica su članovi takozvane "Četvorke", strateškog dijaloga koji uključuje i Australiju, koji se vidi kao bedem protiv rastućeg kineskog uticaja.

SAD: Akcija pomoći evakuiranim Afganistancima

SAD: Akcija pomoći evakuiranim Afganistancima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:00 0:00

SAD se otvaraju za međunarodne putnike, ali sa potvrdom o vakcinaciji

Arhiv - Putnici nose maske dok dolaze na međunarodni aerodrom John F. Kennedy u New Yorku.

Sjedinjene Države će početkom novembra ponovo dozvoliti ulazak u zemlju putnicima iz Kine, Indije, Britanije i mnogih drugih evropskih zemalja koji su primili vakcine protiv Covida-19, saopštila je Bijela kuća, čime su ukinute stroge restrikcije uvedene zbog pandemije početkom prošle godine. 

Bijela kuća planira da dozvoli ulazak putnicima iz drugih zemalja, koji nisu američki državljani, a koji od proljeća 2020. nisu mogli da dođu u Ameriku, saopštio je koordinator Bijele kuće za odgovor na koronavirus Jeff Zients.

Američke restrikcije prvo su uvedene putnicima iz Kine u januaru 2020. godine, odlukom tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa, a narednih mjeseci su proširene na druge zemlje, bez jasnih parametara kada ih, i kako - ukinuti.

Predsjednik Joe Biden u aprilu ove godine je uveo nove putne restrikcije za Indiju, i zabranio većini neameričkih državljana da ulaze u SAD.

Trump je u januaru planirao da ukine restrikcije evropskim zemljama, ali je Biden promijenio taj plan.

SAD trenutno ne dozvoljavaju ulazak većini neameričkih državljana, koji su u posljednjih 14 dana bili u Britaniji, 26 zemalja Šengena u Evropi, Irskoj, Kini, Indiji, Južnoj Africi, Iranu i Brazilu.

Postojaće određeni izuzeci za politiku vakcinacije, rekli su zvaničnici, što se odnosi i na djecu koja još ne mogu da se vakcinišu. Nova pravila se ne odnose na putnike koji dolaze kopnenim putem iz Meksika i Kanade.

Aviokompanije su mjesecima lobirale kod Bijele kuće da se ukinu restrikcije ali nisu uspjele da ih ukinu na vreme za ljetnu sezonu.

Bijela kuća je u julu saopštila da je zabrinuta zbog visoko infektivne delta varijante i rasta broja slučajeva Covida-19 u Americi.

Od tada se nedjeljni prosjek prijavljenih slučajeva Covida-19 u SAD više nego udvostručio.

Haićani kritikuju deportaciju sa američko-meksičke granice

Sjedinjene Države deportiraju Haićane, 19. septembar 2021.

Migranti sa Haitija, koji su u nedjelju deportirani u glavni grad Haitija Port-au-Prince u tri leta američke Imigracijske i carinske službe (ICE), kritizirali su način na koji su deportirani i njihov tretman tokom pritvora.

"Nisu nam dozvolili da uzmemo ništa od svojih stvari. Bilo je to kao u zatvoru, bez hrane, ništa", rekao je Dieudonne Cassagne za VOA.

On je iz Gonaivesa na sjeveru Haitija i živio je u Čileu prije nego što je krenuo prema granici s Texasom, rekao je za VOA.

"Probudili su nas i rekli: 'Idemo', a onda smo shvatili da nas vode na aerodrom", naveo je.

Žena koja nije htjela dati svoje ime rekla je da je dobro živjela u Čileu, ali da nije imala legalno prebivalište, zbog čega je morala otići. Rekla je da su Haićanci tokom pritvora bili tretirani drugačije od ostalih migranata.

Ona je rekla za Glas Amerike da je pritvorenim migrantima iz Venecuele, Kolumbije i Nikaragve bilo dozvoljeno da se presvuku kada su to zatražili. Ona je rekla da je njen zahtjev odbijen, dodajući da je nosila odjeću koju je imala na sebi kada ju je prije četiri dana podigla granična patrola.

"Moj problem je kako smo deportirani. Deportirani smo kao ljudi koji nemaju porodicu (bezvrijedni), kao ljudi koji nisu inteligentni. Nije bilo nikoga da nas brani", rekla je za VOA. "Prema zakonu, trebali smo dobiti dokument koji ukazuje da ćemo biti deportirani, a koji smo trebali potpisati. Ali to nismo primili. Oni su sami potpisali dokument. Uzeli su nam pasoše i nisu ih vratili na aerodromu u Teksasu. Vratili su ih samo na letu za Port-au-Prince."

Bidenova administracija objavila je u subotu svoju odluku o deportaciji hiljada haićanskih migranata okupljenih ispod mosta u Del Riju u Texasu, na granici SAD-a i Meksika. Broj migranata koji su pristigli nadmašio je resurse granične patrole kako bi se nosili s njima, naveli su zvaničnici u subotu.

Načelnik američke granične patrole Raul Ortiz rekao je da je tokom vikenda privedeno 3.300 migranata sa Haitija i da zvaničnici očekuju veća zadržavanja. Ortiz je u nedjelju upozorio migrante da će biti deportirani u skladu s propisom američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) donijetog i vrijeme Trumpove administracije, a nastavio ga je Biden.

Zakon spriječava migrante da uđu u SAD iz zdravstvenih razloga.

"Oni će biti poslani natrag u zemlju porijekla u skladu s našim važećim zakonom. Naši partneri u State Departmentu rade na tome da osiguraju odgovarajuću podršku prilikom sletanja na Haiti", rekao je Ortiz.

Jean Negot Bonheur Delva, šef migrantskog ureda na Haitiju, rekao je za Glas Amerike da će se imena migranata unijeti u registar zajedno s njihovim kontakt podacima kako bi ih zaposlenici Nacionalnog ureda za migracije (ONM) mogli kontaktirati. Bonheur Delva je također rekao da će im biti dodijeljen novac za ponovni početak života na Haitiju.

Brojni agenti Imigracione službe stigli su tokom vikenda u pogranični grad u Texasu, gdje su se okupile hiljade Haićana, nakon što su iznenadno prešli iz Meksika u SAD.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost saopštio je da je u petak premjestio oko dvije hiljade migranata koji su se okupili ispod i pored mosta u pograničnom gradu Del Rio na druge lokacije, kako bi se obradili njihovi podaci i potencijalno bili izbačeni iz SAD.

Saopšteno je i da će oko 400 agenata i policajaca do ponedjeljka ujutru stići u Del Rio, a da je Sekretarijat spreman da pošalje i dodatno osoblje ako bude potrebno.

Američke vlasti brzo su reagovale na iznenadni dolazak Haićana u Del Rio, grad od oko 35.000 stanovnika, koji se nalazi na oko 145 milja zapadno od San Antonija, u relativno zabačenom dijelu granice gdje ne postoji kapacitet da se drži i procesuira toliko veliki broj ljudi.

Međunarodni most gdje su se okupile hiljade migranata iz Haitija, i formirale improvizovani kamp, i dalje je zatvoren 18. septembra 2021.
Međunarodni most gdje su se okupile hiljade migranata iz Haitija, i formirale improvizovani kamp, i dalje je zatvoren 18. septembra 2021.

Jedan američki zvaničnik izjavio je u petak za AP da će broj letova zavisiti od operativnih kapaciteta i spremnosti Haitija da prihvati avione. Dodao je da je načinjen napredak u pregovorima sa vlastima Haitija.

Zvaničnik je dodao da će SAD, počevši od nedjelje, vjerovatno slati pet do osam aviona dnevno, a drugi anonimni zvaničnik je dodao da se ne očekuje više od dva leta dnevno, i dodao da će svi migranti biti testirani na Covid-19.

13,700 novopridošlih

Procjene broja migranta se razlikuju, ali je šerif okruga Val Verde, Frank Joe Martinez, u petak izjavio da je u Del Rio stiglo oko 13.700 ljudi. Migranti su podigli šatore i izgradili improvizovana skloništa od trske. Mnogi su se kupali i prali odjeću u rijeci.

Plan o letovima zavisi od toga kako će Haićani reagovati. Možda će odlučiti da ne pristanu na povratak, i rizikuju da ipak budu vraćeni u osiromašenu, politički nestabilnu zemlju, ili da se vrate u Meksiko. Djeca bez pratnje roditelja su izuzeta iz ubrzanog procesa protjerivanja migranata.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost izjavio je da "američke granice nisu otvorene i ljudi ne treba da kreću na to opasno putovanje".

Meksičke imigracione vlasti u državi Tamaulipas, na oko 200 kilometara južno od granice sa Texasom, naredile su oko 500 Haićana da izađu iz autobusa, saopštila je državna vlada u petak. Nastavili su putovanje ka granici peške.

Haićani u velikom broju dolaze u SAD već nekoliko godina, a mnogi su napustili svoju karipsku zemlju poslije razornog zemljotresa 2010. Nakon što su ostali bez poslova koje su dobili za vrijeme Ljetnih olimpijskih igara u Rio de Janeiru, mnogi su krenuli na opasno putovanje pješke, autobusima i automobilima ka američkoj granici, a neki su prolazili kroz ozloglašenu panamsku džunglu Darien Gap.

Nije jasno kako se tako veliki broj ljudi okupio tako brzo, iako su se brojni Haićani okupljali u kampovima na meksičkoj strani granice, čekajući da odluče da li će pokušati da uđu u SAD.

Cijela situacija je veliki test za administraciju predsjednika Joea Bidena, nakon što je brzo ukinula politiku prethodne, Trumpove administracije, mjere koje je Biden smatrao surovim ili nehumanim, a prije svega to što je od tražilaca azila zahtijevano da ostanu u Meksiku dok čekaju sudske pretrese u Americi.

Naređenje da se migranti odmah protjeraju bez mogućnosti da zatraže azil, uvedeno u martu 2020. zbog pandemije koronavirusa, i dalje je na snazi ali su djeca bez pratnje odraslih i mnoge porodice izuzeti. Tokom svojih prvih mjesec dana u Bijeloj kući, Biden je odlučio da djeca koja putuju sama budu izuzeta iz te uredbe na osnovu humanitarnih razloga.

Meksiko je prihvatio da prihvati protjerane porodice, ali samo one iz samog Meksika, Gvatemale, Hondurasa i El Salvadora, zbog čega je stvorena prilika za Haićane i druge nacionalnosti.

U augustu, američke vlasti su zaustavile migrante skoro 209.000 puta na granici, što je blizu rekorda u posljednjih 20 godina, iako su u mnogim od tih situacija zaustavljeni ljudi koji su više puta prelazili granicu, jer nema pravnih posljedica za one koji su protjerani iz SAD na osnovu uredbe donijete zbog pandemije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG