Linkovi

Najnovije

Talibani proglasili pobjedu u dolini Panšir

Militant lojalan Ahmadu Masudu, sinu Ahmada Šaha Masuda, učestvuje u obuci u pokrajini Panšir, sjeveroistočni Afganistan, 30. augusta 2021.
Militant lojalan Ahmadu Masudu, sinu Ahmada Šaha Masuda, učestvuje u obuci u pokrajini Panšir, sjeveroistočni Afganistan, 30. augusta 2021.

Talibani su u ponedjeljak objavili da su osvojili sjevernu dolinu Panšir, čime je okončan jedini oružani otpor njihovoj vladavini u Afganistanu. "Ova pobjeda dovodi do kraja rata širom zemlje i otvara put za miran život i prosperitet u atmosferi nezavisnosti", rekao je portparol Talibana.

Opozicione snage, poznate kao Nacionalni front otpora (NRF), koje je predvodio komandant Ahmad Masud, nisu odmah reagovale.

Talibani su pobjedu ostvarili nekoliko sati nakon što je Masud rekao da pozdravlja prijedloge vjerskih učenjaka za održavanje mirovnih pregovora sa talibanima ako povuku svoje snage iz njegovog rodnog Panšira.

Ahmad Masud dao je ponudu putem objave na Facebook stranici svoje organizacije na dan kada su talibanske snage utvrdile da su probile sebi put ka glavnom gradu provincije, Bazaraku, nakon što su zauzele ostatak pokrajine.

Više izvora također je potvrdilo ubistvo zvaničnog portparola NRF-a, Fahima Daštija, zajedno sa Masudovim rođakom, generalom Abdul Vududom, tokom borbi u nedjelju.

"Nacionalni front otpora spreman je odmah zaustaviti rat radi postizanja stabilnog mira, ako talibanska grupa okonča vojne napade i pokrete u Panširu i Andarabu", navodi se u objavi na Masudovoj Facebook stranici. Andarab je okrug u susjednoj pokrajini Baglan i nalazi se na ulazu u Panšir.

Masoudova izjava uslijedila je kao odgovor na izvještaje u afganistanskim medijima u kojima se navodi da je veće vjerskih učenjaka pozvalo talibane da prihvate sporazumno rješenje za okončanje borbi.

Panšir je posljednje preostalo područje oružanog otpora vlasti Talibana, otkad je ta grupa prošlog mjeseca zauzela ostale 33 afganistanske pokrajine, uključujući i glavni grad Kabul, dok su se vladine snage koje je obučavao Zapad doživjele slom, a predsjednik Ašraf Gani pobjegao iz zemlje.

Ali nedjelju dana kasnije, NRF, koji se sastoji od pripadnika afganistanskih snaga bezbjednosti obučenih u SAD i lokalnih plemenskih milicija, ponovo je zauzeo Andarab i još dva susjedna okruga u Baglanu.

Talibani su osudili napad kao kršenje opšte amnestije za sve članove i političare svrgnute afganistanske vlasti. Oni su u više navrata pozivali lidere NRF-a da predaju oružje i u pregovorima nađu rješenje za bezbjednosnu krizu.

Pregovori su na kraju prekinuti, pri čemu je svaka strana krivila onu drugu za njihov neuspjeh, što je navelo talibane da prije nekoliko dana izvedu veliku ofanzivu koja su ponovo preuzeli izgubljena mjesta.

Napredak je također otvorio put talibanima za napad i ulazak u Panšir, dom etničke manjine u zemlji koji se nalazi sjeverno od glavnog grada Kabula.

U objavama na društvenim mrežama, zvaničnici Talibana, odgovarajući na uslovnu ponudu za razgovore, rekli su da njihove snage napreduju u ofanzivi kako bi očistile Panšir od oružanog otpora, dodajući da se borbe vode unutar Bazaraka.

Tu tvrdnju nije bilo moguće potvrditi iz nezavisnih izvora, a obje protivničke strane objavile su preuveličane detalje o svojim uspjesima nakon početka borbi.

Masoudov otac je uspješno branio pokrajinu kada su talibani vladali većim dijelom Afganistana od 1996. do 2001.

Vlada Talibana

Nepostojanje kontrole nad celim Afganistanom očigledno je spriječio talibane da objave postavljenje nove Vlade.

Islamistička grupa je pod međunarodnom nadzorom kako bi ispunila obećanja da će njihov sistem upravljanja obuhvatati predstavnike svih afganistanskih etničkih grupa i da će poštivati ljudska prava, posebno prava žena, za razliku od njihovog prethodnog ekskluzivnog tvrdokornog režima u Kabulu.

U subotu su male grupe aktivistkinja izašle na ulice u Kabulu i u dijelovima zapadnog Afganistana, zahtijevajući poštovanje njihovih prava i zastupljenost u novoj Vladi.

Talibanski borci razbili su skup od desetak žena u glavnom gradu kako bi ih sprečili da krenu prema predsjedničkoj palati.

Snimci koji su kružili društvenim mrežama pokazuju demonstrante, koji su se suočili sa naoružanim talibanskim borcima, pokrivajući usta i kašljući, a jedna žena je rekla da su čuvari reda upotrijebili suzavac kako bi rastjerali skup.

"Tukli su žene i šaržerima pušaka po glavi i žene su bile oblivene krvlju", rekla je jedna od demonstrantkinja koja se identifikovala kao Soraja.

"Talibani blokiraju protest premlaćivanjem i suzavcem: nažalost, ovo je u velikoj mjeri marka grupe koja se oslanja na grubu silu u suzbijanju neslaganja" napisala je na Twitteru Patria Gossman​, direktorica za Aziju u Human Rights Watchu.

Talibani su nametnuli brutalni pravosudni sistem i zabranili ženama rad i spriječili starije djevojčice da se obrazuju kada je fundamentalistička grupa prethodno preuzela vlast u Afganistanu.

Talibanski lideri su, međutim, obećali da će u Kabulu uspostaviti inkluzivnu vladu za koju kažu da će omogućiti ženama da rade i dobiju obrazovanje u okviru islamskog zakona ili šerijata. Mnogi Afganistanci sumnjaju u pouzdanost njihovih obećanja.

"To će biti sveobuhvatan snažan centralni i održivi sistem ili vlada", rekao je u petak za Glas Amerike Bilal Karimi, član talibanske kulturne komisije.

See all News Updates of the Day

Kineski krediti i kompanije u RS: Neizvjestan put do ostvarenja ciljeva

Početak radova na autoputu Banjaluka - Prijedor nekoliko puta se prolongira.
Početak radova na autoputu Banjaluka - Prijedor nekoliko puta se prolongira.

Dok predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik u javnim nastupima hvali partnerstvo sa Kinom, izvještaji sa terena pokazuju složenu poslovnu saradnju, te neizvjesnu realizaciju pojedinih projekata.

U Bosni Hercegovini (BiH), Kina je posljednjih godina prisutna mahom kroz kreditiranje i gradnju u RS-u, što je još jedan primjer Dodikovog udaljavanja od Zapada.

„Bez obzira koliko nas sankcionisala Amerika, što nije ugodno, što je teško, i nije nimalo lako, mi imamo alternativu. I mi ćemo tu alternativu zgrabiti i gurati”, rekao je predsjednik RS-a na ceremoniji otvaranja bolnice u Doboju u septembru ove godine.

U odnosu na jugoistočnu Evropu, infrastrukturno prisustvo Kine u BiH je relativno skromno, što znači i manje rizika, ocjenuju ekonomski stručnjaci.

Prema stručnjacima, kineski kreditori ne postavljaju uslove u smislu reformi, okolišnih dozvola i slično kao što to zahtijevaju zapadne finansijske institucije, pa su iz tog razloga prikladniji za domaće donosioce odluka.

„Istina”, pojašnjava ekonomski stručnjak Admir Čavalić, „kamatna stopa ili neki drugi kreditni uvjeti su blago nepovoljniji u komparaciji sa renomiranim međunarodnim kreditorima.”

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić
Ekonomski stručnjak Admir Čavalić

„I ono što je specifičnost ovih kreditora i kredita jeste da oni prate konkretni projekat. Dakle, oni se vežu za projekat, nosioci tog projekta obično su kineske kompanije, kineski konzorciji”, kaže Čavalić za bosanski servis Glasa Amerike.

Ključne godine za novi kineski angažaman na Balkanu su 2012. i 2013. godina, kaže se u izvještaju Takmičenje Kine i SAD-a na Balkanu, autora Ivana Lidareva, koji je doktorirao međunarodne odnose i političke nauke na Kings koledžu London.

Peking pokreće incijativu 16+1, sa planom za bliže ekonomske odnose između Kine i zemalja srednje i istočne Evrope. Istovremeno, kineski predsjednik Xi Jinping je najavio i incijativu Pojas i put, a što uključuje infrastrukturne i investicione projekte, stoji u izvještaju.

Uoči ovogodišnjih lokalnih izbora, u Doboju je otvorena bolnica Sveti apostol Luka koju su izgradile kineske kompanije. Pred kineskim partnerima, Dodik je pozitivno govorio o kineskim inicijativama.

Sa otvorenja bolnice u Doboju u septembru 2024. (Foto: Detektor)
Sa otvorenja bolnice u Doboju u septembru 2024. (Foto: Detektor)

„Kada smo razumjeli o čemu se radi, nismo oklijevali da pokušamo da animiramo kineske kompanije da sa nama sarađuju”, rekao je Dodik. „I danas imamo odličnu saradnju sa kompanijama iz Narodne Republike Kine. I nastavićemo da radimo (…).”

Novac za izgradnju bolnice je osiguran iz budžeta RS-a, a posao je povjeren kompanijama Sinopharm i Shanxi Construction Investment Group. Bolnica od šest spratova i sa 450 kreveta koštala je više od 104 miliona KM.

„Jedan od osnovnih projekata koji hoćemo da završimo za četiri-pet godina narednih jeste da odavde od Johovca [mjesto gdje se nalazi petlja autoputa Doboj-Banjaluka] dođemo do Rače. Da izgradimo autoput koji će povezati Banjaluku i Beograd”, rekao je Dodik na otvaranju bolnice u Doboju.

Ali, da u „odličnoj saradnji”, kako Dodik opisuje odnose Republike Srpske sa Kinom, nije baš sve tako odlično pokazuju drugi infrastrukturni projekti.

Vlasti RS-a nastoje uključiti Kineze u više infrastrukturnih projekata u tom entitetu – od putne infrastrukture do energetskog sektora. Ali, ne ide sve onako kako su zvaničnici RS-a najavljivali građanima. Prema dostupnim podacima, kineske kompanije trenutno izvode radove na dva projekta.

U toku je izgradnja Hidroelektrane na rijeci Bistrica kod Foče. Tri mini hidroelektrane na Bistrici gradi kineska kompanija AVIC-ENG, a prije nekoliko dana su vlasti Republike Srpske osigurale dodatna sredstva u vidu kredita od 78 miliona eura kod Izvozno-uvozne banke Kine (EXIM).

Informacije o investitoru i izvođaču radova na hidroelektrani Bistrica, Foča, 04.august 2022.
Informacije o investitoru i izvođaču radova na hidroelektrani Bistrica, Foča, 04.august 2022.

Također, u toku su radovi na izgradnji Hidroelektrane Dabar na Trebišnjici kod Bileće. Izvođač radova je kineska kompanija Gezhouba. Preko kineske EXIM banke se osiguralo oko 190 milina eura.

Dvadesetak dana nakon otvaranja bolnice u Doboju, vlasti Republike Srpske su po treći put najavile izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor. Početak radova je bio ozvaničen 2021. godine, nakon što je koncesioni ugovor sklopljen sa kineskom kompanijom SDHS-CSI BH.

Vlada RS, kako je izvijestio poslovni portal Capital.ba prošlog mjeseca, potrošit će dodatni novac za analizu opravdanosti zahtjeva kineske firme o povećanju cijene za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor. Entitetske vlasti planiraju se zadužiti kod EXIM banke.

Predviđena trasa autoputa Banjaluka - Prijedor
Predviđena trasa autoputa Banjaluka - Prijedor

Također, radovi nisu počeli na izgradnji autoputa Vukosavlje – Brčko. Kamen temeljac je položen 2022. godine, a autoput je trebala graditi kompanija China State Construction Engineering Corporation Limited. Prema izvještajima portala Capital.ba, EXIM banka još nije odobrila kredit. Procijenjena vrijednost izgradnje autoputa je 375 miliona eura.

U Federaciji, ekonomska vidljivost Kine nije tolika kao u RS-u. Kineske kompanije obično se pojavljuju kao izvođači radova na autoputu ili obnove tramvajske pruge u Sarajevu, ali novac nije osiguran u Kini već kod zapadnih kreditora.

Najveći kineski projekat u BiH trebao je biti Blok 7 Termoelektrane u Tuzli. Kredit od 750 miliona eura trebala je osigurati EXIM banka, a posao bi vodio kineski konzorcijum. Ali, taj projekat je propao.

Admir Čavalić ocjenjuje skromnom poziciju BiH u kontekstu ekonomskog prisustva Kine na Zapadnom Balkanu, pojašnjavajući da je kompleksna struktura odlučivanja općenito otežavajući faktor kod investicionih projekata.

„Daleko dalje su otišli… prije svega, Srbija, koja je možda najznačajniji ekonomski partner Kine na području Zapadnog Balkana, ali i neke druge zemlje poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije”, kaže Čavalić.

On pojašnjava da su upravo te zemlje i više izložene riziku „u slučaju da te investicije ne idu na način kako je planirano, da se ne mogu isplatiti krediti kako je ranije to bilo planirano pa se onda moraju neki davati zalozi”.

Obzirom da BiH nema riješeno pitanje državne imovine, vrlo teško je garantovati kineske kredite, kaže Čavalić.

„Nešto što kineske banke traže tradicionalno, da imate snažne garancije u vidu nekih poduzeća, u vidu državne imovine ili nečega drugoga”, pojašnjava Čavalić.

Podsjećajući na finansijske probleme koje imaju vlasti u Republici Srpskoj, Čavalić kaže kako Dodikovo insistiranje na pitanju državne imovine „treba vezati opštu priču inteziviranja budućih kreditorskih ili nekih drugih odnosa sa Kinom, odnosno sa kineskim kreditorima”.

Kineski model poslovanja sa zemljama u razvoju u svijetu, pa tako i sa Zapadnim Balkanom, podrazumijeva i tajnost ključnih detalja iz ugovora o kreditima i radovima.

Na primjer, pravosnažne sudske presude nisu pomogle da javnost sazna detalje ugovora o izgradnji autoputa Banja Luka – Prijedor.

„Nijedan drugi ugovor, poput ulaganja u izgradnju bolnice u Doboju ili u ulaganja elektroenergetski sektor, vlast nikada nije dala javnosti, pravdajući to interesom kineskih partnera”, rekao je ranije za Glas Amerike Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.

Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital.ba
Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital.ba

Čavalić dodaje da Kina koristi drugačiji pristup „ koji ide u pravcu da se posao mora završiti, zaključiti po svaku cijenu bez obzira na neke ekonomske posljedice, ekološke posljedice i slično.”

Paul McCarthy, direktor za Evropu Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), objašnjava za makedonski servis Glasa Amerike da Kinu u suštini zanimaju samo njeni ekonomski interesi, i da nije zainteresovana za stvarni razvoj regiona u saradnji sa Evropskom unijom ili Sjedinjenim Državama.

Zapadni Balkan je interesantan Kini zbog tri razloga, kaže za makedonski servis Glasa Amerike Caitlin Dearing Scott, direktorica za borbu protiv stranog autoritarnog utjecaja (CFAI) i strategije u Centru za globalni utjecaj Međunarodnog republikanskog instituta (IRI).

Kina nastoji da iskoristi Zapadni Balkan kako bi olakšala svoj pristup evropskim tržištima, navodi Dearing Scott. Također, region je, kako kaže, važan za autoritarne vlade kao ulazna tačka za utjecaj u NATO-u i eventualno na političke procese u Evropskoj uniji. A treći je prestiž, zaključuje Dearing Scott, objašnjavajući kako Kina želi izgraditi međunarodnu reputaciju kao dobronamjernu alternativu Zapadu.

Trump zaprijetio da će povratiti kontrolu nad Panamskim kanalom

Kombinacija fotografija napravljenih 22. decembra 2024. prikazuje tadašnjeg republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa (lijevo) u West Palm Beachu, Florida i predsjednika Paname Joe Raula Mulina od 19. decembra 2024.
Kombinacija fotografija napravljenih 22. decembra 2024. prikazuje tadašnjeg republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa (lijevo) u West Palm Beachu, Florida i predsjednika Paname Joe Raula Mulina od 19. decembra 2024.

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Trump zaprijetio je u nedjelju da će ponovo uvesti američku kontrolu nad Panamskim kanalom, optužujući Panamu da naplaćuje previsoke cijene za korištenje tog centralnoameričkog prolaza, što je bio povod za oštar odgovor panamskog predsjednika Joea Raula Mulina.

Govoreći pred pristalicama u Arizoni u nedjelju, Trump je također rekao da neće dozvoliti da kanal padne u "pogrešne ruke", upozoravajući na potencijalni kineski utjecaj u tom prolazu.

Kina ne kontroliše niti upravlja kanalom, ali podružnica kompanije CK Hutchison Holdings sa sjedištem u Hong Kongu već dugo upravlja dvjema lukama koje se nalaze na ulazima u kanal na Karibima i Pacifiku.

Komentari novoizabranog predsjednika uslijedili su nekoliko sati nakon što je izrekao sličnu pretnju Panami u objavi na svojoj društvenoj meži Truth Social u subotu uveče.

"Da li je neko ikada čuo za Panamski kanal", upitao je Trump u nedjelju na AmericaFestu, godišnjem događaju koji organizuje konzervativna gruša Turning Point. "Zato što nas kradu na Panamskom kanalu kao što nas kradu svuda drugdje."

Arhiv - Teretni brod prolazi kroz brane Agua Clara Panamskog kanala u Colonu, Panama, 2. septembra 2024.
Arhiv - Teretni brod prolazi kroz brane Agua Clara Panamskog kanala u Colonu, Panama, 2. septembra 2024.

Trumpovi komentari izuzetno su rijedak slučaj da neki američki lider izjavljuje da bi mogao da podstakne neku suverenu zemlju da preda teritoriju. Također naglašava očekivanu promjenu u američkoj diplomatiji pod Trumpom, koji ni u prošlosti nije bježao od prijetnji saveznicima i upotrebe ratoborne retorike kada je imao posla sa kolegama.

"Naknade koje naplaćuje Panama su smiješne, veoma nepravedne", rekao je Trump. "To je dato je Panami i narodu Paname, ali postoje odredbe. Morate da se ponšate fer prema nama, a oni nas nisu fer. Ako principi - i moralni, i pravni - ovog velikodušnog gesta davanja nisu uslijedili, onda ćemo zahtijevati da nam se vrati Panamski kanal, u potpunosti, brzo i bez pitanja."

Predsjednik Paname Mulino rekao je u snimljenoj poruci koju je objavio u nedjelju popodne da se o nezavisnosti Paname ne može pregovarati i da Kina nema utjecaj na administraciju kanala. On je također branio stope prolaza koje Panama naplaćuje, rekavši da one nisu određene "iz hira".

"Svaki kvadratni metar Panamskog kanala i okoline pripada Panami i nastaviće da pripada [Panami]", rekao je Mulino u saopštenju, objavljenom X-u.

Nekoliko drugih panamskih političara, uključujući i članove opozicije, također je izašlo na društvene mreže da kritikuju Trumpove izjave.

Sjedinjene Države su u velikoj mjeri izgradile kanal i upravljale teritorijom oko tog prolaza decenijama, ali su 1977. potpisale dva sporazuma sa Panamom kojim je otvoren put za povratak kanala pod punu kontrolu Paname. Sjedinjene Države su predale kontrolu nad prolazom 1999. nakon perioda zajedničkog administriranja.

Plovni put, koji omogućava prelazak do 14.000 brodova godišnje, čini 2,5 odsto globalne pomorske trgovine i ključan je za američki uvoz automobila i komercijalne robe iz Azije brodovima za prevoz kontejnera, kao i za američki izvoz robe, uključujući tečni prirodni gas.

Arhiv - Singapurski kontejnerski brod MAERSK TAURUS prolazi kroz prošireni dio Panamskog kanala Cocoli Locks, na periferiji grada Panama, 12. august 2024.
Arhiv - Singapurski kontejnerski brod MAERSK TAURUS prolazi kroz prošireni dio Panamskog kanala Cocoli Locks, na periferiji grada Panama, 12. august 2024.

Nije jasno kako bi Trump nastojao da povrati kontrolu nad kanalom, a ne bi imao nikakvo pravo na pristup prema međunarodnom pravu, ako bi odlučio da uđe u igru za kontrolu nad prolazom.

Ovo nije prvi put da Trump otvoreno razmišlja o teritorijalnom proširenju.

Tokom svog mandata 2017-2021, Trump je izrazio interesovanje za kupovinu Grenlanda, autonomne teritorije Danske. Danske vlasti su to javno odbile prije bilo kakvih razgovora.

Trumpovo pojavljivanje na AmericaFestu završilo je četvorodnevni događaj koji je okupio više od 20.000 aktivista.

Papa Franjo u svojoj molitvi uoči Božića pozvao na prekid vatre na svim frontovima

Ljudi gledaju u džinovski ekran na Trgu Svetog Petra u Vatikanu, na kojem se vidi papa Franjo kako čita podnevnu molitvu Anđela iz svoje rezidencije, nakon što je odlučio da se ne pojavi lično na prozoru svog studija zbog uporne prehlade, 22. decembra. 2024.
Ljudi gledaju u džinovski ekran na Trgu Svetog Petra u Vatikanu, na kojem se vidi papa Franjo kako čita podnevnu molitvu Anđela iz svoje rezidencije, nakon što je odlučio da se ne pojavi lično na prozoru svog studija zbog uporne prehlade, 22. decembra. 2024.

Papa Franjo pozvao je na prekid vatre na svim ratnim frontovima u svojoj nedjeljnoj molitvi uoči Božića, osuđujući "okrutnost" bombardovanja škola i bolnica u Ukrajini i Gazi.

"Neka utihne oružje i neka zazvone božićne pjesme", rekao je Franjo, dajući svoj nedjeljni blagoslov iz zatvorenog prostora zbog prehlade i zbog pridržavanja mjera predostrožnosti uoči napornog božićnog perioda.

"Pomolimo se da na Božić dođe do prekida vatre na svim ratnim frontovima, u Ukrajini, u Svetoj zemlji, širom Bliskog istoka i širom svijeta", rekao je papa.

Franjo je podsjetio, kao što to često čini, na "razbijenu Ukrajinu" koja je i dalje pogođena napadima na gradove, "u kojima se ponekad oštećuju škole, bolnice i crkve".

Također je izrazio svoj bol misleći na Gazu, "na takvu okrutnost, na pucanje na djecu, na bombardovanje škola i bolnica... koliko okrutnosti!"

Franjo je u subotu također kritikovao akcije Izraela u Gazi i rekao da njegov izaslanik nije mogao da uđe na teritoriju zbog izraelskog bombardovanja. Izraelske vlasti su u nedjelju dozvolile kardinalu Pjerbatisti Picabali, vođi Katoličke crkve u Svetoj zemlji, da uđe u Gazu i odsluži predbožićnu misu sa članovima male hrišćanske zajednice na toj teritoriji.

Izrael tvrdi da je uložio velike napore da poštedi civile i da je u ratu samo sa Hamasom, kojeg optužuje za genocidno nasilje u napadu koji je rasplamsao sukob.

Papa, koji je prošle nedjelje napunio 88 godina, izgledao je u nedjelju kao da je u dobroj formi, nakon što je djelovalo da je otežano disao i bio skrušen tokom svoje godišnje božićne čestitke vatikanskim birokratama u subotu.

Vatikan je naveo niske spoljašnje temperature i Francisovu napornu nedjelju koja je pred nama kada je odlučio da svoj nedjeljni blagoslov da u zatvorenom prostoru.

Papa će u utorak inaugurisati svoju veliku Svetu godinu i predvoditi Badnje veče i Božić u Bazilici Svetog Petra. U četvrtak bi trebalo da otputuje u posjetu glavnom rimskom zatvoru.

Franjo je dugo patio od napada bronhitisa, posebno zimi. Godine 2023. završio je u bolnici da bi primio intravenske antibiotike. Odstranjen mu je dio jednog pluća dok je bio mladić i često se čini da ostaje bez daha, posebno nakon hodanja ili napora.

Šef NATO-a kaže da Zelenski neopravdano kritikuje Scholza

Arhiv - Susret Zelenskog i Scholza
Arhiv - Susret Zelenskog i Scholza

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao je da smatra da su ponekad oštre kritike ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog prema njemačkom kancelaru Olafu Scholzu neopravdane, javila je DPA.

Iako je Njemačka vitalni saveznik Ukrajine, njeno oklijevanje u obezbjeđivanju krstarećih raketa dugog dometa Taurus je izvor frustracije u Kijevu, koji se bori protiv neprijatelja naoružanog moćnim oružjem dugog dometa.

"Često sam govorio Zelenskom da treba da prestane da kritikuje Olafa Scholza, jer mislim da je to nepravedno", rekao je Rutte u ponedeljak u intervjuu, prenosi DPA.

Rutte je također rekao da će on, za razliku od Scholza, snabdjeti Ukrajinu krstarećim projektilima Taurus i da neće postavljati ograničenja u njihovoj upotrebi.

"Uopšteno govoreći, znamo da su takve sposobnosti veoma važne za Ukrajinu", rekao je Rutte, dodajući da nije na njemu da odlučuje šta saveznici treba da isporuče.

Nakon novembarskog telefonskog razgovora Scholza s ruskim liderom Vladimirom Putinom u novembru, Zelenski je rekao da je otvorio Pandorinu kutiju koja je potkopala napore da se izoluje ruski lider i okonča rat u Ukrajini "poštenim mirom".

Putin se sastao sa slovačkim premijerom u Moskvi, razgovori o isporukama gasa

Susret Fica i Putina, 22. decembar 2024.
Susret Fica i Putina, 22. decembar 2024.

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je 22. decembra u Kremlju sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, jednim od rijetkih evropskih lidera sa kojima Putin održava veze otkako je Moskva pokrenula punu invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.

Fico je stigao u Rusiju u "radnu posjetu" i sastao se sa Putinom jedan na jedan, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov ruskoj državnoj novinskoj agenciji RIA Novosti.

Prema riječima Peskova, sastanak je trebalo da bude usredsređen na "međunarodnu situaciju" i vjerovatno će biti riječi o isporuci ruskog prirodnog gasa.

Fico, čiji se stavovi o ratu Rusije protiv Ukrajine oštro razlikuju od stavova većine evropskih lidera, vratio se na vlast prošle godine nakon što je njegova ljevičarska partija "Smer" pobijedila na parlamentarnim izborima na proruskoj i antiameričkoj platformi.

Od tada je prekinuo vojnu pomoć svoje zemlje Ukrajini, kritikovao je sankcije EU Rusiji i obećao da će blokirati ulazak Ukrajine u NATO.

Posjeta lidera zemlje članice NATO-a i EU ranije nije bila najavljena. To je prva Ficova posjeta Moskvi od početka ruske invazije velikih razmjera na Ukrajinu.

Mađarski premijer Viktor Orban posjetio je Rusiju u julu nakon što je njegova zemlja preuzela rotirajuće predsjedavanje EU, što je naišlo na osudu Kijeva i evropskih lidera.

Mihal Simecka, lider Progresivne Slovačke, opisao je Ficov put da se sastane sa Putinom kao "sramotu za Slovačku i izdaju nacionalnih interesa".

"Ako je premijeru zaista stalo do tranzita gasa trebalo je da pregovara sa Ukrajinom, a ne da pretvara Slovačku u oružje Putinove propagande", napisao je Simecka na mreži X.

Peskov je rekao da se može "pretpostaviti" da će se tokom Ficovog sastanka sa Putinom razgovarati o isporuci ruskog gasa.

Slovačka i Mađarska, koje se oslanjaju na ruski gas, izrazile su zabrinutost zbog mogućnosti gubitka snabdijevanja nakon što je Ukrajina saopštila da neće obnoviti ugovor koji ističe 31. decembra i dozvoljava tranzit ruskog gasa preko njene teritorije.

Činilo se da je Ukrajina ublažila svoj stav ranije ove nedjelje kada je predsjednik Volodimir Zelenski rekao da bi Kijev mogao da razmotri nastavak tranzita ruskog gasa pod uslovom da Moskva ne dobije novac do kraja rata.

"Nećemo dopustiti da se dodatne milijarde zarade na našoj krvi, na životima naših građana", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare 19. decembra tokom samita EU u Briselu.

No dodao je da ako Rusija osigura plin, ali ne zahtijeva plaćanje do kraja rata, "onda je to moguće. Možemo razmisliti o tome", rekao je.

Zelenski je kritizirao Fitza koji tvrdi da će se njegova zemlja suočiti s ekonomskim udarom ako izgubi jeftini plin iz Rusije.

"Da budem iskren, u ratu je pomalo sramotno govoriti o novcu jer gubimo ljudske živote", rekao je Zelenski.

Zelenski je rekao da je rekao Fitzu da će Ukrajina biti otvorena za transport plina druge zemlje kroz svoju cjevovodnu infrastrukturu do Europe, ali će trebati garancije da plin nije ruski.

Europska komisija objavila je da je spremna dočekati istek trenutnog ugovora, a sve zemlje koje dobivaju ruski plin preko ukrajinske rute imaju pristup alternativnim opskrbama.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG