Tužiteljica Merisa Nurkić je na današnjem ročištu kazala da je u presudi Suda BiH navedeno da je Tužilaštvo poticalo svjedoke, ali da nije objašnjeno na koji način.
“Nigdje nije navedeno ovo poticanje, mada mislim da poticanja nije ni bilo”, rekla je Nurkić.
Ona je naglasila kako je Tužilaštvo upozoravalo Nermina Aleševića da ne daje odgovore koji bi ga mogli ugroziti. Dodala je da je Alešević sam pričao i da je nastavio pričati nakon što je saslušanje bilo gotovo, ali da je kamera snimila i taj dio, međutim Tužilaštvo je pristupilo tome tek nakon što je sudija uradio transkript.
Nurkić je kazala da, što se tiče snimka, Tužilaštvo nije odmah moglo znati da se na videu nalazi Alešević.
“Vidi se na videu da jedna osoba daje novac drugoj osobi, međutim to se moralo ispitati”, rekla je Nurkić.
Ona je kazala da se u presudi navodi da Tužilaštvo nije moglo saznati sve informacije od medija, već iz iskaza. Istakla je da Sud tvrdi da je Tužilaštvo dokaze pribavilo zakonito, međutim da nije zakonito njihovo korištenje.
“Nijedan od svjedoka nije rekao da je snimak nastao protiv njihove volje”, kazala je Nurkić, dodavši da je snimanje izvršeno na javnom mjestu.
Tužiteljica je rekla kako smatra da postoji javni interes, te da nije bitno koliko je snimak stajao kod snimatelja, kao ni ko je snimatelj, ali ni koji su motivi.
Nurkić je naglasila da Sud nije imao ni priliku da vidi dokaze koji su ponuđeni, nego je u startu odbio, te da je Sud trebao saslušati sve svjedoke.
Kazala je da priznanje Marke Pandže, “kad on priznaje počinjenje krivičnog djela”, Sud bi trebao posebno cijeniti, te da njegovo priznanje nije posljedica objavljivanja snimka.
Nurkić je na današnjem ročištu tražila da se presuda ukine i da se postupak ponovo pokrene.
Ranijom odlukom iz juna 2021. godine, Marko Pandža je oslobođen optužbe da je, u svojstvu istražitelja Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), primio 2.000 konvertibilnih maraka (KM) od Nermina Aleševića, kojeg optužnica tereti za davanja dara.
Sud je u obrazloženju te odluke naveo da su dva ključna dokaza Tužilaštva bila nezakonita, odnosno da je Alešević prvobitno nezakonito ispitan u svojstvu svjedoka, a drugi dokaz je videosnimak optuženih sa tadašnjim predsjednikom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milanom Tegeltijom i njegovim kumom Vladimirom Jurišićem.
U obrazloženju je navedeno i da, za razliku od nekih evropskih zemalja, u BiH nije moguće koristiti ovakve snimke u slučaju javnog interesa.
Predsjedavajući Apelacionog vijeća Redžib Begić je na početku ročišta rekao da je Odbrana dostavila odgovor na žalbu Tužilaštva sa prijedlogom da se ona odbije kao neosnovana.
Ifet Feraget, advokat Nermina Aleševića, kazao je da stvari ne treba komplicirati, “jer nije toliko komplikovano”.
On je rekao da je evidentno bilo da Alešević u trenutku saslušanja nije bio svjedok, ali da je i evidentno da mu se već tada stavlja nešto na teret.
“Prilikom saslušanja svjedoka ne smije se koristiti nikakav vid obmane”, kazao je on.
Objasnio je da je Alešević tražio imunitet, koji nije dobio.
“Nakon što je moj branjenik, u to vrijeme svjedok, tražio imunitet, Tužilaštvo ipak nastavlja njegovo ispitivanje. U tome je problem”, rekao je Feraget.
On je kazao da je vršeno nezakonito saslušanje njegovog branjenika.
“Kao rezultat davanja imuniteta, Tužilaštvo bi dobilo potpune informacije o tome šta se desilo”, rekao je Feraget.
On je kazao da je Alešević radnije sarađivao s Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA) te da su inspektori imali “ogromno povjerenje u njega”.
Rekao je da Tužilaštvo nije imalo namjeru da provede jednu djelotvornu, već parcijalnu istragu, jer je Tužilaštvo imalo “jedan nezakonit dokaz” na osnovu kojeg je zasnovana istraga. Kazao je da je sama objava u medijima bila osnov sumnje i da je Tužilaštvo na osnovu toga dalje trebalo postupiti.
Feraget je rekao da je donesena presuda, po njemu, zakonita i pravilna.
Apelaciono vijeće će odluku po žalbi Tužilaštva BiH u ovom predmetu donijeti u zakonom predviđenom roku.
