Republika Hrvatska je u skupini zemalja koje nisu imune na turbulentna zbivanja u globalnoj financijskoj krizi i većina zemalja iz regija europskog jugoistoka najvjerojatnije će se sučeliti sa smanjenim gospodarskim rastom, ali ta skupina nije još uvijek zahvaćena najvećim problemima, kao što je slučaj sa Sjedinjenim Državama, Zapadnom Europom ili Japanom. To je ocjena vodećih stručnjaka Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda koji, isto tako, procjenjuju da će gospodarsko usporavanje Zapadne Europe smanjiti i potražnju za izvozom iz zemalja Istočne Europe, osobito onih koje imaju razvijene trgovinske odnose s 15 originalnih članova Europske unije.
Potpredsjednik Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju, Shigeo Katsu, je za Glas Amerike govorio o Hrvatskoj:«Hrvatska je zemlja koja ima veliki vanjski dug, ali oko 75 posto tog duga je pokriveno inozemnim ulaganjima, ostatak se pokriva posuđivanjem novca. Očekujem da bi se kriza mogla jače osjetiti upravo u tom dijelu posuđenog novca, a istodobno se mora računati, zbog globalne financijske krize, na manja strana ulaganja. S druge strane, ako imate smanjeno strano ulaganje, onda će se usporiti i uvoz što stabilizira jedno drugo.»
Naš sugovornik kaže da se mora računati i na to da će Hrvatska imati i smanjen izvoz, osobito u zemlje zapadne Europe, jer one neće biti u stanju plaćati robu te će smanjivati uvoz:«Hrvatska je jako integrirana na europskom tržištu i to «ekonomsko sidro», taj vanjski dug, kojim je Hrvatska vezana, tema je pristupnih pregovora s Europskom Unijom što znači da hrvatska vlada mora svoju makroekonomsku politiku oblikovati kroz jaku fiskalnu i financijsku disciplinu. To, opet, znači da će stabiliziranje te situacije biti ono što nazivamo «pojavom dugog trajanja» u postupku sučeljavanja s utjecajima globalne financijske krize.»
Shigeo Katsu kaže da se zemlje europskog jugoistoka, još uvijek, relativno dobro nose s globalnom krizom zbog ranije provedenih reformi, ali da nije pitanje hoće li, nego kada će te zemlje, pa i Hrvatska biti snažnije zahvaćene ovom krizom. Što i kako dalje - ljudi su uplašeni od nepoznatog, od onoga što ih čeka u ovoj globalnoj financijskoj krizi? Što bi mogao poručiti stanovnicima Hrvatske u takvoj situaciji – upitali smo potpredsjednika Svjetske banke: "Poruka glasi: ovo je globalna kriza, nema nijedne zemlje koja je imuna na tu krizu, zato je jako važno biti svjestan da kriza neće proći ako zatvorimo oči pred njom i budemo pasivni čekajući da vas pogodi. Mislim da sve zemlje, osobito one u regiji središnje, istočne i jugoistočne Europe, koje su na početku krize, ipak imaju nešto malo vremena da se pripremi odgovarajuća politika kao odgovor na krizu. Vrlo je važno razraditi taktiku zaštite onih koji su najranjiviji i ta se kategorija ljudi naprosto ne smije ostaviti na cjedilu.»
Da pojasnimo – najranjiviji stanovnici Hrvatske su umirovljenici, osobe s niskim primanjima, nezaposleni te bolesni. Svi stručnjaci na ovom jesenjem zasjedanju Svjetske banke i MMF-a poručuju da će globalna financijska kriza pogoditi najviše siromašnije slojeve društva. Prije ili poslije. O tome će, uostalom, hrvatsko izaslanstvo, koje vodi ministar financija Ivan Šuker, upravo danas razgovarati sa Shigeo Katsuom i drugim vodećim ljudima svjetske banke i međunarodnog monetarnog fonda.