U izvješću iz Davosa u Švicarskoj, gdje se održava godišnji skup Svjetskog gospodarskog foruma, dnevnik New York Times piše da se naglasak ove godine najviše stavlja na pomoć Zapada Africi, koja bi se trebala – tvrde sudionici - u najmanju ruku udvostručiti.
Jučer su na jednom od panela o toj temi govorili bivši američki predsjednik Bill Clinton, britanski premijer Tony Blair, predsjednici Nigerije i Južne Afrike, Olusegun Obasnjo i Thabo Mbeki, rock-zvijezda Bono i osnivač Microsofta Bill Gates.
Nigerijski je predsjednik ustanovio da strana pomoć najviše pristiže kad dođe do katastrofalne poplave ili potresa, no Afrika – rekao je ovaj afrički državnik - treba pomoć da bi stabilizirala svoj razvoj i konačno krenula naprijed.
Tony Blair je izjavio da – kada bi situacija bila toliko katastrofalna u nekom drugom kraju svijeta – “nastao bi skandal globalnih razmjera i svi bi se utrkivali kako pomoći”. Britanija je pomoć Africi ove godine učinila jednom od svojih vanjskopolitičkih prioriteta. Premijer Blair je podržao ideju o povećanju pomoći Africi. Međunarodna bi zajednica trebala još više pomoći u okončanju sukoba između afričkih država, trebala bi tražiti od afričkih režima da poduzmu istinske mjere u iskorjenjivanju korupcije, a trebala bi se i pojačati borba protiv AIDS-a i malarije – rekao je britanski premijer.
“Sjedinjene Države trebaju povećati svoju pomoć Africi” – izjavio je osnivač Microsofta Bill Gates, koji je upravo objavio da je donirao 750 milijuna dolara vlastita novca za kupnju cjepiva za afričku djecu.
Dnevnik International Herald Tribune piše da je na ovogodišnjem skupu Svjetskog gospodarskog foruma postalo izvjesno da će se Sjedinjene Države naći pod globalnim pritiskom da ipak prihvate Protokol iz Kyota, međunarodni sporazum koji je potpisalo 126 zemalja, a predviša ograničenje ispuštanja stakleničkih plinova u atmosferu – s ciljem sprečavanja trenda globalnog zatopljavanja.
Američka je vlada prije nekoliko godina povukla potpis s ovog dokumenta, tvrdeći da ne može pristati na ograničenja emisije ispušnih plinova zbog toga što tako stroga ograničenja ne važe za druge velike zemlje, primjerice za Kinu i Brazil.
No, kako se čini – piše International Herald Tribune – na administraciju predsjednika Busha novi će pritisak izvršiti Britanija – kojoj je borba protiv globalnog zatopljenja jedan od glavnih ciljeva, kao i Europska unija kao cjelina. Za prihvaćanje protokola iz Kyota, zalažu se i mnoge američke korporacije koja na svjetskoj sceni već moraju funkcionirati u skladu s tim međunarodnim sporazumom.
