Postupni porast razine mora povezan s globalnim zatopljavanjem, zagađenjem i oštećenjima koraljnih grebena čini obale još izloženijima katastrofama kao što su tsunamiji i oluje, zaključuju međunarodni stručnjaci za ekologiju. Kako upozoravaju, postoji malo ekosistema dovoljno snažnih da bi bili otporni na plimne valove, koji su pogodili niz azijskih zemalja nakon jakog podmorskog potresa uz obalu Sumatre.
Međutim, globalno zatopljavanje, loše planirani urbani razvoj obale i druge prijetnje nad kojima čovjek ima barem djelomičnu kontrolu slabe prirodne oblike obrane obale od erozije, kao što su močvare mangrova i koraljni grebeni. "Obale mnogih zemalja su u opasnosti," ističe Brad Smith iz organizacije za zaštitu okoliša Greenpeace, dodajući: "Izgradnja cesta, farme račića, urbana naselja koja se protežu uz obalu i turizam slabe prirodne oblike obrane od erozije u Aziji."
Znanstvenici kažu da gomilanje stakleničkih plinova nastalih sagorijevanjem fosilnih goriva prijeti novim olujama i podizanjem razine mora, što bi moglo izazvati dodatnu obalnu eroziju.
Razina mora diljem svijeta porasla je u 20. stoljeću za 10 do 20 centimetara, a očekuje se da će do 2100 porasti za dodatnih 9 do 88 centimetara. Otočne zemlje poput Maldiva mogle bi nestati pod valovima ukoliko more nastavi rasti. U Bangladešu 17 milijuna ljudi živi na nadmorskoj visini od samo jednog metra.
Greenpeace upozorava da su obale sve izloženije opasnosti i zbog uništavanja koraljnih grebena. Nedavno objavljeni međunarodni izvještaj pokazao je da je oko 70 posto koraljnih grebena na svijetu uništeno ili da im prijeti uništenje zbog ljudskih aktivnosti. Koraljni grebeni služe kao barijere pred olujama.
