Odbor Ujedinjenih naroda za socijalna i humanitarna pitanja usvojio je rezoluciju u kojoj se poziva na "uklanjanje svih oblika vjerske netrpeljivosti." Ujedinjeni narodi svake godine usvajaju takvu rezoluciju. Međutim ove godine, kao odgovor na val napada na Židove i židovske institucije u Europi, na Srednjem istoku i drugdje, u rezoluciji Ujedinjenih naroda po prvi put se spominju anti-semitizam, te "islamofobija" i "kršćanofobija". Prijedlog muslimanskih zemalja da se iz rezolucije izbaci spominjanje anti-semitizma nije prihvaćen.
Ujedinjeni narodi su u lipnju ove godine održali seminar naslovljen "Borba protiv anti-semitizma". Taj je seminar bio prvi u nizu diskusija među skupinama, čiji su pripadnici često izloženi mržnji i nasilju. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan izjavio je da je jedna od "najsvetijih svrha Ujedinjenih naroda promicanje tolerancije".
"Niti jedan musliman, Židov, kršćanin, budist, nitko tko živi prema načelima bilo koje od svjetskih vjera, nitko tko svoj kulturni, vjerski ili nacionalni identitet osniva na vrijednostima kao što su istina, pravda i pristojnost, ne može biti neutralan u borbi protiv terorizma," izjavio je glavni tajnik Annan.
Američka predanost vjerskoj slobodi je starija od samih Sjedinjenih Država. Mnogi od prvih europskih naseljenika u Americi pobjegli su iz Europe pred vjerskim progonima. Oni su smatrali vjersku slobodu neotuđivim ljudskim pravom. Nitko, rekao je predsjednik George Bush, "ne bi nikada smio nametnuti vjeru našem društvu."
"Mislim da je ono što nas ujedinjuje činjenica da možemo slobodno prakticirati svoju vjeru, ukoliko to želimo, ali da to ne moramo, ako ne želimo. I Židovi i kršćani i muslimani jednako su Amerikanci," kazao je predsjednik Bush.
Međutim, mnogim ljudima diljem svijeta još se uvijek uskraćuje osnovno pravo na slobodu vjere i savjesti. Sve dok je tako, Ujedinjeni narodi trebali bi nastaviti borbu protiv netrpeljivosti u svim njenim oblicima.
