Međunarodna ekipa znanstvenika upozorava da se Arktik zagrijava znatno brže nego što se ranije smatralo, prvenstveno zbog izgaranja fosilnih goriva diljem svijeta. Četverogodišnja studija pokazuje da se Arktik zagrijava gotovo dvostruko brže od ostatka svijeta, a posljedice tog zagrijavanja očituju se daleko šire nego u samoj toj regiji, poput dizanja razine mora.
Tri stotine znanstvenika, koji su sudjelovali u izradi studije, kažu da su povišene atmosferske koncentracije plinova koji zadržavaju toplinu – poput ugljičnog dioksida – izazvale zatopljavanje Arktika za 3-4 celzijeva stupnja u zadnjih 50 godina. Očekuje se – kaže se u izvješću – da će se isti trend nastaviti tijekom čitavog stoljeća, s povišenjem prosječne temperature za daljnjih 3-4 stupnja iznad kopna, a sedam stupnjeva nad Arktičkim morem.
Susan Hassol – sudionica u izradi izvješća – kaže da se prije kraja ovog stoljeća očekuje smanjenje leda u Arktičkom moru tijekom ljeta za najmanje pola: "Temperature rastu, led se povlači, glečeri se povlače, a sezona snijega je sve kraća. Sve su to jaki dokazi zatopljavanja čitavog Arktika. Projekcije za budućnost pokazuju još brži tempo svih tih promjena nego što je bio do sada."
Ovo znanstveno izvješće naručio je Savjet za Arktik, organizacija na ministarskoj razini, koju čine Sjedinjene Države i još sedam zemalja koje sadrže ili graniče s arktičkim područjima, kao i šest skupina naroda. Savjet će o izvješću raspravljati ovog tjedna, u Reykjaviku.
Izvješće uključuje i rezultate pet najvećih globalnih klimatskih modela, koje koristi Međuvladin panel Ujedinjenih naroda za klimatske promjene. Predsjedatelj panela, koji je sastavio izvješće, Robert Correll iz Američke meteorološke udruge, kaže da će, ukoliko se površina arktičkog leda smanji, kao što se očekuje, polarni medvjedi i još neke vrste potpuno izumrijeti, a narodi koji žive na području Arktika pretrpjet će teške gospodarske posljedice: "
"Na Arktiku se zaista zbiva promjena klime, koja ima pogubne učinke na mnoge ekološke sustave. Obilje dokaza sugerira da dolaze vrlo teška vremena i za ljude koji tamo žive, kao i za životinjske i biljne vrste."
Posljedice će se uskoro osjetiti i daleko izvan arktičkog područja, tvrdi Michael McCracken iz američke neprofitne organizacije Institut za klimu. On kaže da će najizraženija globalna posljedica biti podizanje razine mora, odnosno poplavljivanje obalnih i drugih nizinskih područja: "Na Grenlandu ima mnogo leda. Kada se topljenje zahukta, ono će značajno podići razinu mora i to ne samo na Arktiku. Razina mora i oceana podići će se svugdje u svijetu, prema tome, svatko će to i iskusiti, posebice nizinska područja."
Dvojica američkih senatora – republikanac John McCain i demokrat Joseph Lieberman – kažu da ovo izvješće pokazuje da globalno zatopljavanje nadilazi sposobnost prilagodbe i ljudskog društva i životinjskog i biljnog svijeta. Oni planiraju ponovno predložiti usvajanje zakona o ograničavanju otpuštanja stakleničkih plinova u Sjedinjenim Državama. Prošle godine njihov prijedlog nije prošao – za usvajanje mu je nedostajalo 7 glasova.
Predsjednik Bush odbacuje takav pristup, a protivio se i Protokolu iz Kyota, međunarodnom sporazumu koji propisuje ograničenja u otpuštanju staklenićkih plinova. On tvrdi da bi Protokol štetio američkom gospodarskom rastu, jer zahtijeva od Sjedinjenih Država veća ograničenja nego što bi imale druge države. Umjesto toga, predsjednik Bush traži dobrovoljna smanjenja otpuštanja stakleničkih plinova, kao i veća izvajanja za istraživanja o klimatskim promjenama.
