U New Yorku danas počinje 59. zasjedanje Glavne skupštine Ujedinjenih naroda. Tijekom zasjedanja, međunarodni panel, čije je članove imenovao glavni tajnik svjetske organizacije Kofi Annan, razmotrit će ulogu UN-a u uklanjanju novih globalnih prijetnji, te će raditi na prijedlogu o reformiranju Vijeća sigurnosti.
Ujedinjeni narodi osnovani su nakon Drugog svjetskog rata s ciljem promicanja međunarodnog mira i stabilnosti, za što je zaduženo najjače tijelo ove organizacije - Vijeće sigurnosti. Joshua Muravchik, znanstvenik iz washingtonskog Instituta American Enterprise, izjavio je da Vijeće nikada nije obavljalo tu funkciju.
"Vijeće ne uspijeva funkcionirati tako da bude kamen temeljac mira i sigurnosti, što je trebalo biti."
Gospodin Muravchik dodaje da su se, kada je hladni rat završio, mnogi nadali promjenama u svjetskoj organizaciji.
"Ta je nada propala tijekom devedesetih, kada Ujedinjeni narodi nisu efikasno reagirali na sukobe u Jugoslaviji. Svjetska je organizacija svojom neodlučnošću samo pogoršavala situaciju. Zatim je došao debakl u Somaliji, koji je prvenstveno bio američki debakl, ali pod vodstvom Ujedinjenih naroda. Nakon toga, dogodila se Ruanda, gdje je svjetska organizacija bila potpuno inertna, unatoč genocidu u kojem je u nekoliko tjedana ubijeno preko pola milijuna ljudi."
Rick Barton iz Centra za strateške i međunarodne studije ističe da je Vijeće sigurnosti zamišljeno tako da što brže rješava važna pitanja rata i mira, no da to čini uglavnom kada to žele Sjedinjene Države.
"Efikasnost Vijeća sigurnosti u velikoj mjeri održava volju Sjedinjenih Država, kao najutjecajnije članice Vijeća. No, Washington ponekad ne zna što hoće, pa se tako mijenja i stav Amerikanaca o Vijeću."
Vijeće sigurnosti ima pet stalnih članica – Sjedinjene Države, Britaniju, Kinu, Francusku i Rusiju – te deset nestalnih članica, koje Glavna skupština bira na dvogodišnje mandate u Vijeću. Rick Barton ističe da je sastavljen niz prijedloga o promjenama u veličini i članicama Vijeća, no da već deset godina na tom polju nema većih pomaka. Jedan od razloga za to je – kaže - utjecaj Sjedinjenih Država, zbog kojeg je u novije doba kredibilitet Ujedinjenih naroda u mnogim dijelovima svijeta znatno pao. Najnoviji plan o reformama uključuje moguće proširenje Vijeća. Međutim, Joshua Muravchik ne vjeruje da će predložene promjene učiniti Vijeće efikasnijim.
"Svi ti planovi o reformama samo će učiniti Vijeće većim, što će otežati postizanje konsenzusa i smanjiti njegovu efikasnost."
I Joshua Muravchik i Rick Barton slažu se, međutim, da Ujedinjeni narodi trebaju dati veći glas svim zemljama koje su u njima zastupljene. To je, kako je javljeno, uzeto u obzir i u planu o reformama, čija završna verzija treba biti predstavljena Kofiju Annanu do 1. prosinca.
